Home Blog Page 1429

Objavljeni izveštaji o plastičnim kesama i ambalažnom otpadu za 2015. godinu

sepa

Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije objavila je Izveštaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u 2015. godini i Izveštaj o plastičnim kesama u Republici Srbiji u 2015. godini.

Kako je navedeno u izveštajima, na tržište Republike Srbije u 2015. godini plasirano je oko 5.085 tona plastičnih kesa sa aditivima i skoro 199 tona plastičnih kesa bez aditiva, dok je ukupna količina ambalaže stavljene na tržište Republike Srbije oko 362.515 tona. Kada je reč o ponovno iskorišćenom otpadu, prijavljeno je 134.970 tona, od čega je 128.207 tona ponovo reciklirano.

Izveštaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u 2015. godini možete pogledati na sledećem linku.

Izveštaj o plastičnim kesama u Republici Srbiji u 2015. godini možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: zlatibor.tv

Ispunjeni uslovi za izradu znaka zaštite prirode

sreKako javlja medijska agencija SRNA, dekan Akademije umetnosti Univerziteta u Banjaluci Luka Kecman uručio je danas ministru za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenki Golić knjigu grafičkih standarda za izradu znaka zaštite prirode Srpske.

Više informacija na : www.srna.rs

V.V.

Italijanska kreditna linija

itNakon veoma uspešne realizacije prve Kreditne linije, Italijanska Vlada je odobrila i novi Program druge Kreditne linije u vrednosti od 30 miliona evra, koji u Srbiji implementira Ambasada Italije zajedno sa Ministarstvom Finansija Srbije.

Svrha Kreditne linije je da preko domaćeg bankarskog sistema doprinese ekonomskom rastu Srbije kroz podsticanje razvoja privatnog sektora i proširenje odnosa sa Evropskom unijom, kao i da pomogne u unapređivanju osnovnih lokalnih usluga koje pružaju javna komunalna preduzeća, kroz lakši pristup kreditnim sredstvima koja se odobravaju po povoljnim uslovima. Ovaj Program realizuje se preko devet lokalnih banaka.Više informacija pogledajte ovde: Italijanska kreditna linija_SRB

Grad Kragujevac pomaže udruženja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, energetske efikasnosti i održivog razvoja

Grb-KragujevacLokalna samouprava u  Kragujevcu, objavila je Konkurs za prijavu predloga programa i projekata udruženja u oblasti lokalnog ekonomskog razvoja, energetske efikasnosti i održivog razvoja, zašta je, ove godine, iz budžeta Grada, opredeljeno 2 miliona dinara. Prvo otvaranje ponuda predloga projekata zakazano je za 30. maj 2016. godine, pa tim povodom lokalna administracija poziva zainteresovana udruženja i organizacije da se prijave na ovaj konkurs.

Više informacija pogledajte ovde Град Крагујевац помаже удружења у области локалног економског развоја-1

Vesna Vukajlović

Regionalna deponija u Subotici biće završena početkom sledeće godine

deponija, subotica, regionalna_660x330

Direktor Regionalne deponije Subotica gospođa Andrea Kikić izjavila je za RTV da će izgradnja kompleksa regionalne deponije u Subotici biti završena početkom sledeće godine. Kako je istakla, u okviru kompleksa biće izgrađene transfer stanice i reciklažna dvorišta u opštinama Mali Iđoš, Senta, Kanjiža, Bačka Topola, Čoka i Novi Kneževac.

Gospođa Kikić je dodala da je cilj da se što veća količina otpada iz mešanog otpada izdvoji i da se isti koristi za reciklažu, a zatim da se na tržište plasira sekundarna sirovina izdvojena iz otpada.

Podsetimo, izgradnja kompleksa regionalne deponije u Subotici zapošeta je krajem 2015. godine, a vrednost projekta iznosi oko 24 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Čišćenje divljih deponija u Leskovcu

d43bc3919908507e9e38413a7691e181_L

U mesnoj zajednici Morava u opštini Leskovac prošle nedelje očišćena je divlja deponija.

Načelink Gradske uprave za zaštitu životne sredine opštine Leskovac gospođa Bobana Stošić izjavila je da će u narednom periodu biti uređene površine u užem gradskom jezgru. Ona je pozvala sve sugrađane da prijave divlja odlagališta otpada u svojoj sredini, kako bi se ovi problem uspešno otklonili.

Akciju otklanjanja divlje deponije organizovali su Gradska uprava za zaštitu životne sredine opštine Leskovac, JKP „Komunalac“, Por Verner i Veber i komunalna policija.

Sandra Jovićević

foto: gradleskovac.org

TE „Stanari“ dobila upotrebnu dozvolu

3818680_1

Krajem prošle nedelje ministar prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić uručila je upotrebnu dozvolu za TE „Stanari“.

Gospođa Golić je ovom prilikom izjavila da ovaj dokument potvrđuje da su svi radovi izvedeni sa planskom, tehničkom i projektnom dokumentacijom, kao i da su ispoštovane sve mere zaštite životne sredine u skladu sa evropskim standardima. Dodala je da se očekuje da nakon privremene upotrebne dozvole bude izdata i trajna dozvola, a istakla je i da će TE „Stanari“ imati minimalan uticaj na životnu sredinu.

Predsednik EFT Grupe gospodin Vuk Hamović istakao je da će termoelektrana „Stanari“ krajem maja početi da radi punim kapacitetom, a da je proizvedena električna energija namenjena prvenstveno za izvoz. Naveo je i da će do dobijanja stalne upotrebne dozvole uslediti svakodnevna testiranja, kontrole i optimizacije TE „Stanari“.

Podsetimo, instalisana snaga TE „Stanari“ je 300MW, a očekivana godišnja proizvodnja 2 miliona MWh električne energije. Investitor je kompanija EFT Group, a radove je izvela kineska kompanija „Dongfang Electric Corporation“.

Sandra Jovićević

foto: rtvbn.com

Kina gradi hidrocentralu vrednu 2,7 milijardi dolara

kinaKina je počela sa gradnjom hidroelektrane na reci Yangtze u autonomnoj regiji Tibet, u vrednosti 2,77 milijardi dolara, prenosi Anadolu Agency (AA).

Kako javlja kineska agencija Xinhua, radi se o centrali koja će imati kapacitet proizvodnje energije od 1,2 miliona kilovata, a očekuje se da će godišnja proizvodnja biti 5,4 milijarde kilovata električne energije.

Dužina brane će biti 112 metara i imat će kapacitet od 674 miliona metara kubnih vode. Za kompletnu izgradnju hidrocentrale biće utrošeno 18 milijardi jena (2,77 milijardi dolara).

Vesna Vukajlović

www.energetika.ba

Komprimovani gas, gorivo budućnosti

cngKomprimovani prirodni gas ekološki je najčistije gorivo. U odnosu na nafne derivate ima za 90 odsto manju emisiju ugljovodonika, 60 procenata ugljen-monoksida i 30 odsto manju emisiju ugljen-dioksida. Pre 20 godina urađen je i pilot projekat za korišćenje metana u vozilima gradskog saobraćaja u Beogradu. Danas, građane prestonice prevozi tek 10 autobusa na to gorivo. Za njegovu veću primenu, kažu, treba stvoriti preduslove.  “Prvi preduslov je izgradnja stanice za punjenje u okviru pogona. Druga važna stvar jeste i prilagođavanje infrastrukture unutar pogona. To su obezbeđenje sistema za detekciju i alarmiranje u slučaju curenja gasa. Tu su i specifični alati, specifični treninzi zaposlenih. Takođe, imaju i poseban režim održavanja što je isto limitirjući faktor”, kaže Slobodan Mišanović, projekt menadžer GSP-a Beograd. Nedostatak stanica za punjenje CNG-a u maloprodaji glavni je problem jer ih je desetak u celoj zemlji.

Analize NIS-a pokazuju da će se sve više koristiti, pa do 2020. planiraju da otvore 20 punionica. “Našim potrošačima pruža da ostvare značajne finasijske uštede u odnosu na neka konvecionalna pogonska goriva poput dizela, benzina ili tečnog naftnog gasa te uštede mogu doći do nivoa 50 odsto”, kaže Goran Lalić iz NIS-a. Procenjuje se da u svetu na CNG ide 22 miliona vozila, od kojih je dva miliona u Evropskoj uniji. Najviše takvih vozila je u Italiji, samo u Bolonji više od 90 odsto gradskog prevoza koristi metan. Njihov broj ubrzano raste i u Nemačkoj, Austriji, Švedskoj, Švajcarskoj i Bugarskoj. U evropskim zemljama upotrebu CNG-a u gradskom i teretnom saobraćaju stimulišu država i lokalne samouprave. Srbija još nema sve propise koji uređuju promet metana ali je prednost niži PDV i što se ne naplaćuje akciza.

Vesna Vukajlović

Izvor : www.rts.rs

Zabrinutost reciklera

ReciklažaRaspisivanje konkursa za dodelu podsticajnih sredstava za reciklere i proizvođače kesa za ovu godinu, reciklažnoj industriji daje minimum sigurnosti i predvidivosti, kažu u Udruženju reciklera Srbije, ali naglašavaju da je važno i da se reši problem dugovanja prema njima iz prethodnog perioda kako bi mogli da nastave nesmetano da rade.

Kako kažu, duguju im se sredstva za prerađeni otpad u poslednjem kvartalu prošle godine u iznosu od 533.348.490 dinara, a zbog kasnjenja u isplati nadoknada i raspisivanju konkursa, i sve težeg finansiranja poslovanja, reciklažna industrija suočena je sa trendom  smanjivanja broja zaposlenih i znatno otežanim poslovanjem. Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine rasisalo je pre dva dana konkurs za dodelu podsticajnih sredstava za 2016., za reciklere i proizvođače kesa, koja ce biti isplaćena iz budžeta za narednu godinu.  Kako je izjavila ministarka poljoprivrede i zaštite životne sredine Snežana Bogosavljevic Boškovic taj resor je samo u prethodne dve godine reciklažnoj industriji isplatilo oko cetiri milijarde dinara.

Prijave za konkurs primaju se do 31. januara 2017.

Predsednica Udruženja reciklera Ana Petrović Vukićević rekla je za Tanjug da je raspisivanje konkursa za reciklažnu industriju “veoma značajan dogadaj jer bez njega industrija  nema predvidljivo poslovanje”. “Bez konkursa ne možemo dobiti nadoknade za tretirani otpad koje nam  po zakonu pripadaju, i sve nas to dovodi do teskih poslovnih situacija u kojima se nalazimo  već godinama budući da kasnimo u isplatama kako  prema poslovnim partnerima, sakupljačima  tako i  prema poslovnim bankama”, kaže ona. Zbog hroničnog kašnjenja u isplati nadoknada i kašnjenja u raspisivanju konkursa i sve težeg finansiranja poslovanja iz skupih bankarskih kredita, navodi, reciklažna industrija je u trendu  smanjivanja  broja zaposlenih.

“Na granici smo da  donesemo odluku da prestanemo sa generisanjem troškova, zatvorimo fabrike i zaposlene pošaljemo na prinudni odmor. Zato je jako značajno što je konkurs napokon raspisan, jer to nam daje minimum sigurnosti i predvidivosti i u budućnosti imperativ bi bio da se konkurs objavljuje po automatizmu 1. februara čim se zatvori konkurs za prethodnu godinu 31. januara”, rekla je Petrović Vukićević.

Ona je navela da je reciklerima isplaćeno 1,9 milijardi dinara u 2016. godini za prerađeni otpad u  protekloj godini. “Pritom ostao je dug od 533.348.490 dinara sto je odprilike ceo četvrti kvartal koji danas niko ne spominje i za koji nemamo odgovor da li će, kako i kada biti isplaćen”, rekla je ona. Sporno je kako je navela i to što se u  Javnom konkursu za 2016. godinu  navodi da će namenska sredstva biti dodeljena korisnicima  u visini iznosa koji za ove namene bude opredeljen Zakonom o budžetu za 2017. godinu.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

UN: Zarazne bolesti pretnja za životnu sredinu

xxPorast bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, akumulacija toksičnih materija u usevima zbog suše i visokih temperatura, neke su od najvećih pretnji za životnu sredinu, objavila je danas Agencija UN za zaštitu životne sredine. U izveštaju UN navodi se da je velika pretnja po ljudsko zdravlje alarmantna količina plastičnog otpada u okeanima. Naučne analize pokazuju da su posledice klimatskih promena, koje ostavljaju duboke posledice na ekosistem, ljude, imovinu i ekonomiju, neizbežne. Izveštaj ukazuje na “kritičnu vezu izmedju zdrave životne sredine i zdravih ljudi” i poziva na aktivniju borbu protiv globalnog zagrevanja. UN upozoravaju da je tokom 20. veka došlo do drastičnog smanjenja ekosistema i biodiverziteta, ali i podjednako znatno povećanje broja ljudi i domaćih životinja na Zemlji.

Navedeni fakori pogoduju stvaranju virusa, bakterija i drugih patogenih agenasa koji se mogu preneti sa divljih na domaće životinje, pa potom i na ljude, navodi se u izveštaju UN. Medju takozvane “zonotske” bolesti spadaju ebola, ptičiji grip, respiratorni sindrom sa bliskog istoka (MERS), iznenadni akutni respiratorni sindrom (SARS), virus zapadnog Nila, zika virus i drugi. Ova oboljenja su u poslednjih 20 godina uzrokovale štetu od preko 100 milijardi dolara, a u slučaju pandemije kod ljudi mogle bi da izazovu štetu od nekoliko hiljada milijardi dolara. Prema podacima iz izveštaja, više od 60 odsto svih zaraznih bolesti kod ljudi su “zonotskog” porekla, kao i 75 odsto svih zaraznih bolesti u nastajanju. UN upozoravaju da se po jedna nova zarazna bolest kod ljudi pojavi u svaka četiri meseca.

Vesna Vukajlović

www.beta.rs

Peking smanjuje zagađenje uklanjanjem dizel vozila sa ulica

peking

Gradski Biro za zaštitu životne sredine Pekinga saopštio je da je u planu da se do 2020. godine sa ulica uklone teška vozila na dizel pogon, a koja ne ispunjavaju Nacionalni standard emisije teških gasova IV.

Zamenik direktora gradskog Biroa za zaštitu životne sredine Pekinga gospodin Fang Li izjavio je da je Peking preduzeo ozbiljne mere kontrole zagađenja vazduha. Kako je naveo, ove mere su doprinele smanjenju prosečne količine sitnih čestica PM2,5 u vazduhu za oko 15 odsto u odnosu na 2012. godinu.

Primenom novih mera, Peking će postati prvi grad u Kini koji će u potpunosti primenjivati petu fazu standarda za emisije teških gasova.

Sandra Jovićević

foto: serbian.cri.cn

izvor: serbian.cri.cn

Raspisan tender za nabavku opreme za vetropark „Podveležje“

vetre

„Elektroprivreda Bosne i Hercegovine“ raspisala je tender za nabavku i isporuku 15 vetrogeneratora i elektroopreme za vetropark „Podveležje“.

Izvršni direktor „Elektroprivrede Bosne i Hercegodine“ za kapitalne investicije gospodin Senad Salkić izjavio je za Avaz.ba da je izgradnja vetroparka „Podveležje“ najveća investicija Bosne i Hercegovine nakon rata, a da se očekuje da 2018. godine vetropark bude pušten u rad. On je istakao da je u okviru projekta planirana izgradnja trafostanica, dalekovoda i lokalnih puteva.

Podsetimo, snaga vetroparka Podveležje biće 48MW, a očekuje se da će vetropark proizvoditi oko 115GWh električne energije godišnje. Vrednost vetroparka biće 160 miliona KM, a sredstva su obezbeđena preko Nemačke banke za obnovu i razvoj (KfW).

Konkursnu dokumentaciju možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: renewableenergyworld.com

Tetra Pak u Japanu dobio nagradu za poslovnu izvrsnost

tetTetra Pak fabrika za proizvodnju ambalažnog materijala u Gornjem Milanovcu dobila je najvišu nagradu za proizvodnu izvrsnost u svetu koju dodeljuje Japanski institut za upravljanje fabrikama. Tetra Pak u Srbiji je prva od fabrika iz sastava ove švedskle grupacije u svetu koja je osvojila ovu nagradu, saopšteno je danas iz gornjomilanovačke kompanije. Samo 20 kompanija u svetu je dobilo ovo izuzetno priznanje u poslednjih 40 godina. Nagrada Svetske klase za implementaciju TPM koncepta (The World Clash Total Production Maintenance Award) dodeljuje se kompanijama koje su postigle izuzetan nivo proizvodne pouzdanosti i efikasnosti.

TPM koncept, koji je ustanovio Japanski institut za upravljanje fabrikama (JIPM) 1971. godine, definisan je kao vrhunski metod za postizanje proizvodne efikasnosti, budući da obuhvata čitavu kompaniju, od proizvodnje do prostorija izvršnog odbora. Ovaj koncept omogućava da se u kompaniji kreira okruženje istinske posvećenosti postizanju proizvodne izvrsnosti i osmišljen je tako da se izbegnu bilo kakve nezgode i gubici, što istovremeno stvara kulturu “nultih nezgoda, nultih grešaka i nultih kvarova”, objašnjava se u saopštenju. “Nagrada Svetske klase za implementaciju TPM koncepta je ogromno priznanje za uloženi trud visoko posvećenih zaposlenih u našoj fabrici u Gornjem Milanovcu”, izjavio je Čarls Olme, potpredsednik za Evropu i Centralnu Aziju u kompaniji Tetra Pak.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

 

Gasprom povećao izvoz u Evropu 18%

dasTransjadranski gasovod dugačak je 870 kilometara. Na tursko-grčkoj granici povezuje se sa gasovodom TANAP, i zajedno čine Južni koridor, koji će gas iz Azerbejdžana trasportovati preko Gruzije, Turske, Grčke, Albanije, ispod Jadranskog mora do Italije. “Očekujemo da ćemo do 2020. godine videti da će gas teći u Evropu”, rekao je Maroš Šefčović, potpredsednik Evropske komisije zadužen za energetiku.

Pored energetske stabilnosti, u Grčkoj se uzdaju da će TAP pokrenuti ekonomiju jer gradnjom gasovoda računaju da će otvoriti direktnih 8.000 radnih mesta. “Grčkoj su zaista potrebna ta radna mesta. To je poduhvat koji nije samo od velike regionalne ekonomske saradnje, već ima i veliki geostrateški značaj. Grčkoj pruža šansu da postane most ekonomskog progresa”, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras. Kapacitet gasovoda je 10 milijardi kubika gasa godišnje, što je šest puta manje nego što je bilo planirano Južnim tokom. Srbija za sada nema mogućnosti da dobije taj gas, i Severni tok 2 mogao bi biti alternativa.

“Naša zemlja, ako se bude izgradio Severni tok 2, imala bi koristi jer bismo mogli količine koje su nam potrebne da dobijemo iz Severnog toka. A verujem da će se Severni tok izgraditi jer je za njega zainteresovano nekoliko zemlja i već su se uključile i Velika Britanija, Nemačka, Austrija”, smatra Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije. Međutim, gradnji Severnog toka 2 oštro se protivi Amerika, jer bi prekid tranzita ruskog gasa kroz Ukrajinu ugrozio ekonomiju te zemlje. “Južni gasni koridor mora da se završi. To je naš prioritet jer nastojimo da obezbedimo snabdevanje iz različitih izvora i energetsku bezbednost širom Evrope”, rekao je Amos Hohštajn, specijalni predstavnik SAD za energetiku. Iako Evropska unija pokušava da smanji zavisnost od uvoza ruskog gasa, ruski gasni gigant “Gasprom” saopštava da je od početka godine izvoz u Evropu povećao gotovo 18 odsto. Više od trećine potreba za gasom evropske zemlje pokrivaju uvozom iz Rusije.

Vesna Vukajlović

www.rts.rs

Potpisani ugovori za realizaciju projekata energetski održivih farmi

psemr

U petak 20. maja 2016. godine u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za energetiku i mineralne sirovine potpisani su ugovori o dodeli sredstava za realizaciju projekata energetski efikasnih farmi.

Pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine gospodin Zoran Delić izjavio je da su ugovori potpisani sa predstavnicima 38 poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije AP Vojvodine, a ukupna sredstva dodeljena po konkursu iznose 25 miliona dinara. On je saopštio da je konkurs za energetski efikasne farme raspisan već treći put od 2014. godine, a cilj konkursa je animiranje što većeg broja korisnika koji će realizacijom ovih projekata unaprediti svoje poslovanje u oblasti poljoprivrede.

Gospodin Delić je dodao da je Pokrajinski sekretarijat ovim konkursom želeo da subvencioniše iskorišćenje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti. Istakao je i da se na konkurs prijavilo 54 gazdinstva, a da su ukupno potraživana sredstva iznosila 38 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs