Neophodna transparentnost u procesu upravljanja otpadom

oliver_scholz wirtschaftsblatt.at

Direktor grupe „Šolc Holding“ gospodin Oliver Šolc u intervjuu za „Danas“ izjavio je da bi Centar za reciklažu koji posluje u okviru ove grupe mogao da preradi preko 30 hiljada tona metalnog otpada mesečno, umesto sadašnjih 10 hiljada tona mesečno. On je istakao i da je jedan od glavnih problema nelojalna konkurencija, odnosno kompanije koje rade u sivoj zoni, ali i divlje deponije i otpadi. Gospodin Šolc je istakao da se oko 40 odsto otpada iz domaćinstva odlaže na oko 4400 neuslovnih deponija, a neki od razloga su neadekvatni pravni okvir i neutvrđena obaveza proizvođača da plaća naknade.

Prema njegovim rečima, za održivu reciklažnu industriju potrebno je usvojiti dopune Zakona o upravljanju otpadom koji je usklađen sa evropskim zakonodavstvom. Gospodin Šolc je istakao i da je potrebno uspostaviti adekvatnu kontrolu operatera, kao i ponovo formirati Fond za zaštitu životne sredine.

Predstavnik Odbora za životnu sredinu i održivi razvoj Privredne komore Srbije gospodin Siniša Mitrović izjavio je za „Danas“ da na teritoriji Beograda postoji više od 200 neregistrovanih otpada, dok od sakupljanja otpada živi oko 20 hiljada ljudi. On je dodao i da je u Beogradu izdato oko 110 dozvola za sakupljanje, skladištenje, transport i tretman neopasnog otpada, a najveći broj dozvola odnosi se na promet metalnog i nemetalnog otpada i sirovina.

Gospodin Mitrović je istakao da bi trebalo izvršiti registar izdatih dozvola kako bi rad operatera postao transparentan. Takođe, izjavio je i da je cilj Privredne komore Srbije da svaki sakupljač sekundarnih sirovina dobije svoj identifikacioni poreski broj i da poseduje dozvolu lokalnog organa samouprave za sakupljanje neopasnog otpada kako bi postao transparentan sakupljač ovih sirovina.

Prema njegovim rečima, potrebno je i da država obezbedi lokaciju i infrastrukturu za odlagalište korišćenih baznih ulja jer se od 54 hiljade tona godišnje preradi samo 2500 tona baznih ulja. On je kao veliki problem naveo i krađu metala sa javne infrastrukture elektromreže, telekomunikacija, vodovoda i kanalizacije, putne infrastrukture, a zatim njihovo ilegalno prodavanje. Gospodin Mitrović je ocenio i da se ovakvom vandalizmu treba stati na put, jer je u pitanju velika finansijska šteta, a ugrožena je i bezbednost građana.

Sandra Jovićević

foto: wirtschaftsblatt.at

izvor: danas.rs

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti