Home Blog Page 1148

Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije daje saopštenje

Povodom informacija koje su mediji preuzeli sa sajta Instituta za zaštitu od zračenja i nuklearnu sigurnost Francuske (IRSN – Institut de radioprotection et de sûreté nucléaire) a koja se odnosi na detektovanje radioaktivnog izotopa joda-131 u vazduhu iznad Severne i Zapadne Evrope tokom januara i februara ove godine, dajemo sledeće saopštenje:

Na zvaničnom portalu za razmenu informacija o nuklearnim događajima Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE) nema objavljenih podataka u kojima se spominje detekcija joda-131 iznad Evrope.

Merne stanice Međunarodnog monitoring sistema (kojih ima više od 80) u okviru Organizacije za sveobuhvatnu zabranu probi nuklearnog oružja (CTBTO), redovno prate ovaj radionuklid kao jedan od pokazatelja da se eventualno dogodila proba nuklearnog oružja. Iako merne stanice širom sveta često detektuju se jod-131 u tragovima, u poslednjih nekoliko meseci nisu zabeležene vrednosti iznad tipčnih lokalnih nivoa.

Sadržaj pojedinačnih radionuklida u vazduhu u Republici Srbiji mere ovlašćene laboratorije na osnovu zahteva Agencije za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije, a u okviru godišnjeg Programa monitoringa radioaktivnosti u životnoj sredini. Ovlašćene laboratorije u Srbiji nisu detektovale radioaktivni jod-131 u vazduhu, u navedenom periodu.

Sistem za pravovremenu najavu nuklearnog ili radiološkog akcidenta u Republici Srbiji kontinuirano meri jačinu ambijentalne ekvivalentne doze gama zračenja u vazduhu na 9 mernih mesta. Sve do sada izmerene vrednosti jačine doze gama zračenja u Republici Srbiji su u skladu sa varijacijama prirodnog fona zračenja, i odgovaraju lokaciji mernog instrumenta i očekivanim sezonskim fluktuacijama.

Radioaktivni izotop jod-131 nastaje kao posledica nuklearne fisije i javlja se tokom eksplozije nuklearnog oružja, u nuklearnim reaktorima i u industrijskim i medicinskim objektima gde se ovaj izotop koristi. Period poluraspada je 8,02 dana.

Ukoliko je oslobađanje joda-131 nastalo usled probe nuklearnog oružja ili akcidenta na nuklearnom reaktoru došlo bi takođe, i do oslobađanja mnogih drugih radioizotopa. Imajući u vidu činjenicu da je u vazduhu iznad jednog dela Evrope detektovan samo jod-131, a ne i drugi fisioni produkti, pretpostavlja se da je ovaj radionuklid u atmosferu dospeo najverovatnije iz farmaceutske industrije.

Prisustvo joda-131 nije detektovano na teritoriji Republike Srbije. Izmerene vrednosti koncentracije joda-131 u Severnoj i Zapadnoj Evropi nemaju uticaja na zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

Agencija svakodnevno 24 sata prati nivo radioaktivnosti i o bilo kakvim promenama javnost će biti blagovremeno obaveštena.

Izvor: srbatom.gov.rs

Održana Konferencija o energetskoj efikasnosti: „Energetska efikasnost – prilika ili trošak?!“

U Gradskoj Skupštini Grada Mostara nedavno su gradonačelnik Grada Mostara, Ljubo Bešlić i izaslanik predsednika Vlade HNK-a, Veselko Čerkez, otvorili konferenciju o energetskoj efikasnosti sa nazivom „Energijska efikasnost-prilika ili trošak?!“ Konferencija je održana u dva dela. U prvom delu je promovisan i prezentovan Akcioni plan energetski održivog razvoja Grada Mostara 2016-2020.
Plan je izrađen u sklopu provođenja projekta „CB-GREEN ; Prekogranično – zeleno, obnovljivo i energetski efikasno umrežavanje“ gde je Grad Mostar jedan od partnera iz Bosne i Hercegovine zajedno s opštinom Neum, razvojnom agencijom REDAH i udrugom Mare Nostrum, i sa Hrvatske strane Gradom Zadrom, agencijom za razvoj Zadra Nova i udrugom Eko-Zadar.

Akcioni plan energetski održivog razvoja je detaljno analizirao energetsko stanje Grada Mostara s polaznom 2014. godinom, te sadržava, pored ostalog, i predloge mera i aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se smanjila emisija CO2e na području Grada Mostara, povećao udeo obnovljivih izvora energije i povećala energetska efikasnost. Delom je obrađen izvor i način finansiranja projekata EE i OIE. Izrada Akcionog plana je trajala nepunu godinu dana. Grad Mostar je dobio celovit dokument koji pokazuje jasno kuda i kako treba da ide Grad Mostar odgovornim sprovođenjem održive energetske politike.

U drugom delu konferencije raspravljalo se o izrađenom Akcionom planu, promovisan je novi internacionalni projekt IMPULSE (MED-IPA) gde je glavni partner Grad Mostar. Raspravljalo se i o novom Zakonu o energetskoj efikasnosti FBiH, promovisan je potpis i pristup Grada Mostara Sporazumu gradonačelnika (Covenont of Mayors) EU, obrađeno je niz stručnih tema o EE, te su predstavljeni uspešni domaći preduzetnici koji se bave proizvodnjom uređaja i upotrebom OIE.

Izvor: mostar.ba

V.Vukajlović

Grad Split dobio 230.000 € iz programa Interreg Mediterranean za projekt TEESCHOOLS

Projekt TEESCHOOLS (Tools for Energy Efficiency in Schools) se sufinansira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), kroz Interreg MED Programme (Program transnacionalne saradnje) koji podržava učestvovanje privatnog sektora (mala i srednja poduzeća) kao i organizacija civilnog društva.

Nosilac projekta je ENEA – talijanska Nacionalna agencija za nove tehnologije, energetiku i održivi ekonomski razvoj.

Pored Grada Splita partner iz Hrvatske je i HEP ESCO d.o.o., dok su ostali partneri FVMP (Valencijanska zajednica, Španija), Ribera Konzorcij (Španija), EGTC EFXINI POLI (Evropska grupa teritorijalne saradnje, Grčka), GKONIS V. – GKONIS N. – STOURNARAS I. – SAPRANIDIS A. I.K.E. (Grčka), Architects Association of Thessaloniki (Grčka), Technical Chamber of Greece (Grčka), Zeničko – dobojski kanton (BiH), Cyprus Energy Agency (Cipar), Cyprus Pedagogical Institute (Cipar), Prioriterre (Francuska), Municipality Castel San Pietro Terme (Italija), Municipality of Udine (Italija).

Vreme trajanja projekta je 36 meseci. Ukupna vrednost projekta je 2.840.000 €, sufinansiran je od strane EU fondova 85%. Budžet Grada Splita iznosi 230.000 €.

Kroz projekt se želi olakšati sprovođenje Direktive o energetskoj efikasnosti kojom se stvaraju pretpostavke da više gradova, finansijskih institucija i konsultantskih firmi razviju projekte temeljne obnove škola u predstojećim godinama.

Cilj projekta TEESCHOOLS je pružiti lokalnim vlastima, u tehničkom i finansijskom smislu, nova rešenja za implementaciju aktivnosti koje će osigurati standard zgrade gotovo nulte energije.

U tom smislu će se testirati i potvrditi integrirani skup alata koji će biti razvijen tokom projekta u okviru pilot aktivnosti koje će se provoditi u svim regijama koje projekt obuhvata, posebna pažnja posvetiće se korišćenju obnovljivih izvora energije.

Glavne aktivnosti Grada Splita će biti: Izrada energetskih pregleda reprezentativnih školskih objekata,  Izrada preliminarnih planova obnove,  proračun emisija ugljen dioksida nakon obnove i  razvoj modela energetskih usluga i šeme finansiranja.

Izvor: split.hr

V.Vukajlović

Sporazum o saradnji Privredne komore FBiH i Gazproma

Kako prenosi agencija FENA, Privredna komora Federacije BiH i Gazprom BiH potpisaće danas u Sarajevu sporazum o saradnji s ciljem da se doprinese boljem položaju privrede i poljoprivrede.

Ova poseta se realizuje nakon posete zvaničnika Gazproma Srbiji.

Izvor: fena.ba

V.V.

Južni gasni koridor od strateškog značaja za buduću energetsku sigurnost Evropske unije

Crna Gora je siguran i stabilan partner zemljama regiona i Evropske unije u realizaciji projekta Jadransko-jonskog gasovoda. To je prepoznato na oba nivoa i zato Crna Gora ima važnu ulogu kao svojevrsna kontakt tačka za projekat za čitav region“, rekla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić tokom Trećeg Ministarskog sastanka Savetodavnog veća Južnog gasnog koridora koji se održava juče u Bakuu.

Ministarka Sekulić je, moderirajući Panelom na temu „Južni gasni koridor na Balkanu-pogled u budućnost-Jadransko-jonski gasovod“, naglasila da je EU u više navrata podržala projekat Jadransko-jonskog gasovoda.

„Posljednji put je to bilo u okviru XV poziva Zapadnobalkanskog investicionog projekta kada smo, zajedno sa Ministarstvom industrije i ekonomije Albanije, dobili grant od 2,5 miliona evra za izradu Idejnog projekta za Jadransko-jonski gasovod kroz Crnu Goru i Albaniju. Implementacija ovog projekta treba da počne tokom drugog kvartala 2017. godine“, naglasila je Sekulić.

To, međutim, nije prvi put da EU podržava, kroz direktnu finansijsku pomoć, realizaciju ovog projekta.

„Već smo u završnoj fazi usvajanja Master plana gasifikacije Crne Gore za koji smo dobili 500.000 evra granta, kao i 150.000 evra za izradu Strateške procjene uticaja Master plana gasifikacije. Sve su to pokazatelji snažne podrške i, pre svega, poverenja Evropske unije u Crnu Goru i zemlje regiona i naše kapacitete da iznesemo ovako zahtjevan projekat. I mi to poverenje svakim danom opravdavamo“, naglasila je Sekulić i kao potvrdu ovim tvrdnjama navela Jedinicu za projektni menadžment sastavljenu od predstavnika ministarstava i operatora prenosnih sistema za gas Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Albanije.

„Ovaj regionalni tim je već dobio podršku od Energetske zajednice i njihovu konkretnu pomoć da se projekat Jadransko-jonskog gasovoda nađe na listama prioritetnih projekata kao što su PECI i PCI liste“, zaključila je Sekulić.

Na marginama Ministarskog sastanka, ministarka Sekulić se sastala sa potpredsjednikom Evropske komisije Šefčovićem, gde je, takođe, naglasila ulogu regiona u dostizanju ciljeva EU u sigurnom i stabilnom snabdevanju gasom.

„Zemlje regiona su potpisnice deklaracija i memoranduma koji podržavaju ovaj projekat kao najbolji način gasifikacije u našim državama“, rekla je ministarka Sekulić na sastanku sa Šefčovićem, gde je istaknuto obostrano zadovoljstvo realizacijom projekta Trans-jadranskog gasovoda koji će obezbediti da ovaj energent iz Kaspijskog regiona stigne u Evropu.

Treći Ministarski sastanak Savetodavnog veća Južnog gasnog koridora održan je u organizaciji Ministarstva energetike Republike Azerbejdžan i SOCAR-a, a okupio je nadležna ministarstva za energetiku Crne Gore, Albanije, Bugarske, Hrvatske, Gruzije, Grčke, Italije, Srbije i Turske, više stručne saradnike za energetiku Evropske unije, Ujedinjenog Kraljevstva, kao i predstavnike kompanije Šah Deniz i učesnike na ekspanziji gasovoda Južni Kavkaz, Trans-anadolijskog i Trans-jadranskog gasovoda.

Izvor: mek.gov.me

Vesna Vukajlović

Niška firma zainteresovana za proizvodnju peleta i izgradnju solarnih elektrana u Medveđi

Niška firma „Bata Energy“ zainteresovana je za izgradnju solarnih elektrana i za otvaranje nove linije peleta u opštini Medveđa.

Predstavnici ove kompanije procenili su da je broj sunčanih sati veliki u Medveđi i izrazile želju za instaliranjem solarnih elektrana na objektu i solarnih elektrana na zemlji.

Kako je i šumsko bogatstvo u tom kraju ogromno, u planu je i postavljanje nove linije za proizvodnju peleta.

izvor: jugmedia.rs

Sandra Jovićević

Zrenjanin u aprilu dobija čistu vodu

 

Zrenjanin će krajem aprila dobiti novi prečistač za vodu sa svom pratećom opremom.

Direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ gospodin Ivan Dević izjavio je da je izabran model davanja usluga za prečišćavanje vode, jer su propali višegodišnji pokušaji za izgradnju fabrike za preradu vode.

Podsetimo, sredinom marta 2015. godine započela je realizacija projekta za prečišćavanje vode u Zrenjaninu prikupljanjem potrebne dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje pijaće vode. Tada je direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ iz Zrenjanina gospodin Goran Tajdić istakao da italijanska kompanija „Gruppo Zilio“ ima obavezu da najpre uradi građevinski projekat nakon čega se može krenuti u realizaciju projekta vrednog 6,5 miliona evra. On je dodao da će u prvoj fazi projekta biti obezbeđen sedimentacioni tank, zatim tank flokulacije za smanjenje organske materije, a primenjivaće se hlor dioksid, dok će se ultrafiltracija obavljati preko cevastih membrana. U drugoj fazi prečišćavanja biće uključeni sudovi za tretman bora i filteri za smanjenje arsena i natrijuma, a postupak se završava reverzibilnom osmozom. Naveo je da će kapacitet postrojenja biti devet miliona kubika vode godišnje, kao i da je ugovorom predviđena godišnja potrošnja 6,5 miliona kubika.

izvor: politika.rs

Sandra Jovićević

Održana druga radionica posvećena praćenju tokova otpada

U prostorijama Gradske uprave Čačak održana je 21. februara 2017. godine druga u nizu radionica koje se sprovode u okviru projekta Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji.

Skup je organizovala Agencija za zaštitu životne sredine Republike Srbije u saradnji sa Regionalnim centrom za životnu sredinu Centralne i Istočne Evrope – kancelarija u Srbiji (REC) i Gradskom upravom Čačka. Ovom skupu prisustvovalo je preko četrdeset predstavnika preduzeća – operatera za upravljanje otpadom, kao i predstavnici lokalnih samouprava i komunalnih preduzeća iz zapadne Srbije.

Učesnicima su predstavljeni rezultati projekta Praćenje tokova otpada u Republici Srbiji koji je finansiran od strane Ministarstva spoljnjih poslova Kraljevine Norveške, a čiji je osnovni zadatak uspostavljanje sistema za kvantitativno praćenje svih tokova otpada u Republici Srbiji.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

U srpske šume biće uloženo 3,75 miliona dolara

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Počela je prva faza projekta vrednog 3,75 miliona dolara koji je usmeren ka dugoročnom poboljšanju stanja šuma i održivosti šumskih ekosistema u Srbiji. Projekat finansira Globalni fond za zaštitu životne sredine (GEF), a sprovodi Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i trajaće četiri godine.

Ministar za poljoprivredu i zaštitu životne sredine gospodin Branislav Nedimović otvorio je konferenciju na kojoj su eksperti iz oblasti biodiverziteta, šumskog inventara i planiranja gazdovanja šumama koji su učestvovali u razvijanju ideje projekta, predstavili osnovni koncept projekta i očekivane rezultate.

Pomoćnik generalnog direktora i regionalni predstavnik FAO za Evropu i centralnu Aziju gospodin Vladimir Rahmanjin istakao je da je osnovna zamisao projekta prilično ambiciozna i da će se projekat baviti ne samo tehničkim pitanjima, već i uticajem na promene starih praksi u planiranju i proizvodnji. On je rekao da projekat treba da se suoči sa trenutnim i budućim izazovima koje su se pojavili pod uticajem klimatskih promena i koji utiču na očuvanje biodiverziteta.

Zvanične srpske institucije su zajedno sa FAO učestvovale u fazi pripreme projekta, a planirano je da šumski fond Republike Srbije do 2020. godine bude transformisan u sistem alata za procenu i nadgledanje stanja šuma, čime će se omogućiti rešavanje pitanja i zadovoljavanje sve većih potreba u šumarstvu. U okviru projekta planirana su predavanja i obuke za zaposlene u institucijama koje gazduju šumama, ostale državne institucije, ali i korisnike šuma.

Globalni fond za zaštitu životne sredine je značajan partner za FAO. Ove dve organizacije su sarađivale na projektima širom sveta, uključujući projekte koji se sprovode u Turskoj, centralnoj Aziji i Balkanu.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević

EPS razmatra širenje u regionu

Vlada Srbije nedavno je formirala komisiju čiji je zadatak da ispita isplativost preuzimanja delova distribucija u susednim zemljama, pišu u današnjem izdanju „Novosti“. Na čelu komisije je ministar privrede Goran Knežević.
Predsednik Nadzornog odbora EPS-a Branko Kovačević rekao je za „Novosti“ da je to stara ideja.
„Planira se da se kupe distribucije u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Ono što nas najviše interesuje je mogućnost razvoja hidroenergije i struje koju bismo dobijali na taj način. Republika Srpska nam je posebno interesantna baš iz tog razloga jer sa njima delimo Drinu, a imamo i mogućnost širenja na celu Bosnu i Hercegovinu. EPS-u bi se ova investicija i finansijski isplatila jer bi imao mogućnost da prodaje struju u regionu“, rekao je Kovačević.

Kako je naveo, kupovinom dela Elektroprivrede Republike Srpske mogli bi da se ubrzaju mnogi zajednički projekti.On je kazao da je među najvećim energetskim planovima Srbije i Bosne i Hercegovine izgradnja tri hidroelektrane na srednjem toku Drine.

„Investicije su vredne 870 miliona evra, a pogon bi trebalo da ima snagu 320 megavata. Ipak ceo projekat je na čekanju zbog imovinskih problema u BiH i različitog stava Federacije i Republike Srpske ko treba da rukovodi poslom“, rekao je Kovačević.

On je dodao da će se kupovina najverovatnije izvesti po modelu koji je već viđen u slučaju preuzimanja Telekoma Republike Srpske. Vlada Srbije je započela širenje u elektrosisteme regiona još pre više od godinu dana kada je Elektromreža Srbije kupila deset odsto akcija Crnogorskog elektroprenosnog sistema za 13,8 miliona evra, podsećaju Novosti.

Izvor: rtv.rs

V.Vukajlović

Cena nafte do kraja godine – 70 dolara za barel

Cene nafte će verovatno dostići 70 dolara za barel do kraja 2017. godine, jer se nastavlja uravnoteženje ponude i tražnje, prema predviđanjima američke investicione banke Sitigrup. To povećanje će, ipak, biti postepeno i uslediće u kasnijim mesecima, procenjuje Sitigrup, a prenosi Raša tudej.

Izvor: tanjug.rs

V.V.

Neće biti privatizacije „Elektroprivrede Republike Srpske“

Elektroprivreda Republike Srpske neće biti prodata Elektroprivredi Srbije /EPS/, niti će biti privatizovana, rekao je ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić.

– Narodna skupština Republike Srpske ima vrlo precizan zaključak, nećemo vršiti privatizaciju `Elektroprivrede Republike Srpske`, ali možemo govoriti o partnerstvu pri izgradnji novih energetskih objekata – izjavio je Đokić novinarima u Beogradu nakon otvaranja Sajma turizma.

On je dodao da je nemoguće prodati distributivni deo preduzeća „Elektroprivrede“, te da se može govoriti o tome da Republika Srpska ima potencijale za saradnju sa Srbijom, posebno u graničnom području, gde je moguće graditi nove energetske objekte.

– Slažem se sa tim da je područje donje i srednje Drine vrlo zanimljivo za zajedničku aktivnost Republike Srpske i Srbije, pa i za BiH u celini, s obzirom da, kada je reč o prekograničnim ili graničnim projektima, učestvuju i institucije BiH, posebno kod davanje koncesije – rekao je Đokić.

On je naveo da je do sada više puta ponovljeno da postoje interesi da se sarađuje sa Srbijom u sektoru energetike, te da bi za Srbiju bila interesantna gradnja novih objekata koji mogu biti na Drini, Vrbasu i Bosni.

– Istovremeno, imamo i termoelektrane u kojima možemo razvijati oblike saradnje. Možemo puno raditi u jačanju kapaciteta u prenosu električne energije – istakao je Đokić.

Izvor: srna.rs, blic.rs

V.Vukajlović

Liberalizacija tržišta gasom hrvatske građane vodi na „klizav teren“ tržišnih oscilacija

Iako je krajnji cilj liberalizacije i deregulacije tržišta gasom prvenstveno povećanje dobrobiti za domaćinstva, u ovom trenutku liberalizacija još uvek izaziva dosta nedoumica.

Nedoumice su najveće u vezi sa budućim cenama gasa  i to doprinosi i  „klizavom terenu“ tržišnih oscilacija, rečeno je u danas na 16. plinarskom forumu, koji organizuje časopis Energetika marketing.

Izvor: hina.hr

V.V.

Ističe rok za korišćenje gradske deponije u Vranju

Vranje ima prvu ekološku deponiju „Meteris“ u Srbiji koja se koristi već 15 godina, a rok za upotrebu ove sanitarne deponije, za koju je svojevremeno projekat uradio Institut „Kirilo Savić“ iz Beograda, ističe u 2017. godini.

Izvršni direktor u JKP „Komrad“ koje gazduje deponijom gospođa Nela Cvetković izjavila je za Jugpress da će poštovanjem zakonske regulative uspeti da produže rad deponije za najmanje šest godina. Kako je istakla, na donjem obodu deponije biće podignuti potporni zidovi tako da će tu biti odlagane veće količine smeća. Biće urađen i odgovarajući projekat kako bi prerasla u regionalnu deponiju.

Gospođa Cvetković je dodala da se smeće iz Vranja i okolnih sela dovozi kamionima i da ga specijalna mašina sabija i raspoređuje po deponiji. Na kraju dana kada vremenski uslovi dozvole stavi se sloj zemlje od 10 santimetara i ponovo se sabija. Tu je i cisterna za otpadne vode koje se prečišćavaju u bazenima i tako prečišćena odlazi u gradsku kanalizaciju. Na deponiji se sprovode sve mere zaštite životne sredine, vrše svakodnevna ispitivanja u laboratoriji koja je tu smeštena.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

Za implementaciju Jadransko-jonskog gasovoda EU odobrila grant od 2,5 miliona evra

Ministarstvo ekonomije Crne Gore je kroz intenzivnu komunikaciju sa Ministarstvom industrije i ekonomije Republike Albanije, u cilju zajedničkog pristupa implementaciji Jadransko-jonskog gasovoda, dobilo zajednički grant za izradu Idejnog projekta za JAP kroz Crnu Goru i Albaniju u okviru XV poziva Zapadnobalkanskog investicionog okvira u iznosu od 2,5 miliona evra.

Implementacija ovog projekta treba da počne tokom drugog kvartala 2017. godine“, istakla je ministarka ekonomije Dragica Sekulić juče u Bakuu.

Sa ovim projektom Crna Gora se dodatno približava izgradnji Jadransko-jonskog gasovoda kroz izradu potrebne projektne dokumentacije, sa krajnjim ciljem da sva tehnička dokumentacija bude spremna za realizaciju projekta.

Jadransko-jonski gasovod ima posebnu ulogu u EU politici koja se odnosi na diverzifikaciju izvora gasa i sigurnost snabdevanja, odnosno sastavni je deo Južnog gasnog koridora. U rad Jedinice za projektni menadžment od ovog sastanka uključeni su, kao posmatrači, i predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice.

Na ovaj način će projekat Jadransko-jonskog gasovoda imati dodatnu prohodnost ka relevantnim listama prioritetnih projekata EU i regiona, koji omogućavaju olakšane uslove finansiranja. Na sastanku je zaključeno da će zemlje uključene u projekat u narednom periodu nastupati „jednim glasom“ prema relevantnim međunarodnim i finansijskim institucijama.

Sastanak Jedinice za projektni menadžment je održan dan pre Trećeg Ministarskog sastanka Savetodavnog veća Južnog gasnog koridora. Organizatori Ministarskog sastanka, Ministarstvo Energetike Republike Azerbejdžan i Državna naftna kompanija Azerbejdžana (SOCAR), okupiće danas u Bakuu nadležna ministarstva za energetiku regiona kao i predstvanike kompanije Šah Deniz i učesnike na ekspanziji gasovoda Južni Kavkaz, Trans – anadolijskog i Trans – jadranskog gasovoda.

Izvor: mek.gov.me

V.Vukajlović

 

Obnova vodovoda u Prijedoru

Odbornici Skupštine grada Prijedora doneli su juče odluku da se kreditom Svetske banke od 238.899,76 KM rekonstruiše vodovodna mreža u Ulici Ive Andrića u prigradskom naselju Gomjenica.
Gradonačelnik Milenko Đaković rekao je da je reč o kreditu za projekte u poplavljenim područjima, podsećajući da je Ulica Ive Andrića plavljena u više navrata.

„Deo ove ulice nije uopšte imao pitku vodu, a deo cevovoda je bio u lošem stanju i uvek je pretilo mešanje zagađenih voda, kao i zaraza građana“, rekao je Đaković u obraćanju odbornicima.
On je naveo da je jedan od velikih problema svih infrastrukturnih projekata u Prijedoru dotrajalost podzemnih instalacija zbog koje su u nekim delovima grada gubici vode iz sistema veći i od 90 odsto.

„Takvi sistemi imaju pumpe za vodu koje znatno povećavaju u potrošnju struje“, dodao je Đaković.
Polovinom prošlog meseca Grad je dobio ponudu Ministarstva finansija Republike Srpske o 238.899,76 KM neutrošenih sredstava iz kredita Svetske banke, koju je danas prihvatila Skupština grada, pa ukupno zaduženje po kreditu Svetske banke iznosi 1.125.426,38 KM.

Izvor: srna.rs

V.Vukajlović