Home Blog Page 1131

Vetropark na Krnovu pušten u probni rad

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto – ilustracija: Pixabay

U Crnoj Gori je sa probnim radom započeo vetropark na Krnovu, prvi vetropark u ovoj zemlji.

Vetropark je snage je 72 MW, a čini ga 26 turbina. Očekuje se da godišne proizvodi oko 200 GWh električne energije, što je dovoljno za snabdevanje 50 hiljada domaćinstava i čini više od 6 odsto ukupne proizvodnje električne energije u toj zemlji.

Realizacija projekta je započela 2015. godine, a investitor je francuska kompanija „Akuo energy“, koja je uložila oko 120 miliona evra u ovaj energetski objekat.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Poseta ŠOSO „Milan Petrović“ u okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U okviru poseta vaspitno-obrazovnim ustanovama koje su prijavljene za učešće u Programu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ za školsku 2016/2017. godinu, podsekretar Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Brankica Tabak, zamenica pokrajinskog sekretara za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova, Milka Budakov, sa Milanom Gatarić i Tamarom Orlović iz Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, posetile su 4. maja 2017. godine Školu za osnovno i srednje obrazovanje „Milan Petrović“ sa domom učenika iz Novog Sada.

Direktorka škole, mr Slavica Marković, sa svojim saradnicima predstavila je aktuelna dešavanja i organizacionu šemu škole, a posebno su istaknute specifičnosti objekta u Čeneju, koji je sedište Edukativnog kampa, kao i najveće senzorne bašte na Balkanu, koja se nalazi u dvorišu OŠ „Milan Petrović“. Izgradnju senzorne bašte, koja pomaže osobama sa senzornim invaliditetom, omogućili su Ministarstvo spoljnih poslova Italije i Pokrajina Emilija-Romanija u okviru Programa Podrške politici za decu i mlade u Srbiji.

Prilikom obilaska škole, predstavnicima Pokrajinske vlade prikazan je deo službi koje pružaju usluge edukacije i rehabilitacije dece, mladih i odraslih, a posebno je istaknut značaj reciklažnog centra za električni i elektronski otpad, radionice za izradu predmeta od recikliranog papira i proizvodnju ekološkog sapuna.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen kvalitet vode akumulacije Grlište u Zaječaru

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine učestvovali su na XXX stručnom sastanku preventivne medicine Timočke krajine sa međunarodnim učešćem koji je održan od 25. do 28. aprila 2017. godine u Zaječaru.

Cilj skupa bio je poboljšanje saradnje između sektora za životnu sredinu i zdravstvenog sektora, kao i da se osnaži uloga principa predostrožnosti u javnom zdravlju i zaštiti životne sredine.

Predstavnici Agencije za zaštitu životne sredine su prezentovali dva rada iz oblasti kvaliteta vode akumulacije Grlište namenjene vodosnadbevanju grada Zaječara.

Prezentacije sa skupa možete pogledati na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Rast prodaje električnih vozila u Evropskoj uniji

Photo-ilustration: Pixabay
Photo-ilustration: Pixabay

Prodaja električnih automobila u prvom tromesečju 2017. godine skočila je za 38 odsto u odnosu na isti period 2016. godine.

Kako piše Blumberg, na tržištu električnih vozila u Evropskoj uniji došlo je do značajnih promena, s obzirom da je rast u prethodnoj godini iznosio svega 2,9 odsto, a u prvom kvartalu ove godine skoro 40 odsto. Tako je u periodu januar-mart kupcima isporučeno 32.627 automobila na električni pogon, što, međutim, i dalje predstavlje skroman tržišni udeo u ukupnoj prodaji putničkih vozila u EU – u prva tri meseca ukupno je prodato 1,89 miliona automobila.

Najveći rast prodaje automobila na struju u prvom kvartalu 2017. zabeležen je u Španiji (87,4 odsto), zatim u Nemačkoj (67,5 odsto) i u Ujedinjenom Kraljevstvu (29,9 odsto). Među najpopularnijim modelima na struju je Renault Zoe, koji je veoma tražen u Nemačkoj i Španiji, dok je BMW saopštio da je njegov i3 dostigao 22 odsto tržišnog udela među novoregistrovanim električnim automobilima u Nemačkoj i 17 odsto u Evropi.

Procenjuje se da je do značajnijeg rasta prodaje vozila na električni pogon došlo pre svega zbog državnih subvencija i drugih beneficija koje uživaju vlasnici automobila na struju u zemljama EU, ali i usled proširenja infrastrukture brzih punjača. Osim toga, novi i postojeći unapređeni modeli električnih automobila imaju sve veću autonomiju u vožnji, pa je baterije potrebno ređe puniti, a vožnja na dužim međugradskim relacijama sada se u mnogim vozilima može obaviti bez zaustavljanja radi dopune baterija.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Ekološka akcija uklanjanja otpada u Leskovcu

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

U saradnji Javno-komunalnog preduzeća „Komunalac“ iz Leskovca, kompanije „Por Verner Veber“ i Komunalne policije organizovana je akcija čišćenja i uređenja javne površine u Bledskoj ulici, iza pogona „Elektrodistribucije“ u Leskovcu.

Na ovom prostoru uklonjeni su velika količina šiblja i rastinja, kao i građevinski i komunalni otpad. Ovom prilikom je na stanovnike ovog naselja apelovano da čuvaju životnu sredinu i smeće odlažu na za to propisanim mestima.

Ovo je samo jedna u nizu ekoloških akcija koju realizuju JKP „Komunalac“, kompanija „Por Verner Veber“ i Komunalna policija u Leskovcu.

izvor: gradleskovac.org

Sandra Jovićević

KLADOVO: Bugarska i Srbija zajedno za kompostiranje biorazgradivog otpada (FOTO)

Foto: Kladovo.org.rs
Foto: Kladovo.org.rs

U kongresnoj sali hotela „Đerdap“ u Kladovu, organizovana je informativna konferencija u okviru projekta CB007.1.32.318 „Očuvanje i unapređenje životne sredine u pograničnom regionu kroz kompostiranje biorazgradivog otpada“, koji se finansira uz pomoć Evropske unije putem Interreg-IPA Programa prekogranične saradnje Bugarska-Srbija.

Projekat realizuju Udruženje „Bugarska u Evropi“ iz Bugarske i Opština Kladovo.

Predsednik opštine Radisav Čučulanović otvorio je konferenciju i poželeo dobrodošlicu gostima iz Bugarske, posebno se zahvalio timu iz Kancelarije za ekonomski razvoj Kladova kao i ostalim službama lokalne samouprave za doprinos i rad na projektima Interreg IPA projekata.

Foto: Kladovo.org.rs

Za vreme događaja predstavljeni su ciljevi, predviđene aktivnosti, očekivani rezultati , a vodila se i diskusija o aktuelnim problemima u upravljanju otpadom.

Foto: Kladovo.org.rs

Očekuje se da će prisutni, svojim učestvovanjem na konferenciji, doprineti popularizaciji inicijative i povećanju nivoa ekološke svesti u zajedničkom okruženju.

Foto: Kladovo.org.rs

Počela izgradnja „Turskog toka“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska kompanija „Gasprom“ počela je izgradnju morskog dela gasovoda „Turski tok“ koji će preko dna Crnog mora gas iz Rusije dovoditi do Turske, saopšteno je iz pomenute ruske energetske kompanije.

Početak radova usledio je četiri dana nakon susreta predsednika Rusije i Turske. Radovi su započeti u blizini obale Rusije, a izvodi ih brod Audacija kompanije „Olsiz“. Kada je reč o postavljanju cevi na većim dubinama, radove će izvoditi brod „Pajoniring spirit“.

Projekat će se realizovati strogo prema planu, a trebalo bi da bude završen tokom 2019. godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku energetska sanacija pet zdravstvenih objekata u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs
Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

Građevinsko-zanatski radovi u domovima zdravlja Nikšić, Kolašin i Andrijevica i zdravstvenim stanicama Petnjica i Murino u Crnoj Gori, sa ciljem unapređenja energetskih karakteristika objekata su počeli, a rok za njihov zavšetak je 31. avgust ove godine, saopštilo je Ministarstvo ekonomije Crne Gore.

U domovima zdravlja Nikšić, Kolašin, Andrijevica i zdravstvenoj stanici Petnjica tokom prošle godine završeni su radovi na adaptaciji termo-tehničkih instalacija sa elektro instalacijama, čime je grejanje u svim objektima pušteno u rad, a ukupna vrednost pomenutih radova bila je oko 121.000 evra. Nakon završetka započetih građevinsko-zanatskih radova, zdravstveni objekti biće u celosti energetski adaptirani i uslovi komfora, odnosno boravka pacijenata i rada medicinskog osoblja biće značajno poboljšani.

U okviru Projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“, koji se implementira od 2009. godine, do sada je energetski adaptirano 11 zdravstvenih, 8 obrazovnih ustanova i 1 studentski dom, ukupne vrijednosti radova oko 8,7 miliona eura. Projektom se finansira primena mera energetske efikasnosti, koje se odnose na zamenu fasadne stolarije, postavljanje toplotne izolacije na omotaču zgrade, poboljšanje unutrašnjeg osvetljenja, modernizaciju ili potpunu zamenu kotlarnica uz modernizaciju celokupnog sistema grejanja i modernizaciju sistema za pripremu sanitarne tople vode.

Projekat se finansira kroz zajam Međunarodne banke za obnovu i razvoj u iznosu od 11,5 miliona evra, a u cilju unapređenja energetske efikasnosti i uslova komfora u javnim objektima. Rok za završetak projekta je mart 2018. godine.

Radovi na pet zdravstvenih objekata izvode se u okviru projekta „Energetska efikasnost u Crnoj Gori“ i njihova ukupna vrednost je oko 725.000 evra.

izvor: mek.gov.me

Sandra Jovićević

Nagradni foto konkurs „Viki voli zemlju 2017“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vikimedija Srbije, u saradnji sa Zavodom za zaštitu prirode Srbije i podrškom Turističke organizacije Srbije, organizuje novi krug foto konkursa „Viki voli Zemlju”. Takmičenje se održava od 1. do 31. maja 2017. godine, sa ciljem prikupljanja slobodnih fotografija zaštićenih prirodnih dobara širom Srbije.

U takmičenju mogu učestvovati svi registrovani korisnici Vikipedije, koji treba da postave fotografije na Vikimedijinu multimedijalnu ostavu. Fotografije moraju biti načinjene pre ili tokom trajanja konkursa i moraju predstavljati zaštićeno prirodno dobro.

Stručni žiri odabraće tri najlepše fotografije koje će biti nagrađene GoPro kamerom, vaučerom za kupovinu tehnike i eksternim hard diskom.

Fotografije će, pored dostupnosti na Vikimedijinoj ostavi, biti predstavljene javnosti i kroz izložbe u gradovima Srbije: u Beogradu u Turističkoj organizaciji Srbije, u Nišu na internacionalnom džez festivalu „Nišvil“ i u gradu autora pobedničke fotografije. Deset najlepših fotografija iz svake zemlje učestvovaće početkom jeseni i na svetskom takmičenju.

Foto konkurs „Viki voli Zemlju” organizuje se četvrti put za redom u Srbiji, a peti put u svetu. Cilj ovog međunarodnog projekta, koji uključuje 26 zemalja sveta je, s jedne strane, fotografisati pod slobodom licencom što više prirodnih spomenika, a sa druge strane doprineti povećanju javne svesti o očuvanju prirode. Prošle godine je na globalnom nivou više od 13.500 učesnika poslalo preko 110 hiljada fotografija.

Više informacija o konkursu možete pronaći na sajtu: www.vikivolizemlju.rs.

Više informacija o međunarodnom projektu „Viki voli Zemlju“ možete pronaći na zvaničnoj stranici konkursa: www.wikilovesearth.org.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Novi gasovod između BiH i Hrvatske biće dug 160 km i koštaće 80 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bosna i Hercegovina bi uskoro trebalo da krene sa izgradnjom novog gasovoda kojim bi se stvorio alternativni pravac za dostavljanje tog vrlo važnog energenta. Taj projekat koštao bi 80 miliona evra. Bio bi finansiran iz sredstava Evropske banke za obnovu, a njegovom izgradnjom bi ova zemlja dobila 160 kilometara novog gasovoda, piše Večernji list BiH.

Direktor BH-Gasa i članovi Uprave hrvatskog Plinacro-a potpisali su krajem prošle nedelje memorandum o razumevanju i saradnji između BH-Gasa i tog hrvatskog operatera transportnog gasnog sistema kojim su definisana područja saradnje u kojima će se u narednom periodu intenzivirati aktivnosti u pogledu realizacije razvojnih projekata. Pritom je poseban naglasak stavljen na povezivanje gasnih sistema preko tačke južne interkonekcije.

Gasovod koji bi iz Zagvozda išao do Novog Travnika dužine je oko 160 kilometara, a okvirna cena projekta bila bi oko 80 miliona evra. Iz BH-Gasa objašnjavaju kako bi, ako se sve bude odvijalo po planu, u narednih 12 meseci mogle biti gotove studije uticaja na okolinu, finansijske studije …, nakon čega bi se moglo krenuti u eksproprijaciju zemljišta.

– To je početak realizacije projekta južne interkonekcije, odnosno spajanja gasovodnih sistema Hrvatske i BiH. Želja BH-Gasa je obezbediti za BiH, konkretno za Federaciju BiH, sigurnost u snabdevanju i drugi pravac snabdevanja prirodnim gasom. Postojeći gasovod, koji ide od Zvornika, star je već 40 godina i on polako doživljava svoju punu starost, a razlog započinjanja ovog projekta je i diversifikacija izvora snabdevanja – kazao je za Radiosarajevo.ba Almir Bečarević, savetnik Uprave BH-Gasa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kada Vlada FBiH usvoji informaciju o ovom memorandumu, pristupit će se fazi projektovanja novog gasovoda.

– Izgradnjom ovog gasovoda BiH bi dobila mogućnost da kupuju prirodni gas i iz drugih izvora, a ne samo ruski, kako je to bio slučaj do sada. Gasovod bi išao pravcem Travnik – Posušje te dalje prema Hrvatskoj, a bio bi uključena i grana za Mostar – ističe Bečarević.

Bezbednost snabdevanja Iz Plinacro-a su naveli kako će se raditi i deonice Slobodnica – Brod – Zenica, Lička Jesenica – Rakovica – Tržac – Bosanska Krupa. Pravci Zagvozd – Imotski – Posušje – Travnik / Novi Travnik i Slobodnica – Brod – Zenica predstavljaju deo gasnog prstena Energetske zajednice (EC Gas Ring), čijom bi se realizacijom omogućila diversifikacija izvora snabdevanja BiH, kako preko projekta Jonsko-jadranskog gasovoda i južnog dela hrvatskog transportnog sistema tako i preko hrvatskog transportnog sistema na severu koji se neposredno naslanja na slovenački i mađarski transportni sistem.

Uređena okolina HE „Zakučac“ u Hrvatskoj

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Zaposleni kompanije „HEP Opskrba“ četvrtu godinu zaredom uredili su okolinu jedne HEP-ove hidroelektrane.

Ove godine to je hidroelektrana „Zakučac“, najveća hidroelektrana u Hrvatskoj, koja se nalazi u donjem toku rieke Cetine, pokraj Omiša. „HEP Opskrba, pridružila se proslavi 55 godina rada hidroelektrane „Zakučac“ i manifestaciji obeležavanja Kaštelanovih dana koju realizuje grad Omiš, selo Zakučac i Srednja škola „Jure Kaštelan“ iz Omiša.

Sadnjom 55 jablana za drvored „Jurini jablani“ na simboličan način obeleženi su Kaštelanovi dani. U protekle tri godine, u sklopu akcije „100 zelenih stabala“ uređena je okolina i posađena su stabla oko hidroelektrana „Ozalj“, „Kraljevac“ i „Čakovec“ sa ciljem povećanja svesti o odgovornom poslovanju prema prirodi i okolin. Ovom akcijom „HEP Opskrba“, dobitnica nagrade „Greenovation“, za najbolji ukupni program zelene privrede želi doprineti programu Ujedinjenih naroda, pokrenutom 2010. godine pod nazivom „Milijarda zelenih dela – međunarodni pokret kojim štitimo planetu i osiguravamo održivu budućnost“.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Sarajevo dobilo autobuse na gas

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Kompanija GRAS iz Sarajeva danas će u saobraćaj pustiti osam novih autobusa na prirodni gas.

Kako je saopšteno, proteklog vikenda izvršene su probne vožnje kako bi se autobusi zvanično pustili u rad danas. Reč je o šest zglobnih i dva solo autobusa, a sredstva su obezbedili radnici GRAS-a koji su se odrekli jednog toplog obroka za kupovinu autobusa.

Zahvaljujući ovim vozilima značajno će se poboljšati kvalitet usluga javnog gradskog prevoza u Sarajevu, a posebno sa ekološkog aspekta.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Ekološka putovanja savremenih gimnazijalaca povodom obeležavanja Dana planete Zemlje

Foto: zzps.rs
Foto: zzps.rs

Povodom obeležavanja Dana planete Zemlje, 24. aprila 2017. godine organizacijom prezentacije u Savremenoj gimnaziji u Beogradu o prirodnim vrednostima i sistemu zaštite prirodnog nasleđa, Zavod za zaštitu prirode Srbije podržao je manifestaciju škole koja je održana pod sloganom „Bogatije znanje za zdravije okruženje“.

Kao deo aktivnosti povodom obležavanja Dana planete zemlje predstavnik Zavoda za zaštitu životne sredine gospođa Ivana Jelić održala je gimnazijalcima prvi čas na temu „Zaštita prirode u Srbiji“. Ovim povodom deci su predstavljena najznačajnija zaštićena područja naše zemlje i vrste koje su prirodne retkosti upoznajući ih sa sistemom, metodama i akcijama njihove zaštite. Prezentaciju su mogli pratiti učenici svih razreda u svojim učionicima uz pomoć audiovideo tehnike kojom su opremljene sve školske učionice.

Nakon prezentacije na temu „Zaštita prirode u Srbiji“, učenici su pozvani da se uključe u foto konkurs „Viki voli zemlju“, tako što će poslati fotografiju zaštićenog područja.

izvor: zzps.rs

Sandra Jovićević

Da li su ovi klinci budući elektro inženjeri? (FOTO)

Foto: Tent.rs
Foto: Tent.rs

Učenici osmog razreda osnovnih škola sa teritorije opštine Svilajnac posetili su Termoelektranu „Morava“ u okviru programa profesionalne orijentacije.

Na osnovu testiranja i razgovora sa učenicima oko budućeg zanimanja, grupa od šezdesetak učenika u pratnji nastavnika, upoznala se sa osnovama procesa proizvodnje električne energije.

U razgovoru sa budućim srednjoškolcima Marija Stevanović, direktor Termoelektrane „Morava“ istakla je da je elektrana veoma značajna za privredu i žitelje Svilajnca i Pomoravlja.

Učenici su obišli dopremu uglja, elektro postrojenje, glavni pogonski objekat i komandnu sobu.

Planirano uklanjanje 41 divlje deponije u Semberiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Preduzeće „Komunalac“ u saradnji sa Komunalnom policijom i Odeljenjem za stambeno – komunalno poslove grada Bijeljine na teritoriji opštine Bijeljina realizuje akciju potpisivanja ugovora o odvozu smeća.

Kako je saopšteno, ugovore je do sada potpisalo više od 600 seoskih domaćinstava, a cilj je da do kraja godine bude ukinuta 41 divlja deponija u Semberiji, jer je uređenje životne sredine i zaštita zdravlja ljudi prioritet.

Preduzeće „Komunalac“ pokriva 85 odsto Semberije, a očekuje se i povećanje broja korisnika kako bi se ukinule postojeće divlje deponije.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

NEMAČKA: Od rudnika uglja do postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (FOTO)

Foto: University of Duisburg-Essen
Foto: Von Goseteufel / Wikimedia

U Nemačkoj je nedavno završen idejni projekat pretvaranja jednog starog rudnika uglja u veliku platformu za proizvodnju i akumulaciju električne energije iz obnovljivih izvora, koja bi napajala oko 400000 domaćinstava. Inicijatori ove ideje se nadaju da će njihova platforma pokrenuti niz sličnih projekata širom zemlje.

Nakon pola veka rada, u planu je bilo gašenje rudnika mrkog uglja „Prosper-Haniel“ na severozapadu Nemačke. Umesto ove akcije, tokom 2018. godine rudnik će se pretvoriti u objekat koji će proizvoditi čistu energiju.

Istraživači sa nemačkih univerziteta, u saradnji sa Vladom Nemačke i nekoliko privatnih inženjerskih firmi, radili su od 2012. godine na studiji izvodljivosti za navedeni projekat. Ukoliko ovaj projekat uspe, tim će nastaviti sa radom i isprojektovaće još adaptacija za zapuštene rudnike, kao i one koji su pred gašenjem.

Dubina ovog rudnika koja iznosi 600 metara je prednost za izgradnju hidroelektrane, jer daje dovoljno prostora za instaliranje pumpi i omogućava pravljenje dva rezervoara, jednog na površini zemlje, a drugog  ispod. Protok vode pokreće turbinu koja proizvodi električnu energiju, a tokom perioda slabije potrošnje energije, pumpa vraća vodu natrag.

 – U dolini Rajne i Rurskoj oblasti sam reljef ne obezbeđuje neophodne visinske razlike za hidroelektrane, pa stari rudnici imaju odličan potencijal – naveo je autor ovog projekta.

Foto: University of Duisburg-Essen

Snaga od 200 megavata biće proizvedena pomoću vetrogeneratora, solarnih panela i postrojenja na biomasu, koji će biti instalirani na površini iznad rudnika, a deo energije će se proizvoditi pomoću vode iz jezera nastalog u iskopinama rudnika, koje ima kapacitet da primi milion kubnih metara, u koje bi voda mogla da se izliva pomoću gravitacione sile.

Kod postojećih hidroelektrana akumulacija vode služi kao rezerva u periodima povećane potrošnje električne energije, dok bi se u ovom postrojenju koristila za periode kada drugi obnovljivi izvori energije poput sunca i vetra nisu dostupni.

Ukoliko bi postrojenje „Prosper-Haniel“ sproveli kao što je prikazano na onlajn platformi, to bi regionu Vestfalija, oko Severne Rajne  omogućilo da ostvari cilj, i da do 2025. godine 30 odsto energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije.

Pristalice projekta navode da će realizacija postrojenja omogućiti otvaranje novih radnih mesta i ostvarivanje ekonomskog napretka u ovom regionu, gde se ljudi tradicionalno oslanjaju na porizvodnju energije iz fosilnih goriva.

Projekti poput „Prosper-Haniel-a“ planirani  su i van Nemačke, jedan je već realizovan u napuštenom napuštenom australijskom rudnikuk, a predloženi su i neki širom SAD-a.

Izvor: sciencealert.com