Home Blog Page 1577

Pokrenuta akcija sakupljanja elektronskog i električnog otpada u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Freepik (freepik AI)

 

Nevladina organizacija „Zeleno srce“ iz Crne Gore organizuje prvu akciju sakupljanja električnog i elektronskog otpada u Crnoj Gori pod nazivom „Zelena inteligencija“.

Sve zainteresovane institucije i pravna lica mogu se javiti ovoj nevladinoj organizaciji kako bi predali otpad licenciranoj kompaniji „Hemosan“ i besplatno ga odložili. S obzirom na to da je adekvatno odlaganje opasnog otpada zakonska obaveza u Crnoj Gori, potvrda licencirane firme „Hemosan“ za preuzimanje opasnog otpada biće dostavljena i Agenciji za zaštitu životne sredine.

U projekat „Zelena inteligencija“ za sada su uključena samo pravna lica i institucije koje imaju velike količine električnog i elektronskog otpada, a postoji mogućnost da se ova akcija u narednom periodu proširi i na fizička lica.

Sandra Jovićević

Tehnička obuka za Sistem trgovine emisionim jedinicama GHG

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

 

Početkom februara 2015. godine Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine organizovalo je jednodnevne tehničke obuke iz oblasti Sistema trgovine emisionim jedinicama GHG u Novom Sadu, Beogradu i Nišu.

Cilj organizovanih seminara je obuka za izradu plana monitoringa kako bi predstavnici industrije bili spremni za predstojeće obaveze u sprovođenju sistema trgovine emisionim jedinicama. Predstavnici sektora industrije i energetike dobili su zadatak da na dobrovoljnoj bazi izrade plan monitoringa koji će biti procenjen na sledećoj tehničkoj obuci.

Seminarima je prisustvovalo više od 150 predstavnika sektora i industrije, a nastavak obuke planiran je za april 2015. godine.

Sandra Jovićević

„Volvo bus“ i „Siemens“ realizuju projekat uvođenja električnih autobusa u gradove

Volvo_Electric_Hybrid_Hamburg3_584x367 siemens.om

Kompanije „Volvo bus“ i „Siemens“ nedavno su potpisale ugovor o zajedničkoj saradnji koja se tiče uvođenja električnih autobusa u gradove.

Predsednik kompanije „Volvo bus“ gospodin Hakan Agnevall izjavio je da je veoma zadovoljan ovom saradnjom. On je istakao i da će kroz ovaj projekat pomoći gradovima u prelasku na održive i isplativije sisteme javnog prevoza.

Direktor kompanije „Siemens“ gospodin Jochen Eickholt dodao je da su električni autobusi ključni deo održivog urbanog transporta.

Ugovor između ove dve kompanije podrazumeva da gradove električnim autobusima snabdeva kompanija „Volvo bus“, dok će „Siemens“ instalirati stanice visokog kapaciteta punjenja za električna vozila.

Inače, ovaj projekat već je realizovan u Hamburgu. Kompanija „Volvo bus“ isporučila je ovom nemačkom gradu četiri električna autobusa, a „Siemens“ je instalirao tri stanice za punjenje. U planu je da ovaj projekat tokom 2015. godine bude realizovan i u Stokholmu i u Geteburgu.

Sandra Jovićević

foto: siemens.com

Vrbas dobija ispravnu vodu

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

 

JKP „Standard“ iz Vrbasa ima u planu da u narednom periodu poveća kapacitete izvorišta i prečišćavanje vode kako ne bi došlo do problema sa snabdevanjem vode tokom leta.

Rukovodilac RJ „Vodovod i kanalizacija“ gospodin Miroslav Fejsa izjavio je da su na objektu vodozahvata u toku radovi na kopanju bunara koji bi trebalo da obezbedi nesmetano snabdevanje pijaćom vodom. On je istakao da je cilj vodovoda u Vrbasu da distribuira vodu koja je u potpunosti hemijski i bakteriološki ispravna.

Izvođač radova je kompanija „Geoinženjering“ iz Beograda, a vrednost projekta iznosi oko 3 miliona dinara.

Sandra Jovićević

Poznata trasa gasovoda „Turski tok“

Foto-ilustracija: Freepik (aleksandarlittlewolf)

 

Ruska kompanija „Gasprom“ izdala je saopštenje u kojem je navedeno da je okvirno definisana trasa gasovoda „Turski tok“.

Početna tačka gasovoda trebalo bi da bude Krasnojarsk u Rusiji. Gasovod će preći Crno more i ići sve do Lilburgaza u Turskoj, a zatim će preći tursko-grčku granicu kod Ipsala. Ovo će biti prvi krak gasovoda čiji će kapacitet biti skoro 16 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Sva četiri kraka gasovoda „Turski tok“ imaće ukupan kapacitet od 63 milijarde kubnih metara gasa gosišnje.

Podsetimo, nedavno je saopšteno da će deonicu gasovoda ispod Crnog mora graditi samostalno kompanija „Gasprom“, dok će na kopnenim radovima učestvovati i turska kompanija „Botas“.

Sandra Jovićević

Neophodna transparentnost u procesu upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Freepik (onlyyouqj)

 

Direktor grupe „Šolc Holding“ gospodin Oliver Šolc u intervjuu za „Danas“ izjavio je da bi Centar za reciklažu koji posluje u okviru ove grupe mogao da preradi preko 30 hiljada tona metalnog otpada mesečno, umesto sadašnjih 10 hiljada tona mesečno. On je istakao i da je jedan od glavnih problema nelojalna konkurencija, odnosno kompanije koje rade u sivoj zoni, ali i divlje deponije i otpadi. Gospodin Šolc je istakao da se oko 40 odsto otpada iz domaćinstva odlaže na oko 4400 neuslovnih deponija, a neki od razloga su neadekvatni pravni okvir i neutvrđena obaveza proizvođača da plaća naknade.

Prema njegovim rečima, za održivu reciklažnu industriju potrebno je usvojiti dopune Zakona o upravljanju otpadom koji je usklađen sa evropskim zakonodavstvom. Gospodin Šolc je istakao i da je potrebno uspostaviti adekvatnu kontrolu operatera, kao i ponovo formirati Fond za zaštitu životne sredine.

Predstavnik Odbora za životnu sredinu i održivi razvoj Privredne komore Srbije gospodin Siniša Mitrović izjavio je za „Danas“ da na teritoriji Beograda postoji više od 200 neregistrovanih otpada, dok od sakupljanja otpada živi oko 20 hiljada ljudi. On je dodao i da je u Beogradu izdato oko 110 dozvola za sakupljanje, skladištenje, transport i tretman neopasnog otpada, a najveći broj dozvola odnosi se na promet metalnog i nemetalnog otpada i sirovina.

Gospodin Mitrović je istakao da bi trebalo izvršiti registar izdatih dozvola kako bi rad operatera postao transparentan. Takođe, izjavio je i da je cilj Privredne komore Srbije da svaki sakupljač sekundarnih sirovina dobije svoj identifikacioni poreski broj i da poseduje dozvolu lokalnog organa samouprave za sakupljanje neopasnog otpada kako bi postao transparentan sakupljač ovih sirovina.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da država obezbedi lokaciju i infrastrukturu za odlagalište korišćenih baznih ulja jer se od 54 hiljade tona godišnje preradi samo 2500 tona baznih ulja. On je kao veliki problem naveo i krađu metala sa javne infrastrukture elektromreže, telekomunikacija, vodovoda i kanalizacije, putne infrastrukture, a zatim njihovo ilegalno prodavanje. Gospodin Mitrović je ocenio i da se ovakvom vandalizmu treba stati na put, jer je u pitanju velika finansijska šteta, a ugrožena je i bezbednost građana.

Sandra Jovićević

izvor: danas.rs

Uskoro uklanjanje naftne platforme „Brent Delta“

Foto-ilustacija: Unsplash (maria-lupan)

 

Početkom februara 2015. godine naftna kompanija „Shell“ iz Velike Britanije objavila je da ima u planu da razmontira jednu od najstarijih naftnih platformi „Brent Delta“ koja se nalazi u Severnom moru.

Krajem 2011. godine na ovoj platformi prestala je proizvodnja nafte, a nakon toga kompanija „Shell“ je analizirala moguće alternativne upotrebe platforme „Brent Delta“.

U prvoj fazi procesa najpre će biti demontirana gornja platforma, a zatim i ostatak, dok će druga faza obuhvatiti demontiranje platformi „Alfa“ i „Bravo“.

Procenjuje se da će ovaj poduhvat koštati oko 15,7 milijardi dolara i trajati oko 10 godina.

Sandra Jovićević

Srbija zaradila 15 miliona evra od ekološke takse na uvezene automobile

Photo-illustration: Unsplash (Musa Haef)

Koordinator Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova gospodin Milan Vukasović izjavio je da je Republika Srbija prošle godine ostvarila prihod od oko 15 miliona evra od ekološke takse na uvezene automobile. On je podsetio da je ekološka taksa uvedena 2014. godine i da iznosi 100 evra po toni.

Prema njegovim rečima, polovna vozila predstavljaju veće zagađivače životne sredine od novih vozila, a razlog tome je posedovanje motora Euro 3 za razliku od novih automobila koji poseduju motor Euro 6.

Gospodin Vukasović je istakao da Evropska unija ima u planu da od 2015. godine 95 odsto proizvedenog automobila može da se reciklira. On je takođe naveo da će za 20 godina biti više električnih vozila nego vozila na fosilna goriva.

Sandra Jovićević

 

Srbija pozvala SAD da ulaže u OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (michael-wilson)

 

Potpredsednik Narodne Skupštine Republike Srbije gospodin Vladimir Marinković sastao se 7. februara 2015. godine u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država sa predstavnicima Nacionalnog demokratskog instituta.

On je ovom prilikom pozvao američke kompanije da ulažu u Republiku Srbiju, pre svega u obnovljive izvore energije i energetiku.

Gospodin Marinković je istakao i da su tokom razgovora razmatrane investicije i u druge sektore, kao što je bezbednost. On je dodao i da je Republika Srbija veoma zainteresovana za strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema njegovim rečima, Srbija će ostati posvećena podsticanju saradnje i međusobnog uvažavanja sa Sjedinjenim Američkim Državama, što će doprineti razvoju celokupnog regiona.

Sandra Jovićević

Zabranjena eksploatacija gasa iz škriljaca u Velikoj Britaniji

Foto-ilustracija: Freepik (fanjianhua)

 

Nakon što je Velika Britanija odbacila zabranu eksploatacije gasa iz škriljca Škotska je uvela moratorijum na izdavanje dozvola za ove aktivnosti. Parlament Škotske istakao je da ima u planu da u narednom periodu istraži uticaj eksploatacije gasa iz škriljaca metodom hidrauličkog lomljenja stena (fracking) na javno zdravlje.

Poslanik konzervativaca u Evropskom Parlamentu gospodin Ijan Dankan izjavio je da je iracionalno da Škotska ignoriše mogućnosti koje pružaju nekonvencionalni izvori energije kao što su nafta i gas iz škriljaca.

Predstavnici škotske organizacije „Prijatelji zemlje“ istakli su da potraga za fosilnim gorivom predstavlja neodgovoran potez uzimajući u obzir najnovija upozorenja klimatologa.

Evropske rezerve gasa iz škriljaca procenjuju se na 639 hiljada milijardi kubnih metara, a smatra se da u Škotskoj postoji 80 hiljadi milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna da pokrije potrebe za gasom u Velikoj Britaniji u narednih 30 godina.

Inače, metoda vađenja gasa i nafte iz škriljaca veoma je kontraverzna jer neki tvrde da tako može doći do curenja štetnih materija ili sleganja tla.

Sandra Jovićević

U planu rekonstrukcije MHE „Sićevo“

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas Cetti)

 

JP „Elektroprivreda Srbije“ podnelo je Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Zahtev za odlučivanje o potrebi izrade Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta revitalizacije MHE „Sićevo“.

Navedeno je da je predviđena izgradnja nove mašinske zgrade, rekonstrukcija, raščišćavanje i betoniranje kanala, kao i sanacija slapišta.

MHE „Sićevo“ nalazi se na reci Nišavi u Sićevačkoj klisuri, a puštena je u rad 1931. godine. Instalisana snaga hiodroelektrane iznosi 1334,5kW dok je procenjena godišnja proizvodnja 10,3GWh električne energije.

Sandra Jovićević

Probna sinhronizacija bloka A-3 u TENT-u

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

 

Sredinom protekle nedelje u termoelektrani „Nikola Tesla“ obavljena je probna sinhronizacija bloka A-3 saopšteno je iz ove termoelektrane.

Glavni inženjer proizvodnje ovog bloka i šef komisionog tima gospodin Sava Bezmarević izjavio je da je u blok A-3 ugrađena nova turbina sa povećanim stepenom korisnosti i povećanom snagom. Osim toga, zamenjen je korset generatora i 800 tona cevi na cevnom sistemu kotla i implementirana nova verzija „Siemens“ sistema upravljanja T-3000 dodao je gospodin Bezmarević. On je istakao i da će u narednim mesecima biti optimizovani novougrađeni sistemi, a biće urađena i garancijska ispitivanja.

Rekonstrukcija ovog bloka započeta je sredinom 2014. godine, a ovim projektom povećana je snaga bloka A-3 za 23MW. Takođe, rekonstruisano je i elektrofiltersko postrojenje i zamenjen je NOx gorionik uglja u elektrofilterskom postrojenju. Ovime je postignuto smanjenje emisije praškastih materija ispod 50 miligrama po metru kubnom, kao i smanjenje emisije azotnih oksida na 200 miligrama po metru kubnom.

Sandra Jovićević

Francuska evropski lider u prodaji električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)

 

Asocijacija industrije električnih vozila (AVERE) objavila je da će 2015. godine Francuska biti zemlja sa najvećim brojem električnih vozila u Evropi.

Prošle godine ova titula pripala je Norveškoj u kojoj je 18649 električnih vozila dok se Francuska našla na drugom mestu sa 15049 prodatih električnih vozila. Međutim, 2013. godine u Francuskoj je prodato 13954 električna automobila što je doprinelo da se ova zemlja nađe na prvom mestu.

Od 2005. godine Francuska predstavlja najveće evropsko tržište električnih automobila sa preko 43 hiljade prodatih vozila.

Poslednjih godina, treće i četvrto mesto po obimu prodaje električnih automobila u Evropi zauzimaju Nemačka i Velika Britanija. Na globalnom nivou, lideri u prodaji električnih vozila su Sjedinjene Američke Države i Japan.

Sandra Jovićević

Žagubica reguliše problem sa komunalnim otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Blueberry)

 

Kompanija „A.S.A.“ iz Beograda potpisala je ugovor za obavljanje komunalne delatnosti u opštini Žagubica.

Prilikom potpisivanja ugovora predsednik opštine Žagubica gospodin Safet Isović izjavio je da se opština Žagubica dugi niz godina susretala sa problemom upravljanja komunalnim otpadom, ali da će ovaj problem uskoro biti rešen.

Generalni direktor kompanije „A.S.A.“ u Srbiji gospodin Bojan Marković istakao je da će ova kompanija organizovati sistem sakupljanja otpada i tako smanjiti broj divljih deponija. On je ovom prilikom pohvalio opštinu Žagubica i istakao da ona predstavlja dobar primer Braničevskog okruga.

Sandra Jovićević

Smanjenje emisije gasova staklene bašte kroz efikasno upravljanje otpadom

porez
Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

 

U Italiji u Rimu odžana je konferencija „Od prenosa zakonodavstva Evropske unije u oblasti klimatskih promena do implementacije mera za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte – međusektorski aspekti“ u okviru regionalnog projekta izrade nacionalnih strategija praćenih niskim emisijama gasova sa efektom staklene bašte (LOCSEE).

U okviru ovog projekta uspostavljena je Mreža za regionalnu politiku i on-lajn saradnju u oblasti klimatskih promena, a identifikovani su i različiti sektori za koje je izrađena analiza za ublažavanje efekta gasova staklene bašte.

Kada je reč o Republici Srbiji, identifikovan je sektor upravljanja otpadom, a analize su pokazale da su uklanjanje divljih deponija i izgradnja sanitarnih deponija neke od najboljih mera za smanjenje emisije gasova staklene bašte. U okviru deponija potrebno je izgraditi i reciklažne centre i postrojenja za proizvodnju biogasa.

Mašinski fakultet u Beogradu u okviru ovog projekta izradio je priručnik u kome su predstavljene mogućnosti za smanjenje gasova staklene bašte u sektoru upravljanja otpadom. Osim toga, izrađeni su i Izveštaj o pregledu stanja u regionu Jugoistočne Evrope, kao i Priručnik za usaglašavanje sa zakonodavstvom Evropske unije u okviru klimatskih promena.

Na konferenciji o klimatskim promenama, osim Republike Srbije, učestvovali su i Albanija, Hrvatska, Grčka, Italija, Austrija, Slovenija i Makedonija.

Sandra Jovićević

Potpisana Deklaracija mreže Sava parks

Foto-ilustracija Unsplash (Jovan Vasiljević)

 

U ponedeljak 2. februara 2015. godine u Zagrebu potpisana je Deklaracija mreže Sava parks o jačanju zaštite te reke i njenih poplavnih površina. Deklaraciju je potpisalo 18 institucija iz četiri države.

Na ovom sastanku rečeno je da bi Deklaracija mreže Sava parks trebalo da omogući razmenu znanja i veština za unapređenje i održavanje ekološkog stanja ove reke. Istaknuto je i da povezivanje zaštićenih područja predstavlja celovitiju zaštitu reke Save, ali i isticanje ključne uloge koju poplavna područja imaju u prilagođavanju klimatskim promenama.

Inače, Deklaracija mreže Sava parks predstavlja sastavni deo projekta Jačanje zaštite reke Save i njenih poplavnih površina. Ovaj projekat realizuje se u saradnji sa nemačkom fondacijom „Euro Natur“ i Hrvatskim društvom za zaštitu prirode.

Sandra Jovićević