Home Blog Page 1316

Deset najvećih firmi EPS-u duguje 10,6 milijardi dinara

Foto: eps.rs

epsElektroprivredi Srbije (EPS) za neplaćenu struju deset najvećih preduzeća koja su u vlasništvu države i lokalnih samouprava duguju 10,6 milijardi dinara, objavio je Danas. Taj list piše da najveći dug ima Železara Smederevo koja EPS-u treba da plati oko 2,9 milijarde, zatim Železnice Srbije koje duguju 2,6 milijardi i Grupa Rudnici bakra Bor čiji je dug 1,2 milijarde dinara.

Na spisku najvećih dužnika je Grupa Topionica i rafinacija Bor sa dugom od 925,6 miliona dinara, kao i nekoliko preduzeća sa liste 17 strateških firmi u restrukturiranju, poput Petrohemije i Resavice, koja su od poverilaca zaštićena do kraja maja.Po pisanju Danasa, Gradska uprava Beograda duguje EPS-u 427,9 miliona dinara, Energetika iz Kragujevca 713 miliona, a Vodovod i kanalizacija iz Kragujevca 321,4 miliona dinara. Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić je ocenio da je očigledno da svi potrošači u EPS-u nemaju isti status.

„Vlada Srbije ne omogućava tom preduzeću da po tržišnim pravilima namiri dugova od neurednih platiša kada je reč o privredi, a sa druge strane se insistira na ‘nultnoj toleranciji’ koja se sprovodi samo prema domaćinstvimna. Na taj način vlast šalje lošu poruku gradjanima da može da radi šta hoće“, rekao je Savić za Danas.

Izvor: www.beta.rs

Pušten u rad dalekovod Štip-Vranje

dalekovod

Krajem prošle nedelje Makedonija i Srbija povezale su se 400kV dalekovodom od Štipa do Vranja, preneli su mediji.

Direktor MEPSO gospodin Siniša Spasov izjavio je da će puštanjem u rad dalekovoda biti poboljšana mogućnost razmene električne energije između Srbije i Makedonije, kao i efikasnost operativnog planiranja za stručnjake. On je istakao i da se ovim dalekovodom prenosna mreža direktno povezuje na sistem Bugarske i Srbije, a indirektno i sa sistemom Grčke.

Izvršni direktor JP „Elektromreža Srbije“ gospodin Branko Šumonja dodao je da je Republika Srbija uložila oko 50 miliona evra u izgradnju dalekovoda između Štipa i Vranja, od čega je deo bio izdvojen iz sopstvenih sredstava, dok su ostatak činile donacije.

Dalekovod između Štipa i Vranja dug je oko 70 kilometara, a doprineće povećanju sigurnosti elektroenergetske mreže i mogućnostima prenosa električne energije u regionu.

Makedonija je u izgradnju dalekovoda uložila oko 11 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: vaseljenska.com

Kragujevac finansira projekte EE i ZŽS sa 90 miliona dinara

zzs

Član Gradskog veća za zaštitu životne sredine, ravnomerni i održivi razvoj grada Kragujevca gospodin Vladimir Maksimović izjavio je za RTK da će u 2016. godini za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost biti izdvojeno oko 90 miliona dinara.

Kako je istakao, prioritet u 2016. godini je izgradnja Reciklažnog centra, čišćenje divljih deponija i opremanje JKP „Čistoća“. Dodao je da će se u naredna dva meseca započeti i sa realizacijom projekta zamene ulične rasvete LED sijalicama, a očekuje se da će se kroz ovaj projekat smanjiti potrošnja energije i ostvariti značajne uštede.

Gospodin Maksimović je dodao i da je iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) planirana kupovina 15 kamiona, 2000 kontejnera i 8000 kanti za odlaganje smeća.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

JP PEU „Resavica“ počinje sa isporukom uglja EPS-u od februara

ugalj

U petak 22. januara 2016. godine dogovorena je isporuka uglja između JP PEU „Resavica“ i JP „Elektroprivreda Srbije“.

Predsednik sindikata JP PEU „Resavica“ gospodin Nebojša Milenković izjavio je za Tanjug da će od 1. februara 2016. godine početi isporuka uglja EPS-u u kontinuitetu u količini od 250 hiljada tona. On je istakao da će narednih nedelja biti održani sastanci sa resornim ministrima u okviru kojih će se razgovarati o reorganizaciji preduzeća i ostalim sindikalnim zahtevima.

Glavni odbor Sindikata JP PEU „Resavica“ 11. januara 2016. godine doneo je odluku da se započne sa štrajkom 25. januara 2016. godine ukoliko JP „Elektroprivreda Srbije“ ne počne sa preuzimanjem uglja kao što je ranije dogovoreno.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Ekološki projekti na farmama preskupi

farmaNovi izveštaj Evropskog revizorskog suda (ECA) ukazao je na „neopravdano visoke troškove“ podrške ekološkim projektima u poljoprivredi koji se finansiraju iz fondova Evropske unije. Kao ekonomično se pokazalo samo pet od kontrolisanih 28 projekata u Velikoj Britaniji, Italiji, Danskoj i Portugaliji. Iz Suda upozoravaju da je problem verovatno i veći, s obzirom da proističe iz „slabosti članica u upravljanju i kontroli sistema“. Sud je istraživao da li su tzv. neproduktivne investicije dale ekonomičan doprinos održivom korišćenju poljoprivrednog zemljišta. Neproduktivnim investicijama smatraju se one koje ne donose znatan povraćaj poljoprivrednicima ali pozitivno deluju na prirodnu sredinu. Za takve investicije je u periodu 2007-13. utrošeno oko 860 miliona evra javnog novca.

Revizorski sud se koncentrisao na projekte u četiri članice EU na koje je potrošeno 80% ukupne sume. Utvrđeno je da su troškovi uglavnom bili „ili nerazumno visoki ili nedovoljno opravdani“. Izveštaj je pokazao da tri četvrtine nadziranih projekata nije ekonomično, iako je većina doprinela zaštiti zemljišta i biodiverziteta. Član Evropskog revizorskog suda odgovoran za izveštaj Jan Kinšt istakao je da je održivo upravljanje poljoprivrednim zemljištem svakako značajno „ali da finansijska podrška EU mora da ima smisla“. Sud je posebno ukazao na „slabosti“ u procesu izbora projekata od strane nacionalnih vlasti. „Članice nisu na odgovarajući način procenile troškove ili su neopravdano prihvatale najskuplje ponude. U nekim slučajevima su projekti bili potpuno finansirani javnim novcem ili su dobili mnogo veću pomoć od one koja je uobičajena za produktivne investicije“, navodi se u izveštaju.

Takođe izveštavanje nacionalnih vlasti za nadzor projekata nije bilo kako treba i često je bilo ograničeno samo na to koliko je novca potrošeno ili broj poseda koji su dobili podršku bez dovoljno podataka o tome šta je zaista postignuto projektom. „Iako se taj vid podrške nastavlja u periodu 2014-20, Evropska komisija i članice još nisu ispravile većinu uočenih slabosti jer nisu uradile dovoljno da ih pravovremeno identifikuju“, upozoravaju revizori.

Članice nisu dobro uradile svoj posao

Komentarišući problem, evroposlanica Ketrin Beder (Catherine Bearder) istakla je da je su širom Evrope ekološke šeme od ključnog značaja za zaštitu prirodnih staništa i biodiverziteta ali da se mora osigurati da budu „vredne novca“ koji se u njih ulaže. „Ponovo je stvar u tome da nacionalne vlade nisu dobro uradile svoj posao. Britanska vlada mora da osigura da se šeme za ‘zelene’ farme adekvatno nadziru i donose opipljive koristi našoj prirodnoj sredini“, rekla je ta evroposlanica. I portparol Komisije za poljoprivredu Danijel Rosario je na pitanje portala EurActiv.com odgovorio ukazujući da su slabosti koje su utvrdili evropski revizori uglavnom povezane sa upravljanjem projektima na nacionalnom nivou.

Zvaničnici EU inače nastoje da umanje značaj ove šeme za budžet i kažu da su projekti za „zelenije“ farme „učestvovali sa 0,6% u budžetu za ruralni razvoj Zajedničke poljoprivredne politike“ u periodu 2007-13, odnosno sa 614 miliona evra. Rosario je rekao i da je za ubuduće Komisija preduzela mere da članicama ponudi bolje smernice za sprovođenje programa ruralnog razvoja (RDP) za period 2014-20. „Komisija je ojačala odredbe i smernice koje se odnose na opravdanost troškova i dala obimne smernice o podobnosti i izboru (projekata)“, kazao je Rosario. Međutim, „treba naći balans“, dodao je on upozoravajući na mogućnost prebacivanja „prevelikog administrativnog opterećenja“ i „finansijskih ograničenja“ na članice od strane briselske birokratije.

V.V.

Izvor: EurActiv.com

Moguće učešće Agencije za zaštitu životne sredine u projektu „Podizanje kapaciteta za analizu i mere smanjenja dugotrajnih organskih zagađujućih supstanci u Srbiji“

SaradnjaJapan012016

U utorak 19. januara 2016. godine održan je sastanak između predstavnika Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije i predstavnika projekta „Podizanje kapaciteta za analizu i mere smanjenja dugotrajnih organskih zagađujućih supstanci u Srbiji“.

Kako je navedeno u saopštenju Agencije za zaštitu životne sredine Republike Srbije, cilj posete bio je upoznavanje koordinatora projekta profesora dr Takeši Nakana zbog uključivanja Agencije za zaštitu životne sredine u sledeću fazu projekta.

U okviru posete razgovarano je o doprinosu Vlade Japana kroz donaciju opreme, transfer znanja i ostvarenim rezultatima ranijih projekata. Istaknuto je i da postoje uslovi da se Agencija za zaštitu životne sredine uključi u dalju realizaciju projekta u saradnji sa Hemijskim fakultetom Univerziteta u Beogradu na čelu sa docentom dr Vladimirom Beškoskoim, koordinatorom projekta za Srbiju.

Projekat „Podizanje kapaciteta za analizu i mere smanjenja dugotrajnih organskih zagađujućih supstanci u Srbiji“ podržan je od strane Agencije za zaštitu životne sredine, a realizuje se pod vođstvom „Hyogo Environmental Advancement Association“ iz Japana i Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i grada Pančeva, odnosno Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: sepa.gov.rs

BiH dobila opremu za kontrolu kvaliteta vazduha

070085

U utorak 19. januara 2016. godine u Sarajevu u Bosni i Hercegovini predstavljena je nova oprema za kontrolu kvaliteta vazduha.

Oprema je nabavljena u okviru projekta koji realizuju Ujedinjene nacije za životnu sredinu, a njena vrednost iznosi 450 hiljada dolara. Nove merne stanice dobile su opštine Goražde i Prijedor, a stanice za merenje kvaliteta vazduha u Banjaluci i Ivan-sedlu su obnovljene.

U okviru projekta uspostavljena je i internet stranica na kojoj građani mogu proveriti kvalitet vazduha.

Sandra Jovićević

foto: rtrs.tv

Dubrovnik dobio solarne klupe

article_home_1453390371PAMETNE_KLUPE_21.01.2016._BY_ZT_-_1

U četvrtak 21. januara 2016. godine u Dubrovniku postavljene su pametne solarne klupe.

Solarne klupe postavljene su na gradskoj šetnici, a omogućavaju punjenje mobilnih uređaja kao što su tableti, mobilni telefoni, laptopovi. Klupe poseduju i senzore koji mere temperaturu, UV zračenje, buku, vlažnost vazduh, kao i proizvedenu i potrošenu električnu energiju.

Projekat je realizovala Razvojna agencija grada Dubrovnika DURA, a proizvela ih je hrvatska kompanija „Universal Industries“.

Sandra Jovićević

foto: dubrovacki.hr

Pilot projekat prevoza električnim vozilima u Šibeniku

sibenik hr

U ponedeljak 18. januara 2016. godine u Šibeniku u Hrvatskoj predstavljen je pilot projekat prevoza električnim vozilima u istorijskom jezgru Šibenika.

Gradonačelnik Šibenika gospodin Željko Burić izjavio je da se očekuje da će projekat unaprediti kvalitet života i mogućnost poslovanja u istorijskom jezgru Šibenika. Istakao je i da vozila ne zagađuju životnu sredinu, bešumna su i štede energiju.

Projekat se realizuje u okviru INTERMODAL projekta, a ima za cilj testiranje potreba za prevozom u pešačkoj zoni grada Šibenika. Namenjen je građanima i preduzetnicima, a trajaće do 18. marta 2016. godine. U ovom periodu će usluge dva električna automobila za građane i preduzetnike biti besplatna.

Pilot projekat prevoza električnim vozilima u istorijskom jezgru Šibenika vredan je oko 200 hiljada evra, od čega grad Šibenik učestvuje sa oko 30 hiljada evra, dok ostatak finansira Evropska unija.

Projekat INTERMODAL realizuje se u okviru programa IPA Jadranske prekogranične saradnje. Vrednost projekta iznosi oko 2 miliona evra, a sufinansira ga Evropska komisija. Osim Šibenika, u projektu učestvuje i Splitsko-dalmatinska županija, agencija Dunea, kao i partneri iz Italije i Albanije.

Sandra Jovićević

foto: sibenik.hr

Na godišnjem nivou održavati sednicu o energetici u FBiH

foto: pks.rs

pks.rs energetika

U četvrtak 21. januara 2016. godine održana je tematska sednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

U okviru sednice istaknuto je da Vlada FBiH i resorna ministarstva imaju obavezu da izvrše analizu i upute u parlamentarnu proceduru izmene i dopune svih propisa kojim se regulišu oblasti registrovanja, izdavanja odobrenja, proizvodnje i prodaje električne energije, a sa ciljem smanjenja administrastivnih prepreka u celom procesu i stvaranja povoljnog okruženja za nove investicije u elektroenergetski sektor. Istaknuto je i da će Vlada FBiH analizirati i stanje u rudnicima, kao i da će se na godišnjem nivou održavati tematska sednica posvećena energetskom sektoru.

Rečeno je i da će Dom naroda Parlamenta FBiH prioritetno razmatrati sva strateška dokumenta federalne Vlade o elektroenergetskom sektoru, a posebno program restrukturisanja, kao i da svi subjekti u elektroenergetskom sektoru FBiH u daljim aktivnostima moraju obezbediti stabilnost kada je reč o proizvodnji i snabdevanju električnom energijom.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs

Obe peći u Železari uskoro u punom kapacitetu

smederevoŽelezara Smederevo nastavila je normalnu proizvodnju posle prevrtanja transportera početkom godine, a Peter Kamaraš, jedan od čelnika Železare, kaže da će uskoro obe visoke peći raditi u punom kapacitetu. Kamaraš, koji je izvršni direktor HPK menadžmenta i član Nadzornog odbora železare, rekao je da se pripremaju za najavljeno strateško partnerstvo sa kineskom HBIS grupom, koja je ozbiljno zainteresovana za kupovinu srpske čeličane.

„Obe visoke peći su u odličnom stanju i nema razloga da se gasi nijedna od njih radi remonta. Na visokoj peći 2 obavljena je popravka jednog od četiri kaupera koja nije podrazumevala njeno gašenje i ta peć će vrlo brzo biti spremna za proizvodnju. Očekujemo da sa obe peći ispratimo tržište“, rekao je Kamaraš. On je objasnio da su kauperi zagrejači vazduha ili uređaji za povećanje temperature uduvanog vazduha u visoku peć.

Rukovodstvo Železare ima iste poslovne planove kao i prethodne godine – da Železara posluje efikasno, ima zadovoljavajuće finansijske rezultate i da se pripremi za privatizaciju, što su ciljevi koje je postavila Vlada Srbije. “ Kada je reč o HBIS grupi, izuzetno sam ponosan što je ta kineska kompanija, druga po veličini čeličana u svetu, ozbiljno zaintreresovana za Železaru Smederevo“, naglasio je on i otkri da su predstavnici HBIS grupe imali priliku da vide srpske radnike ne samo tokom standardne proizvodnje, već i tokom vanrednih situacija, kada se prevrnuo vagon, posle čega su ocenili da su poneli veoma profesiolnalno.

„Srpski radnici i menadžeri Železare Smederevo vole fabriku i pokazali su se kao veliki profesionalci. Izuzetno sam zadovoljan poslovanjem u Srbiji i ljudima u kompaniji“, naglasio je Kamaraš. On dodaje da još nema konačnih poslovnih rezultata za 2015, ali da može da kaže da su oni veoma zadovoljavajući uprkos velikoj krizi koja je pogodila industriju čelika u poslednja četiri meseca prošle godine. Kako kaže, objavljevnajem tehničkih podataka o proizvodnji može da se finansijski naudi fabrici. U železari trenutno radi oko 5.050 radnika.

U penziju je nedavno otišlo 170 radnika, ali je posle toga zaposleno oko 200 novih radnika. Prema njegovim rečima, sve železare u svetu su smanjile proizvodnju uključujući i kineske i to približno za polovinu svojih kapaciteta, i skoro sve otpuštaju ljude. „Veoma sam ponosan što mi nismo otpuštali radnike da bismo poboljšali finansijske rezultate već umesto toga pokušavamo da napravimo uštede“, naglasio je Kamaraš.

Izvor: www.N1info.com

Ekoproizvodnjom do velikih ušteda u privredi

kontaktna-fasada-pozicijeEvropska unija sve je zahtevnija u pogledu smanjenja potrošnje energije i u privredi. Procesi rada, a posebno građevinski proizvodi, oprema i elektro-uređaji moraju biti energetski efikasniji. Regionalno istraživanje nemačkog „Siemensa“ pokazuje da industrija u Srbiji malim merama može da uštedi oko 10 odsto energije. Dobar primer je nemački „Knauf insulation“ koji od Nove godine upravo u Srbiji proizvodi isključio prirodne materijale.

U kamenoj vuni koju proizvodi nemačka fabrika u Surdulici više nema hemikalija na bazi nafte. Taj traženi izolacioni materijal dobijaju ne samo na bazi prirodnih sirovina već i potpuno ekološkom tehnologijom.Korist za fabriku je višestruka – ipunjava stroge evropske standarde zaštite zdravlja i termoizalacije, a sam proces proizvodnje smanjenjem energije donosi uštede. Generalni direktor „Knauf insulation“ za zemlje Balkana, Kipar i Maltu Tihomir Civkaroski kaže da će po tome fabrika u Surdulici biti jedinstvena u sistemu „Knauf insulation“, ali i u svetu, koja proizvodi takve materijale.

„Sami rezultati u poslednjih 10 godina pokazuju jednu uzlaznu putanju te se iskreno nadam da ćemo, sa rastom prodaje i tržišta koje osvajamo, u budućnosti otvoriti mogućnosti za proširenje kapaciteta. Inače smo uspeli da u poslednjih nekoliko godina i malim poboljšanjem u proizvodnji malo i povećamo kapacitet“, objašnjava Civkaroski. Fabrički pogoni sa zastarelom tehnologijom gutaju struju, zimi ih je teško i zagrejati a leti u njima nemoguće raditi. U našim industrijskim zonama niču nove proizvodne hale sa eko tehnologijom. „Program koji je ‘Siemens’ sam primenio pokazuje da se na svaki evro uložen u energetsku efikasnost vrati 20 centi, što znači da se investicija isplati za pet godina. Analize pokazuju da su smanjenje troškova i poboljšanje konkurentnosti glavne prednosti ulaganja u energetsku efikasnost“, kaže Udo Ajhlinger, generalni direktor „Siemensa“ za Srbiju.

Naša zemlja troši do tri, četiri puta više energije od zemalja Evropske unije. Ulaganja u energetsku efikasnost je prioritet. „Za svaku uštedu troškova treba uštedeti energiju jer energija se potroši i ona košta. Svi vidovi energenata koštaju a da bi se energija štedela potrebno je napraviti ipak značajnije investicije“, ističe Aca Vučković iz Agencije za energetiku. Po evropskim direktivama, do 2018. godine, Srbija finalnu potrošnju energije mora da smanji devet odsto.

Izvor: www.rts.rs i www.poslovnojutro.com

Foto: www.knaufinsulation.com

Usvojena odluka o koeficijentima za ambalažni otpad u Republici Srpskoj

ambalazni otpad ambalaza.hr

Vlada Republike Srpske usvojila je 21. januara 2016. godine Predlog Odluke o koeficijentima za obračun naknade za opterećivanje životne sredine ambalažnim otpadom i ciljevima upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom za 2015. i 2016. godinu.

Kako je navedeno u saopštenju Vlade Republike Srpske, odlukom se propisuje koeficijent naknade za ponovno iskorišćavanje i reciklažu po vrstama ambalaže za jedan kilogram ambalažnog otpada izraženog u konvertibilnim markama, kao i ciljevi upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom koji se uzimaju u obzir pri proizvodnji i stavljanju u promet ambalaže i upravljanju ambalažnim otpadom izraženi u procentima za 2015. i 2016. godinu.

Na sednici je usvojena i odluka o izradi Zoning plana područja posebne namene „Janjske otoke“ čiji je cilj razvoj, uređenje, korišćenje i očuvanje prirodnih vrednosti područja i sprečavanje nesklada između zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog nasleđa i planiranih privrednih aktivnosti u vezi korišćenja hidroenergetskog potencijala područja.

Sandra Jovićević

foto: ambalaža.hr

EMS učestvuje u izgradnji Transbalkanskog energetskog koridora

elektromreže srbije

elektromreže srbije

Izvršni direktor za ekonomsko finansijske poslove JP „Elektromreža Srbije“ gospodin Branislav Đurđević izjavio je da se EMS uključio u izgradnju Transbalkanskog energetskog koridora.

Kako je istakao, kompanija EMS potpisala je ugovor sa kompanijom „Energoprojek Oprema“ o izgradnji dvostrukog dalekovoda Pančevo-Rašica od 400kV. On je dodao da će se realizacija projekta finansirati iz sopstvenih sredstava, a vrednost investicije iznosi 24,7 miliona evra.

Gospodin Đurđević je naveo da je u planu da prva faza projekta bude završena do 2017. godine, a zatim će početi izgradnja dalekovoda Kragujevac-Kraljevo. Nakon toga, planira se izgradnja dalekovoda Obrenovac-Bajina Bašta, a zatim krajem 2018. godine i početkom 2019. godine povezivanje između Bajine Bašte i Pljevalja, da bi se ceo projekat završio 2023. godine.

Podsetimo, Transbalkanski koridor bi trebalo da omogući prenos električne energije na velikim rastojanjima, i to uz minimalne gubitke energije. Njegova dužina je preko 150 kilometara, a procenjuje se da će izgradnja iznositi oko 150 miliona evra. Izgradnju ovog koridora podržala je Vlada Republike Srbije, a uvršten je i u programe donacije IPA 2015.

Sandra Jovićević

foto: ems.rs

Rusija isporučila Srbiji 1,7 milijardi kubnih metara gasa u 2015. godini

gas_madrid ec.europa.eu

U četvrtak 21. januara 2016. godine održan je sastanak između izvršnog direktora kompanije „Gasprom” gospodin Alekseja Milera i ambasadora u Srbije u Rusiji njegove ekselencije gospodina Slavenka Terzića, prenela je agencija Tas.

Na sastanku je bilo reči o podzemnom skladištu gasa „Banatski Dvor“ i njegovoj ulozi u obezbeđenju pouzdanosti snabdevanja ruskim gasom korisnika u Srbiji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Istaknuto je i da je ovo skladište u popunjeno sa 100 odsto kapaciteta, odnosno da se u njemu nalazi oko 450 miliona kubika prirodnog gasa.

Ovom prilikom razgovarano je i o proširenju podzemnog skladišta gasa „Banatski Dvor“, a rečebno je i da je kompanija „Gasprom“ tokom 2015. godini isporučila Srbiji 1,7 milijardi kubnih metara gasa, odnosno 23,6 odsto više nego što je planirano.

Sandra Jovićević

foto: ec.europa.eu

U toku izgradnja sistema kanalizacije u Novom Sadu

kovilj_kanalizacija3_0

U Novom Sadu u naselju Kovilj u toku je izgradnja sistema kanalizacije.

Gradonačelnik Novog Sada gospodin Miloš Vučević izjavio je da je u toku izgradnja završne faze sistema kanalizacije. On je istakao da je izgrađena sekundarna kanalizaciona mreža u dužini od oko 44 kilometara, kao i prečistač otpadnih voda, dok je u planu obezbeđivanje priključaka za oko 1300 domaćinstava. Kako je naveo, u narednom periodu se očekuje početak kanalizacionih radova u Rumenki i Stepanovićevu, ali i završetak radova u Bockama, delu Veternika i Adici.

U saopštenju Novog Sada istaknuto je da se sa izgradnjom prečistača otpadnih voda započelo 2013. godine. Radove je izvelo JP „Zavod za izgradnju grada“, a JKP „Vodovod i kanalizacija“ obezbediće priključke za domaćinstva.

Sandra Jovićević

foto: novisad.rs