Home Blog Page 1152

Slovenija dobija nove stanice za punjenje električnih vozila

Slovenski ekološki fond Eko sklad dodelio je pomoć za gradnju infrastrukture za električna vozila u 69 opština koje se nalaze u područjima Natura 2000 sa izrazitim turističkim potencijalom.

Opštine će moći dobiti 100 odsto finansiranja stanice za punjenje električnih vozila sa AC/DC punjačom, za što je osigurano pola miliona evra. Sve stanice za punjenje električnih vozila(109 AC i 31 DC) trebalo bi biti postavljene do kraja godine, a opštine su dužne na svim lokacijama osigurati i parking mesta, kako za vozila tako i za električne bicikle.

U Sloveniji je prošle godine bilo registrovano oko 330 električnih vozila.

izvor: energetika-net.com

foto: energetskiportal.rs

Sandra Jovićević

Nacionalni registar izvora zagađivanja promenio brojeve telefona

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju unapređenja podrške korisnicima u ispunjavanju zakonske obaveze izveštavanja ka Nacionalnom registru izvora zagađivanja, Agencija za zaštitu životne sredine je pustila u rad novi call centar.

Korisničku podršku Nacionalnog registra izvora zagađivanja od sada možete dobiti na telefone:

011/63-56-780

011/63-56-781

011/63-56-782

011/63-56-783

Stari telefoni više neće biti u funkciji.

Podsećamo obveznike izveštavanja da je 31. mart krajnji rok za dostavljanje godišnjih izveštaja za 2016. godinu.

Kenija zabranila plastične kese

Kenija je postala poslednja u nizu afričkih zemalja koje su zabranile proizvodnju i uvoz plastičnih kesa.

Iz Ministarstva za zaštitu životne sredine izdata je naredba o zabrani plastičnih kesa u februaru ove godine, a očekuje se da će stupiti na snagu za šest meseci.

Kamerun, Gvineja Bisao, Mali, Tanzanija, Uganda, Etiopija, Mauritanija i Malavi su države koje su već ranije ili uvele zakon ili usvojile predlog zakona o zabrani proizvodnje i uvoza plastičnih kesa.

izvor: klix.ba

Sandra Jovićević

Održana sednica posvećena zagađenju vazduha u BiH

U Bosni i Hercegovini juče je održana sednica posvećena problemu zagađenja vazduha.

Federalni ministar životne sredine i turizma BiH gospođa Edita Đapo izjavila je da će na osnovu rasprave Ministarstvo sa članovima radne grupe, koja je formirana na ovoj sednici, uobličiti zaključke kako bi ih poslanici prihvatili na narednoj sednici Predstavničkog doma. Ona je ocenila da su diskusije bile veoma konstruktivne i da se može doći do kvalitetnih rešenja radi smanjenja zagađenosti vazduha. Ukazala je da je zagađenje vazduha problem koji se tiče svih građana Federacije BiH, jer oni to osećaju u svojim plućima, kao i da dovodi do smanjenja očekivane dužine i kvaliteta života uzrokujući kadriovaskularne bolesti, a povećava i troškove lečenja.

Gospođa Đapo je podsetila i na postojanje Federalne strategije zaštite vazduha, koja je sastavni deo Federalne strategije zaštite životne sredine donesene za period od 2008. do 2018. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Održan klimatski protest u Hrvatskoj

U nedelju 12. marta 2017. godine u Zagrebu u Hrvatskoj održan je protest protiv fosilnih goriva.

Na protestu je učestvovalo oko 1.500 biciklista, a organizovali su ga Greenpeace Hrvatska, Sindikat biciklista i Zelena akcija. Protest je započeo niz povezanih događaja u svetu pod vođstvom pokreta „Break Free”.

„Break Free from fossil fuels” je globalni pokret kojim se ukazuje na potrebu hitnog i bespogovornog prestanka korišćenja fosilnih goriva. U više od 40 zemalja na 6 kontinenata održaće se niz mirnih protestnih akcija, kojima se zahteva svet oslobođen od fosilnih goriva i prelaz prema sigurnoj i održivoj energetskoj budućnosti za sve.

izvor: zelena-akcija.hr

Sandra Jovićević

ISTORIJSKI TRENUTAK: Niš rekao NE otpadnim vodama! (FOTO)

Foto: Promo
Foto: Promo

Srbija prečišćava oko 8 odsto komunalnih otpadnih voda. Do 2041. godine, treba da se u potpunosti usaglasimo sa evropskim standardima za ovu oblast i izgradimo 320 postrojenja za prečišćavanje otpadnih komunalnih voda. Projekat sakupljanja i prerade otpadnih voda u Nišu biće jedan od prvih.

Danas je u Nišu potpisan Memorandum o razumevanju (MoR) između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i Grada Niša, koji označava  početak pripreme tehničke dokumentacije za sprovođenje „Projekta sakupljanja i prerade otpadnih voda u Nišu“. Pripremu tehničke dokumentacije finansira Vlada Švedske kroz Švedsku agenciju za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA), a u okviru programa „Podrška razvoju infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine” (PEID).

Prisutnima se, najpre, obratio Darko Bulatović, gradonačelnik Niša, istakavši važnost projekta za građane Niša.

– Mnogo puta je najavljivana izrada postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali se ovoga puta zaista i počinje realizacija projekta koji je od izuzetne važnosti za grad i građane Niša. Kada postrojenje bude završeno povećaće se kapaciteti za prečišćavanje otpadnih voda i više od 20 000 tona mulja biće uklonjeno iz naše Nišave. Uveren sam da ćemo, kao lokalna samouprava, posao koji nam predstoji uraditi na vreme i da ćemo, u skladu sa planovima, izgradnju postrojenja započeti 2019. godine – naveo je Darko Bulatović, gradonačelnik Niša.

Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, istakla je da su pažljivo projektovanje i priprema dokumentacije od suštinskog značaja za uspešnost projekta. Do sada smo uradili Studiju izvodljivosti, preko EISP projekta koju je finansirala Švedska razvojna agencija. Nakon toga, studija izvodljivosti je usvojena od strane gradskog veća, grada Niša, čime su se stekli uslovi za pristup pripremi i kompletiranju tehničke dokumentacije sa tenderom. Sledeći korak je priprema tehničke dokumentacije kroz PEID program, koji će omogućiti izgradnju jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u oblasti zaštite životne sredine.

– Projekat u Nišu obuhvata 6 značajnih infrastrukturnih komponenti, čija je procenjena vrednost preko 50 miliona evra, skoro 300.000 ljudskih ekvivalenata kapaciteta, i preko 35 kilometara gradske kanalizacione mreže, kao i prečišćavanje otpadnih voda iz sistema za vodosnabdevanje – rekla je Stana Božović, državna sekretarka Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Foto: Promo

Razvoj neophodne infrastrukture u oblasti upravljanja vodama u Nišu omogućila je Švedska, najveći bilateralni donator Srbije u oblasti zaštite životne sredine, sa ukupno 100 miliona evra investicija. Nj.E. Jan Lundin, ambasador Švedske, ukazao je na važnost ulaganja u projekte u oblasti životne sredine koji će omogućiti zdrav i kvalitetan život svih građana.

– Srbija stoji pred istim i trajnim procesom kroz koji je Švedska prošla. Skoro sve otpadne vode u Švedskoj se prečišćavaju i to je dovelo do toga da se danas u centru Stokholma može loviti losos i pastrmka. Na osnovu tog iskustva, znamo da je samo pitanje vremena i upornosti pre nego što se to ostvari i u Nišu – naveo je Jan Lundin, ambasador Švedske.

Projekat prikupljanja i prečišćavanja otpadnih voda za Grad Niš podrazumeva pripremu dokumentacije za 6 komponenti:

  • Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) Niš
  • PPOV Niš – dodatni tretman mulja
  • Glavni kolektori do PPOV Niš
  • Rekonstrukcija kolektora u Nišu
  • Proširenje kolektorske mreže
  • Postrojenje za prečišćavanje pitke vode Medijana – tretman vode od pranja filtera

General Electric ulaže 21,5 milijardi evra u Hrvatsku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki industrijski konglomerat General Electric ove godine će uložiti dodatnih oko 160 miliona kuna (21,5 milona evra) u mašine i nadogradnju fabrike u Karlovcu.

– Tokom nekoliko poslednjih godina fabrika u Karlovcu prepoznata je po brzini, kvalitetu i fleksibilnosti proizvodnje, i najavljeno ulaganje će značajno povećati njene kapacitete i potvrditi predanost kompanije General Electric ovom regionu – izjavio je Gaetano Masara, izvršni direktor kompanije za jugoistočnu Evropu, prenose hrvatski mediji.

Pogon General Electric u Karlovcu pruža usluge za elektrane u izgradnji i one koje su već u pogonu u sektorima termalnih i održivih izvora energije, a najznačajnije reference fabrika je stekla isporukama raznih komponenti za gasne i parne turbine.

Masara je rekao da je kompanija prepoznala ovaj deo Evrope kao izvrsnu investicionu lokaciju za proizvodnju i razvoj novih tehnologija i inovativnih rešenja, kao i da je postala najveći američki investitor u regiji.

General Electric je u regionu srednje i istočne Evrope trenutno angažovan na projektu termoelektrane Plomin 2 u Hrvatskoj, i u termoelektrani Elektroprivrede Srbija Nikola Tesla u Obrenovcu.

Srbija će tražiti odlaganje primene ekoloških standarda za 24 preduzeća

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnik ministra poljoprivrede i zaštite životne sredine Srbije Aleksandar Vesić izjavio je juče u Kruševcu da bi 224 privredna subjekta trebalo da do 2020. godine obezbede uslove za primenu propisa Evropske unije iz oblasti zaštite životne sredine.

On je rekao novinarima da će država pregovarati da 24 preduzeća dobiju produžetak roka od dve do četiri godine za obavljanje tog posla jer je mnogo propisa koji bi trebalo da budu primenjeni za kratko vreme.

Među ta 24 preduzeća su kruševačka Hemijska industrija „Župa“, Elektroprivreda Srbije, Železara Smederevo, Naftna industrija Srbije.

– Ostali, među kojima je i devedesetak farmi svinja i koka, te standarde će morati da ispune do 2020. godine – rekao je Vesić koji je posetio Hemijsku industriju „Župa“ i Regionalnu privrednu komoru, prenosi agencija Beta.

Propisi EU iz oblasti zaštite životne sredine, koji treba da se primene u industriji, veoma su važni jer, kako je objasnio, „postoji opasnost da ta postrojenja budu zatvorena kada uđemo u EU, ukoliko ne ispregovaramo određeni grejs period“.

– Interes je države i privrede da se industrija sačuva, da se unapredi stanje životne sredine i procesa proizvodnje koji treba da bude prijateljski po životnu sredinu – rekao je Vesić.

Najavio je sastanke i sa ostalim firmama da bi se za svaku napravio akcioni plan da bi taj posao obavile na vreme.

Sarajevo dobilo ekološke autobuse

Sarajevska kompanija „Centrotrans Eurolines“ pustila je u pogon autobuse koji koriste komprimovani prirodni gas.

Predstavnici ove kompanije saopštili su da je u cilju smanjenja štetnih izduvnih gasova koji negativno utiču na ekološku situaciju u Kantonu Sarajevo, a posebno u zimskom periodu, donesena odluka da se testiraju ekološki prihvatljiva vozila. Probni period za testiranje ovih autobusa je mesec dana, te ukoliko se pokaže da su oni prihvatljivi za ovo tržište, biće pokrenuti razgovori sa predstavnicima nadležnih opštinskih, gradskih i kantonalnih struktura vlasti o podršci uvođenja ekološko prihvatljivih autobusa na području Kantona Sarajevo.

Ukoliko ovi autobusi zadovolje tehnološke standarde i budu prihvatljivi za putnike, u budućnosti će svi autobusi biti zamenjeni ekološkim vozilima.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku polaganje pozemnog kabla između Crne Gore i Italije

Kompanija Terna Crna Gora položila je dva kilometra podzemnog dela energetskog kabla između Crne Gore i Italije, na crnogorskom kopnu, prenose mediji.

U toku je i polaganje 16 kilometara podzemnog kabla na italijanskoj obali od Peskare do nove trafostanice Terne u Sepagatiju. Na italijanskoj strani do sada su položena tri kilometra podzemnog dela kabla. Završetak polaganja podzemnih kablova planiran je za zadnje tromesečje ove godine.

Ukupna dužina kabla između Peskare i Rta Jaz iznosi 455 kilometra, od čega je dužina podmorskog dela 433 kilometra. U okviru projekta CGES gradi trafostanicu Lastva, koja će koštati 38,5 miliona evra, kao i dalekovod od Lastve do Pljevalja vredan 67,5 miliona evra.

Kada kompletan projekat bude gotov, Crna Gora će biti povezana sa energetskim sistemom Italije i Zapadne Evrope, čime će postati energetska spona Zapadnog Balkana sa Evropskom unijom.

izvor: eneregtika.ba

Sandra Jovićević

Park Ušće dobija Zonu vode i Zonu prirode (FOTO)

Foto: Beograd.rs
Foto: Beograd.rs

Ugledni danski arhitekta Jan Gel predstavio je idejno rešenje za sređivanje  80 hektara parka kod beogradskog Ušća. Prostor oivičen Bulevarom Nikole Tesle, od Brankovog mosta do hotela „Jugoslavija” u Zemunu, biće podeljen na sedam tematskih zona.

Foto: Beograd.rs

Najveći gradski park imaće Zonu kretanja. Na promenadi bi se nalazile staze za trčanje, punktovi za iznajmljivanje ili parking bicikala, dečja igrališta za trotinete i rolere. Zona prirode imala bi ambijent divljine, sa skulpturama životinja i šumskim replikama. Park će pored ove dve zone imati i zonu muzike, umetnosti, nauke, vode i zonu Srbija, prenosi portal Beograd.rs.

Foto: Beograd.rs

Prema rečima gradskog arhitekte Milutina Folića, studio danskog arhitekte sugeriše da se tematske zone nadovežu na već planirane i postojeće sadržaje. Zona muzike mogla bi se osloniti na buduću zgradu Filharmonije, Palata Srbija nadovezuje se na Zonu Srbija, Zona umetnosti na Muzej savremene umetnosti. Zona prirode bila bi uz budući prirodnjački muzej.

Foto: Beograd.rs

Zona Srbija bila bi tematski prostor posvećen prirodi i kulturi Srbije. Ovaj omanji tematski park zamišljen je kao skup autohtonih i rasprostranjenih biljnih vrsta sa naših prostora, uz detalje i elemente kulturnih specifičnosti. Dok bi Zona vode bila dugačka promenada, koja bi se završavala u špicu obale, simbolično posvećena ušću dveju reka. Predlaže se formiranje vodenih atrakcija, parkovskog jezera, potoka i česmi.

Foto: Beograd.rs

U parku Ušće postojaće šetalište posvećeno muzici. Biće nekoliko otvorenih prostora za organizovanje muzičkih događaja, igraonica sa instrumentima, kao i staze slavnih ličnosti. Nekoliko šetališta biće posvećeno umetnosti i nauci. Staze će povezivati Muzej savremene umetnosti i niz eksponata koji bi trebalo da popularizuju nauku.

I Zrenjanin u akciji Sat za našu planetu

Grad Zrenjanin je saopštio da će se i ove godine uključiti u globalnu akciju Sat za našu planetu.

Ovo će biti deveto učešće Zrenjanina u akciji, jer su prvi put svetla u Zrenjaninu ugašena 2009. godine, kada se Srbija pridružila globalnoj akciji, započetoj dve godine ranije.

Prethodne godine u akciju Sat za našu planetu uključilo se više od 7.000 gradova i mesta u 178 zemalja sa stotinama miliona učesnika na svih sedam kontinenata. U Srbiji je učestvovalo 85 gradova i opština.

Akcija će u svim gradovima i mestima koja učestvuju biti sprovedena 25. marta, u periodu od 20.30 do 21.30 časova, kada će biti ugašena dekorativna i javna rasveta, koja osvjetljava glavne znamenitosti gradova ili trgove.

izvor: zrenjanin.rs

Sandra Jovićević

U planu rešavanje problema otpadnih voda u Nišu i Leskovcu

U Nišu i Leskovcu će danas biti potpisani memorandumi o razumevanju između Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine i lokalnih vlasti dva grada.

Cilj memoranduma je rešavanje problema otpadnih voda u pomenutim gradovima.

Potpisivanje Memoranduma o razumevanju u Nišu označiće početak pripreme tehničke dokumentacije za implementaciju Projekta sakupljanja i prerade otpadnih voda u Gradu Nišu, u okviru programa „Podrška razvoju infrastrukture u oblasti zaštite životne sredine“ (PEID).

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Usvojen sporazum o smanjenju gasova sa efektom staklene bašte u BiH

Photo-illustration: Pixabay

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je na telefonskoj sednici prihvatila Sporazum o saradnji u oblasti zaštite životne sredine o realizaciji sertifikovanja i smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i metodologije za evaluaciju kvaliteta infrastrukture za tehnologiju i energetsku efikasnost obnovljivih izvora energije između Federalnog ministarstva životne sredine i turizma i Centra za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR) iz Ljubljane.

Cilj sporazuma je doprinos u smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte u atmosferu. Merenje ovakvih gasova i verifikacija sprovedenih merenja su preduslov za upravljanje emisijama, kao i prihvatanje da su ključni za sprovođenje efikasne politike kvalifikacije.

Efekti realizacije planiranih projekata su u skladu s mnogim evropskim direktivama, programom Horizon 2020 i sa međunarodnim konvencijama koje imaju za cilj praćenje i smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz bolje korišćenje, kao i skladištenje energije, iskorišćenje obnovljivih i alternativnih izvora energije, korišćenje distribuirane proizvodnje, recikliranje energetskih sirovina, zadovoljenje potražnje i izgradnju infrastrukture za kvantitativno praćenje energetske efikasnosti, ali i gubitaka i kvaliteta električne energije u energetskoj mreži.

Dokazana je prednost sertifikovanja gasova sa efektom staklene bašte, odnosno CO2 emisija kroz korišćenje bazne metodologije u procesu merenja, upravljanja, smanjenja emisija i sertifikovanja, kako bi se pomoglo svim organizacijama u identifikaciji i primeni mogućnosti smanjenja korišćenja resursa i konsekventno smanjenju troškova.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Međunarodni dan reka u BiH – „Naše reke, naše blago!“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pad prirodnih resursa, gubitak biodiverziteta i klimatske promene ozbiljno ugrožavaju stanje životne sredine. Povoljno stanje životne sredine je neophodno za ljudski opstanak i temelj našeg ekonomskog prosperiteta. Neodrživo korišćenje prirodnih resursa, se može prevazići, ako ćemo slediti principe održivog razvoja u planiranju korišćenja prirodnih dobara.

Bosna i Hercegovina sa više od 9.200 m3 vode po glavi stanovnika najbogatija je zemlja pijaćom vodom u regionu i među deset najbogatijih zemalja u Evropi. To sasvim jasno ilustruje važnost vodnih resursa za zemlju i za region. Ljudi su tradicionalno osetljivi na vodne resurse i jako dobro prepoznaju njihovu važnost. U svim obuhvaćenim zaštićenim područjima, vodni resursi su od velike egzistencijalne važnosti lokalnoj zajednici. Kako bi sprečili ugrožavanje stanja životne sredine WWF radi na očuvanju vodnih resursa Trebišnjica te reke Hrčavka u Nacionalnom parku Sutjeska.

Trebišnjica je jedna od najvažnijih reka u regionu pa je lokalitet Neretve i Trebišnjice je jedan od prioritetnih rečnih slivova WWF-a. Hidrosistem reke Trebišnjice je zamišljen i postavljen u 1970-tim, ali danas je koriste tri elektroprivrede, 4 agencije za vode, poljoprivrednici iz 3 politička entiteta te vodosnabdevanje u tri države. Sliv reke Trebišnjice deli i EU granica.

– Jedino se vrlo uskom saradnjom i koordinacijom najvažnijih korisnika voda Trebišnjice mogu postići ekonomski rast, socijalna pravednost i ekološka prihvatljivost, kako celokupno tako i za svakog pojedinog korisnika.“ izjavio je Zoran Mateljak, direktor Udruženja “Dinarica”.

WWF smatra da bi važan korak ka održivom korišćenju vodnih resursa u slivu Trebišnjice bio Iskaz namere vlada s područja Trebišnjice za uskom saradnjom u cilju ispunjenja i zajedničkih i pojedinačnih ciljeva. Kako bi se omogućila neutralna i transparentna platforma za dijalog ključnih aktera WWF radi sa ključnim akterima o održivom upravljanu vodama Trebišnjice.

Nacionalni park Sutjeska: Uprkos intenzivnom tehnološkom razvoju, društvo će uvek u velikoj meri zavisiti od prirodnim vrednostima i prirodnim resursima. Nacionalni park Sutjeska najstariji je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Jedno je od biološki najraznovrsnijih područja u jugoistočnoj Evropi u kojem se nalazi više vrsta biljaka nego li u celoj Poljskoj, te sadrži jednu od poslednjih prašuma u Evropi – Perućicu, strogi prirodni rezervat.

Prostor Nacionalnog parka Sutjeska ima jedinstveni potencijal za razvoj održivih privrednih aktivnosti i može predstavljati trajni izvor prihoda za lokalno stanovništvo.

WWF moderira proces koji će omogućiti stvaranje turističke ponude kanjoninga što uključuje obuku vodiča, nabavku opreme, pripremu i osiguranje staza te regulisanja obaveza i odgovornosti svih partnera u budućem „korišćenju“ kanjona Hrčavke u ekološki prihvatljive turističke svrhe.

JP „Srbijagas“ podnelo zahtev za Magistralni gasovod Niš-Dimitrovgrad

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Srbijagas“ podnelo Zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta Magistralni gasovod MG-10 Niš – Dimitrovgrad (bugarska granica) – interkonekcija srpskog i bugarskog transportnog sistema u dužini od oko 108 km, čija je trasa definisana Prostornim planom posebne namene infrastrukturnog koridor magistralnog gasovoda Niš – Dimitrovgrad sa elementima detaljne regulacije.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević