Home Blog Page 1123

Održan okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada” na Arhitektonskom fakultetu

Foto: GIZ
Foto: GIZ

Na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu, 27. marta 2018. godine, održan je okrugli sto na temu “Strateški okvir planiranja obnove zgrada”. Događaju je prisustvovalo oko stotinu predstavnika lokalnih samouprava iz čitave Srbije.

Skup je održan pod okriljem EE plаtforme znаnjа: „Deluj lokаlno i efikаsno“, kreirаne uz podršku projektа srpsko-nemačke rаzvojne sаrаdnje “Energetskа efikаsnost u jаvnim zgrаdаmа”, koji sprovodi Nemаčkа orgаnizаcijа zа međunаrodnu sаrаdnju GIZ u pаrtnerstvu sа Ministаrstvom rudаrstvа i energetike Republike Srbije.

Okrugli sto imao je za cilj predstavljanje iskustava i planiranih aktivnosti u okviru projekta EmBuild kao i predstavljanje izrade nacionalne strategije obnove zgrada i jedinstvene platforme za energetsku efikasnost.

Dodatno се govorilo i o iskustvima strateškog planiranja obnove zgrada na lokalnom nivou i održivoj obnovi stambenih zgrada.

Gradovi koje očekuje porast temperature u narednih 10 godina

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Prema novoj studiji, trinaest gradova bi moglo da posvedoči alarmantnom porastu temperature koji bi mogao da bude veće i od 2 stepena Celzijusovih u sledećih 10 godina.

Moskva, glavni grad Rusije, ima veliki potencijal za porast temperature, tamo bi ona mogla da poraste za čak 2 stepena. U ovom istraživanju Moskva je samo jedan od 100 gradova za koje je proračunato koliko će biti pogođeni posledicama klimatskih promena i globalnog zagrevanja.

Ovo istraživanje je sprovedeno od strane Mreže za istraživanje urbanih klimatskih promena, koja je osnovana na Univerzitetu Kolumbija.

Gradovi u kojima će temperature naglo porasti do 2020. godine su Helsinki u Finskoj (2.5 C), Otava u Kanadi (2.3 C), Trondhejm u Norveškoj ( 2.3 C).

Za sve projekcije pretpostavljen je i najmanji mogući porast temperature. Na primer, za Moskvu on iznosi oko 1.1 stepen Celzijusovih.

Ovi novi podaci poklapaju se sa procenama UN-ovog izveštaja sa projekcijama za porast globalnih temperatura. I prethodni izveštaj pokazao je da će porast temperature premašiti vrednosti od 1.5 stepena što je granica propisana Pariskim sporazumom.

Stručnjaci kažu da oluje, poplave i drugi ekstremni vremenski uslovi prouzrokovani klimatskim promenama već pogađaju gradove mnogo intenzivnije nego što je predviđeno.
„Kako će gradovi moći da razviju strategiju i planove za prilagođavanje na nove uslove ako se ne znaju projekcije porasta temperature i ako se ne zna kako će se klima menjati u njihovim gradovima?“ izjavila je jedna od kreatora studije Sintija Rozensvejg.

Ovi novi podaci su podsetnik da bi gradovi trebalo pažljivo da naprave plan za mitigaciju, ili ublažavanje posledica klimatskih promena.
Ovo planiranje je naročito važno sada kada urbanizacija dostiže svoj vrhunac. Oko polovine ljudske populacije živi u urbanim područjima a prema UN-u očekuje se da će do 2050. godine oko 66% čovečanstva živeti u gradovima.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Sastanak o unapređivanju sistema daljinskog grejanja u AP Vojvodini

Foto: vojvodina.gov.rs
Foto: vojvodina.gov.rs

Predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, održali su radni sastanak sa predstavnicima lokalnih samouprava i toplana sa teritorije AP Vojvodine, na kojem je analizirano stanje u sektoru daljinskog grejanja u Republici Srbiji.

Resorni sekretar Nenad Grbić ukazao je na značaj ove teme, podsetivši na činjenicu da u AP Vojvodini daljinski sistem grejanja postoji u 21 naselju, i da je oko 20 odsto stanova priključeno na ovaj sistem. Danas ćemo pokušati da zajedno sa predstavnicima lokalnih samouprava, definišemo sfere interesa i probleme u sektoru daljinskog grejanja. Takođe, i načine za njihovo rešavanje, od samog tumačenja zakona, pa do obaveza jedinica lokalnih samouprava oko formiranja energetskog menadzmenta i baze podataka, te onoga što krajnje potrošače najviše zanima a to je sistem priključenja i skidanje sa mreže, kao i cene koje se razlikuju u lokalnim samoupravama, naglasio je pred početak ovog sastanka Grbić. On je ukazao na značaj analize tema unutar zakonskog okvira, ali i kada je reč o interesima krajnjih potrošača, jer je cilj današnjeg susreta definisanje neophodnih aktivnosti radi obezbeđenja potpunog funkcionisanja energetskih delatnosti, bilo da je reč o samoj proizvodnji, distribuciji ili snabdevanju na teritoriji AP Vojvodine.

Na pitanje novinara o mogućnosti naplate po utrošku, pokrajinski sekretar Grbić je naveo značaj koji bi imalo obrazovanje stanovništva na temu sprovođenja mera energetske efikasnosti, kao što su zamena prozora, vrata ili izolacija krovova zgrada. Reč je o tome, kako je ukazao Grbić, da često korisnik koji pređe na direktno plaćanje po utrošku nema očekivane koristi, to jest manji račun za grejanje, dok ne sprovede i potrebne mere energetske efikasnosti.

Zoran Predić, državni sekretar u Ministarstvu za rudarstvo i energetiku naveo je da u Republici Srbiji sistem daljinskog grejanja egzistira u oko 60 gradova i opština, i nezamenljiv je deo srpske energetike. Ministarstvo za rudarstvo i energetiku je ovu oblast kroz zakonsku regulativu značajno uredilo, kako kroz zakone o energetici, tako i kroz određene podzakonske akte, a paralelno s tim sprovodi se i značajan investicioni ciklus u toplanama širom Srbije preko povoljnih međunarodnih kredita, donacija i bespovratnih podsticaja. Za razliku od pre pet, šest godina, sada mnoge toplane ostvaruju pozitivno poslovanje i to je energetski sektor sa najmanje problema, izneo je Predić. On je naveo da današnji susret sa predstavnicima lokalnih samouprava i toplana sa teritorije AP Vojvodine, treba da obezbedi još bolju saradnju u narednom periodu. Kako je Predić istakao, želja Ministarstva je da ukaže na prava i obaveze lokalnih samouprava, koje im Zakon o energetici omogućava na planu uređivanja ove oblasti, kako bi se ovaj sektor dodatno unapredio i krajnji kupci bili što zadovoljniji.

izvor: vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Održana druga javna rasprava o Nacrtu Zakona o klimatskim promenama

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Juče je u Kragujevcu održan drugi skup posvećen Nacrtu zakona o klimatskim promenama, u okviru Javne rasprave o ovom jednom od najkompleksnijih i najzahtevnijih zakona koja se sprovodi širom Srbije.

Skup je, je u ime organizatora Grada Kragujevca, pozdravio Zoran R. Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine. Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Jasmina Jović u uvodnoj reči istakla je značaj zakona o klimatskim promenama, koji predstavlja odgovor na promene klime i posledice, kao što su sve češće ekstremne klimatske epizode koje ugrožavaju ljudske živote i nanose veliku materijalnu štetu.

Promena namene zemljišta, loše upravljanje otpadom, krčenje šuma i druge delatnosti i postupci ljudi u svetu imaju za posledicu povećanje koncentracije ugljen dioksida za 40 odsto i povećanje srednje godišnje temperature za 1 stepen u poslednjih sto godina, rekla je pomoćnica ministra. Neophodne su akcije, na globalnom i nacionalnom planu, da se ublaže posledice klimatskih promena, a trend uspori ili zaustavi. Pošumljavanje je najefikasniji metod borbe protiv klimatskih promena, zbog čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo 70 miliona dinara budžetskih sredstava u 2018. godini za povećanje površina pod šumom u zaštićenim područjima. Zakon o klimatskim promenama je izuzetno kompleksan zakon koji će obuhvatiti brojne sektore i predvideti mere za ostvarivanje cilja preuzetog na osnovu Sporazuma iz Pariza, da se do 2030. godine smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte u Srbiji za 9,8 odsto u odnosu na emisiju u 1990. godini, naglasila je Jasmina Jović.

Zakon o klimatskim promenama omogućava uspostavljanje sistema za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove, ispunjavanje obaveza koje proističu iz Sporazuma u Parizu, i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije, naglasila je Danijela Božanić iz Odeljenja za klimatske promene Ministarstva.

Nacrtom zakona o klimatskim promenama definisane su obaveze za strateške okvire i politike u različitim sektorima koji na neki način utiču na emisiju gasova sa efektom staklene bašte, i primenu konkretnih mera kao što je redovni godišnji monitoring emisija gasova industrijskih postrojenja, koji će doprineti borbi protiv klimatskih promena.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Održani sastanci o ekološkim problemima u opštinama Veliko Gradište i Temerin

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan održao je odvojene sastanke sa predstavnicima opština Veliko Gradište i Temerin, na kojima se razgovaralo o problemima u zaštiti životne sredine u ovim lokalnim zajednicama i načinima za njihovo rešavanje.

O najvećim ekološkim problemima ovih opština, sa ministrom Trivanom razgovarale su delegacije opštinskih rukovodstava koje su predvodili Dragan Milić, predsednik opštine Veliko Gradište i Đuro Žiga, predsednik Opštine Temerin.

Posebno su izdvojena pitanja prerade čvrstog otpada, izgradnje postrojenja za čišćenje i preradu otpadnih voda, reciklažnih centara i drugih projekata od značaja za životnu sredinu u ovim opštinama. Naglašena je potreba izrade projektno tehničke dokumentacije, revizije postojeće ili njenog operativnog sprovođenja.

Javno-privatno partnerstvo je spas za Srbiju i jedno od najboljih rešenja koje treba da primene lokalne samouprave kako bi očistile svoje opštine i spasili građane od zagađenosti, smeća, otpadnih voda i svakog zagađenja životne sredine. Ulaganje u životnu sredinu nije trošak, to je investicija u privredu, u zapošljavanje u dobar i zdrav život građana, rekao je ministar Trivan.

Ministar zaštite životne sredine naglasio je da svaka opština, svaki grad treba da sagleda ekološke probleme u svojoj sredini, posebno kad je reč o zagađenju reka i jezera. Ukazao je na neophodnost izrade projektno-tehničke dokumentacije, a onda i zajedničkog rada na velikim projektima koji se finansiraju iz državnih, pokrajinskih i lokalnih budžeta i međunarodnih fondova. Resorno ministarstvo će u saradnji sa druim republičkim organima i kroz neposrednu komunikaciju sa kolegama iz Evropske komisije zaduženim za zaštitu životne sredine pružiti podršku opštinama u rešavanju ekoloških problema koja se tiču susednih zemalja koje su članice Evropske unije.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Počeo ekološki projekat “Čista reka Bosna”

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija za razvoj turizma regije Doboj obeležila je Svetski dan voda započinjanjem tromesečne eko kampanje u okviru projekta “Čista reka Bosna”, koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini. Eko kampanja se realizuje pod sloganom “Siđimo do reke. Budimo deo rešenja, a ne zagađenja”, a cilj kampanje je podizanje ekološke svesti stanovništva i animiranje raspoloživih resursa u partnerskim gradovima za poboljšanje eko stanja u slivu, saopšteno je iz organizacije za razvoj turizma regije Doboj “Rotor”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Biće održane i promotivne akcije čišćenja u partnerskim gradovima, a članovi udruženja, klubova i volonteri, očistiće deo planiranih lokacije od otpada i tako poslati poruku svojim sugrađanima da obrate pažnju na brigu o čistoći obala reke i životne sredine. Jačanju ekološke svesti kod učenika nižih razreda osnovnih škola doprineće podela eko lenjira, koji će ih podsećati na potrebno održavanje čistoće u prirodi i u naseljenim mestima. Nastavak kampanje će započeti promocijom eko filma koji se bazira na promotivnim akcijama čišćenja, porukama i iskustvima aktera projekta, predstavnika lokalnih uprava, udruženja, volontera, građana i putnika. Film će biti postavljen na društvenim mrežama projekta, web stranicama i portalima partnerskih gradova.

Tokom letnje turističke sezone biće postavljeni eko-turistički bilbordi uz glavnu saobraćajnicu u slivu reke Bosne. Time će biti omogućena dugoročna eko-turistička promocija područja u slivu, kako za domaće stanovništvo, tako i za veliki broj tranzitnih turista koji proputuju kroz područje tokom godine. Završna faza kampanje će biti uvezivanje i promocija partnerskih lokalnih zajednica i udruženja, koji će nastaviti saradnju na poboljšanju ekološkog i turističkog imidža područja sliva i nakon završetka projekta.

Projekat “Čista reka Bosna” bazira se na identifikovanju i uklanjanju manjih nelegalnih odlagališta čvrstog otpada u gradovima i opštinama koji se nalaze u dolini reke Bosne i uz glavnu putnu saobraćajnicu, kao i na animiranju stanovništva da doprinesu poboljšanju stanja životne sredine u slivu reke.

Glavni partner na projektu je JU Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, a ostali partneri su gradovi i opštine Ilidža, Centar Sarajevo, Ilijaš, Visoko, Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj Jug, Doboj, Modriča i Šamac.

Projekat utiče na svest javnosti o potrebi angažovanja raspoloživih resursa u cilju poboljšanja eko – turističkog imidža tranzitnih lokacija sliva, gdje tokom letnje i zimske turističke sezone prođe više stotina hiljada stranih turista.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Kruševac brojnim aktivnostima obeležio Svetski dan voda

Foto: krusevac.rs
Foto: krusevac.rs

U Kruševcu je brojnim aktivnostima u organizaciji Gradske uprave i JKP „Vodovod“ Kruševac obeležen Svetski dan voda – 22. mart.

U periodu od 12. do 16. marta organizovane su radionice u osnovnim školama na temu zaštite i očuvanja jezera Ćelije. 21. marta u holu Kruševačkog pozorišta otvorena je izložba pod nazivom „Jezero Ćelije u objektivu istorije“, kojom su zaposleni u JKP „Vodovod“ predstavili period pre, za vreme i nakon izgradnje jezera Ćelije i podsetili nas koliko je naš grad imao problema sa nestašicama vode i prisustvom fenola u pijaćoj vodi pre nego što je započeto korišćenje vode iz hidroakumulacije Ćelije. 22. marta u maloj sali Kruševačkog pozorišta organizovan je okrugli sto na temu zaštite jezera Ćelije, a predavači su bili zaposleni iz JKP „Vodovod“, predstavnik Republičke direkcije za vodu i ekspert na projektu „Podrška lokalnim samoupravama u Srbiji na putu pridruživanja EU: unapređenje kvaliteta usluga, dijaloga zainteresovanih strana i efikasnosti lokalne administracije“, koji finansira Vlada Švedske, a sprovodi SKGO. Istog dana u Kruševačkom pozorištu održan je prigodni program za decu osnovnih škola i izvedena predstava učenika Osnovne škole „Žabare“ na temu zaštite voda.

Svetski dan voda ustanovljen je rezolucijom Ujedinjenih nacija 1992. godine i obeležava se od 1993. godine, kao opomena svim ljudima na činjenicu da je zagađenje vode i nedostatak zdrave pijaće vode veliki ekološki problem celog čovečanstva.

izvor: krusevac.rs

Sandra Jovićević

U BiH se prečisti oko 22 odsto otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Agencije za statistiku BiH u Bosni i Hercegovini je, tokom 2016. godine, došlo do značajnog povećanja količine urbanih otpadnih voda koje se prečišćavaju.

Skok sa 4 na 22 odsto prečišćenih otpadnih voda rezultat je puštanja u rad više novih uređaja za tretman urbanih otpadnih voda. Na ovaj način Bosna i Hercegovina je dobila znatne količine prečišćene vode koja se može ponovo iskoristiti, a istovremeno je smanjila stepen zagađenja okoline.

Po količini prečišćene urbane otpadne vode Bosna i Hercegovina se sada uveliko približila zemljama iz okruženja, kažu iz Agencije za statistiku BiH.

U Hrvatskoj se prečisti oko 37 odsto, u Srbiji nešto više od 10 odsto, a u Sloveniji oko 57 odsto urbanih otpadnih voda. U razvijenim evropskim zemljama taj procenat je daleko veći. U Holandiji je, na primjr, oko 99 odsto, a u Luksemburgu skoro 97 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Obeleženo 50 godina rada HE Trebinje 1

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Hidrolektrana “Trebinje jedan”, koja je pre 50 godina počela sa radom, bila je ne samo razvojni zamajac istočne Hercegovine, nego i bitan preduslov razvoja drugih industrijskih grana kako u bivšoj Jugoslaviji, tako i danas, rekao je direktor preduzeća Hidroelektrane na TrebišnjiciGordan Mišeljić.

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray

Na svečanoj akademiji povodom ovog značajnog jubileja, Mišeljić je podsetio da su konstruktori brane Grančarevo Stjepan Mikulec, Petar Stojić i Ognjen Jokanović, te da je oko 4.000 radnika podiglo ovaj elektroenergetski gigant u Hercegovini. On kaže da je projekat imao impresivne dimenzije i u pripremnoj fazi, pa je na području opština Trebinje, Bileća i Dubrovnik izgrađeno ili rekonstruisano više od 80 kilometara puteva, izmešteno 27 kilometara pruge i izgrađeno 140 kilometara dalekovoda, izgrađena su 4 vodovoda i podignuta 4 naselja za smeštaj ukupno 2.600 radnika. Izgradnjom brane Grančarevo od poplava je oslobođeno preko 5.500 hektara plodnog zemljišta u Popovom i Trebinjskom polju, a izgradnjom brane Gorica omogućeno je navodnjavanje skoro 10.000 hektara u Popovu i Trebinju. Time je za južni deo Hercegovine stvoren jedan novi razvojni okvir, rekao je Mišeljić.

Mišeljić je rekao da je aktuelan projekat Gornji horizonti, koji ima potpuno jasnu koncepciju zahvaljujuću zainteresovanosti i pomoći predsednika Republike Srpske i Vlade Republike Srpske. U toku je probijanje dovodnog tunela za HE Dabar, izgradnja betonske obloge na tunelu Fatničko polje – akumulacija Bileća, a teku istraživački radovi i projektovanje kanala kroz ovo polje. Ubrzano stvaramo uslove za konačnu realizaciju sistema Gornji horizonti, podsetio je Mišeljić. Mišeljić kaže da planiraju revitalizaciju dva starija agregata iz 1968. godine, čime će povećati instalisanu snagu elektrane i produžiti njen životni vek najmanje tridesetak godina. Vrednost ovih radova iznosiće 10 miliona KM.

Gradonačelnik Trebinja Luka Petrović je četitao veliki jubilej svim zaposlenim i bivšim radnicima ovog preduzeća, ističući veliki doprinos ovog sistema u energetici, privredi i vodoprivredi, te veliki značaj koji HET ima za Trebinje i Hercegovinu.

HET godišnje prosečno proizvode 1.100 GWh električne energije, što čini 20 odsto ukupne proizvodnje električne energije u Republici Srpskoj.

Uz HE “Trebinje jedan”, pedesetogodišnji jubilej obeležava i celi sistem HET-a, koji čini jedno od 11 zavisnih preduzeća Mešovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Predstavnici Brna i Kragujevca razgovarali o konceptu “Pametan grad“

Foto: kragujevac.rs
Foto: kragujevac.rs

Za privrednu delegaciju Južnomorvske regije Češke Republike koju predvodi zamenik gradonačelnika grada Brno, Jaroslav Kačer, u zgradi Gradske uprave Kragujevac priređen je prijem. Na sastanku je bilo reči o konceptu Smart city koji je gradska vlada Brna usvojila 2015. godine.

Grad Brno deo je evropskog projekta “Horizont 20-20“ u okviru koga se rekonstruišu energetska postrojenja. Naša namera je da izgradimo novo “pametno naselje“ a kako bi se stanovnici koji će tu živeti i raditi, uselili i tokom izgradnje, u međuvremenu im obezbeđujemo posao u IT struci, kazao je Jaroslav Kačer, koji je i predsednik komisije “Brno Smart City“. Trudimo se da što više stvari ljudi danas urade elektronski, dodao je Kačer, i naveo primer elektronske kupovine karte javnog gradskog prevoza i plaćanja iznošenja smeća. Naš glavni cilj je da korišćenje svih gradskih usluga bude što udobnije a jedan od osam principa na kojima se zasniva naš “Smart city“ je otvorenost koji nam pruža mogućnost da za naše usluge biramo najpovoljnijeg ponuđača. Ova grana privrede se veoma razvija i ima puno udruženih firmi koje nude rešenja u tom pravcu, i zato je jako bitno da i gradovi budu spremni i udružuju se kako bi kroz zajednički pristup imali bolje uslove od tih firmi, objasnio je Jaroslav Kačer.

Iskustva o konceptu “Smart City“ u sada su nam jako značajna. Rešenja koja budemo našli u tom smislu u narednom periodu, za grad Kragujevac bi trebalo da budu fiansijski prihvatljiva, a ujedno i funkcionalna što je u praksi već negde moralo da bude dokazano, rekao je ovom prilikom Ivica Momčilović, zamenik gradonačelnika. U ovom trenutku mi moramo da smanjimo troškove javne rasvete, unapredimo sistem javnog gradskog prevoza koja mora biti brži, efikasniji i jeftiniji, smanjimo potrošnju električne energije u javnim zgradama ali i građanima omogućimo da sa što manje dolazaka u zgradu Gradske uprave, mnoge administrativne poslove odrade elektronski. Imajući u vidu da projekat “Pametan grad“ ima nameru da implementira i grad Kragujevac, razmena iskustava sa stručnjacima iz Brna, biće veoma značajna u budućnosti dodao je Momčilović.

Današnjem prijemu prisustvovali su i predsednik Skupštine grada Miroslav Petrašinović, član Gradskog veća za informacione i komunikacione tehnologije, elektronsku upravu i “Pametan grad“ Danilo Savić i član veća za komunalne delatnosti Vladimir Maksimović.

izvor: kragujevac.rs

Sandra Jovićević

Populacije ptica Evrope u opadanju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U poslednjih 15 godina broj ptica u Francuskoj je opao za jednu trećinu, govore podaci nove studije.

Ova pojava dovedena je u vezu sa izmenjenim poljoprivrednim praksama kao što je povećana upotreba pesticida i može se uočiti u drugim delovima Evrope. Naučnici su šokirani novim rezultatima jer su mislili da je populacija ptica francuske relativno stabilna. Na nekim mestima oni su uočili da su određene vrste ptica u potpunosti iščezle a smanjenje jedinka populacija se ubrzava.

Ovi podaci dolaze nam iz dve stduije, jedne koja je sprovedena na nacionalnom nivou dok se druga fokusirala samo na neke delove zemlje. Obe studije sprovedene su u rasponu od po 20 godina i obe pokazuju opadanje populacije ptica koja preti da postane prava ekološka katastrofa.

Podaci koje su prikupile mreže stotina volontera širom Francuske ukazuju na to da se opadanje broja jedinka ptica u poslednje dve godine drastično ubrzalo.

„U periodu od 2000. do 2010. godine  činilo se da se opadanje jedinka vrsta usporilo“, rekao je profesor Žulijar iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja koji je sa svojim kolegama odlučio da objavi ove rezultate u naučnom magazinu pre zvanične publikacije rada kao neku vrstu „budilnika“.

„Ovo je signal za stanovnike Francuske, naše nacionalno nasledstvo i njegova dobra poput flore i faune nestaju.“

Podsetimo se, prošle godine jedna studija upozorila je na „ekološki Armagedon“ jer je broj insekata u  Nemačkoj opao za čitavih 75%. Naučnici sada, opadanje populacije ptica u Evropi dovode u vezu sa nedostatkom insekata, koji su njihov glavni izvor hrane, a do čijeg nestanka je došlo zbog prekomerne upotrebe pesticida.

„Veliki broj ovih vrsta ptica koje su u opadanju hrane sebe i svoje mlade beskičmenjacima, tj. svime onim što je ugroženo upotrebom pesticida na selima,“ rekao je profesor Ričard Gregori, predsednik tima za monitoring vrsta Udruženja za zaštitu ptica. „Upotreba pesticida se povećava a oni postaju sve potentniji. Postoji jaka veza između upotrebe pesticida i opadanja biodiverziteta različite flore i faune.“

Pored upotrebe pesticida, druge poljoprivredne prakse kao što je ekspanzija raznih monokultura takođe doprinose izumiranju insekata.

Naučnici tvrde da su napori da se poljoprivreda načini više održivom do sada bili nedovoljni i da bi trebalo smanjiti upotrebu pesticida u poljoprivredi.

„I u drugim delovima Evrope situacija je slična i postoji mnogo podataka da to i pokažu. Znamo da su vrste ptica koje žive u ruralnim delovima Evrope u poslednjih 30 do 40 godina opale za čak 50%,“rekao je profesor Gregori.

Zaključak je da bi pod hitno trebalo preduzeti mere kako bi se biodiverzitet Evrope očuvao a poljoprivreda načinila manje štetnom po našu okolinu.

Milan Zlatanović

Izvor: independent

Proglašen EKO automobil 2018. godine u Srbiji

Foto: SEPA
Foto: SEPA

U nastojanju da se doprinese poboljšanju stanja životne sredine i očuvanju prirodnih resursa, agencija Metro Market u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Agencijom za zaštitu životne sredine, Agencijom za bezbednost saobraćaja i AMSS – Centrom za motorna vozila, pokrenula je akciju izbora automobila sa najboljim performansama u odnosu na životnu sredinu „EKO AUTO godine u Srbiji“, koja se, sedmu godinu za redom, tradicionalno održava u okviru Međunarodnog sajma automobila u Beogradu.

Ove godine titula najzelenijijeg auta pripala je Opelovom modelu Crossland X.

Izabran je po utvrđenoj metodologiji čiji su ključni kriterijumi: potrošnja goriva (30 odsto), emisija štetnih materija (30 odsto), mogućnost reciklaže (20 odsto), buka (10 odsto), zapremina motora (5 odsto) i snaga motora (5 odsto).

Događaju  je prisustvovao i ministar zaštite životne sredine, Goran Trivan. Ministar je iskoristio priliku kako bi istakao da je automobilska industrija, kao jedan od učesnika nove tehnološke revolucije, postala, i postaje, jedan od najvažnijih promotora zaštite okoline.

Trivan je izjavio kako ne vidi logiku u neplaćanju ekološke takse na polovne uvezene automobile u Srbiji, dok se na nove ista plaća. Najavio je i promene na ovom polju. S obzirom na to da je auto-industrija drugi najveći zagađivač posle elektroenergetskih kapaciteta, država treba da razmišlja u pravcu davanja subvencija na hibridna i električna vozila. O tome će se narednih meseci razgovarati u Vladi.

Foto: SEPA

Ministar je naveo zapadni svet kao primer pozitivne prakse i skrenuo pažnju da ni mi ne treba da budemo bolećivi na uvoz starih auta, te da se ova boljka ne tiče standarda građana, već zaštite našeg životnog okruženja. Svoje izlaganje zaključio je zapažanjem da ni automobili na električni pogon, s ekološke tačke gledišta, nisu potpuno prijemčivi, zato što proizvodnja baterija i struje crpi energiju iz “prljavih” izvora, te stoga treba da pokušamo da nađemo efikasnija rešenja.

U konkurenciji za EKO automobil 2018. godine se, pored Opela, našlo još jedanaest modela: BMW X3, Citroen C3 Aircross, Dacia Duster, Ford Fiesta, Kia Niro, Peugeot 3008, SEAT Ibiza, Škoda Karoq, Subaru XV, Suzuki Swift i Volkswagen Polo. Auta na električni pogon isključena su iz izbora.

O pobedniku je odlučivao stručni žiri u sastavu: mr Dušan Stokić (Privredna komora Srbije), Zlatko Mitić (Metro Market), Filip Radović (Agencija za zaštitu životne sredine), Milan Božić (AMSS – Centar za motorna vozila), Nebojša Ćulum (Agencija za energetiku) i Nevena Đukić (Energetski portal).

Dodeljeno je i dva posebna priznanja za 2018. godinu. Dobitnici su JKP Parking servis za društveno odgovorno poslovanje na polju zaštite životne sredine i Motogrini d.o.o. za doprinos unapređenju elektromobilnosti u Srbiji.

Do sada, titulu EKO automobil godine, poneli su: Honda Civic 5D I-DTEC (2012), Peugeot 208 1.4 e-HDI (2013), Dacia Logan MCV 1.5 dCi (2014), Mazda 2 1.5d (2015) i Mercedes-Benz GLC 350e 4Matic (2016) i Citroen C3 1.6. HDi (2017).

Jelena Kozbašić

Raspisan konkurs za projekte rekultivacije napuštenih kopova bez titulara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrаjinski sekretаrijаt zа energetiku, građevinarstvo i saobraćaj rаspisаo je Javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za finansiranje realizacije projekata rekultivacije napuštenih kopova bez titulara.

Rok za podnošenje prijave je 10. april 2018.godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: psemr.vojvodina.gov.rs

Održan okrugli sto o ekološkim programima u obrazovnim institucijama

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U okviru programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, održan je Okrugli sto pod nazivom „Praktične metode za realizaciju ekoloških programa u obrazovnim institucijama“, u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Pokrajinskog sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice, Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova i Pokreta gorana Vojvodine.

Program Za čistije i zelenije škole u Vojvodini realizuje se devet godina, a u cilju razvoja i unapređenja rada u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti u vaspitno-obrazovnim ustanovama.

Skup je pozdravnim govorom u kojem je naglašen značaj ovog Programa, otvorila zamenica pokrajinskog sekretarijata za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova dr Milka Budakovk, kao i pomoćnik pokrajinskog sekretara za energetiku, graditeljstvo i saobraćaj, Rudolf Tot. Prvu u nizu prezentacija na skupu na temu „Briofite – indikatori znanja i zabave“ – prezentovao je msr Miloš Igić, asistent na Katedri za botaniku, Prirodno-matematičkog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu, a prezentaciju na temu „Etnobotanike“ prezentovala je Đurđica Simin iz Pokreta gorana Vojvodine. „Ceger ekoloških ideja“ prezentovala je Ljiljana Jovanović, nastavnica razredne nastave, OŠ “Žarko Zrenjanin”, Novi Sad, saradnica Pokreta gorana Novog Sada. Prikazan je i kratak film „Monitoring orla belorepana“ autora Ištvana Hama, koji je prpremljen u saradnji sa JP „Vojvodinašume“.

Okruglom stolu, prisustvovali su predstavnici predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola (uključujući i muzičke, baletske, umetničke, škole za decu sa smetnjama u razvoju) sa teritorije AP Vojvodine, učesnice Programa.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Microsoft se pridružuje svetskoj akciji čišćenja planete

Foto: letsdoitworld.org

Kompanija Microsoft pridružila se globalnom pokretu Let’s Do It! World u akciji uklanjanja otpada koja će biti organizovana 15. septembra ove godine.

Let’s Do It! World je globalni društveni pokret koji je nastao u Estoniji. Godine 2008. građani Estonije, i to njih 50 000 okupilo se da očisti svoju državu i u ovom poduhvatu sakupili su 10 000 tona otpada. Nakon ove akcije u Estoniji mnoge druge države su organizovale svoje akcije čišćenja.

Danas, ovaj pokret je prerastao u mrežu od 128 zemalja sa skoro 14 miliona volontera koji su učestvovali u njihovim akcijama. Ovo društvo je odgovorno i za osnivanje Svetskog dana čišćenja koji se održava 15. septembra. Takođe, ovaj građanski pokret je akreditovan od strane Programa Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNEP).

“Cilj je da se kompletni podaci o otpadu prikupe na jednom mestu i prikažu na jednostavan način”, navodi se u saopštenju Microsoft-a.

Kako je objašnjeno, uz pomoć podataka prikupljenih od javnosti, novih tehnoloških platformi i inovativnih rešenja poput Azure-a, pokret Let’s Do It! World mapira otpad širom sveta, koji će potom ukloniti i istovremeno indeksirati kroz Svetski Indeks (World Waste Index) i Svetsku Platformu Otpada (World Waste Platform).
Takva baza podataka, istaknuto je, pomaže da se shvati ozbiljnost problema koji otpad predstavlja i ukaže da nestaju milioni tona resursa koji mogu da se iskoriste.

“Osnovni cilj našeg pokreta jeste da ujedinimo ljude kroz saradnju i osnaživanje, da prepoznaju problem otpada. Let’s Do It! World trenutno postoji i radi u 128 zemalja. To znači da svi moramo biti u istom toku informacija dok pripremamo plan za čišćenje planete, a savremene tehnologije su zapravo jedini način da to postignemo, zbog čega koristimo Azure, Office365 i Skype u komunikaciji i razmeni podataka”, rekla je predstavnica Let’s Do It! World tima Kadri Maripuu. Srbija je takođe član ove organizacije.

Mapu sa lokacijama divljih deponija u svetu možete pogledati ovde.

Izvor: letsdoitworld.org

Saradnja Srbije i Alžira u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan 24. marta 2018. godine je, u okviru susreta prvog potpredsednika Vlade Srbije i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića sa ministrom spoljnih poslova Demokratske Republike Alžira Abdelkaderom Mesahelom, potpisao Memorandum o razumevanju između dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, održivog razvoja i obnovljivih izvora energije,  kojim će biti omogućena razmena znanja, iskustava i jačanje bilateralnih odnosa.