Home Blog Page 1481

Inovacijama i novim idejama do efikasnije ekonomije i stabilnog društva

Nordijska poslovna alijansaNordijska poslovna alijansa organizovala je svoju prvu tribinu posvećenu održivom razvoju pod nazivom „Učiti od najboljih“. Tribina je prva u nizu planiranih događaja u sklopu „Nordic Green“ projekta koje će Nordijska poslovna alijansa sprovesti tokom 2014. godine, a današnji događaj imao je za cilj da osim širenja ekološke svesti kod domaćih kompanija i javnosti, ukaže na važnost održivog ekološkog poslovanja u Srbiji, a prema iskustvu koje postoji u nordijskim zemljama.

Komentarišući zaključke skupa Uroš Mihajlović, izvršni direktor Nordijske poslovne alijanse izdvaja da su se učesnici saglasili da treba nastaviti rad na prilagođavanju legislative u oblasti industrijske ekologije u Srbiji, a sve u cilju da se sadašnjim i potencijalnim investitorima obezbedi sigurnost i bolja predvidljivost troškova poslovanja. „Neophodno je aktivnije pristupiti promeni ekološke politike zemlje, i promeniti sadašnji model po kome se sredstva za ekologiju izdvajaju za adhoc aktivnosti a ne za strateški razvoj ove oblasti. Boljom preraspodelom ionako nedovoljnih sredstava i ulaganjem u inovacije i nove ideje doprinelo bi se stabilnijem razvoju privrednog ambijenta i rastu broja radnih mesta. Dobar primer za to je potencijal reciklažne industrije kao nove grane privrede kojom bi, prema procenama eksperata, smeće kao resurs obezbedilo Srbiji godišnji prihod od preko 100 miliona evra u punom obimu aktivnosti. U ovom procesu treba iskoristiti iskustva skandinavskih zemalja koje prednjače u ovoj oblasti, ne bi li se on okončao najefikasnije i sa što manje utrošenih resursa –vremena, novca, ljudskih resursa što je i bio cilj organizacije ovog skupa“, zaključuje Mihajlović.

Na tribini „Učiti od najboljih“ učestvovali su Siniša Mitrović – savetnik predsednika Privredne komore Srbije, Kristina Mitrović – specijalista za pitanja životne sredine u kompaniji Telenor Srbija, Irena Dobosz – menadžer za održivost u kompaniji IKEA Jugoistočna Evropa, Miloš Stanković, mladi elektoinženjer i pronalazač koji je prošle godine dobio nagradu za životno delo u NR Kini i Filip Vukša, aktivista koji je prosledio više od 3500 administrativnih žalbi različitim direkcijama grada Beograda.

Poslovna vizija i fokus delovanja Nordijske poslovne alijanse pored jačanja poslovnih veza između Srbije i skandinavskih zemalja je i promovisanje ekološke dimenzije u poslovanju. Cilj je i da svojim edukativnim aktivnostima srpskoj javnosti približi sistem vrednosti skandinavskih zemlja koje imaju znanje i ogromno iskustvo u sferama održivog razvoja. Nordijska poslovna alijansa planira objedinjavanje što većeg broja relevantnih činilaca u društvu, obrazovnih profila i generacija kako predavača tako i učesnika na budućim sličnim edukativnim događajima, kako bi, unapređujući ovu ali i druge oblasti što efikasnije doprineli sveukupnom razvoju Srbije.

I Investicioni forum zemalja Zapadnog Balkana u EBRD-u 24. februara u Londonu

The EBRD's 2011 Annual Meeting in Astana, Kazakhstan, 20-21 May 2011Evropska banka za obnovu i razvoj održaće u svom sedištu u Londonu prvi Investicioni forum sedam zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatske 24. februara 2014. godine.

Cilj foruma je da se Zapadni Balkan predstavi kao povoljna destinacija za ulaganje, a neke od glavnih tačaka o kojima će se govoriti su regionalna integracija pomoću koridora, gasovoda, kao i proširenje proizvodnog sektora, izjavili su predstavnici ove banke.

Na forumu će učestvovati premijeri Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, UNMIK Kosova, Hrvatske, Crne Gore i BJR Makedonije.

Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj ima za cilj da unapredi saradnju u ovom regionu, a 2013. godine je u zemlje Zapadnog Balkana i Hrvatsku uložila više od 1,2 milijarde evra kroz preko 80 projekata.

S.J.

Predstavljeni solarni kolektori u PKS

Sekcija za suncevu energijuPredsednik Sekcije za sunčevu energiju Privredne Komore Srbije prof. dr Marija Todorović juče je u prostorijama Privredne Komore Srbije predstavila primer uspešnih solarnih kolektora. Ovi solarni kolektori prvi put su postavljeni pre 26 godina u Budvi, na kompleksu „Slovenska plaža“. Sistem ima snagu od 3,5MW, a kombinovan je sa toplotnim pumpama koje koriste morsku vodu. Solarni kolektori koriste se za grejanje i hlađenje hotelskih soba, kao i grejanje sanitarne vode i bazena kompleksa „Slovenska plaža“.

Na ovom sastanku predstavljeni su i solarni kolektori „Radiusar“ koji imaju aluminijumski ram izliven u jednom komadu, a njihova debljina je 54 milimetra. Kolektori imaju i specijalno zaštitno staklo, a njihova efikasnost je 85,1 odsto. Razvijeni su od strane kompanije „Goinnovate“ iz Lihtenštajna, a strateški partner ove kompanije u „Netinvest“ planira njihovu primenu u Srbiji.

Osim solarnih kolektora predstavljena je i situacija u svetu, pa je tako istaknuto da Kina poseduje 70 odsto svetskog tržišta solarnih kolektora. Takođe je rečeno da se u Evropi proizvode veliki solarni kombinovani sistemi, dok se u Kini rade uglavnom solarni kolektori za domaćinstva.

S.J.
Foto: pks.rs

Mađarska smanjuje cene energenata

parlament budampestaVlada Mađarske najavila je treći paket sniženja cena energije za domaćinstva od 1. aprila 2014. godine. Za početak će cena gasa biti snižena za 6,5 odsto, zatim od 1. septembra nastupa smanjenje cene električne energije za 5,7 odsto, a od 1. oktobra i smanjenje cene daljinskog grejanja za 3,3 odsto.

Ovo je treći paket smanjenja cena energije za domaćinstva koji je usvojio mađarski parlament, a sve zbog toga što dobavljači energije imaju ogroman profit od svoje delatnosti.

Od 1. januara 2013. godine vlada Mađarske smanjila je cenu električne energije, gasa i centralnog grejanja za 10 odsto, a mađarski premijer Viktor Orban prošle godine je naredio kompanijama koje isporučuju energiju da smanje cene za dvadeset odsto.

S.J.

Danas je svetski dan očuvanja energije

ocuvanje energijeDanas je svetski dan očuvanja energije. Trenutak je da se istakne značaj korišćenja energije, potrošnje, oskudice i uticaja energije na održivost globalnog ekosistema, života i razvoja. Pitanje energije je pitanje opstanka čovečanstva. Otuda se ističe važnost okretanja održivim neiscrpnim izvorima ili alternativnim vidovima energije kako bi energetski sistem, time i budućnost čovečanstva, bili izvesni.

Energija utiče na sve aspekte života i ljudskog razvoja, a njena potrošnja se smatra pokazateljem razvoja.

Pitanje energetske oskudice postalo je alarmantno pa se nacionalne energetske strategije najpre fokusiraju na podizanje ili buđenje svesti o značaju očuvanja energije, a ciljevi se postavljaju u kontekstu štednje energije, energetske efikasnosti i upotrebe obnovljivih izvora energije uz smanjenje korišćenja iscrpljivih konvencionalnih oblika energije čime se smanjuje i emisija CO2 u atmosferu, time i globalno zagrevanje.

Pored zakonske regulative i podsticaja koje definišu resorna ministarstva u primeni energetskog menadžmenta važnu ulogu igraju opštine, preduzeća i stanovništvo:

Opštine – uvođenjem energetskog menadžera, definisanjem planova energetske efikasnosti i sprovođenjem ciljeva strategije održivog razvoja, naplatom ekološke takse i formiranjem eko fondova, podrškom stanovništvu i privredi sredstvima iz postojećih fondova, sklapanjem javno privatnih partnerstava u investicijama „zelene“ energetike, omogućavanjem pristupa informacijama o potencijalu OIE, lokacijama i pružanjem pomoći u ishodovanju dozvola..;

Preduzeća i industrije – unapređenjem energetske efikasnosti u industrijskim postrojenjima, halama, pogonima, ili projektnim predviđanjem energetske efikasnosti u njima, korišćenjem obnovljivih izvora energije u cilju stvaranja samoodrživih sistema, korišćenjem savremene pametne štedljive tehnologije..;

Stanovništvo – sanacijom i unapređenjem energetske efikasnosti kuća i stanova postavljanjem dobre izolacije, zamenom stolarije, racionalnim korišćenjem električne i toplotne energije u domu, odabirom štedljive tehnike prilikom kupovine novih uređaja, korišćenjem štedljive rasvete..;

Na današnji dan očuvanja energije važno je pomenuti i Nikolu Teslu koji je svojom naukom planetarno doprineo korišćenju i očuvanju energije i, stiče se utisak, da će tek doprineti nakon temeljne rekonstrukcije i razumevanja njegovih radova u savremenoj, za sada avangardnoj nauci. Mnogo toga neistraženog čeka naučnike posvećene Teslinim radova, a samo jedan doprinos koji je rešio problem snabdevanja čovečanstva enerijom jeste bežični prenos energije. Tumači Tesle ističu da je vreme pred nama vreme korišćenja obnovljivih i besplatnih prirodnih izvora energije, kao i da shvatanjem Zemlje kao jezgra ogromnog generatora koja rotacijom elektriše sporiju jonosferu milijardama volti i ampera, čovečanstvo zapravo živi u sfernom kondenzatoru naizmenične struje koji se sam od sebe neprestano puni.

B.R.

Održan sastanak ministra energetike i predstavnika kompanije „Continental Wind Partners“

cwp i ministarstvoMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović primila je danas predstavnike kompanije „Continental Wind Partners“ u Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a sastanku je prisustvovao i predsednik kompanije „Continental Wind Partners“ gospodin Mark Krendal (Marc Crendal).

Ovom prilikom gospođa Mihajlović je istakla da je u proceduri novi Zakon o energetici koji će doneti značajne olakšice investitorima, pogotovo u oblasti iskorišenja energije vetra.

Kompanija „Continental Wind Partners“ posluje u Srbiji od 2009. godine kao „Continental Wind Serbia d.o.o.“, a poseduje dve energetske dozvole za vetroparkove „Čibuk 1“ i „Čibuk 2“.

Podsetimo, ove godine u Kovinu će početi izgradnja vetroparka „Čibuk 1“ čija će snaga biti 145MW. Vrednost projekta procenjena je na oko 300 miliona evra. Vetropark „Čibuk 1“ imaće 57 vetrogeneratora pojedinačne snage 2,5MW, a planirano je da bude završen do kraja 2014. godine. Nakon njegovog završetka započeće se sa izgradnjom vetroparka „Čibuk 2“, takođe u Kovinu, čija će snaga biti 129MW. Ovaj vetropark bi trebalo da bude završen do kraja 2016. godine, a njegova vrednost je oko 180 miliona evra.

Foto: merz

Tribina u Leskovcu povodom Svetskog dana očuvanja energije

hemijska-skola-leskovacPovodom Svetskog dana očuvanja energije Gradska uprava za zaštitu životne sredine u Leskovcu i Hemijsko-tehnološka škola „Božidar Đorđević Kukar“ organizovala je tribinu posvećenu alternativnim izvorima energije. Tribina je održana danas u 11 časova u prostorijama Hemijsko-tehnološke škole.

U uvodnom delu učenici Hemijsko-tehnološke škole održali su prezentaciju o obnovljivim izvorima energije, a zatim je pušten i kratki film. Predstavnici Direkcije za urbanizam i izgradnju iz Leskovca su zatim održali svoju prezentaciju iz dva dela; u prvom delu su, između ostalog, predstavljene energetski efikasne kuće i energetski pasoši, a u drugom delu alternativni izvori energije-energija sunca, energija vetra, energija vode, geotermalna energija i biomasa. Zatim je održana diskusija na temu obnovljivih izvora energije, a na sva pitanja odgovarala je gospođa Ivana Ranđelović iz Direkcije za urbanizam i izgradnju Leskovca.

Svetski dan očuvanja energije obeležava se 14. februara, a njegov cilj je da reši problem neefikasnog korišćenja energije sa posebnim osvrtom na obnovljive izvore energije.

S.J.

Tržište vetrogeneratora raste – zaključak istraživanja „GlobalData“

energija vetraKonsultantska firma „Global Data“ nedavno je objavila istraživanje prema kojem se očekuje povećanje tržišta vetrogeneratora sa 12,1 milijardi dolara u 2013. godini na 19,3 milijarde dolara do 2020. godine, što predstavlja godišnji rast od 6,9 odsto.

Prema ovom izveštaju, instalisana snaga projekata koji električnu energiju proizvode iz energije vetra u 2013. godini bila je 322,5GW, a do 2020. godine očekuje se da dostigne 688GW. Ovakav rast očekuje se zbog toga što je neizvesno snabdevanje energije iz konvencionalnih izvora energije, a i raste zabrinutost za životnu sredinu. Osim toga, i države podržavaju ovakve projekte nudeći značajne povoljnosti investitorima.

Međutim, postoje i problemi koji bi mogli da uspore rast ovog tržišta kao što su postojeća mrežna infrastruktura koja je veoma loša, a da bi se prilagodila ovakvoj alternativnoj energiji potrebna su velika ulaganja. Takođe, veliki problem predstavlja i nedostatak kvalifikovane radne snage, što bi značajno moglo da uspori razvoj sektora obnovljivih izvora energije, zaključak je konsultantske firme „GlobalData“.

S.J.

Javni poziv za izgradnju 80 MHE u Makedoniji

mini hidroelektranaVlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.

Ukupna snaga ovih malih hidroelektrana iznosiće oko 64MW, a predviđa se ulaganje od oko 170 miliona evra.

Ovim javnim pozivom je predviđeno da MHE budu izgrađene u roku od tri godine, dok se koncesija izdaje na 20 godina. Nakon isteka koncesije, MHE će preći u vlasništvo države.

Premijer Makedonije, gospodin Nikola Gruevski, izjavio je da će izgradnja ovih malih hidroelektrana otvoriti nova radna mesta, kako u građevinskoj industriji, tako i u oblasti obnovljivih izvora energije.

S.J.

5 miliona dinara za čišćenje divljih deponija u Beogradu

Bezanija divlja deponijaMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović obišla je danas divlju deponiju na Novom Beogradu čije uklanjanje je u toku. Ona je ovom prilikom izjavila da će u blizini divljih deponija u Beogradu biti postavljene kamere kako bi se pronašli oni koji bacaju otpad i stvaraju nove deponije.

Ministar energetike, razvoja i zaštite životne sredine istakla je i da je potrebno sistemski rešiti problem divljih deponija kako se ne bi pojavljivale nove na mestu već očišćenih. Ona je izjavila i da će ministarstvo sarađivati sa policijom, a i inspekcija će češće obilaziti ove lokacije.

Čišćenje divlje deponije na Novom Beogradu sprovode radnici JKP „Gradska čistoća“, a predstavnici grada Beograda su najavili da će dati 5 miliona dinara za čišćenje divljih deponija. Oni su dodali i da ova suma neće biti dovoljna da se očiste sve divlje deponije ali će rezultati biti vidljivi, dok bi u narednom periodu trebalo da bude utvrđen plan za njihovu sanaciju.

S.J.
Foto: merz

Stopirani pregovori Švajcarske i Evropske unije o energetici

svajcarska-zastavaEvropska komisija stopirala je pregovore sa Švajcarskom o prekograničnom energetskom sporazumu, rečeno je u ponedeljak, 10. februara 2014. godine. Pregovori su stopirani nakon što je Švajcarska na referendumu koji je održan prošle nedelje izglasala ograničenje imigranata iz Evropske unije.

Pregovori između Evropske unije i Švajcarske o energetskom pitanju započeli su još 2007. godine, a obuhvataju dugoročni plan koji će se odnositi na električnu energiju, gas, energetsku efikasnost, ali i infrastrukturu. Švajcarsko učešće u ovom sporazumu je važno zbog toga što bi se tako proširilo zajedničko tržište energije sa zemljama kao što je Italija.

Evropska unija mora stvoriti neophodnu infrastrukturu u oblasti energetike, a do sada je uspela da podstakne proces koji povezuje razmenu električne energije i standardizuje pravila trgovanja.

S.J.

„Atlantic Grupa“ povećava energetsku efikasnost uz pomoć EBRD

Evropska banka za obnovu i razvoj„Atlantic Grupa“ dobila je kredit u iznosu od 5 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a ugovor su juče potpisali prvi potpredsednik Evropske banke za obnovu i razvoj gospodin Fil Benet i predsednik Uprave „Atlantic Grupe“ gospodin Emil Tedeski.

Ova sredstva će biti upotrebljena za povećanje energetske efikasnosti, odnosno biće uvedene ciljane mere uštede energije u kompanijama „Grand kafa“, „Štark“, „Palanački kiseljak“, što će omogućiti uštedu električne energije i gasa, kao i izgradnju toplotnih sistema u ovim kompanijama čime će se poboljšati energetska efikasnost za 25 odsto.

Inače, 2012. godine postignut je dogovor između „Atlantic Grupe“ i Evropske banke za obnovu i razvoj kojim je bilo predviđeno povećanje energetske efikasnosti i zaštita životne sredine u kompanijama „Atlantic Grupe“. Predviđeno je da ove mere smanje emisiju ugljen dioksida u atmosferu za 600 tona u Republici Srbiji.

S.J.

Ratifikacija ugovora o kreditu sa KfW za vetropark „Podveležje“ u BiH

vetroparkKomisija za spoljne poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine predložila je da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine ove zemlje ratifikuje ugovor o kreditu sa Nemačkom razvojnom bankom (KfW). Ovim kreditom u iznosu od 65 miliona evra finansiraće se izgradnja vetroparka „Podveležje“ na lokacijama Mali Grad i Svetigora. Bosanska „Elektroprivreda“ će finansirati ovaj projekat i sopstvenim sredstvima u iznosu od 6,8 miliona evra.

Podsetimo, vetropark „Podveležje“ bi trebalo da ima 16 vetrogeneratora čija će ukupna snaga biti 48MW, a planirana godišnja proizvodnja bi trebalo da bude do 100GWh. Izgradnja vetroparka bi trebalo da se odvija u dve faze. Do kraja ove godine planirana je izgradnja 2 vetrogeneratora čime bi bila završena prva faza, dok se izgradnja ostalih vetrogeneratora očekuje do kraja 2014. godine.

S.J.

ProCredit banka nastavlja kreditiranje malih i srednjih preduzeća

Foto: ProCredit banka

Procredit Bank
ProCredit banka i Evropski fond za jugoistočnu Evropu (EFSE) danas su potpisali ugovor o kreditiranju malih i srednjih preduzeća čija je vrednost 15 miliona evra. Ovim sredstvima ProCredit banka će omogućiti privrednicima da dobiju dugoročne pozajmice za finansiranje svojih investicija.

Ova banka je do sada uložila preko 3 milijarde evra u projekte u Srbiji, ali i odobrila preko 375 hiljada kredita, od čega je čak 80 odsto kredita bilo namenjeno malim i srednjim preduzećima, preduzetnicima i poljoprivrednicima. ProCredit banka je inače fokusirana na kreditiranje vrlo malih, malih i srednjih preduzeća s ciljem otvaranja novih radnih mesta i merljivog doprinosa privredi.

Evropski fond za jugoistočnu Evropu osnovan je 2005. godine od strane Razvojne banke Nemačke (KfW), nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj i Evropske komisije, a obezbeđuje finansiranje vrlo malih i malih preduzeća.

Najavljeno osavremenjavanje HE „Pirot“

HE PirotMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović posetila je danas opštinu Pirot. U sklopu ove posete obišla je hidroelektranu „Pirot“ koja posluje u okviru Privrednog društva „Hidroelektrane Đerdap“ i ovom prilikom najavila ulaganje u osavremenjavanje ove hidroelektrane, kako bi njen rad postao još efikasniji. Naime, planirano je da se u ovu hidroelektranu uloži između 10 i 20 miliona evra, a sredstva bi mogla biti obezbeđena iz međunarodnih finansijskih institucija.

Gospođa Mihajlović prilikom ove posete istakla je da će „Elektroprivreda Srbije“ i Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine raditi na planu ulaganja u HE „Pirot“, kao i da je moguće da to bude sastavni deo ovogodišnjeg plana poslovanja EPS-a. Ona je podsetila i da postoji problem između lokalne samouprave i rukovodstva ove hidroelektrane, ali i ukazala da će ovo ministarstvo pomoći u rešavanju ovog problema koji je u vezi eksproprijacije zemljišta.

Inače, izgradnja HE „Pirot“ počela je 1983. godine, a prvi agregat pušten je u rad 1990. godine, tako da ova hidroelektrana predstavlja najmlađu hidroelektranu u Republici Srbiji.

S.J.

PREDSTAVLJAMO Kako do građevinske dozvole za izgradnju male hidroelektrane

Platforma masinske zgradeNa osnovu iskustva u realizaciji projekta male hidroelektrane „Beli kamen“ (1,5MW) na ušću reke Ribnice u Crni Rzav u opštini Čajetina i njoj sličnih projekata, gospodin Radomir Rade Milekić, diplomirani elektro-inženjer i zamenik direktora preduzeća „Elektrovat“ iz Čačka, predstavlja čitaocima Energetskog Portala primer uobičajene procedure za pribavljanje administrativne i tehničke dokumentacije koja odgovara projektima malih hidroelektrana (snage manje od 2MW) protočnog tipa.

Branske hidroelektrane imaju drugi nivo i drugu prirodu problema, tako da se ovaj izloženi pristup gradnji ne može u velikoj meri primeniti kod njih.

Ovom prilikom gospodin Milekić govorio je o hidroelektranama za koje Lokacijsku i Građevinsku dozvolu izdaje nadležna jedinica Lokalne samouprave, a Energetsku dozvolu izdaje Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine Republike Srbije.

Hodogram aktivnosti na realizaciji MHE, kojeg nameću Zakoni, Uredbe i Pravilnici imaju veliki broj kritičnih tačaka, spornih aktivnosti i ktitičnih prepreka koje se ne vide u prvi mah i ne naslućuju se razmere do kojih mogu ugroziti ukupnu realizaciju projekta MHE.“ – ističe Milekić uz nameru da čitaocima Energetskog Portala ukaže na te prepreke.

Radomir Rade MilekićObnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa  nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su  da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.

Pristupni putevi i trasa cevovoda za MHE Komalj
Pristupni putevi i trasa cevovoda za MHE Komalj

KRATKI PRIRUČNIK INVESTITORIMA U MHE, iz iskustva g. Milekića, dipl.ing.el.:

  •  Treba formirati posebnu firmu, nosioca svih aktivnosti na realizaciji izgradnje MHE, kao nezavisanog tržišnog subjekta, koji će se baviti samo tom delatnošću i postaviti kvalitetnog projektnog menadžera sa  velikim ovlašćenjima, koji će se oslanjati na konsultante svih struka;
  •  Izvršiti izbor lokacije na kojoj će se graditi MHE na bazi velikog broja kriterijuma izvodljivosti, kriterijuma racionalnog iskorištenja hidropotencijala i profitabilnosti projekta;
  •  Pribaviti informaciju o odabranoj lokaciji, od nadležne službe opštinske uprave;
  •  Izraditi polaznu varijantu Idejnog rešenja MHE, na bazi postojeće informacije i raspoloživih tehničkih podataka o hidropotencijalu i terenu, i postaviti najverovatniju koncepciju MHE;
  •  Na bazi Idejnog rešenja MHE od nadležnog operatora distributivnog sistema pribaviti Mišljenje o mogućnosti priključenja MHE na mrežu;
  •  Krenuti u izradu ekspertskih podloga, prva od njih je Hidrološka studija kojom se verifikuje protok odabranog vodotoka. Tu se dobija ključni odgovor na pitanje Da li izabrani vodotok ima relevantnu količinu vode ili nema, i šta se sme koristiti?. Ovde se pravi greška zbog koje se možete kajati kada bude kasno!
  •  Na osnovu urađene Hidrološke studije, pribavlja se Mišljenje RHMZ-a, koje predstavlja institucionalnu verifikaciju hidrologije na predmetnoj lokaciji;
  •  Paralelno sa prethodnim aktivnostima, pribavlja se Mišljenje JP Srbijavode, na bazi Idejnog rešenja MHE i ostale prateće dokumentacije, prema uhodanoj proceduri;
  •  Od banke, ili na drugi način, pribavlja se Izjava o finansijskoj podršci gradnji MHE;
  •  Izrađuje se Prethodna studija opravdanosti sa Generalnim projektom;
  •  Dobijena dokumenta su uglavnom dovoljna za pribavljanje Rešenja o Energetskoj dozvoli od Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine;
  •  Važna, posebno komplikovana i često presudana faza pripreme gradnje su Imovinski odnosi; problemi sa rešavanjem imovinskih odnosa mogu godinama da produže proces pripreme lokacije za gradnju, pa čak i da je zaustave;
  •  Sledi Lokacijska dozvola koja je suštinski najvažniji dokument, jer za njeno dobijanje moraju biti rešeni imovinski odnosi i kjučne stvari kako se ne bi zaustavila ili osporila gradnja. Njen sastavni deo čine uslovi institucija, najčešće, na bazi prethodno datih mišljenja. To su Vodni uslovi, uslovi za priključak MHE na elektroenergetski sistem, uslovi „Telekom Srbije“, „Puteva Srbije“,  „Vojske Srbije“, „Železnica Srbije“, lokalnih komunalnih organizacija, uslovi nadležnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture i drugi;
  •  Posebna pažnja se mora obratiti na uslove Zaštite životne sredine. Da bi investitor bio siguran u sasvim ekološke uslove gradnje koji takođe ne zahtevaju dodatni trošak, poželjno je već u ovoj fazi projekta pribaviti Mišljenje nadležnog resora lokalne samouprave za poslove ekologije i zaštite životne sredine;
  •  Dobijanjem Lokacijske dozvole završava se značajna administrativna faza i težište vraća na pripremu i izradu projektne dokumentacije. U pripremu ulaze izbor projektantskog tima, izrada Elaborata o geodetskim radovima i izrada Elaborata o geološkim radovima;
  •  Od projektanata se traži da prouče sva do sada pribavljena dokumenta i tehničke podloge, i pismeno se izjasne o njihovom kvalitetu i upotrebljivosti. Od projektanata se traži da sačine projektne zadatke, obim elaborata geologije i geodezije, i dopune ostalih podloga;
  •  Od projektanata tražiti da ponovo urade Generalni projekat sa Studijom opravdanosti (u skraćenom obliku) na bazi stvarnih uslova i ekspertskih podloga, sa analizom većeg broja varijantnih koncepcijskih rešenja. Cilj je Konačni izbor koncepta MHE, koji će se obrađivati glavnim projektom;
  •  MHE treba koncipirati tako što treba imati u vidu vek od preko 40 godina i uslove neprekidnog rada. Ovo je momenat kada se lako prave, a teško, ili nikako, otklanjaju tehničke strukturne greške. Odgovornost je velika i na projektantu i na investitoru za loše posledice izbora;
  •  Pristupa se izradi Glavnog projekta na bazi usvojenog koncepcijskog rešenja;
  •  Reviziju projekta treba uraditi posebno u fazi izbora konačnog koncepcijskog rešenja, a kasnije vršiti reviziju „u hodu“;
  •  Loš izbor načina zahvatanja i prečišćavanja vode stvara ogromne i teško rešive probleme, ako se nema dobra slika o „velikim vodama“, bujičnom nanosu i nečistoćama;
  • Dovod vode do turbine je složen problem koji inače košta preko 50% ukupne investicije; njegov izbor je posebno složen i zahteva pažljive i opsežne tehnoekonomske analize (da li vod pod pritiskom ili slobodno oticanje, kakve vodne građevine itd, itd?);
  • Izbor hidromehaničke opreme (turbina – generator) je poželjno uraditi u ranoj fazi Glavnog projekta kako bi se mašinska zgrada i temelji radili prema opremi koja će se ugrađivati. Izbor je zahtevan jer ima nekoliko nivoa kvaliteta koji se otežano kontrolišu i nekoliko nivoa cena za opremu, a koja često nije usklađena sa kvalitetom;
  • Nakon završetka projekta i uspešne revizije pribavljaju se saglasnosti svih institucija koje su to i uslovile;
  • Dobijanjem svih potrebnih saglasnosti na Glavni projekat, dokazom da su rešeni imovinski odnosi, prilaganjem drugih standardizovanih dokumenata o ispunjenosti finansijskih i administrativnih uslova, stiče se pravo na dobijanje  Građevinske dozvole, kao konačnog cilja prve etape gradnje MHE. Ovaj završni čin je prevashodno pravna procedura i kontrola ispunjenosti svih uslova, sasvim je predvidiv i ne traje dugo.

Odjednom ste dobili Građevinsku dozvolu, a niste ni primetili koliko je vremena prošlo! Za srpske prilike ishodovanje građevinske dozvole za MHE „Beli kamen“ za 2 godine i 7 meseci je dosta dobar rezultat.“ – zaključuje gospodin Milekić uz pohvale lokalne samouprave u opštini Čajetina na zdravom pristupu investitoru.

B.R.

Energetski Portal Srbije najavljuje seriju tekstova o procedurama za ishodovanje dozvola i saglasnosti za izgradnju projekata svih obnovljivih izvora energije u Srbiji. Javite nam se da čujemo i Vaša iskustva! info@energetskiportal.rs