Home Blog Page 1480

Svetska banka izdvaja 100 miliona evra za energetsku efikasnost u Srbiji

energetska-efikasnostNa skupu „Kafica sa privrednicima“ koji je održan 18. februara 2014. godine u prostorijama Privredne komore Beograda, ministar građevinarstva i urbanizma u ostavci gospodin Velimir Ilić izjavio je da će Svetska banka za projekte energetske efikasnosti u Republici Srbiji izdvojiti oko 100 miliona evra.

Gospodin Ilić je rekao da je Svetska banka zainteresovana za projekat urbane komasacije i urbane regeneracije gradova, što bi dovelo do izgradnje objekata na napuštenom zemljištu. Izgradnja na ovakvom zemljištu bi bila mnogo jeftinija i brža, pre svega zbog toga što je već izgrađena infrastruktura na ovom prostoru.

Inače, Nacrt novog Zakona o planiranju i izgradnji dobio je sve potrebne dozvole i saglasnosti, a očekuje se da će biti usvojen nakon predstojećih izbora.

S.J.

Četvrta tužba protiv Španije zbog smanjenja podrške OIE

termo solarna elektranaUjedinjeni Arapski Emirati podneli su tužbu 11. februara ove godine protiv Španije zbog toga što je drastično smanjila premije za solarne termalne elektrane. Ovo je četvrta po redu tužba protiv ove zemlje zbog toga što je smanjila podršku projektima u oblasti OIE, a podneta je Međunarodnom centru za rešavanje investicionih sporova (International Center for the Settlement of Investment Disputes (ISDIC)) u Vašingtonu.

Predmet ove tužbe je solarna termalna elektrana „Gemasolar“ koja se nalazi u Sevilji u Španiji, a kojom upravlja „Masdar“, ogranak „Mubadala Development Company“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ova elektrana je puštena u rad u oktobru 2011. godine, a njena snaga je oko 20MW. Godišnje može da proizvodi oko 110GWh električne energije.

Španija je smanjila premije u oblasti obnovljivih izvora energije zbog toga što mora da smanji tarifni deficit, odnosno razliku između cene proizvodnje električne energije i onoga što oni mogu naplatiti klijentima, a predviđa da će ovim merama uštedeti 1,75 milijardi evra.

S.J.

Odluka o izgradnji tri MHE na Neretvi u Republici Srpskoj

045Na 48. sednici Vlade Republike Srpske, između ostalog je doneta i Odluka o utvrđivanju opšteg interesa za izgradnju tri male hidroelektrane u sklopu projekta Hidroenergetskog sistema „Gornja Neretva“.

Ove tri male hidroelektrane „Mjedenik“, „Grebenac Ušće“ i „Igaščica“ deo su Hidroenergetskog sistema „Gornja Neretva“ Republike Srpske koji se sastoji od sedam malih hidroelektrana. U ovaj sistem, osim pomenute tri MHE, spadaju i male hidroelektrane „Vrelo Krupac“, „Trnovica“, „Plačikus“ i „Uloški Buk“.

Vlada Republike Srpske je 2010. godine preduzeću „Marvel d.o.o.“ iz Kalinovika dodelila koncesiju na 30 godina za izgradnju ovih 7 MHE. Koncesijom je obuvaćena izgradnja i korišćenje ovih malih hidroelektrana uz četiri godine pripremnog perioda.

S.J.

Predstavljene opštine pogodne za daljinsko grejanje na biomasu

javni dijalog grejanje u srbijiU Beogradu je 14. februara 2014. godine održan Javni dijalog na temu „Grejanje u Srbiji – individualno i daljinsko grejanje“, koji organizuje Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF), a pod pokroviteljstvom Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine, u saradnji sa Agencijom za energetiku i Poslovnim udruženjem „Toplane Srbije“.

Na Javnom dijalogu je pomoćnik direktora za proizvodnju iz Beogradskih elektrana i konsultant na projektu gospodin Petar Vasiljević predstavio rang listu najisplativijih projekata prelaska daljinskog grejanja na biomasu po gradovima, a to su Zrenjanin, Negotin, Bajina Bašta, Trstenik, Šabac, Priboj, Čačak i Jagodina. Ako se ove opštine odluče da pređu na daljinsko grejanje na biomasu imaće na raspolaganju više od 100 miliona evra sredstava koje je obezbedila Nemačka razvojne banke (KfW).

Stručni saradnik za toplotnu energiju i energetsku efikasnost u Pokrajinskom sekretarijatu za energetiku i mineralne sirovine gospođa Klara Balog Aranjoš izjavila je da je cilj ovog sekretarijata da se u Vojvodini fosilna goriva zamene alternativnim, pa je tako predviđena studija opravdanosti sa generalnim projektom za 9 opština i studija opravdansti sa idejnim projektom za 2 opštine za realizaciju projekata korišćenja biomase i geotermalne energije u daljinskom sistemu grejanja.

Direktor Uprave za energetiku Grada Beograda gospodin Marko Stojanović izjavio je da sistem daljinskog grejanja u Beogradu nezadovoljavajući, kao i da će od sledeće grejne sezone biti započet proces naplate po utrošku.

Gospodin Ognjan Jovanović iz Kluba predsednika skupština zgrada izjavio je da je zadovoljan osnivanjem Fonda za energetsku efikasnost kojim su predviđena sredstva za poboljšanje energetske efikasnosti u Srbiji.

S.J.

Najveća toplotna solarna elektrana na svetu puštena u rad

Najveća toplotna solarna elektrana na svetuPočetkom februara ove godine najveća toplotna solarna elektrana na svetu puštena je u rad. Ova solarna elektrana u pustinji Mohava (Mojava) jugozapadno od Las Vegasa priključena je na električnu mrežu Kalifornije.

Snaga ove toplotne solarne elektrane iznosi 392MW, a može da snabdeva energijom oko 140 hiljada domaćinstava. Elektrana je sastavljena od heliotropnih ogledala koja proizvode paru koja okreće generatore za proizvodnju struje. Temperatura pare koja se stvara u tim ogledalima premašuje 260ºC, a postavljeno je 170 hiljada ogledala koja prate kretanje sunca i reflektuju njegovu energiju ka jednom od tri kotla na tornjevima. Toplotna energija sunca akumulira se u tečnoj soli što omogućava proizvodnju struje i noću.

Toplotna solarna elektrana zajednički je projekat kompanija „Brajtsors enerdži” (BrightSource Energy), „Gugl“ (Google) i „NRG Enerdži“ (NRG Energy).

S.J.

PREDSTAVLJAMO Kancelariju za energetski menadžment u opštini Vrbas

Kancelarija za energetski menadzment u opstini VrbasKancelarija za energetski menadžment u opštini Vrbas osnovana je u julu 2011. godine nakon što je potpisan Ugovor sa delegacijom EU u okviru projekta „Exchange 3“, tj. projekta „Uspostavljanja sistema za upravljanje energijom na nivou opštine u cilju povećanja energetske efikasnosti“, a kada je Opštinsko veće Vrbasa odlučilo da se poslovi iz oblasti energetske efikasnosti povere JP „Direkcija za izgradnju“ koje je osnivač kancelarije.
U čemu je značaj i uloga energetskog menadžmenta i kontinuiranog praćenja energetske potrošnje, primene mera energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije i ekološki prihvatljivih goriva u javnim objektima, za Energetski Portal govori diplomirani elektro-inženjer i stručni saradnik za energetski menadžment, infrastrukturno planiranje i upravljanje kvalitetom u Kancelariji za energetski menadžment opštine Vrbas, gospodin Željko Zečević.

Kancelarija za energetski menažment u Vrbasu je možda jedina u Srbiji koja je počela sa radom i pre nego što će novi Zakon o efikasnom korišćenju energije, koji na to obavezuje opštine, stupiti na snagu, a tome je prethodio i naš dugogodišnji rad na uspostavljanju energetskog menadžmenta. – rekao je Zečević za Energetski Portal i dodao da je u decembru prošle godine Skupština Vrbasa donela Odluku o unapređenju energetske efikasnosti na teritoriji opštine Vrbas zbog povećanja energetske efikasnosti i racionalne upotrebe energije na teritoriji opštine Vrbas, u skladu sa Nacionalnim akcionim planom energetske efikasnosti Vlade Republike Srbije, Odlukom Ministarskog saveta Energetske zajednice. Zbog svog velikog potencijala za uštedu energije ova odluka je uvrštena i u Strategiju razvoja opštine Vrbas, Strategiju energetskog razvoja, u Akcioni plan za 2013., i na republičkom nivou u Akcioni plan energetske efikasnosti.

Odluka je od suštinskog značaja jer stavra preduslov za postizanje očekivanih ušteda i stvari po pitanju energetske efiaksnosti postavlja na svoje logično mesto, odnosno uređuje tokove i povezane učesnike u procesima gde se može očekivati unapređenje energetske efikasnosti. Značaj ove odluke se ogleda i utome što se njenim usvajanjem stavraju uslovi za postizanje ušteda bez ikakvih finansijskih ulaganja uz dosledno prirdžavanje odredbi ove odluke. Takođe, sprovođenjem ove odluke sprečava se nastajanje grešaka sa nesagledivim finansisjkim posledicama i teško ispravljivim propustima za budući period. Postoji 58 članova unutar Odluke o unapređenju energetske efikasnosti koji se uglavnom odnose na javne objekte i javnu rasvetu, a neki od njih govore o velikom pomaku na polju energetske efikasnosti u opštini Vrbas, poput toga da se prilikom gradnje novih objekata u opštini Vrbas mora zadovoljiti klasa B dok je u celoj Srbiji obaveza klasa C. Novine su i na polju rekonstrukcije grejanja, kotlova i statike krovova na kojima je potrebno predvideti, pored zadovoljavajuće statike, i prazne cevi ili šahte za buduće instalacije fotonaponskih i termo solarnih panela. – napominje Žečevič.

Ovakav sistematski rad na unapređenju energetske efikasnosti opštine značajno će smanjinjiti potrošnju finalne energije što je u skladu sa direktivama Evropske unije, a što je najvažnije sprovođenjem Odluke o unapređenju energetske efikasnosti stvoriće se uslovi za postizanje ušteda bez ikavih finansijskih ulaganja i, pored toga, dugoročna korist i doprinos održivom energetskom sistemu i zaštiti životne sredine.

Namera ove kancelarije je da se, uz promociju energetske efikasnosti, upotrebu obnovljivih izvora energije, zaštitu okoline i borbu protiv klimatskih promena, u praksi ostvare energetske i finansijske uštede što bi značilo da se sprovodi proaktivna energetska politika, a opština održivo energetski razvija.

Delatnosti kancelarije su, između ostalog, iniciranje, podsticanje i stvaranje odgovarajućih programa, planova, obuka i smernica za izgradnju niskoenergetskih objekata na području opštine Vrbas, racionalno korišćenje energije u neposrednoj potrošnji, očuvanje i unapređenje stanja okoline, i održivi razvoj.

[quote_box_right]

Energetski menadžment je funkcionalni sistem upravljanja energijom, tj. Organizovan sistem delatnosti i procedura kojima koordinira energetski menažer, zadužen za planiranje, praćenje, kontrolu, pisanje izveštaja o efikasnom korišćenju energije u javnim i drugim ustanovama, a takođe zadužen za optimalnu primenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Energetski tokovi kojima se upravlja, u određenoj organizaciji, obuhvataju procese proizvodnje, nabavke energenata, procese transformacije i korišćenja energije. Cilj kome se teži su energetske i finansijske uštede uz primenu energetske efikasnosti i korišćenje obnovljivih izvora energije, a da se pritom ne narušava kvalitet i kvantitet usluga i proizvoda.

[/quote_box_right]

Energetski pregledi i kontrola potrošnje energije u javnim objektima

U sklopu redovnih aktivnosti kancelarije za energetski menadžment je i kontrola i praćenje potrošnje energije i vode javnih objekata uz pomoć informacionog sistema za energetski menadžment – ISEM, za koju su prethodno realizovani energetski pregledi i uneta potrošnja energije i vode od 2009. godine do danas. Energetski menadžer opštine Vrbas gospodin Zećević, u izjavi za Energetski Portsl, precizirao je šta se sve omogućava korišćenjem spomenutog informacionog sistema:
-kontinualno unošenje i nadzor nad podacima o potrošnji svih vrsta energenata i vode
-obrada i analiza prikupljenih podataka
-pregledavanje i upoređivanje opštih podataka o objektu i podataka o potrošnji energije te pripremanje i ispisivanje različitih vrsta izveštaja.
-rano otkrivanje nepotrebnog rasipanja energije
-informaciona osnova za donošenje odluka
-pregled i analiza dosadašnjih operativnih podataka
-identifikovanje, priprema i izvršavanje projekata poboljšanja energetske efikasnosti
-precizno definisanje pokazatelja potrošnje, efikasnosti i uspešnosti
-podrška budžetiranju.

Energetski servis za građane

Organizujemo predavanja u koja su uključene firme iz oblasti energetske efikasnosti (proizvođači EE materijala i opreme, projektantske, inženjerske i građevinske firme), kao i edukacije po školama. Informišemo građane i javnosto aktivnostima koje sprovodimo što je važan uslov promocije energetske efikasnosti, upotrebe obnovljivih izvora energije, zaštite okoline i borbe protiv klimatskih promena. Zbog efikasnije saradnje i bržeg pristupa informacijama, osmislili smo službenu stranicu kancelarije www.eevrbas.org i na taj način funkcionišemo kao energetski servis za građane. – naglasio je gospodin Zečevič.

Kancelariju za energetski menadžment u opštini Vrbas s uspehom vode dva energetska menadžera sa licencom 381 za inženjere energetske efikasnosti, diplomirani elektro inženjeri Željko Zečević i Nikola Vujović, inače na funkcijama stručnih saradnika za energetski menadžment, infrastrukturno planiranje i upravljanje kvalitetom. Oni rade energetske preglede, tj. pregled opreme i sistema potrošnje energije u objektu, s namerom da se obezbedi racionalna potrošnja energije, elaborate energetske efikasnosti, i izdaju sertifikate o energetskim svojstvima zgrada – energetske pasoše.

Pored prikupljanja podataka o snabdevanju i potrošnji enegije i izrade energetskog bilansa opštine, vršimo identifikaciju mogućnosti za uštedu energije (izrada energetskih indikatora, definisanje potencijala i mera uštede energije, definisanje liste prioritetnih mera). Indikatori su instrument za merenje efikasnosti komunalnih usluga i javnih zgrada i koriste se za uporedne analize radi definisanja efikasnosti proizvodnje i potrošnje energije. – izjavio je Zečević.

Poseban izazov za Kancelariju za energetski menadžment u Vrbasu je uvođenje sistema energetskog menadžmenta ISO 50001 u funkcionisanje kancelarije.

Implementaciija sistema ISO 50001 je predviđena i akcionim planom za 2014. i finasijskim planom kao i planom javnih nabavki, te ako ne bude nekih nepredviđenih poteškoća nadam se da ćemo uspešno realizovati ovaj posao i postati jedna od retkih opština u ovom delu Evrope koja će imati uveden ovaj sistem u funkcionisanje kancelarije za energetski menadžment. – istakli su energetski menadžeri opštine Vrbas.

Održivi projekti u opštini Vrbas

Energetski menadžer Vrbasa Zečević ističe da je prioritet koji se tiče unapređenja energetske efikasnosti opštini Vrbas rekonstrukcija javne rasvete za koji je urađen pilot projekat, a merenja su pokazala isplativost kroz skoro prepolovljenu uštedu. Kao preduslov za realizaciju ovog projekta je izrada katastra javne rasvete čija je realizacija u toku.

Pored toga, prioriteti u opštini Vrbas su i zamena kotlova, zamena stolarije i postavljanje izolacije.

Kancelarija za energetski menadžment je u svojstvu projekt menadžmenta realizovala za gerontološki centar u opštini projekat postavljanja solarnih kolektora za grejanje vode za dva objekta, dok je za objekat Centra za fizičku kulturu pripremila projektno-tehničku dokumentaciju termo-solarnog postrojenja, čija se realizacija očekuje. – objasnio je Zečević i istakao da je najveći potencijal iz obnovljivih izvora energije u opštini Vrbas u biomasi, solaru i iskorišćenju otpada.

Prednost Kancelarije za energetski menadžment opštine Vrbas jeste u tome što je jedna od prvih u Srbiji koja ima lokalnu strategiju energetskog razvoja i što se u posledenje dve godine sve njene aktivnosti na polju energetike odvijaju u skladu sa godišnjim akcionim planom.

B.R.

Centralno postrojenje za preradu otpadnih voda u Leskovcu do kraja 2015. godine

LesakovacMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović zajedno sa ambasadorom Kraljevine Holandije gospodinom Loranom Stokvisom i gradonačelnikom Leskovca gospodinom Goranom Cvetanovićem potpisala je prošle nedelje ugovor o trećoj fazi izgradnje Centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu.

Vrednost ovog projekta iznosi oko 25 miliona evra, od čega je oko 10 miliona evra obezbedila Evropska Unija, oko 5 miliona evra Vlada Republike Srbije, a preostala sredstva doniraće Kraljevina Holandije.

Postrojenje će se nalaziti kod Bogojevca, a prerađivaće oko 800 litara otpadnih voda u sekundi. Biće izgrađena linija vode, linija mulja i kanalizaciona mreža dužine 88 kilometara. Radovi na izgradnji ovog postrojenja počeli su prošle godine u oktobru, a planirano je da budu završeni do kraja 2015. godine.

S.J.
foto: merz

HEP traži potencijalne partnere za projekte vetroparkova

vetropark„Hrvatska Elektroprivreda“ objavila je da traži potencijalne partnere za razvoj projekata vetroparkova u Hrvatskoj. Za partnerstvo sa HEP-om potrebno je da potencijalni partner bude nosilac projekta nekog od vetroparkova koji se nalazi na listi za priključenje na elektroenergetsku mrežu ili nekog vetroparka koji ima potpisan ugovor sa HROTE-om (Hrvatski operator tržišta energije).

Potencijalni partner udruživanjem sa HEP-om može dobiti smanjenje troškova poslovanja na projektu tog vetroparka, zatim saradnju u razvijanju dugorošnog projekta, kao i saradnju sa „Hrvatskom Elektroprivredom“ koja omogućava pristup njenim resursima.

Da bi do ove saradnje došlo, potencijalni partner mora dostaviti informacije o projektu vetroparka na kojem radi kao i sav prospektni materijal „Hrvatskoj Elektroprivredi“.

Inače, „Hrvatska Elektroprivreda“ prošle godine je raspisala obaveštenje za partnerstvo u projektima vetroparkova, a neki od primljenih zahteva se još uvek obrađuju.

S.J.

Ministar energetike najavila – 250 miliona dinara za reciklažnu industriju

BAcka palankaMinistar energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Zorana Mihajlović posetila je u subotu, 15. februara 2014. godine fabriku za reciklažu PET otpada „Greentech“ koja se nalazi u Mladenovu, pored Bačke Palanke.

Ovom prilikom gospođa Zorana Mihajlović razgovarala je sa direktorom fabrike za reciklažu otpada „Greentech“ gospodinom Mihailom Mateskim, a na sastanku je istaknuto da će država ove godine uložiti oko 250 miliona dinara u reciklažnu industriju u Republici Srbiji. Gospodin Mateski je izjavio da će u narednom periodu fabrika „Greentech“ dobiti linije za vruće pranje PET boca, postrojenja za tretman otpadnih voda i tehnolohije za proizvodnju granulata od PET ambalaže. Uvođenjem ovih tehnologija fabrika će zaposliti još 45 radnika, dok je u sakupljanju otpada posredno angažovano preko 1000 radnika.

Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u saradnji sa reciklerima otpada će raditi na podizanju svesti stanovništva o ovoj delatnosti, dodala je gospođa Zorana Mihajlović na ovom sastanku.

S.J.
Foto: merz

Planinska zajednica gradi male hidroelektrane u Zapadnoj Srbiji

03Planinska zajednica Parka prirode „Golija“ dobila je prema konačnoj listi potencijalnih investitora osam lokacija za gradnju malih hidroelektrana, na osnovu prvog Javnog poziva koji je raspisalo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u februaru 2013. godine. Lokacije se nalaze na teritoriji opština Kraljevo, Raška i Ivanjica, u slivu reka Ibar i Raška u jugo-zapadnoj Srbiji.

Dragan Vandić, upravnik „PP Golija“ i bivši pomoćnik u Ministarstvu za šumarstvo i poljoprivredu, izjavio je za Energetski Portal da je većina potrebne dokumentacije za ove projekte predata Ministarstvu, dok je ostatak administrativne papirologije u pripremi, i da su predstavnici zajednice u stalnom kontaktu sa nadležnim organima kako bi se što pre izdejstvovala saglasnost i predao generalni projekat. S obzirom da Planinska zajednica Parka prirode „Golija“ nije poslovna organizacija, niti je reč o privatnom investitoru, proces dobijanja odobrenja za radove je delimično uprošćen, ali sa različitim skupom pravila koje potrebno ispoštovati.

– „Za nas kao planinsku zajdnicu važe drugi „aršini“ pri dobijanju saglasnosti, ali očekujem da sve bude u redu i da, iako je rok do kraja januara produžen za 6 meseci, generalni projekat predamo uskoro. U toku je potraga za firmom ili timom inžinjera koji bi trebalo da na nam urade generalni projekat, koji šaljemo Ministarstvu kao završni dokument u proceduri dobijanja dozvole. Do sada smo razgovarali sa vlasnicima projektantskih preduzeća iz Niša i Smedereva i na dobrom putu smo da nađemo pouzdanog partnera za potrebnu saradnju.“ – rekao je Vandić.

Iako se, zbog nerešenih imovinskih pitanja na ovim područjima, suočavaju sa dosta problema u vezi sa dobijanjem potrebnih građevinskih dozvola, Vandić tvrdi da su izgradnje malih hidroelektrana izvesne, jer je u pitanju projekat koji je od velikog značaja za gradove na čijoj teritoriji će se graditi, ali i PP Goliju, Zapadnu Srbiju i čitavu zemlju. Prema njegovim rečima, na svim dobijenim lokacijama izvršene su (ili su u toku) potrebne provere i studije izvodljivosti gradnje i smatra da, mada situacija nije idealna, male hidroelektrane moraju zaživeti na ovim prostorima.

– „Stanje na terenu apsolutno ne odgovara stanju iz Javnog poziva, kada je reč o raspoloživim kapacitetima vode i potencijalnoj proizvodnji električne energije na datim lokacijama. Na većini njih procena moguće snage rađena je na osnovu podataka iz 1986. godine! Zbog suše i klimatskih uslova na pojedinim mestima vodeni kapacitet je smanjen i do 50 posto, ali ćemo se pri izgradnji truditi da iz svake lokacije izvučemo maksimum enrgije.“

Prema Javnom pozivu, predviđeni kapaciteti za tri lokacije u Kraljevu, koje je za investiranje gradnje dobila ova planinska zajednica jesu 105kW za malu hidroelektranu „Rudak II“ na rekama Studenica, Brevina i Vrški Potok (Ibarski sliv), 90kW za MHE „Godović“ na istim rekama i 95kW za MHE „Priševići“ na Studenici i Raduši. U Raškoj je „PP Golija“ dobila da izgradi MHE „Ličine“ kapaciteta 245kW (Borovička reka), „Ravni“ 231kW (Ravanjski potok) i „Jablanovik“ (Jablanovička reka) potencijalne instalirane snage od 220kW. Dva lokaliteta u opštini Ivanjica takođe pripadaju Ibarskom slivu i reč je o MHE „Ograđenik“ i „Saljevići“, predviđene snage od 95kW i 125kW. Potrebnu opremu za izgradnju i puštanje u rad malih hidrelektrana Planinska zajednica „PP Golija“ uvešće iz inostranstva, a za sada su obavljeni razgovori sa predstavnicima firmi iz Češke i Kine.

Prema rečima Darka Vandića, „PP Golija“ će se, zbog oganičenosti sredstava, najverovatnije odlučiti za jeftiniju opciju opreme iz Kine, koja je daleko povoljnija od onih koje se nude na evropskom tržištu. – „Vrednost investicija kreće se i do 1000 – 1100 evra po kilo – vatu, ali se kupovinom jeftinije opreme može dosta uštedeti“ – zaključio je Vandić za naš sajt. Prema ovoj proceni invesitoru će biti potrebno između 90 i 280 hiljada evra za izgradnju jedne male hidroelektrane na pomenutim lokacijama.

S.S.

U Fukušimi do 2040. godine 100 odsto energije iz obnovljivih izvora

Fukushima_Renewable_Energy_InstituteNa konferenciji „Communiti Power“ koja je održana u severozapadnoj pokrajini Japana krajem januara ove godine, premijer Shinzo Abe izjavio je da je u planu da do 2040. godine u pokrajini Fukušima sva proizvedena energija bude iz obnovljivih izvora.

Direktor Instituta za održivu energetsku politiku u Japanu gospodin Tetsunari Iida izjavio je da je pokrajina Fukušima progresivnija u oblasti OIE od ostalih pokrajina u Japanu. U ovoj pokrajini uskoro se očekuje puštanje u rad dva vetrogeneratora od kojih je svaki snage 7 MW, a i solarna energija će imati veliki udeo u najavljenoj strategiji.

Inače, ova zemlja se okrenula proizvodnji energije iz obnovljivih izvora nakon niza nesreća u nuklearnoj elektrani „Fukušima“ koje su izazvane zemljotresom iz 2011. godine.

Vlada Japana je 2010. godine usvojila energetsku politiku prema kojoj bi udeo obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2030. godine iznosio samo jedan odsto, ali posle nuklearne katastrofe usvojena je nova energetska politika koja predviđa da ova zemlja do 2020. godine ostvari 20 odsto udela iz OIE u ukupnoj potrošnji energije.

S.J.

Izgradnja HE „Bočac 2“ u Republici Srpskoj počinje sredinom 2014. godine

mheIzgradnja hidroelektrane „Bočac 2“ na reci Vrbas u Republici Srpskoj počeće u drugoj polovini 2014. godine, odlučeno je na poslednjoj sednici Skupštine akcionara „Hidroelektrane na Vrbasu“.

Direktor preduzeća „Hidroelektrane na Vrbasu“ gospodin Nedeljko Kesić izjavio je da će HE „Bočac 2“ biti izgrađena na kompenzacionom jezeru HE „Bočac 1“. Ova hidroelektrana će imati snagu od 10MW; njena vrednost je više od 20 miliona evra, a preduzeće „Hidroelektrane na Vrbasu“ će je finansirati sopstvenim sredstvima.

U toku je izrada glavnog projekta ove hidroelektrane, a planirano je da HE „Bočac 2“ bude puštena u rad do kraja 2016. godine. Elektrana će otvoriti 16 novih radnih mesta, a njenom izgradnjom će zapadni deo Republike Srpske dobiti stabilnije snabdevanje električnom energijom.

Inače, HE „Bočac 1“ počela je sa radom još 1981. godine, a koristi 16,2 odsto hidropotencijala reke Vrbas.

S.J.

Moguća fabrika solarnih kolektora u Čačku

CacakGradonačelnik Čačka gospodin Vojislav Ilić razgovarao je juče sa predsednikom Upravnog odbora švajcarske firme „Magnetify AG“ gospodinom Feliksom Jungom o mogućnosti izgradnje fabrike solarnih panela u Čačku. Ovom sastanku prisustvovali su i lokalni privrednici koji su zainteresovani za izgradnju fabrike.

U fabrici bi se proizvodili solarni paneli, a bilo bi otvoreno oko 140 novih radnih mesta.

Gospodin Feliks Jung je prilikom ove posete obišao i potencijalne lokacije za izgradnju fabrike, a konačnu odluku o izgradnji fabrike doneće nakon povratka kući.

Inače, firma „Magnetify AG“ čije je sedište u Dubendorfu bavi se proizvodnjom solarnih panela i investira u obnovljive izvore energije.

Na mnogim javnim ustanovama u Čačku već postoje solarni sistemi, a izgradnja ove fabrike dovela bi do njihove ekspanzije.

S.J.

Solarna utičnica koja se kači na prozor

Solarna uticnicaDizajneri Kyuho Song i Boa Oh razvili su inovativni način punjenja baterije mobilnih uređaja.

Tačnije, oni su dizajnirali solarni punjač koji funkcioniše kao utičnica i može da se postaviti na bilo koji prozor, u kući, automobilu i svuda gde je dostupan izvor svetslosti, a zatim se preko malog solarnog panela sunčeva energija skladišti u akumulatoru, ili se sam uređaj puni direktno pri uključivanju.

„Windows Socket“ je ime ovog solarnog punjača-utičnice malih dimenzija, koji može da stane u džep i lako se ponese i koristi bilo gde.

Ovaj proizvod je napravljen od kvalitetne plastike, a dizajneri garantuju njegovu ispravnost u 5 godina upotrebe. Potrebno je između 5 i 8 časova da se njegova baterija u celosti napuni i 69 dolara izdvojiti za kupovinu ovog korisnog i inovativnog proizvoda.

S.J.

Uskladiti proces upravljanja otpadom sa EU – zaključeno u PKS

Uskladiti proces upravljanja otpadom sa EU-zaključeno u PKSNa sednici Grupacije boja i lakova koja je održana juče u Privrednoj Komori Srbije zaključeno je da je potrebno uskladiti zakonodavstvo u oblasti upravljanja otpada sa Evropskom unijom. Predstavnici ove grupacije izjavili su da je neophodno unaprediti proces upravljanja otpadom tako što bi operateri trebalo da investiraju u objekte za preradu otpada.

Predstavnik Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospodin Luka Starčević izjavio je da je veliki deo zakonodavstva u oblasti upravljanja otpadom usklađen sa zakonima Evropske unije, dok je savetnik predsednika Privredne Komore Srbije gospodin Siniša Mitrović izjavio da je sistem upravljanja ambalažnim otpadom dobar u načelu, ali da zakon i pravilnici moraju biti osavremenjeni.

Predstavnik Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođa Suzana Milutinović govorila je o Seveso postrojenjima u kojima se skladišti opasan otpad. Inače, Seveso Direktivom sve države članice Evropske unije su u obavezi da imaju politiku za sprečavanje velikih udesa. U Evropskoj uniji je u toku primena Seveso III Direktive, dok je u Srbiji u toku implementacija Seveso II Direktive.

S.J.

Rešavanjem imovinskih odnosa do izgradnje MHE „Glavinac“ u slivu Ibra

rekaKompanija „Bocvana Energy“ iz Kraljeva, ćerka firma kompanije „Eling inženjering“, potencijalni je odabrani investitor za MHE „Glavinac“ u opštini Kraljevo. Ova kompanija dobila je ovu lokaciju na prvom Javnom pozivu za dodelu lokacija za izgradnju malih hidroelektrana koje je raspisalo Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine u februaru prošle godine.

Trojni memorandum o razumevanju potpisan je 26. jula 2013. godine između ovog investitora, lokalne samouprave i Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a njime se investitor obavezao da će u roku od šest meseci ispitati mogućnost realizacije projekta, podneti generalni projekat i zahteve za sve potrebne dozvole resornom ministarstvu.

Zamenik direktora kompanije „Bocvana Energy“, gospođa Snežana Milić, u razgovoru za Energetski Portal izjavila je da projektna dokumentacija i generalni projekat još uvek nisu podneti Ministarstvu energetike, razvoja i zaštite životne sredine, iako su završeni. Razlog tome je rešavanje imovinskih odnosa sa opštinom Kraljevo, ali i problem sa Direkcijom za imovinu, od koje se još uvek čeka odgovor. Projektnu dokumentaciju i generalni projekat za MHE „Glavinac“ radila je kompanija „Eling inženjering“, a vrednost investicije procenjena je na oko 200 hiljada evra. Instalisana snaga MHE „Glavinac“koja će se nalaziti u slivu Ibra na reci Kolanj će biti manja od 140kW, kako je najavljeno. Ova MHE bi trebalo da proizvodi oko 614MWh električne energije godišnje, a dve turbine će biti tipa Pelton.

Gospođa Snežana Milić izjavila je i da kompanija „Eling inženjering“, gde je ona zamenik direktora, radi projektnu dokumentaciju za još 9 malih hidroelektrana u Republici Srbiji. Osim toga, izgradila je i dve MHE u Republici Srpskoj; MHE „Divič“ snage 2,5MW koja je prva privatna MHE u Republici Srpskoj i u pogonu je već osam godina, i MHE „Ilomska rijeka“ čija je snaga 4,8MW.

S.J.