Home Blog Page 1281

WWF: Prirodni resursi su osnova za ekonomski razvoj BIH

Foto: WWF
Foto: WWF

U cilju jačanja postojećih odnosa i unapređenja buduće saradnje, Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF je predstavila svoj rad u Bosni i Hercegovini predstavnicima državnih uprava i međunarodnih organizacija u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Jedna od vodećih svetskih nevladinih i neprofitnih organizacija za zaštitu prirode započela je raditi u Bosni i Hercegovini 2005 godine. Otad provode projekte kojima je cilj zaustaviti degradaciju prirodnog okoliša i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu sa prirodom. Rad WWF-a podržava ekološko upravljanje slatkovodnim i šumskim resursima, jačanje efikasnosti zaštićenih područja te poboljšava pravne i regulatorne okvire u sektoru životne sredine.

– Pozvali smo predstavnike ministarstava, državnih agencija i međunarodnih organizacija da nam se pridruže u zajedničkom radu na ostvarenju održivog razvoja ove lepe zemlje. Trenutno, u sklopu projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude, kroz saradnju sa lokalnom zajednicom i vladom, podržavamo rad Turističkog klastera Una koji je osnovan početkom ove godine s ciljem stvaranja novih radnih mesta u sektoru turizma – izjavio je Martin Šolar, direktor WWF Adrije.

Foto: WWF

– Naša misija je zaštita prirode, a za postizanje ciljeva moramo podržavati usvojene zakone i demokratske prakse. Danas delimo našu misiju i viziju za trajni angažman WWF-a u Bosni i Hercegovini. Radimo na povećanju učešća javnosti u procesu održivog razvoja zemlje koji takođe uzima u obzir okolinu i pomaže Bosni i Hercegovini da zadovolji zahteve za članstvo u EU. Na primer, kroz projekat Civilno društvo zagovara se ekološki prihvatljiv društveno-ekonomski razvoj i na taj način podstičemo vladu na uključivanje javnosti u donošenju odluka u proceni uticaja na okolinu i Strateškoj procjeni uticaja na okolinu – rekao je Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina je kritički komad zagonetke zapadnog Balkana. Pristup EU može doprineti prosperitetu. Misija WWF-a podržava ekonomski i društveni razvoj koji rezultira stvaranju novih radnih mesta i kvalitetu života bez dugoročnog uništavanja prirodnih resursa i životne sredine.

WWF-ova kancelarija u Bosni i Hercegovini deo je regionalne mreže WWF Adria, koji je takođe aktivan u Hrvatskoj, Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji.

Banja Luka dobila na poklon solarno drvo

Foto-ilustracija: DemandEnergyEquality.org
Foto-ilustracija: DemandEnergyEquality.org

Uručivanjem ručno izrađene replike solarnog drveta gradonačelniku Igoru Radojičiću na simboličan način je ozvaničen početak saradnje kompanije Telemaks i grada Banja Luka, što predstavlja jedan u nizu projekata u sklopu partnerstva koje su gradske vlasti ponudile društveno odgovornim kompanijama.

– Zahvaljujem se kompaniji Telemak koja se priključila raznim akcijama koje grad sprovodi. Jedan od naših ciljeva je da imamo uredan, zeleni grad sa uređenim ulicama, alejama, parkovima, dječijim igralištima, sportsko-rekreativnim zonama, a u takvu viziju grada odlično se uklapa solarno drvo. Nadam se da ćemo mesto za njega naći u šetališnoj zoni u centru grada – rekao je Radojičić dodajući da će se šetališna zona u centru uskoro dodatno sređivati.

Direktorka kompanije Telemaks  Arijana Maksimčuk istakla je čvrstu opredjeljenost ove kompanije u pogledu kreiranja inovativnih i ekološki efikasnih rešenja.

– Solarno drvo transformiše solarnu energiju u električnu što će građanima i turistima omogućiti punjenje baterija mobilnih telefona i ostalih pametnih uređaja u centru grada. Pored ove praktične primene želja nam je da podignemo svest građana o obnovljivim izvorima energije kao potencijal koji se ne koristi dovoljno. Mi ćemo, kao i do sada, nastojati da Banja Luci donesemo budućnost danas – rekla je Maksimčuk, prenosi portal Banjaluka.net.

Solarno drvo predstavlja metalnu konstrukciju koja izgledom podseća na stablo sa granama na čijim vrhovima se nalaze solarni paneli koji će, koristeći sunčevu energiju, proizvoditi energiju koja će se dalje koristiti za punjenje baterija mobilnih telefona, tableta, prenosivih računara i multimedijalnih uređaja solarnom energijom.

BRAVO, ŠKOLARCI: Baštalište dobilo nove članove, učenike osnovne škole

Foto: Baštalište
Foto: Baštalište

Nemojte se začuditi ako se uskoro iz Baštališta čuje tarabuka i pesma – njihovi novi članovi su učenici OŠ “Branko Pešić” iz Zemuna koje predvodi nastavnica Suzana Aleksić. Mlade kolege su veoma muzikalne i mnogo vole da pevaju, a to će im svakako pomoći dok čupaju korov sa samo svoje parcele u Baštalištu.

OŠ “Branko Pešić” je specifična po tome da su njeni učenici deca starosti od 10 do 16 godina, a više od 80 odsto učenika su romske nacionalnosti. Dugogodišnja nastavnica ove škole, Suzana, smatra da osim osnovnog obrazovanja, ova deca moraju da dobiju i veštine koje će moći praktično da primene.

Kako lično duboko veruje u ekologiju i prirodu, Suzana je okupila grupu đaka koji će od danas pa do kraja sezone u Baštalištu učiti da gaje organsko povrće uz podršku članova Baštališta i kolektiva OŠ “Branko Pešić”.

– Mi smo presrećni što ćemo sticati životno znanje van učionice jer je naš duh slobodan, bez stega. Srećni smo i zbog kreativnog i produktivnog druženja sa divnim, iskrenim ljudima –  rekla je Suzana.

Foto: Baštalište

U ime svih članova Baštališta, dobrodošlicu timu OŠ “Branko Pešić” poželeli su Dragan, Kaja, Miki i Katarina.

– Drago nam je što smo pružili ruku jednoj marginalizovanoj zajednici. Ako opismeniš nekoga ko je bio bez prilike i izgleda, dao si mu pola zanata u ruke, a ako ga naučiš da proizvodi hranu za sebe i svoje bližnje, na ekološkim principima i uz poštovanje načela organske proizvodnje, time si ga osposobio za ceo život. Još nam je draže što ćemo romsku decu odvući sa ulice, te će prirodni višak energije, umesto u tuču i destrukciju, uložiti u uređivanje svoje parcele i Baštališta i proizvodnju povrća – poručio je Dragan, jedan od momaka iz Baštališta.

Od prvog maja 50% niže cene gasa za sve na potezu Pojate-Niš-Leskovac

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet Agencije za energetiku Republike Srbije usvojio je na sednici održanoj 27. aprila 2017. godine Odluku o davanju saglasnosti na Odluku o ceni pristupa sistemu za transport prirodnog gasa koju je doneo direktor „Jugorosgaz – Transport“. Ovom odlukom izvršeno je usklađivanje cene pristupa transportnom sistemu sa Zakonom o energetici i važećom metodologijom za određivanje cena.

Od prvog maja 2017. godine cena transporta kroz transportni sistem Jugorosgaz – Transport se obrazuje po Entry – Exit (Ulaz – Izlaz) modelu. Na taj način stimuliše se efikasno korišćenje transportnog sistema, jer će korisnici koji tokom godine mogu ravnomernije da troše gas imati bitno nižu cenu transporta u odnosu na prosečnu. Istovremeno, korisnicima transportnog sistema je omogućeno da ugovaraju kapacitet na godišnjem, ali i na mesečnom i dnevnom nivou, čime mogu značajno da se smanje troškovi transporta prirodnog gasa. Model Entry – Exit je već primenjen na mrežu JP Srbijagasa.

Transportni sistem Jugorosgaz – Transport obuhvata transportnu mrežu na području Pojate – Niš – Leskovac. Cena transporta prirodnog gasa transportnim sistemom Jugorosgaza nije menjana od 2011. godine i biće ovom odlukom snižena od prvog maja 2017. godine prosečno za oko 53 odsto.

Zbog malog učešća cene transporta u krajnjoj ceni prirodnog gasa, ova promena neće značajno uticati na krajnju cenu kupaca na području koje je vezano za ovaj transportni sistem. Pri tome, efekti ove promene na krajnje kupce koji imaju pravo na javno snabdevanje (domaćinstva i mali kupci) osetiće se kada i njihove cene budu menjane.

Rumunija dodeljuje preko 100 miliona evra za projekte OIE

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Rumunska vlada donela je rezoluciju kojom se proizvođačima električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora i jedinicama lokalne samouprave koje proizvode energiju iz obnovljivih izvora u iduće četiri godine dodeljuje državna pomoć u ukupnom iznosu od 100,6 miliona evra.

Kako je saopšteno, cilj je smanjiti korišćenje konvencionalnih izvora energije, a povećati korišćenje obnovljivih izvora energije.

Očekuje se da će ova pomoć omogućiti realizaciju projekata za povećanje instalirane snage postrojenja na biomasu, biogas i geotermalnu energiju za 60 MW.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

BiH povećala korišćenje prirodnog gasa

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U prva četiri meseca 2017. godine potrošačima u Federaciji Bosne i Hercegovine isporučeno je oko 91.400.000 metara kubnih prirodnog gasa.

U istom periodu prošle godine isporučeno je 76.000.000 metara kubnih, odnosno ove godine je isporuka povećana za 20 odsto u odnosu na prošlu godinu. Ovo ujedno predstavlja i najveću isporučenu količinu prirodnog gasa u proteklih pet godina.

U januaru je potrošačima isporučeno 37.000.000 metara kubnih gasa, što je najveća isporučena količina prirodnog gasa računajući od 1997. godine, dok je u aprilu isporučeno oko 14.200.000 metara kubnih, što je najveća isporuka prirodnog gasa za ovaj mesec u proteklih pet godina.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

APEL: Znamo da je uranak vreme za roštiljanje, ali čuvajmo naše šume!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom predstojećih prvomajskih praznika i tradicionalnog boravka građana u prirodi, kako bi se predupredio eventualni nastanak šumskih požara, Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine apeluje na građane da:

– ne pale vatru na otvorenom prostoru u prirodi ukoliko ta mesta nisu za to predviđena (vidno obeležena) i obezbeđena;

– ne vrše nekontrolisano paljenje vatre pri izvođenju poljoprivrednih  i drugih radova u blizini šume;

– ukoliko uoče požar, odmah obaveste  MUP-Sektor za vanredne situacije, odnosno najbližu šumsku upravu;

– napominjemo da je odredbama člana 47.  Zakona o šumama zabranjeno paljenje otvorene vatre u šumi i na zemljištu u neposrednoj blizini šume, na udaljenosti manjoj od 200 metara od ruba šume, izuzev na mestu koje je samo za tu namenu određeno, uređeno i vidno obeleženo. Takođe, odredbom člana 22. stav 1. tačka 8. Zakona o divljači i lovstvu zabranjeno je paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugog rastinja u lovištu.

Imajući u vidu navedeno, Uprava za šume će preko Republičke šumarske i lovne inspekcije u narednom periodu vršiti pojačanu kontrolu navedenih odredbi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine očekuje podršku i pomoć nevladinih organizacija, lovačkih udruženja, ekoloških pokreta kao i udruženja građana ljubitelja i zaštitnika prirode, da u ovoj akciji podrže apel i uključe se u zaštitu šuma od požara.

SAČUVAJMO NAŠE ŠUME ZAJEDNO!

U planu energetska sanacija OŠ „Ljubica Radosavljеvić Nada“ u Zaječaru

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

U opštini Zaječar u planu je rekonstrukcija OŠ „Ljubica Radosavljеvić Nada“.

Kako je saopšteno, u okviru rekonstrukcije biće zamenjena stolarija, krov i postavljena izolacija što će doprineti povcećanju energetske efikasnosti u objektu. Osim toga, biće postavljeni novi podovi, fasada, a biće promenjena vodovodna i kanalizaciona mreža.

Vrеdnost sanacije iznosi 141 milion dinara.

izvor: zajecar.info

Sandra Jovićević

U Čačku saobraćaju hibridni autobusi

Foto: ozonpress.net
Foto: ozonpress.net

Sredinom aprila ove godine u opštini Čačak na relaciji Slatina-Sloboda počeo je da saobraća prvi hibridni autobus.

Do sada je u ovu opštinu dopremljeno 5 autobusa, od 10 koje je grad kupio, a za koje se očekuje da će biti u pogonu do kraja meseca.

Hibridni autobusi su proizvedeni 2011. godine, dužine su 12, širine 2,55 visine 3,22 metra sa 32 sedišta, dva mesta za putnike u invalidskim kolicima i 50 mesta za putnike koji stoje. Glavne prednosti ove vrste pogona su smanjenje potrošnje – u proseku i do 30 odsto u odnosu na uporediva vozila sa konvencionalnim dizel motorima, smanjenje emisije štetnih gasova u sličnom odnosu i manje buke emitovane iz vozila, ne samo pri polasku već i tokom kontinuirane vožnje.

izvor: ozonpress.net

Sandra Jovićević

Učešće Zrenjanina na sajmu Renexpo Water & Energy

Foto: zrenjanin.rs
Foto: zrenjanin.rs

Gradonačelnik Zrenjanina gospodin Čedomir Janjić učestvovao je na internacionalnom sajmu Renexpo Water & Energy.

On je ovom prilikom istakao da je energetska efikasnost način da se štede resursi, ali je takođe najavio i nove projekte iz ove oblasti, kojima će najpre biti obuhvaćene javne ustanove na teritoriji grada Zrenjanina, sa ciljem uštede energije pre svega na sistemima za grejanje i hlađenje. Janjić je takođe naglasio i mogućnost za korišćenje biomase, kao najznačajnijeg potencijala obnovljivih izvora energije u Srednjem Banatu, s akcentom na potencijal poljoprivredne biomase.

Sajam Renexpo Water & Energy otvoren je 25. aprila, a trajao je do 27. aprila 2017. godine.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

Leskovac dobio tri miliona evra za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Ugovor za projektovanje i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Leskovcu – objekti na liniji tretmana mulja – u vrednosti od tri miliona evra, potpisan je danas između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Grada Leskovca i odabranog izvođača radova (grupa ponuđača SADE CGTH). Ovom prilikom je prikazan i trenutni status projekta izgradnje centralnog kolektora u Leskovcu, kao i budući planovi programa “ORIO” putem koga će biti obezbeđena sredstva za izgradnju kompletne kanalizacione mreže u ovom gradu.

Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakla je da su Vlada Srbije i Ministarstvo preuzeli obavezu finansiranja i izgradnje dela postrojenja za tretman mulja koji nastaje prečišćavanjem komunalnih voda.

– Ministarstvo je u budžetu za potrebe izgradnje linije mulja u 2017. godini obezbedilo oko 1,8 miliona evra i predvidelo da se u 2018. i 2019. godini u budžetu obezbedi još oko 1,2 miliona evra za završetak izgradnje linije mulja i time i celokupnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Današnjim potpisivanjem ugovora uspešno je okončan odabir izvođača radova tako da nam ostaje da u narednom periodu dođemo u Leskovac da zajedno otvorimo radove na izgradnji – navela je Stana Božović.

Goran Cvetanović, gradonačelnik Leskovca, naveo je da će izgradnja postrojenja imati brojne beneficije za grad, u vidu proizvodnje struje, kao i smanjenja troškova poslovanja.

– Postrojenje tretmana mulja – druga faza, gradiće se na istoj lokaciji kao i prva faza postrojenja, u selu Bogojevcu na udaljenosti 5,6 kilometara od Leskovca za kapacitet od 86.000 ekvivalent stanovnika. Očekivana proizvodnja električne energije iz procesa tretmana mulja, prema iskustvima drugih firmi je prosečno oko 70 000 kilovat sati na mesečnom nivou, što predstavlja oko jednu trećinu ukupne potrošnje električne energije. Nije benefit od ovog postrojenja samo proizvodnja struje. Ovakvim tretmanom smanjuje se količina mulja za transport do deponije, a time se smanjuju i troškovi poslovanja. Takođe, otvara se mogućnost da ukoliko je kvalitet mulja zadovoljavajući da se uz njegov odgovarajući tretman može koristiti i u druge svrhe – istakao je Goran Cvetanović.

Foto: Promo

Ovom prilikom su predstavljene i trenutne aktivnosti za projekat izgradnje glavnog kolektora u Leskovcu, za koji je nedavno potpisan Memorandum o razumevanju za finansiranje i pripremu tehničke i tenderske dokumentacije, u sklopu programa “peida”. Pored toga, prikazane su i buduće aktivnosti programa “ORIO”, koji finansira Vlada Kraljevine Holandije, a putem koga će biti obezbeđena bespovratna sredstva za izgradnju neophodne infrastrukture u Leskovcu.

– Vlada Kraljevine Holandije, kao jedan od naših najznačajnijih partnera u oblasti zaštite životne sredine, odobrila je projekat izgradnje kanalizacione mreže za građane Leskovca u vrednosti od 8 miliona evra u okviru” ORIO “programa. Kroz prvu razvojnu fazu pripremljena je tehnička dokumentacija potrebna za proširenje kanalizacione mreže u Leskovcu, a očekujemo da se uskoro odobri i druga faza u okviru koje bi se pristupilo neposrednoj izgradnji kanalizacione mreže – rekla je Stana Božović.

PRIMERI DOBRE PRAKSE: Od razonode u gradskim baštama do ozbiljnih prihoda od urbane poljoprivrede

Foto: EP
Foto: EP

Kako se u Švedskoj zarađuje od gajenja povrća u gradu i koji su trendovi u razvijanju održivih biznis modela u proizvodnji hrane saznali smo na jučerašnjim predavanjima od urbanih baštovana Jonasa Linda i Vilijama Bejlija, kao i od nezavisnog konsultanta Emila Bruna Blauerta, koji su prostorijama “Nove iskre” u Beogradu predstavili svoja iskustva iz oblasti održive poljoprivrede.

U okviru programa Zelena hrana sutrašnjice, kojim se obeležava stogodišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Švedske i Srbije, ambasada Švedske je na sinoćnom vrlo posećenom skupu omogućila da se domaćoj javnosti predstave primeri dobre prakse u održivim pristupima u procesu proizvodnje, pripreme i konzumacije hrane, kao i inicijative posvećene “urbanoj poljoprivredi” ili menadžmentu otpada koji nastaje u svim procesima.

Jonas i Vilijam već dve godine imaju baštu Kajodlingen u Geteborgu koja zauzima 250 m2 i zapravo je čine niz dubokih drvenih sanduka uredno poređanih na delu prostora napuštene autobuske okretnice koji su zakupili od gradskih vlasti. U tim sanducima ova dvojica mladih baštovana sami gaje razno povrće, začinsko bilje pa i jestivo cveće koje zatim električnim biciklom razvoze i prodaju restoranima u svom gradu. Da bi se istakli na tržištu, odlučili su da gaje kulture kojih nema u ponudi Geteborga ili koje moraju da se uvoze.

Ipak, oni nisu početnici u baštovanstvu. Pre nego što su odlučili da zarade od gajenja jestivih biljaka u gradu, obojica su “prljali ruke” u zajedničkim gradskim baštama i sticali obrazovanje iz domena humane ekologije, bihevioralne nauke i baštovanstva. Nakon prve godine, prvih uspeha i prihoda, otvorili su još jednu baštu u svom gradu. Na terasi hotela Clarion Post koja ima 70m2 postavili su nove drvene sanduke za gajenje povrća za potrebe tri hotelska restorana.

Foto: EP

Iako su svu svoju proizvodnju hrane prilagodili potrebama restorana, kad su pojavili prvi posetioci sa zahtevom da plate da bi sami nabrali povrće koje će poneti kući, Jonas i Vilijam su i to uvrstili u ponudu Kajolindgena. Danas imaju redovne kupce koji svake nedelje svraćaju po spanać, brokoli, paradajz i rotkvice iz ove urbane bašte. Čitav proces gajenja povrća osmislili su tako da ne koriste nikakve pesticide, za zalivanje koriste kišnicu, a za đubrenje koriste kompost čija su osnovna sirovina ostaci hrane iz onih istih restorana koje snabdevaju namirnicama čime su zatvorili proizvodni krug.

U drugom delu predavanja pod nazivom Jestivi i održivi biznis modeli Emil Brun Blauert, osnivač organizacije NEAT koja razvija inovativni pristup preduzetništvu u oblasti proizvodnje hrane, predstavio je domaćim novinarima i menadžerima restorana zašto i na koji način najbolji hoteli, restorani i proizvođači hrane širom sveta ulažu u razvijanje održivih biznis modela kada je reč o upravljanju hranom, a pod parolom “od njive do kuhinje”. Budući da u Srbiji ima gotovo 18.000 ugostiteljskih objekata, među kojima mnogi proizvode hranu na dnevnom nivou i bacaju ogromne količine hrane, vrlo je važno podići svest o koristi “pametnog”menadženta otpada koji nastaje u ovoj industrijskoj grani.

(Tamara Zjačić)

Povećanje geotermalnih elektrana u svetu za 30 odsto do 2026. godine

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki portal Power Engineering International je saopštio kako se u periodu od 2016. do 2026. očekuje porast instalirane snage svetskih geotermalnih elektrana za 30 odsto.

U skladu sa tim, ukupna snaga geotermalnih elektrana na svetu bi sa 12,5 GW u 2016. godini trebalo da bude povećana na 16 GW u 2026. godini.

Do kraja 2017. godine bi u pogon trebala biti puštena nova geotermalna postrojenja ukupne snage veće od 200 MW, a ukupna snaga svih takvih elektrana u Indoneziji bi do 2026. godine trebala premašiti 3 GW. Na Bliskom istoku i u Africi se očekuje porast primene geotermalne energije za čak 60 odsto, pri čemu se najveći udeo odnosi na Keniju.

Istovremeno se zbog nepovoljnog političkog okruženja razvoj primene geotermalne energije usporava u SAD-u i na Filipinima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Saradnja Srbije i Italije u oblasti održivog razvoja

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine gospodin Vladimir Galić i savetnica gospođa Olivia Tešić, posetili su italijansku regiju Lombardija, u periodu od 23. do 25. aprila 2017. godine, gde su učestvovali na svečanom otvaranju sajma „Agronatura“ i posetili su regionalni park „Parco Valle Lambro“.

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata su učestvovali na svečanom otvaranju sajma „Agronatura“, najpoznatije manifestacije o prirodnoj i ruralnoj baštini koja se održavala u opštini Komo sa ciljem povezivanje institucija na polju zaštite i unapređenja stanja životne sredine i održivog razvoja, kao i promovisanje zaštićenih prirodnih područja Vojvodine.

Pokrajinski sekretar je ovom prilikom prezentovao rad pokrajinskog sekretarijata, stanje zaštićenih prirodnih područja u AP Vojvodini i ukazao na velike potencijale prirodnih vrednosti i mogućnosti zajedničke saradnje na međunarodnim projektima sa italijanskim partnerima.

Prema protokolu domaćina, organizovan je radni sastanak pokrajinskog sekretara Vladimira Galića i predstavnika opština Komo i Bosisio Parini, na kojem su razmenjena mišljenja o mogućim aspektima saradnje u oblasti zaštite životne sredine. Posebna pažnja je bila usmerena na sagledavanju zajedničkih projekata u oblasti zaštite i unapređenja stanja vodenih akumulacija na području nacionalnog parka Fruška Gora. Nakon sastanka, organizovan je obilazak jezera Alzeria, koje se nalazi u okviru evropske ekološke mreže Natura 2000.

Drugog dana zvanične posete organizovan je obilazak renovirane vodne ustave na reci Lambra koja se uliva u jezero Pusiano, zatim obilazak eko-turističkih sadržaja u regionalnom parku „Parco Valle Lambro“ i centra za posetioce.

Nakon obilaska zaštićenog jezera Pusiano, pokrajinski sekretar Vladimir Galić je razgovarao sa Mauriziom Gallenda, predstavnikom opštine Bosisio Parini, pri čemu je posebna pažnja bila posvećena o proširenju saradnje u oblasti zaštite i unapređenja stanja životne sredine.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Izveštavanje o biodiverzitetu u Jugoistočnoj Evropi

Foto: sepa.gov.rs
Foto: sepa.gov.rs

Agencija za zaštitu životne sredine učestvovala je na drugom sastanaku Regionalne mreže za upravljanje informacijama i izveštavanje o biodiverzitetu (BIMR) koji je održan od 25. do 26. aprila 2017. godine u Banja Luci.

Sastanak je organizovala nemačka razvojna organizacija (GIZ) u ime nemačke vlade, a u saradnji sa Ministarstvom za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, uz prisustvo predstavnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije (BJR) i Srbije.

Fokus sastanka članova regionalne BIMR mreže, koji su ujedno predstavnici ministarstava i agencija iz Jugoistočne Evrope (JIE) odgovornih za zaštitu životne sredine i prirode, bio je na pregledu i odobravanju ključnih zaključaka proiziašlih iz nacionalnih i regionalnih istraživanja koja se odnose na politički, pravni i institucionalni okvir partnerskih zemalja JIE, trenutnu situaciju relevantnih aktera, te uspostavljanje funkcionalnog informacionog sistema. Ovo je prvi korak u pružanju podrške regionalnim akterima, bitnim za sektor biodiverziteta, u cilju poboljšanja institucionalnih procesa važnih za efikasno i efektivno upravljanje informacijama i izveštavanje o biodiverzitetu.

Uloga mreže je dvostruka, s jedne strane ona pruža podršku u implementaciji relevantnih aktivnosti, dok sa druge strane vrši evaluaciju i odobravanje raznih BIMR proizvoda poput rezultata istraživanja, izveštaja, smernica, zaključaka i preporuka.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Uskoro prvi Tesla punjači za vozila u Srbiji

Photo-illustration: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

Kompanija Tesla motors, američki gigant u ovoj oblasti, planira da ugradi svoje prve superpunjače u Srbiji. Pored naše zemlje, biće instalirani punjači za e-vozila u šest zemalja na jugoistoku Evrope.

Tesla ima nameru da se po tri stanice sa sada postave u Rumuniji i Srbiji, a po jedna u Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i Moldaviji.

Punjači u Srbiji, prema mapi na Teslinom sajtu, nalaziće se u blizini Beograda, Požege i Niša. Tesla planira i da doda četiri nove stanice na svoje već postojeće dve u Hrvatskoj.

Izvor: b92.net