Home Blog Page 1082

Održana prezentacija brošure biološke raznovrsnosti Prokletija

Foto: nparkovi.me
Foto: nparkovi.me

U Centru za posetioce NP „Prokletije“ u Gusinju, u sklopu projekta prekogranične saradnje „Priroda bez granica“, održana je prezentacija brošure koja treba da predstavi biološku raznovrsnost regije Prokletija.

Na prezentaciji su učestvovali ljudi koji su radili na projektu i zvaničnici Opštine Plav, a vodili su je direktori projektne asocijacije Mikele Kardonaci i Alesandra Matilija.

Ova prezentacija treba da pokaže da granice ne smeju biti prepreka kada se radi o prirodi, već da se ta regija posmatra kao jedinstven prostor.

Projekat je finansijski podržan od Evropske komisije i Autonomne pokrajine Trentinj na severu Italije.

izvor: dan.co.me

Sandra Jovićević

U planu tretman opasnog otpada u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine izdalo je obaveštenje o prijemu zahteva, od strane preduzeća „INVESTFARM-IMPEX“ Beograd, za izdavanje dozvole za tretman opasnog otpada u mobilnom postrojenju

Aktivnosti koje gore pomenuto preduzeće preduzima je tretman organskih rastvarača u mobilnom postrojenju – destilatoru, marke D.W. RENYMANN ROTO-O-140 metodom destilacije.

Rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 30 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Uvid u podneti Zahtev, može se izvršiti u Ministarstvu zaštite životne sredine.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

EPS ulaže 800 miliona evra u hidroelektrane

Foto: EPS
Foto: EPS

Posle završetka svih revitalizacija hidroelektrana, očekuje se ukupno povećanje instalisane snage hidroelektrana za oko 166 MW, izjavio je direktor za strategiju EPS-a Aleksandar Jakovljević. Do sada je u revitalizaciju hidroelektrana i obnovljive izvore energije uloženo više od 200 miliona evra i do 2025. godine treba da bude uloženo još oko 600 miliona, rekao je Jakovljević na drugom međunarodnom zelenom forumu Elektroprivrede i zelena energija, u organizaciji Balkanmagazina i EPS-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva za rudarstvo i energetiku.

On je istakao da sektor hidroenergije, takođe, spada u obnovljive izvore energije, ali i da će EPS do 2025. ukupno uložiti u razvoj više od dve milijarde evra kako bi megavate učinio zelenijim. Taj novac će otići u obnovljive izvore energije, povećanje efikasnosti, zaštitnu životne sredine i dekarbonizaciju. Imamo oko 3.000 MW hidroelektrana, prosečne starosti oko 45 godina koje zahtevaju značajne investicije da bi zadržali taj potencijal. Neke revitalizacije su završene, neke su u toku, a neke u planu. Kao efekat toga ćemo izaći sa dodatnih više od 160 megavata.

On je rekao da je glavni cilj revitalizacije da se hidroelektranama produži vek, ali da je zbog savremen tehnologije povećana i instalisala snaga. Podseća da su u fazi razvoja i projekti vetroparka u Kostolcu od 66 MW, kao i solarna elektrana koja se razvija, zatim projekti iz malih hidroelektrana.

Postoje i neki drugi projekti koje analiziramo – vetar i solar u širem reigonu Kostolca i neki drugi projekti iz hidrosektora. EPS ulaže značjana sredstva i u druge segmente održivog razvoja i više od 2 milijarde evra će u periodu do 2025. godine biti uloženo da bi neke druge megavate učnio zelenijim nego što su trenutno, naveo je Jakovljević.

Kaže i da su obnovljivi izvori energije u EU sa 20 odsto 2010. godine porasli na 28 odsto, kao i da je gas najviše pao u proizvodnji, dok je proizvodnja iz lignita ostala nepromenjena. Takav veliki rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije je nastao zahvaljujući najvećim delom subvencionisanju na razlicite načine. Prema njegovim rečima, po megavat satu se sa više od 30 evra evra subvencioniše u Nemačkoj, a kod nas 0,77 evra.

izvor: rs.seebiz.eu

Sandra Jovićević

Povećava se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Pixabay

Udeo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji u Republici Srpskoj ima trend rasta i očekivano je da on sa 2,8 odsto u prošloj godini, već u 2018. poraste na 8,3 odsto, izjavio je u Beogradu izvršni direktor za tehničke poslove u Elektroprivredi Srpske Maksim Skoko.

On je, govoreći na Drugom međunarodnom zelenom forumu Elektroprivreda i zelena energija, naglasio da je ove godine udeo proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji u Republici Srpskoj 5,75 odsto, a da postojeća infrastruktura i projekti koje tek treba realizovati garantuju da će on biti i veći. Kako je naveo, postoji 65 proizvođača čiji je proizvodni kapacitet 53,6 MW, što znači na trećini realizacije Akcionog plana za ovu oblast. Zaostaje se u energiji vetra i biomasi.

On je ukazao da su proizvođači obnovljive energije u Republici Srpskoj dobili niz podsticaja i pogodnosti za priključenje na električnu mrežu, te da se sva energija koja uđe u sistem naplaćuje od potrošača.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Hrvatska odobrila sredstva za 16 reciklažnih dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Hrvatski ministar Tomislav Ćorić potpisao je odluku o finansiranju izgradnje sedam reciklažnih dvorišta u gradovima Sv. Ivan Zelina, Senju, Omišu, Pregradi i opštinama Brinje, Kapela i Jasenovac.

Prva dva Ugovora o dodeli bespovratnih sredstava potpisana su za projekte na području Sv. Ivana Zeline (2,03 miliona kuna EU sredstava) i Senja (3,87 miliona kuna EU sredstava), a uskoro se očekuje i potpisivanje ugovora sa drugim korisnicima. Za navedene je projekte osigurano 16,9 miliona kuna iz EU fondova, odnosno 85 odsto ukupne vrednosti projekata.

Projekti su odobreni u sklopu javnog poziva vrednog 144,5 miliona kuna za sufinansiranje gradnje reciklažnih dvorišta iz EU fondova za gradove i opštine. Jedinice lokalne samouprave dosad su prijavile 38 projekata za koje traže 96 miliona kuna EU sredstava. Ostali projekti još su u fazi evaluacija, a očekuje se i pristizanje novih prijava.

Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“ 2014.-2020. Hrvatskoj je na raspolaganju 3,6 milijardi kuna za projekte upravljanja otpadom. Uz projekte reciklažnih dvorišta trenutno se sufinansiraju i sanacije odlagališta otpada i gradnje centara za upravljanje otpadom, a u planu je raspisivanje javnih poziva za sufinansiranje projekata sortirnica i postrojenja za obradu biootpada.

Na području Hrvatske dosad su otvorena 84 reciklažna dvorišta.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Ekologija i ekološka bezbednost globalno postaju najvažnije u vođenju politike

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je u intervjuu listu Politika da svaki „zeleni dinar“ od taksi i naknada mora da bude potrošen na životnu sredinu i da će Evropska unija to postavljati kao uslov. Ekologija nije trošak, nego investicija za budućnost. Poslove vredne oko 15 milijardi evra, koliko nam treba za životnu sredinu, obaviće radnici u Srbiji i bićemo u prilici da otvorimo hiljade novih radnih mesta, ističe ministar Trivan.

Na konstataciju novinara da su u prethodnih deset i više godina izvori pijaće vode uglavnom prodati strancima, ministar Trivan ukazuje da su krivci za to oni koji su prodavali taj resurs našeg opstanka i da će se prave posledice videti kada nastane doba nestašice vode zbog klimatskih promena. Rasprodaja pijaće vode ravna je nacionalnoj katastrofi i mislim da bi, koliko god je moguće, trebalo da nalazimo načine kako to da vraćamo, naglašava ministar Trivan.

On kaže da su uz pijaću vodu, najvažnija globalna pitanja hrana i energetska obezbeđenost država, kao i ekološka bezbednost industrijskih kapaciteta koji mogu biti zloupotrebljeni za subverzivne delatnosti i terorizam. Zato su ekologija i ekološka bezbednost dobile najvažnije mesto u vođenju politike mnogih država. Onaj stari novi svetski poredak zamenjen je novim, novim svetskim poretkom, gde armije više nisu glavno sredstvo prinude, već ekološki standardi koji su postali glavna batina u svetskim odnosima, ističe ministar Trivan.

On upozorava da niko ne može da sačuva svoju samostalnost ako nema resurse da bude samoodrživ i dodaje da Srbija to može, jer ima resurse.

Ističući da je ugalj naš najvažniji resurs i da gotovo čitava Srbija, od Beograda do Dragaša, leži na ovom resuru, on podseća da u energetskom bilansu ugalj učestvuje sa čak 99 procenata. Nemamo izbora, nego da se oslonimo na ugalj, ali mi ekolozi opominjemo da je to jedan od najprljavijih energenata, naglašava ministar Trivan i dodaje da su nam potrebne nove tehnologije, poput takozvane TRIG tehnologije kojom se iz uglja proizvodi gas. On poručuje da je potrebno pronaći način da nam ugalj ne prlja životnu sredinu i da je gas kao energent višestruko manji zagađivač.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević

Kina gradi plutajuće nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki mediji su saopštili da je kineska nuklearnoenergetska kompanija CNNP najavila izgradnju čak 20 plutajućih nuklearnih elektrana za pokrivanje energetskih potreba na ostrvima i uz obale Južnokineskog mora.

Elektrane će biti postavljene na posebno izvedene barže, a snaga njihovog reaktora biće jednaka četvrtini uobičajenih, kopnenih reaktora. Barže i elektrane biće proizvedene u šangajskim brodogradilištima.

Prema rečima stručnjaka Nacionalnog instituta za proučavanje Južnokineskog mora (NISCCS), osim proizvodnje električne energije, elektrane će omogućiti i zaštitu okoline, praćenje vremenskih prilika i pomagati pri plovidbi, ali i istraživanju nafte i gasa.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Slovenci će plaćati i za 150 evra godišnje manji račun za struju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savez za zaštitu potrošača Slovenije sproveo je tokom juna i jula drugu aukciju za snabdevanje električnom energijom i gasom za potrebe hiljada slovenačkih potrošača koji su za to pokazali interes.

Alijansa je objavila tender u ime potrošača, gde su snabdevači ponudili energiju i tako je odabrana najbolja cena. Na taj način se već po drugi put postižu znatne uštede, a savez je sada započeo sa slanjem predračuna potrošačima s kalkulacijom najboljeg ponuđača.

U pitanju je preduzeće Gen Energija, koji je ponudio cenu od 0,03987 evra / kWh u jednoj tarifi, odnosno 0,02847 evra / kWh u nižoj tarifi i 0,04628 evra / kWh u višoj tarifi. Za gas, najbolja cena ostvarena na aukciji iznosila je 0,01590 evra / kWh.

U Savezu su izračunali da bi većina kupaca promenom snabdevača postigla uštedu od 50 do 150 evra godišnje, dok četvrtina može računati na uštedu od čak 150 evra godišnje uz ugovor na 12 meseci, u odnosu na dosadašnje troškove i to bez skrivenih troškova i kazni za raskid ugovora.

Za zajedničku licitaciju, do njenog održavanja, prijavilo se gotovo 13.000 kupaca, a novi se još javljaju i sada ih je 17.300, pa u Savezu misle da bi ukupne uštede s prihvatanjem cena iz aukcije (ako svi prihvate ponude), mogle iznositi i više od 1,8 miliona evra godišnje.

Na prvoj aukciji koja je 2014. organizovala Alijansa, 14.000 domaćinstava uštedelo je milion evra za električnu energiju. Ako kupac struje najbolju ponudu koju je dobio ZPS oceni povoljnijom, sklopiće u oktobru ugovor sa ponuđačem na godinu dana bez skrivenih troškova i kazne za otkaz ugovora.

Na slovenačkom tržištu postoji ukupno ukupno 16 trgovaca električnom energijom i 19 dobavljača gasa za privredu, prenosi Energetika-net. Predsjednica ZZPS-a Breda Kutin kaže da zadnjih godina broj promena dobavljača stagnira, a više od 20% potrošača vrlo je aktivno. Tri četvrtine domaćinstava uopšte nije promenilo snabdevača, a tu i leži najveći potencijal za uštedu.

Prelepi Orjen će uskoro postati zaštićeni park prirode

Foto: rtcg.me

Agencija za razvoj i zaštitu Orjena ubrzano radi na stvaranju uslova za što skorije formiranje preduzeća Park prirode Orjen, što će biti presudan korak ka efikasnoj zaštiti i valjanoj valorizaciji tog planinskog zaleđa.

Prema rečima eksperata iz Agencije za zaštitu životne sredine, Studija zaštite je u završnoj fazi i biće dostavljena do polovine septembra. To je osnovni dokument po kome će se na dalje sprovoditi sve aktivnosti na zaštiti Orjena. Samim činom formiranja Parka prirode podiće se atraktivnost celokupnog hercegnovskog zaleđa, a ciljanim delovanjem radiće se na povećanju posete Orjenu.

Potrebno je lokalnom stanovništvu predočiti sve pozitivne učinke formiranja parka, a u planu je uspostavljanje saradnje sa hercegnovskim školama u nameri da se pomogne organizacija edukativnih izleta, radi upoznavanja sa prirodnim karakteristikama Orjena.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

REVOLUCIJA U TERETNOM TRANSPORTU: Nemci prave električni autoban za hibridne kamione (FOTO) (VIDEO)

PrintScreen: YouTube/Siemens
Foto: Siemens

U Nemačkoj je nedavno počela izgradnja svojevrsnog električnog autoputa. Reč je o deonici autoputa A5 dužine 10 km između čvorišta Cepelinhajm u blizini aerodroma u Frankfurtu i čvorišta Darmštat.

Iznad voznih traka duž autoputa biće postavljeni električni vodovi koji će omogućiti da se električi kamioni tokom vožnje pomoću pantografa napajaju strujom.

Projekat razvija nemačka kompanija Siemens, a očekuje se da će kamioni moći moći da se kreću dvostruko brže i efikasnije nego sada, kada za pogon koriste dizel. Na primer, smatra se da bi se pri pređenih 100 000 km pri vožnji kamiona mase 40 tona na takvom autoputu mogle ostvariti uštede na gorivu na nivou 20 000 evra, prenosi Energetika-net.

Radi se o hibridnim kamionima koji su opremljeni pantografom (poput onih kod tramvaja ili trolejbusa). Pomoću “trole” oni se napajaju električnom energijom iz vodova okačenih iznad saobraćajnice, a kada se ukase potreba za tim, lako mogu da se prebace na uobičajeni, dizel motor.

AUDI: Pravićemo elektromobile sa solarnim panelima na krovu

Foto: Audi
Foto: Audi

Audi i kompanija Alta Devices zajedničkim su snagama razvili tehnologiju za integriranje tankih, a efikasnih solarnih ćelija u panoramske staklene krovove automobila.

Ugrađivanje solarnih fotonaponskih kolektora u panoramski krov električnih automobila omogućilo bi dopunjavanje njihovih baterija ili pokretanje neki od električnih sistema vozila tokom vožnje, čime bi se produžio period autonomije između dva punjenja.

Krajnji cilj Audija jeste da naprave automobil kojem bi čitav krov funkcionisao kao solarna ploča i tako pomagao pri punjenju baterija iz čistog, obnovljivog izvora.

Iako čelnici kompanije iz Ingolštada kažu da njihove nove tanke i savitljive solarne ćelije imaju efikasnost od preko 25%, kao i da rade u uslovima slabijeg osvetljenja i pri visokim temperaturama, za sada ne otkrivaju koliko bi električne energije zaista mogle da proizvedu ćelije koje pokrivaju relativno malenu površinu kakva je krov automobila.

Za pretpostaviti je da bi njihov ukupni efekat na doseg automobila do sjedećeg punjenja bio relativno mali. Ipak, oni se nadaju da je to tek prvi korak ka budućnosti u kojoj će biti moguće imati automobile koji idu u potpunosti na solarni pogon, s autonomijom prihvatljivom prosečnom korisniku.

Prvi prototip ovakvog električnog automobila sa solarnim krovom prikazaće, kako najavljuju, već do kraja ove godine.

Energija iz obnovljivih izvora prioritet

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da će naša zemlja do 2020. godine imati više od 600 megavata struje iz obnovljivih izvora energije, pri čemu je predviđeno da se 500 megavata obezbedi iz energije vetra, a 100 megavata iz hidro sektora i biomase.

Antić je na otvaranju drugog međunarodnog Zelenog foruma “Elektroprivrede i zelena energija”, rekao da ćemo tako imati oko dve trećine investicija iz obnovljiih izvora energije i trećinu iz sektora uglja. Obnovljivi izvori nemaju alternativu i bez ikakve dileme su budućnost. To je naša obaveza prema generacijama koje dolaze i to će biti naš prioritet, naglasio je ministar i podvukao da je Vlada napravila krupne korake kada je reč o obnovljivim izvorima energije.

On je precizirao da na današnji dan na mreži imamo 205 elektrana sa 97,5 megavata iz obnovljivih izvora, poručivši da će država nastaviti još intenzivnije da pruža podršku kompanijama i pojedincima koji žele da investiraju u ovu oblast. Prema njegovim rečima, treći vetropark „Alibunar“ će u septembru sa svojih osam megavata preći na više od 100 megavata struje. Takođe, kako je naveo, u narednoj godini ćemo imati na mreži još 110 megavata iz vetra koji će se obezbediti iz projekata „Alibunar“ i „Košava“, dok će 2019. godine biti proizvedeno još 262 megavata struje iz projekata „Kovačica“ i „Čibuk“. Antić je izrazio očekivanje da će se i za projekat „Plandište“ vrlo brzo resornom ministarstvu dostaviti očekivana dinamika od 102 megavata električne energije.

Srbija je napravila ozbiljan iskorak i u promociji biomase, ali mora mnogo više da koristi taj potencijal, poručio je on, ističući da imamo potencijal obnovljivih izvora energije od 5,6 miliona tona ekvivalentne nafte na godišnjem nivou, a iz biomase 3,3 miliona ili oko 60 odsto. Antić je napomenuo da se vrše i značajna istraživanja o korišćenju geotermalne energije, uz napomenu da bi Srbija trebalo da razmišlja i o dodatnim hidro kapacitetima i o gasnoj elektrani koja bi bila podrška sistemu.

Istovremeno, on je rekao da će naša zemlja, radi usklađivanja sa Poglavljem 27, u oblasti energetike morati da uloži još 700 do 900 miliona evra. Srbija vrlo jasno zna svoje obaveze i već radi na tome, naveo je ministar i naglasio da moramo da imamo visokoefikasna postrojenja, sisteme za rešavanje praškastih zagađivača i sisteme za odsumporavanje i denitrifikaciju.

Prema njegovim rečima, naša zemlja je na izgradnju elektrofiltera i denitrifikaciju izdvojila približno 200 miliona evra. Svaki blok koji planiramo da gradimo posle 2023. godine imaće elektrofilter i sistem za odsumporavanje i dentrifikaciju, a biće rekonstruisan tako da mu se povećava efikasnost, objasnio je Antić.

Međunarodni zeleni forum “Elektroprivrede i zelena energija” organizuje „Balkanmagazin“ u saradnji sa EPS-om, pod pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike.

izvor: srbija.gov.rs

Analiza potreba lokalnih samouprava – otpad i otpadne vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju izrade analize potreba i plana podrške koju će Ministarstvo zaštite životne sredine u narednom periodu pružati jedinicama lokalne samouprave, Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila upitnike za prikupljanje podataka o trenutnom stanju u oblastima upravljanja otpada i otpadnim vodama.

Popunjene upitnike potrebno je dostaviti najkasnije do ponedeljka, 4. septembra 2017. godine, elektronski, na adresu mr Nebojše Redžića, načelnika Odeljenja Nacionalnog registra izvora zagađivanja.

Upitnici se mogu preuzeti na sledećem linku.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Slovenija proizvela manje električne energije nego prošle godine

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

U Sloveniji je ove godine proizvedeno manje električne energije nego prošle godine. Prema podacima slovenskog Ministarstva za infrastrukturu proizvodnja je u prvom polugodištu manja za šest odsto u odnosu na 2016. godinu.

Ukupno je u mrežu preuzeto 11.971 GWh, od čega vlastita proizvodnja čini 7.229 GWh ili 60 odsto, a iz uvoza je stiglo 4.743 GWh. Hidroelektrane su proizvele 32 odsto manje električne energije nego godinu pre, NE Krško 3 odsto manje nego prošle godine, a nešto manja je bila i proizvodnja spojena na distribucionu mrežu.

U prvoj polovini godine uvezeno je 13 odsto više električne energije nego u istom periodu prošle godine. Neto potrošnja u Sloveniji ove godine iznosila je 6.775 GWh ili 60 odsto, dok je izvoz činio 4.749 GWh ili 40 odsto ukupne bruto potrošnje.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Proizvodnja električne energije u BiH u maju smanjena za 20 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bruto proizvodnja električne energije u BiH u maju je iznosila 1.003 GWh, što je za 20 odsto manje u odnosu na isti mesec 2016. godine.

U ukupnoj bruto proizvodnji hidroelektrane su učestvovale 26,7 odsto, a termoelektrane 73,3 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH. Bruto proizvodnja hidroelektrana u maju iznosila je 268 GWh, što je manje za 41,8 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine, te manja za 17,4 odsto u odnosu na april ove godine.

Bruto proizvodnja termoelektrana u maju iznosila je 735 GWh, što je za 7,3 odsto manje u odnosu na isti mesec lani, te za 10,30 odsto manje u odnosu na april ove godine.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

U toku je energetska sanacija OŠ Sremski front u Šidu

Foto: OŠ Sremski front
Foto: OŠ Sremski front

U toku su radovi na kompletnoj sanaciji i rekonstrukciji Osnovne škole Sremski front u Šidu, za koje su sredstva u visini od 50 miliona dinara obezbeđena preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Radovi podrazumevaju kompletnu sanaciju škole stare više od četiri decenije. Trenutno se radi demontaža podova, obavljaju se radovi na rekonstrukciji i zameni vodovodne i kanalizacione mreže u sanitarnim čvorovima, demontira se rasveta i obavljaju se pripreme za molerske radove. Paralelno je u toku i demontaža fasadne stolarije i postavljenje novih pvc prozora.

Za radove na investicionom održavanju i poboljšanju energetske efikasnosti u ovoj školi, biće uloženo oko 50 miliona dinara obezbeđenih preko Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima. U odnosu na planirani iznos od 70 miliona dinara potrebnih za rekonstrukciju, biće ostvarena značajna ušteda.

Rok za završetak radova je 90 dana, a tokom trajanja nastava će biti organizovana u drugim šidskim školama.

izvor: rtv.rs

Sandra Jovićević