Home Blog Page 104

Globalni okvir za hemikalije: Korak ka čistijoj budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Kondratiev)

U nastojanju da se sačuva životna sredina i obezbedi sigurnost stanovništva, zemlje širom sveta postigle su konsenzus o Globalnom okviru za hemikalije. Ovaj inovativni sporazum, koji je naišao na podršku mnogih vlada i industrija, ima ambicioznu viziju stvaranja sveta u kojem su rizici od hemijskog zagađenja minimalizirani, osiguravajući pritom zaštitu ekosistema, biljnog i životinjskog sveta, kao i ljudskog zdravlja. Dogovoren je na petoj Međunarodnoj konferenciji o upravljanju hemikalijama ( ICCM5 ) u Bonu, a cilj je pre svega ukinuti najštetnije hemikalije, a potom postepeno prelaziti na ostale.

Srž ovog okvira čini 28 ciljeva koji su usredsređeni na bolje upravljanje hemikalijama i otpadom. Do 2030. godine, vlade širom sveta obavezale su se da će formirati regulativu koja će smanjiti hemijsko zagađenje i istovremeno podržati uvođenje bezbednijih alternativa. U skladu s tim, industrijski sektor takođe je izrazio posvećenost smanjenju zagađenja i negativnih uticaja hemikalija do istog roka, navodi se na sajtu UNEP-a.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Poseban segment ovog sporazuma odnosi se na postepeno ukidanje upotrebe visoko opasnih pesticida u poljoprivredi do 2035. godine, naročito u situacijama gde su dostupne bezbednije opcije.

Finansijska podrška realizaciji ovog okvira obezbeđena je kroz osnivanje specijalizovanog fonda pod okriljem Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu. Fond je otvoren za doprinose vlada, privatnog sektora, nevladinih organizacija i fondacija, a Nemačka je već dala početno obećanje od čak 20 miliona evra.

S obzirom na alarmantne podatke Svetske zdravstvene organizacije o dva miliona smrtnih slučajeva godišnje usled hemijskog zagađenja, hitnost primene ovog okvira postaje još evidentnija. Zagađenje ne ugrožava samo ljudsko zdravlje, već i ekosisteme i biološku raznovrsnost, stvarajući globalni problem.

Energetski portal

EVROPSKA SOLARNA INDUSTRIJA UPOZORAVA NA UVOZNE CARINE

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Evropska industrija solarne energije upozorila je kreatore politike da ne uvode carine na uvoz, usred straha da bi prekid isporuke proizvoda iz Kine ozbiljno oštetio sposobnost Evrope da brzo proizvede čistu energiju.

Poziv dolazi u trenutku kada Brisel i evropske vlade razmatraju strožu akciju po pitanju uvoza dok nastoje da prošire proizvodnju čiste tehnologije u Evropi i smanje oslanjanje na Kinu za proizvode potrebne za zelenu tranziciju.

Evropska komisija je ovog meseca pokrenula istragu koja bi mogla da dovede do tarifa za zaštitu proizvođača iz EU od jeftinijeg uvoza kineskih električnih vozila.

U međuvremenu, Nemačka ispituje opcije uključujući trgovinsku zaštitu kako bi zaštitila lokalne proizvođače solarne energije od pada globalnih cena, pokazao je vladin dokument koji je Rojters video.

Pročitajte još:

„Tarife nisu dobar odgovor na trenutne izazove u evropskoj solarnoj industriji“, rekao je Gunter Erfurt, direktor odbora industrijske grupe SolarPower Europe, čiji članovi uključuju proizvođače, velike kupce i kompanije.

„Umesto da sankcionišemo celu industriju kroz tarife, moramo da podstaknemo solarne instalacije koje potiču iz otporne evropske solarne proizvodnje. Na ovaj način, korišćenje solarne energije može da se nastavi neometano, dok evropska proizvodnja solarne energije može da raste“, rekao je Erfurt, koji je izvršni direktor švajcarskog proizvođača solarnih panela Meier Burger.

Strategija gubitka

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

U saopštenju, SolarPower Europe navodi da bi trgovinske barijere na solarnu energiju bile „strategija gubitka“ i pozvao ih da umesto toga pomognu lokalnim proizvođačima da rastu – uključujući olakšavanje podrške lokalnim fabrikama prema pravilima EU o državnoj pomoći.

SolarPower Europe nije eksplicitno pomenuo Kinu.

EU dobija više od 90 odsto svojih ingota (komad metala) i pločica za solarne panele iz Kine, prema podacima Evropske komisije.

Evropski proizvođači se žale na „poplavu“ kineskih solarnih modula na evropsko tržište koji se nude po cenama ispod proizvodnih troškova i primoravaju ih da smanje svoje.

Ali industrija strahuje da bi ograničavanje kineskog snabdevanja izazvalo ponavljanje perioda 2013-2018, kada su evropske instalacije solarne energije privremeno pale – što se poklopilo sa ograničenjima EU za bescarinski uvoz kineskih solarnih panela i ćelija.

EU je prošle godine instalirala rekordnih 40 gigavata solarne energije.

Izvor: EURACTIV

Počinju prijave za polaganje stručnog ispita za čuvara zaštićenog područja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je da od 03. oktobra 2023. godine počinju prijave za polaganje stručnog ispita za čuvara zaštićenog područja.

Kako se navodi, pravo na polaganje stručnog ispita imaju osobe koje su zaposlene kod upravljača zaštićenog područja, na radnom mestu čuvara zaštićenog područja, sa najmanje srednjom stručnom spremom i uz propisano podnetu dokumentaciju.

Svi zainteresovani moći će da prijavu za polaganje ispita u novembarskom roku dostave do 10. oktobra.

Pročitajte još:

Na teritoriji današnje Srbije, Obedska bara prvo je područje koje je stavljeno pod zaštitu i to 1874. godine.

Zaštićena područja klasifikovana su na sledeći način – strogi rezervat prirode, specijalni rezervat prirode, nacionalni park, spomenik prirode, zaštićeno stanište, predeo izuzetnih odlika i park prirode.

Prisećanja radi, nedavno su potpisani ugovori za unapređenje stanja i očuvanje zaštićenih područja, koji po prvi put Ministarstvo direktno dodeljuje lokalnim samoupravama, kako bi unapredili zaštićena područja na njihovim teritorijama koja su proglašena od strane Vlade.

Energetski portal

Osniva se Evropski pčelarski savez

Foto-ilustracija: Unsplash (Arwin Neil Baichoo)
Foto-ilustracija: Pixabay (Stefan Schweihofer)

Nakon više od godinu dana kosultacija na više nivoa u okviru više zemalja šireg regiona u Višnjoj Gori u Sloveniji, u Kući kranjske pčele, održan je oficijelni inicijativni sastanak za osnivanje Evropskog pčelarskog saveza, navodi se na sajtu Saveza pčelarskih organizacija Srbije.

Sastanku su prisustvovali predstavnici pčelarskih saveza Slovenije, Češke, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine (Republike Srpske), Makedonije i Crne Gore, koji su se dogovorili da pristupe osnivanju Evropskog pčelarskog saveza.

Glavna tri cilje osnivanja Evropskog pčelarskog saveza su:

  • Borba protiv falsifikovanog meda koji je preplavio tržište Evrope 
  • Borba za uvođenje posebnih subvencija po košnici po osnovu doprinosa oprašivanju gajenog i negajenog bilja i unapređenja ekologije 
  • Borba protiv nepravilne upotrebe pesticida otrovnih za pčele 

Kako navode, pored ova tri glavna, postoji spisak ciljeva koji je jako dug i sveobuhvatan i biće predstavljen u narednom periodu.

Dogovoreno je da se osnivačka skupština Evropskog pčelarskog saveza održi u Srbiji, u Rači, u Centru za obrazovanje Pogona za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a ”NAŠ MED” doo, 10. februara 2024. godine. 

Energetski portal

Nove akcize na naftne derivate, može li Uredba da ukoči poskupljenja u maloprodaji

Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene sirove nafte od septembra raste i u protekle dve sedmice je oko 95 dolara, što je najviši nivo od početka godine. Potražnja za naftom raste, a na evropskom tržištu ima i nestašica dizela. U Srbiji je u petak dizel poskupeo, benzin pojeftinio. Veće su i akcize na naftne derivate – koliko Uredba o ograničenju cena koči njihovo prelivanje na cene u maloprodaji i kretanjima naftnog tržišta.

Generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Tomislav Mićović rekao je da su tek od nedelje veleprodajne cene nešto više, a maloprodajne cene su u skladu sa Uredbom koja je na snazi već 20 meseci, određuje je država od svakog petka do narednog petka.

„Znači, prethodnog petka, 29. septembra, na snazi su bile niže akcize i jedino to je moglo da se ubaci u formulu u kojoj se izračunava maksimalna maloprodajna cena. Sledećeg petka će to biti sasvim drugačije. Maloprodavci koji prodaju po ovim maksimalnim cenama, pitanje je da li će za taj novac moći da kupe sledeći litar goriva u veleprodaji“, kaže Mićović.

Prema njegovim rečima, nije samo akciza ta koje utiče na veleprodajnu cenu, to jeste jedna bitna komponenta, ali ima i drugih uticaja, drugih parametara.

Na pitanje da li su naftne kompanije već ukalkulisale nove akcize, kaže da one to moraju da urade.

„Moraju da ukalkulišu i moraju državi da plate zapravo taj uvećani iznos na benzin, dizel. Znači ima još nekoliko derivata koji nisu toliko zanimljivi za potrošača neposredno, ali sve te akcize su naravno povećane od nedelje i svi koji stavljaju na tržište te derivate nafte moraju da plate veće akcize. Ali činjenica je i da dve godine nisu povećavane i nisu korigovane cene akciza“, napomenuo je.

Istakao je da je za tržište vrlo bitno da stabilnost snabdevanja tržišta ne bude ugrožena limitiranjem marže.

Na evropskom tržištu je već vidljiva nestašica dizel-goriva.

„Za dizelom je jednostavno jako velika potražnja. Imamo još nekoliko faktora, recimo ova promena u strukturi sirove nafte koje se prerađuje takođe utiče na rad rafinerija. Imamo neke zastoje rafinerija, imamo rast potražnje srednjih destilata, uključujući i mlazna goriva. Sve to zajedno, kad se sabere, dovelo je do toga da imamo blagi deficit dizela što znatno razdvaja tu cenu, to se zove krekar, razlika između cene dizela i sirove nafte“, istakao je Mićović.

Pročitajte još:

Dizela ima dovoljno, ali mala otpornost na poremećaje

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Međutim, kako kaže, i kod nas i u regionu dizela ima dovoljno, ali smo manje otporni na poremećaje.

„Ukoliko dođe do nekog poremećaja, te rezerve su vrlo limitirane i teško možemo očekivati da bilo ko može tako brzo i lako da nadoknadi nedostajući dizel. Tako da su važne nacionalne zalihe, koje mogu da pomognu u takvim situacijama da se premosti. Zasad nema poremećaja i poremećaji se svakako ne mogu najavljivati“, rekao je Mićović.

Napomenuo je da po raznim osnovama država povećala zalihe – imamo obavezne rezerve derivata nafte, imamo Republičku direkciju za robne rezerve, imamo operativne rezerve naftnih kompanija, a one su na višem nivou nego što su ranije bile.

Međutim, kako kaže, zalihe nikada nisu dovoljne, a s druge strane, ako preterate u formiranju zaliha, onda je to malo preskupo, pa treba naći pravi balans.

„Međunarodna agencija za energetiku je zapravo posle tri kvartala konstatovala da će 2023. zaista biti znatno veća potražnja za naftom i ukupna potrošnja će biti na rekordnih skoro 102 miliona barela na dan. I to niko nije očekivao da će se desiti 2023. godina, ali evo, ostvaruje se“, kaže on.

Kako je istakao, neki izvori kažu da će OPEK nastaviti i iduće godine da smanjuje proizvodnju.

„Oni će se truditi da održe cenu, ja mislim na ovom nivou, upravo sad je 92-93 dolara po barelu, jer ukoliko cena bude preko 100 dolara po barelu, to će znatno uticati na potrošnju. To ne ide nikomu prilog. Nije samo ponuda nafte nestabilna, nego i potražnja vrlo fluktuira“, zaključio je Mićović.

Izvor: RTS

Poduhvati EPS-a: izgradnja vetroparka, solarne elektrane i završetak revitalizacije HE “Đerdap”

Foto: EPS (Danilo Mijatović)
Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Stručni timovi Elektroprivrede Srbije (EPS) veoma su aktivni, rade na izgradnji vetroparka, solarne elektrane, a polovinom oktobra očekuje se završetak poslednje faze revitalizacije hidroelektrane (HE) “Đerdap 1”.

Vetropark na području požarevačke gradske opštine Kostolac, pilot projekat EPS-a u oblasti proizvodnje električne energije iz snage vetra, ukupne snage 66 megavata, što je dovoljno za potrošnju oko 30.000 potrošača, biće priključen na mrežu do kraja 2024. godine. Planirana godišnja proizvodnja je 184 miliona kilovat – časova godišnje. Projekat se sastoji od 20 vetroturbina snage po 3,3 megavata, a vetropark će se prostirati na lokacijama Drmno, Petka, Ćirkovac i Klenovik na mestu iscrpljenih površinskih kopova i odlagališta termoelektrane i kopova „Kostolac“, saopšteno je predstavnicima medija na lokaciji Klenovik.

Stubovi sa vetrogeneratorima koji će, računajući i propelere, dostizati visinu oko 180 metara isporučiće i postaviti kompanija Siemens Gamesa Renewable Energy iz Danske i Beograda.

Pročitajte još:

Predrag Đorđević, rukovodilac projekta najveće energetske kompanije u Srbiji je rekao da se projekat finansirati iz kredita Nemačke razvojne banke (KfW banke) u vrednosti od 80 miliona evra i realizovati u skladu sa strateškim ciljevima Srbije u oblasti obnovljivih izvora energije utvrđenih Strategijom razvoja energetike

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Republike Srbije do 2025, sa projekcijama do 2030. godine, koji se odnose na povećanje udela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u Srbiji. EPS-u su odobrena sredstva u iznosu od 30 miliona evra od WBIF. Na projektu će biti angažovana domaća radna snaga, a među izvođačima radova biće i firme iz Alžira, Španije i drugih zemalja.

U toku su neophodna istraživanja o uticajima vetroparka na okolinu i analiza migratornih puteva slepih miševa i različitih vrsta ptica. Predviđena je i izgradnja trafostanice, razvodnog postrojenja, unutrašnje kablovske mreže i saobraćajnica.

Solarna elektrana „Petka“

Sunce kao „pogon“ za proizvodnju struje biće iskorišćeno na odlagalištu površinskog kopa „Ćirkovac“ u solarnoj elektrani „Petka“, čija izgradnja je u planu, a vrednost investicije je 1,3 milijarde dinara. Prvo fotonaponsko postrojenje imaće instalisanu snagu od 9,75 megavata i godišnju proizvodnju od 15,6 gigavat-časova. Solarni paneli prostiraće se na površini od 11,6 hektara.

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC
)

„Solarna elektrana finansira se novcem EPS-a. Predviđeni rok za realizaciju projekta je 15 meseci i očekuje se da SE „Petka“ bude na mreži krajem sledeće godine. Planirana je ugradnja 18.720 fotonaponskih modula, a elektrana će imati 10 transformatorskih stanica i jedno razvojno postrojenje, odakle će se struja plasirati na trafostanicu Požarevac“, rekao je Željko Ilić, direktor proizvodnje električne energije u „Kostolcu“.

Prema njegovim rečima, pošto je ovo pilot projekat radiće se fiksni oslonci na panele, a razmotriće i fleksibilan ugao pri izgradnji većih solarnih elektrana. Paneli će se sklopiti u fotonaponsko polje i sastojaće se od 32 modula.

Period povraćaja uloženih sredstava je 12 godina, a eksploatacija solarne elektrane trajaće 25 godina. Posle isteka tog roka menjaju se paneli, a ostaje konstrukcija i infrastruktura, ali i putevi koji čine veoma značajan deo ukupnih ulaganja u ovu solarnu elektranu.

Iliće je rekao da termoelektrana „Kostolac B“ izvozi gips i proizvodi pepeo, a i iz sagorevanja uglja proizvede se 350.000 tona gipsa i milion tona pepela.

Završetak revitalizacije HE „Đerdap 1“

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Inženjeri hidroelektrane (HE) Đerdap, stručnjaci domaćih naučnih institucija i ruske firme „Silovija mašini“ znanjem i radom uspešno završavaju poslednju fazu revitalizaciju HE „Đerdap 1“, koja je započeta 1. septembra 2022. Tada je zvanično započeta poslednja, šesta etapa revitalizacije agregata A3. Posle oko 14 meseci predviđeno je da se agregat vrati u redovan rad. Rok za završetak je 15. oktobar 2023.

„Montaža je pri kraju i očekujemo prvo pokretanje agregata. U toku je faza finog podešavanja, a završena je glava motora. Trenutno radimo na povezivanju kablova, ispitivanjima, a zatim sledi sinhronizacija agregata na mrežu“, rekao je Radovan Mitrović, direktor za proizvodnju električne energije HE „Đerdap“ i dodao da uskoro ulaze u detaljnu kontrolu protočnog trakta, proveru lopatica i dubinskog trakta.

„Najveći deo koji se montira u jednom komadu je rotor glavnog generatora težine 610 tona i prečnika 14,152 metara. Rotor je jedan od najvažnijih sklopova agregata. Nјegova demontaža obavlјena je uz pomoć pet hidrauličnih dizalica nakon čega su se spojile specijalne traverze nosivosti 680 tona, namenjene za prenos rotora. Za prenos traverze korišćena su dva krana nosivosti 400 tona, rekao je Mitrović.

Foto: EPS (Danilo Mijatović)

Radno kolo turbine sa šest lopatica težine 350 tona je najatraktivniji deo koji se montira u jednom komadu.

U revitalizovane agregate do sada je ugrađeno oko 40 kilometra energetskih i signalnih kablova. U agregate je ugrađena najmodernija oprema domaćih, ali i svetskih proizvođača.

Paralelno sa demontažom, pripremlјena je podloga za odlaganje rotora na spolјašnji montažni plato. Postavlјeno je šest čeličnih oslonaca radi odlaganja rotora, kao i vijčane dizalice ispod kočionog diska rotora.

Revitalizovani agregat A3 proizveo je najviše energije od svih ostalih, koliko ih je instalirano u mašinskoj hali HE „Đerdap 1“. Na energetski sistem Srbije sinhronizovan je 3. marta 1971. godine s nominalnom snagom generatora 176,3 megavata. Koliko je ovo vredna mašina ilustruje podatak da je na mreži proveo 347.561 čas i proizveo neverovatnih 48,6 milijardi kWh električne energije.

Kada se završi i poslednja faza revitalizacije naša najveća HE imaće veću snagu i pouzdanost, kao i duži radni vek za narednih 30 do 40 godina.

Mirjana Vujadinović Tomevski

GARAGE SALE ProCredit Banke – zašto su nam važna 4R

Foto: ProCredit Bank
Foto: ProCredit Bank

ProCredit Bank Srbija u cilju druženja i zabave, ali i ekološke aktivnosti i humanosti svojih zaposlenih, organizovala je PROCREDIT GARAGE SALE.

Kako bi sakupili novac i prosledili ga u humanitarne svrhe, donirali su polovne ali očuvane stvari, koje su izložili za prodaju na dečijem market za velike u njihovim poslovnim garažama na Novom Beogradu.

Takođe, organizovana je radionica za reciklažu i eko kviz za najmlađe, a održana je i licitacija vrednijih polovnih stvari.

Prisutni su imali priliku da nauče zbog čega je važna 4R (Reduce, Reuse, Recycle, Recover), ističući REUSE kao odličan model štednje resursa, zato što se na taj način čuva planeta, a korišćenim stvarima daje produžena upotrebna vrednost.

,,Smatramo da je GARAGE SALE kao vid edukativno-humanitarno-ekološke zabave sjajan primer i za druge kompanije da sa svojim zaposlenima doprinesu buđenju eko svesti i očuvanju našeg eko okruženja’’, navode iz Banke.

Pročitajte još:

Više od jedne decenije ProCredit Bank Srbija posluje odgovorno i posvećeno unapređenju održivog razvoja.

Zeleno poslovanje kompanije ogleda se u različitim aspektima, kao što je posebna Služba za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine sa ekspertima koji se bave internim sistemom energetskog menadžmenta, a koju jedino ova banka ima već 10 godina. Takođe, predstavljaju jedinu banku u zemlji koja poseduje standard ISO 14001:2015, koji se odnosi na upravljanje zaštitom životne sredine.

ProCredit Banka aktivno finansira GREEN projekte, odnosno projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, među kojima su najveće solarne elektrane u Srbiji – Solaris 1, Solaris 2 i DeLasol, a takođe Banka je i prvi kupac električne energije sa garancijom porekla iz obnovljivih.

Njihov vozni park ima 100 odsto električna i hibridna vozila, a u zemlji su postavili mrežu od 46 punjača za električna vozila, koji su građanima dostupni besplatno.

Pored toga, u svakodnevnom radu ne koriste jednokratnu plastiku, a kada je reč o papiru koriste samo reciklirani.

,,Sve zaposlene edukujemo o mogućnostima i principima zaštite životne sredine – jer i malim koracima možemo učiniti mnogo za našu planetu!’’, navode iz ProCredit Banke.

Izvor: ProCredit Bank Srbija

Još jedan uspešan edukativni skup Energetik energije d.o.o. sa proizvođačima

Foto: Energetik energija
Foto: Energetik energija

Kompanija Energetik energija d.o.o. nedavno je održala dugo očekivani edukativni sastanka sa svojim partnerima/proizvođačima Sungrow i K2 Systems.

Dnevni red obrazovnog sastanka je bio struktuiran tako da omogući temeljno istraživanje najnovijih trendova, tehnoloških dostignuća i najboljih praksi u fotonaponskom sektoru. Ovo je uključivalo prezentaciju celokupnog Sungrow portfolija, od invertera, baterija i novih optimizatora, a sve je upotpunjeno prezentacijom nove verzije iSolarCloud aplikacije, čime su prisutni imali priliku da saznaju najnovije vesti iz prve ruke i dobiju odgovore na pitanja. Za kraj, K2 Systems je pružio uvid u najnovija dešavanja, uključujući tri nove konstrukcije koje su dostupne u okviru ponude Energetik energije.

Na ovom uspešnom edukativnom sastanku je Rikardo Frizingeli, izvršni direktor Energetik Energija d.o.o., predstavio veliki projekat: potpuno novu B2B platformu i Web sajt koja će revolucionisati korisničko iskustvo i podići ga na viši nivo.

Korak napred u korisničkom iskustvu

Pristup naprednog razmišljanja Energetik energije ponovo zauzima centralno mesto lansiranjem B2B platforme. Ova platforma je dizajnirana tako da potpuno transformiše način na koji preduzeća komuniciraju, nudeći visok nivo pogodnosti, pristupačnosti i vrednih uvida.

Direktan pristup informacijama o akcijama

Jedna od najvažnjih karakteristika platforme je njena sposobnost da pruži direktan uvid u dostupnost Energetikove zalihe u lokalnom skladištu. To znači da više nema nagađanja i nesigurnosti – korisnici mogu trenutno da pristupe podacima o zalihama u realnom vremenu. Ova neverovatna funkcija kupcima daje informacije koje su im potrebne za donošenje odluke i time ih osigurava da dobiju proizvode koje žele i tačno kada im trebaju.

U prevodu, precizno planiranje i rokovi više neće biti problem.

Pročitajte još:

Obaveštenja – na jedan klik

Zamislite da prvi dobijete informacije o proizvodima koji stižu, ne samo njima, već i onima na zalihama. Sa sistemom obaveštavanja B2B platforme, korisnici će imati mogućnost da dobijaju obaveštenja o dopunjenim zalihama željenih proizvoda i još mnogo toga.

Transparentne informacije o cenama

Foto: Energetik energija

Transparentnost je temelj poverenja i Energetik energija u potpunosti razume važnost toga. B2B platforma nudi kompletne informacije o cenama koje korisnicima omogućavaju pristup jasnim i ažuriranim cenama za sve proizvode. Bez skrivenih troškova, bez iznenađenja.

Lako naručivanje

Ono po čemu se platforma ističe je njena funkcija lakog naručivanja. Korisnici mogu lako da naručuju sa bilo kog mesta i u bilo koje vreme, sa samo nekoliko klikova. Bez obzira da li ste u kancelariji, na krovu, kod klijenta ili u udobnom domu, kupci će sada uživati u slobodi naručivanja koja im omogućava da naručuju kada im odgovara. Ova funkcija pomaže u planiranju i predviđanju rokova. Pojednostavljeno rečeno, što brže instalater dobije proizvod, to je pre završen posao i ima više vremena za nove projekte.

Samo za registrovane korisnike

Posvećenost Energetik energije poboljšanju korisničkog iskustva i pojednostavljenju procesa kupovine dokaz je njihove posvećenosti i zadovoljenju potreba kupaca. Platforma će biti dostupna samo registrovanim korisnicima. Oni će imati direktan uvid u zalihe, dobijaće obaveštenja o nadolazećim proizvodima, cenama i mogu da naručuju sa bilo kog mesta i bilo kada.

Pre pokretanja platforme Energetik energija e obavestiti sve svoje  klijente da se registruju i počnu da koriste u funkcijama kreiranim za njihove potrebe.

“Kao i uvek, naša potreba da ispunimo sve zahteve kupaca se ogleda u svakom segmentu rada i inspiriše nas da podignemo standarde međusobne interakcije i uspešne saradnje sa svakim korisnikom ili entuzijastom u sektoru obnovljive energije”, poručuju iz kompanije.

Izvor: Energetik energija

,,Zelena radionica“ – unapređenje znanja i tehnika u oblasti cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

,,Zelena radionica’’ koja ima za cilj obuku umereno na unapređenje znanja i tehnika u oblasti cirkularne ekonomije, biće održana 7. oktobra u Work Space One.

Glavni predavač na radionici je dr Olga Gavrić, koja je angažovana u izvođenju predavanja i vežbi na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu,  i ima veliko iskustvo u domaćim i stranim projektima iz oblasti životne sredine.

Cirkularna ekonomija se bazira na dva osnovna principa: (1) efikasno upravljanje resursima i (2) smanjenje otpada. Ukratko, cirkularna ekonomija pretpostavlja korišćenje otpada kao ulazne sirovine u nekom drugom (sekundarnom) proizvodnom procesu. S tim u vezi, ima širok spektar primene počev od (poljoprivredne, prehrambene, industrijske) proizvodnje, građevinarstva, zaštite životne sredine i drugo.

Radionica se realizuje kroz interaktivna predavanja, studije slučaja, diskusiju i primere dobre prakse koji će olakšati prilagođavanje novim uslovima poslovanja koje nosi zelena i cirkularna ekonomija.

Imajući u vidu multidisciplinarni karakter zelene ekonomije, na radionici mogu uzeti učešće različiti profili poput zaljubljenika i boraca za životnu sredinu, studenata, ekonomsita, inženjera, itd.

Agendu događaja, način prijavi i dodatne informacije pogledajte ovde

Energetski portal

Energy Week Wetsern Balkan 2023: Agenda je u pripremi i obećava veliki uspeh

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako se konferencija Energy Week Wetsern Balkan približava, dnevni red konferencije obećava izuzetan uspeh.

Pripremite se za prvi dan EWWB-a uz najnovije informacije.

Tradicionalno, Energy Week Wetsern Balkan ima SVEČANO OTVARANJE sa pozdravnim obraćanjima vlada država Zapadnog Balkana i evropskih institucija.

U 2023. godini čućemo obraćanja od strane: 

  • Ervin Ibrahimović, potpredsednik Vlade za regionalni razvoj, ministar za kapitalne investicije Crne Gore
  • Kadri Simson, komesarka za energetiku, Evropska komisija (online)
  • Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike Srbije
  • Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske
  • Vedran Lakić, ministar energetike, rudarstva i industrije Federacije Bosne i Hercegovine

Ove godine sa zadovoljstvom najavljujemo novi format sesije: FIRESIDE CHAT! Pozivamo vas da pokrenete sadržajan razgovor i razgovarate o tome da li je 100 odsto obnovljivi miks energije moguć za Zapadni Balkan zajedno sa Alesandrom Bragonzijem, šefom regionalnog predstavništva za zapadni Balkan u EIB I Viktorom Andanovom, savetnikom za energetiku premijera Severne Makedonije

MOĆ POTREBE I ENERGETSKA BEZBEDNOST NA ZAPADNOM BALKANU

Foto-ilustracija: Unsplash (Appolinary Kalashnikova)

Zapadni Balkan se suočava sa kritičnim trenutkom u svojoj energetskoj tranziciji, pošto su rat u Ukrajini i energetska kriza povećali njihovu zavisnost od fosilnih goriva i podigli troškove dekarbonizacije. Region zaostaje za EU u postepenom izbacivanju uglja i prelasku na čiste izvore energije, uprkos tome što ima obilan potencijal za obnovljivu energiju i energetsku efikasnost. Energetska kriza je takođe izložila ranjivost zemalja Zapadnog Balkana spoljnim šokovima i fluktuacijama cena, kao i društvenim i ekološkim uticajima zavisnosti od uglja. Uvođenje CBAM-a od strane EU, koji će nametnuti porez na ugljenik na uvoz iz zemalja koje nemaju sličan sistem cena ugljenika, dodatno će povećati pritisak na Zapadni Balkan da uskladi svoju energetsku politiku sa klimatskim ciljevima EU. 

Pridružite se našem dijalogu sa kreatorima politike i regulatorima:

  • Dejan Popović, predsednik Saveta Agencije za energetiku Republike Srbije
  • Branislav Prelević, predsednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku i vode Crne Gore
  • Dario Nikolovski, direktor Agencije za energetiku Republike Severne Makedonije i dr.

Pročitajte još:

BUDUĆNOST KOMUNALNIH PREDUZEĆA: OD KRIZE DO TRANZICIJE I ULOGA PRENOSA

Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kriza na Zapadnom Balkanu predstavlja ozbiljan izazov za preduzeća koja obezbeđuju električnu energiju milionima ljudi.

Jedan od ključnih aspekata obezbeđivanja sigurnosti snabdevanja i fleksibilnosti u elektroenergetskom sistemu je kombinacija tehnologija. Komunalne kompanije u regionu diverzifikuju svoje izvore energije i ulažu u projekte obnovljive energije, kao što su vetar, solarna, hidro i biomasa. Ovi projekti ne samo da smanjuju zavisnost od fosilnih goriva i smanjuju karbonski otisak, već i stvaraju nova radna mesta i mogućnosti za lokalne zajednice.

Prihvatajući inovacije i saradnju, oni pokazuju svoju posvećenost isporučivanju sigurne, održive i pristupačne električne energije svojim kupcima. I, naravno, ulaganje u prenos će dodatno podstaći integraciju obnovljivih izvora energije.

 Naši ključni govornici: 

  • Luka Petrović, generalni direktor, Elektroprivreda Republike Srpske (EPRS)
  • Aleksandar Mijušković, predsednik Upravnog odbora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES)
  • Skerdi Drenova, generalni direktor, OST
  • Jeton Mehmeti, predsednik odbora direktora, Kosovski operater prenosnog sistema i tržišta (KOSTT)

FINANSIRANJE ZELENE TRANZICIJE

Foto-ilustracija: Unsplash (Made From the Sky)

Zapadni Balkan se suočava sa dvostrukim izazovom dekarbonizacije svojih ekonomija i povećanja njihove otpornosti na klimatske promene.

Da bi se to postiglo, Zapadni Balkan treba da mobiliše zeleno finansiranje iz javnih i privatnih izvora. 

Neki od mogućih načina za jačanje zelenih finansija mogu uključivati: 

  • Razvijanje jasnog i konzistentnog političkog okvira koji je u skladu sa Zelenim dogovorom EU i Pariskim sporazumom. 
  • Povećanje kapaciteta i svesti finansijskih institucija, regulatora i zainteresovanih strana o mogućnostima i standardima zelenog finansiranja
  • Stvaranje uslova za zelene investicije, kao što je poboljšanje kvaliteta i dostupnosti podataka, smanjenje administrativnih barijera i pružanje podsticaja i garancija
  • Promovisanje zelenih finansijskih proizvoda i usluga, kao što su zelene obveznice, zajmovi, fondovi i osiguranje, koji mogu privući domaće i strane investitore
  • Jačanje regionalne saradnje i integracije radi iskorištavanja ekonomije obima i razmene najboljih praksi.

Petar Mitrović iz advokatske kancelarije Karanović & Partners vodiće razgovor sa predstavnicima Green for Growth Fondacije, MIGA, Erste Group Bank, UK Ekport Finance (UKEF) i drugima.

Zvaničan veb-sajt i registracije: https://wbenergyweek.com/

Izvor: Energy Week Wetsern Balkan

Sporazum o saradnji: šta je realizovano do sada i koje su dalje mere

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)
Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Predstavnici sedam udruženja poljoprivrednih proizvođača sastali su se sa ministarkom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Jelenom Tanasković kako bi zajednički razmotrili sve što je realizovano do sad, na osnovu Sporazuma o međusobnoj saradnji koji je potpisan u maju.

Poljoprivrednicima je detaljno obrazloženo na koji način su realizovane dogovorene mere i tom prilikom saopšteno da je do sada isplaćeno 95 odsto subvencija. Prema rečima ministarke, isplaćeni su svi uredni i kompletni zahtevi, a nisu isplaćeni samo zahtevi koji su trenutno na dopuni i oni će biti brzo rešeni.

Ministarka je precizirala da su sve tačke sporazuma koje su bile planirane za ovu godinu do sada ispunjene, a to se odnosi na: povećanje osnovnih podsticaja za biljnu proizvodnju (podsticaji po hektaru) sa 9.000 dinara na 18.000 dinara, premije za mleko sa 15 dinara na 19 dinara po litru mleka,  podsticaja za kvalitetne priplodne mlečne krave sa 30.000 dinara na 40.000 dinara po grlu.

Pročitajte još:

Počev od 1. januara 2024. godine, kako je dogovoreno, biće podignuta maksimalna granica površine obradivog poljoprivrednog zemljišta od 20 hektara, propisana za ostvarivanje prava na osnovne podsticaje za biljnu proizvodnju, na 100 hektara, umanjena je 50 odsto naknada za odvodnjavanje za tekuću godinu i biće ukinuta naknada za odvodnjavanje u potpunosti od 1. januara 2024. godine.

Među dodatnim merama podrške poljoprivrednicima obezbeđena je i refakcija, odnosno povrat za akcize za gorivo u iznosu od 50 dinara po litru koji će važiti od 2024. godine.

Takođe, ministarka Tanasković je saslušala sugestije poljoprivrednika i konstruktivne predloge koji će biti razmotreni u narednom periodu.  Na današnjem sastanku su odmah uvažene neke od inicijativa poljoprivrednika, kao što je ona koja se odnosi na jasno definisanje ko su korisnici davanja po hektaru i dogovoreno je da će to biti samo poljoprivrednici koji obrađuju zemlju, a ne vlasnici zemljišta koji ga ne obrađuju.

Zaključci današnjeg sastanka su:

  • Lista malih skladištara koji će biti odobreni od strane Republičke direkcije za robne rezerve će biti proširena, na način da za obezbeđenje daju menicu, zalogu u robi ili hipoteku
  • Poljoprivrednici su podneli inicijativu za uvođenje Zakona o robnoj berzi, formiraćemo radnu grupu koja će krenuti sa radom od ponedeljka 2. oktobra, i daće zaključak na temu tog zakona do kraja ove godine
  • Podneta je inicijativa da se u Zakon o podsticajima uvede član kojim će biti definisano da vlasnik zemlje koji ne obrađuje zemlju ne može biti korisnik subvencije
  • Pomoć oko otkupa kukuruza
  • Nastavak kontrole uvoza mleka i mlečnih proizvoda. Nakon ukidanja prelevmana na mleko i mlečne proizvode 31. oktobra 2023. sve mlekare i svi trgovci koji trguju mlekom i mlečnim proizvodima će podnositi zahtev za uvoz mlečnih proizvoda i dobijaće dozvole koje će važiti tri meseca.

Energetski portal

Počelo asfaltiranje prve deonice Dunavskog koridora

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Radovi na Dunavskom koridoru, odnosno brzoj saobraćajnici Požarevac – Veliko Gradište – Golubac je u toku, a prema rečima ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Gorana Vesića, biće kompletno završena do kraja 2025. godine i potpuno će promentiti način života ljudi u tom kraju, doprineti razvoju turizma i obezbediti dodatne investicije.

Kako je ministar istakao, počelo je asfaltiranje prve deonice Dunavskog koridora, urađena je probna deonica asfalta u dužini od sto metara u punom profilu leve saobraćajne trake.

Prema njegovim rečima, narednih dana će početi da se asfaltira oko kilometar dnevno i dodao da je plan da se do sredine sledeće godine završi leva traka do obilaznice oko Požarevca, da će do kraja sledeće godine Požarevac biti spojen na kompletnu saobraćajnicu u punom profilu, a da će do kraja 2025. godine Dunavski koridor biti završen u potpunosti.

Pročitajte još:

Ministar je istakao da je to jedna od najvažnijih saobraćajnica koje se rade u Srbiji i da će omogućiti da se Veliko Gradište, Golubac i Požarevac povežu sa Beogradom i drugim krajevima Srbije, da se iz glavnog grada do, na primer, Srebrnog jezera stigne za 40-ak minuta, kao i dodatni razvoj ovog kraja.

Naveo je da se sa rumunskom stranom pregovara oko zajedničke izgradnje jednog mosta i da će se videti da li će on biti kod Golupca ili Velikog Gradišta.

,,Videćemo gde je najzgodnije, ali je neophodno da se Srbija i Rumunija povežu sa još sa jednim mostom kako bi građani lakše prolazili, kako bi imali više posetilaca na našim tvrđavama koje smo obnovili i kako bi naši ljudi mogli da odlaze u Rumuniju jer je šteta da Rumunija i Srbija, kao dve bratske i prijateljske zemlje, nisu dobro saobraćajno povezane i vreme je da se sada to ispravi.  Izgradnja ove saobraćajnice dovodi do toga da razmišljamo o novom mostu i tako je uvek, jedan projekat dovodi do realizacije nekih novih i tako se zemlja razvija“, zaključio je ministar Vesić.

Direktor JP „Koridori Srbije“ Aleksandar Antić je rekao da je Dunavski koridor izuzetno značajan, ali veoma kompleksan projekat.

Naveo je da je ukupna dužina te brze saobraćajnice 68 kilometara i da su na njoj predviđena 52 mosta i nadvožnjaka, pet petlji i 16 kružnih raskrsnica.

,,U ovom trenutku imamo otvorenu trasu u dužini od oko 47 kilometara na kojoj radimo sve vrste zemljanih radova i izgradnju same kolovozne konstrukcije“, rekao je Antić i dodao da se trenutno radi na 27 mostova i nadvožnjaka, te da je izrađeno otprilike više od 50 odsto svih betonskih šipova koji treba da se ugrade.

Energetski portal

Čista energija u usponu: Optimizam uprkos izazovima

Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)
Foto-ilustracija: Unsplash (Made From the Sky)

Iako se suočavamo s brojnim izazovima na putu prema čistijem okruženju, novi izveštaj ukazuje na ohrabrujuće znakove napretka. Zabeležen je rekordni rast u sektoru čiste energije, posebno u oblastima solarne energije i prodaje električnih vozila.

Predviđa se da će porast samo u ove dve tehnologije doprineti smanjenju emisije za jednu trećinu do 2030. Štaviše, inovacije čiste energije su pružile veće mogućnosti smanjujući tehnološke troškove. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), od 2021. godine, inovacije u sektoru čiste energije smanjile su zavisnost od tehnologija koje do sada nisu bile dostupne na tržištu. Sa prvobitnih 50 odsto, sada je zavisnost smanjena na 35 odsto. Ovo ukazuje da tehnološki napredak ide pravim putem prema postavljenim ciljevima.

Ipak, pred nama je izazovna decenija. Istaknuta je potreba za značajnim smanjenjem emisije metana u energetskom sektoru za 75 odsto.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Milada Vigerova)

Važna stavka u ovom prelaznom periodu je i pravičnost tranzicije. Dok razvijene zemlje trebaju postići ciljeve smanjenja emisija ranije, zemlje u razvoju treba da dobiju više vremena za adaptaciju.

Iako će, prema prognozama, potražnja za fosilnim gorivima pasti za 80 odsto do 2050. godine, neophodno je pažljivo planiranje kako bi se izbegli potencijalni ekonomski poremećaji.

Cilj je takođe da se garantuje svima pristup savremenim oblicima energije do 2030. godine uz godišnju investiciju od oko 45 milijardi dolara.

Energetski portal

Britanci bace 150 miliona GBP godišnje tokom selidbe

Foto-ilustracija: Freepik (Drazen Zigic)
Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Britanci koji su se selili u prethodnih godinu dana bacili su stvari u vrednosti od 150 miliona GBP. Kompanija za upravljanje otpadom SUEZ je sprovela istraživanje među 1.000 ljudi koji su se selili u poslednjih 12 meseci i otkrila da ljudi prosečno bacaju oko 85 funti (83,78 funti) vrednih stvari tokom procesa selidbe. Najnoviji podaci iz engleskog istraživanja o stanovanju pokazuju da se u poslednjih 12 meseci selilo 1,8 miliona ljudi, što znači da je bačeno predmeta u vrednosti od 150 miliona GBP.

Više od polovine ispitanih (51 odsto) je reklo da su popravili pokvarene ili oštećene stvari umesto da ih bace tokom poslednjeg seljenja. Čak 91 odsto ispitanika je reklo da kada zamene ili kupe dodatne predmete za dom, aktivno traže prethodno korišćene – takozvane “preloved” – predmete.

Pročitajte još:

Istraživanje je pokazalo želju javnosti da se udalji od kulture odbacivanja. Razlozi zbog kojih ispitanici nisu razmatrali popravku predmeta su nedostatak vremena (44 odsto), troškovi usluga popravke (44 odsto) i nedostatak znanja ili veština za popravku predmeta (39 odsto).

Istraživanje dodatno pokazuje da većina (55 odsto) ispitanika smatra da bi im pomoglo ako bi imali pristup dodatnim informacijama o uslugama za popravku i ponovnu upotrebu, zbog čega SUEZ poziva lokalne vlasti da unaprede dostupnost usluga za ponovnu upotrebu i popravku u svojim zajednicama pružanjem većeg pristupa informacijama.

Sara Otavej, liderka za održivost u kompaniji SUEZ primetila je da selidba postaje sve skuplja – čak i pre nego što se uzmu u obzir troškovi odlaganja, zamene i kupovine novih predmeta.

,,Cirkularna ekonomija omogućava potrošačima da ne samo smanje otpad, već i uštede novac iskoristivši maksimalno predmete koje već imaju i birajući prethodno korišćene predmete kada traže nešto novo za svoj dom. Odlično je videti da istraživanje otkriva stvarnu želju Britanaca da produže život svojih stvari’’, istakla je.

Izvor: Cirkularna ekonomija

Ključni izveštaj UN: Veliki koraci u smanjenju emisija, ali nedovoljni za ciljeve iz Pariza

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)
Foto-ilustracija: Unsplash (insung yoon)

Izveštaj Global Stocktake (Globalni pregled stanja), koji su sredinom septembra objavile Ujedinjene nacije, potvrđuje ono što smo već naslućivali: mnoge zemlje ne čine dovoljno kako bi ublažile klimatske promene, piše Klima101.

„Globalni pregled stanja je uvežbavanje ambicija. To je uvežbavanje odgovornosti. To je uvežbavanje ubrzavanja”, kazao je Sajmon Stil, izvršni sekretar Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (UNFCCC).

„To je uvežbavanje sa ciljem da se svaka strana drži svog dela pogodbe, da zna gde treba da ide nadalje i koliko brzo treba da se kreće da bi ispunila Pariski sporazum.”

Zemlje potpisnice Pariskog sporazuma, što su gotovo sve članice Ujedinjenih nacija, obavezale su se da će nastojati da zaustave porast srednje globalne temperature znatno ispod 2 °C do kraja veka, a idealno na 1,5 °C, u odnosu na predindustrijsko razdoblje (1850-1900).

Pročitajte još:

Gde smo bili pre Pariza, gde smo sada i gde se krećemo?

Procenjuje se da je svet danas za oko 1,1-1,2 °C topliji nego što je to bio pre nego što je sagorevanje prljavih energenata uzelo maha.

Od Pariskog sporazuma iz 2015. stvari se jesu pokrenule gotovo svuda i beleži se određeni napredak, ali „sada je na svim frontovima neophodno mnogo više”, stoji u izveštaju Global Stocktake.

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

U proteklom periodu, možda više nego ikada, čovečanstvo je na svojoj koži osetilo hitnost obuzdavanja klimatske krize: iza nas je najtoplije leto u istoriji merenja, a jul i avgust su globalno gledano – dva najtoplija meseca do sada. I ne samo to, već su sva tri letnja meseca (uključujući i jun) bila za oko 1,5 °C toplija u poređenju sa drugom polovinom devetnaestog veka.

Ovo, međutim, ne znači da je granica iz Pariskog sporazuma već prekoračena – njegovo ispunjenje ili neuspeh procenjuju se na osnovu višegodišnjeg temperaturnog proseka. Ali, privremeno prekoračenje ove granice i te kako treba da nas alarmira i podstakne na delanje.

Neuobičajene vrućine nastavile su se i u septembru, i ova godina preti da, sa trona najtoplije godine, svrgne dosadašnju rekorderku – 2016.

Jasno je da je aktuelno stanje Zemlje daleko od idealnog i da već plaćamo visoku cenu besomučne eksploatacije fosilnih goriva, ali prognoze koje su prethodile usvajanju Pariskog sporazuma su bile mnogo dramatičnije – očekivalo se da će srednja globalna temperatura porasti za 4 °C u narednim decenijama što bi moglo da ima katastrofalne posledice po život kakav znamo.

Upravo je Pariski sporazum rezultovao znatnim smanjenjem očekivanog budućeg zagrevanja. Ali kako naglašavaju eksperti Ujedinjenih nacija, „svet nije na dobrom putu da ostvari dugoročne ciljeve iz ovog dokumenta”.

Na prošlogodišnjoj, dvadeset sedmoj po redu, Konferenciji Ujedninjenih nacija o klimatskim promenama (COP27) izneta su obećanja koja bi globalni porast srednje temperature mogla da ograniče na između 2,4 i 2,6 °C do 2100. godine.

Ako se u obzir uzme i realizacija dugoročnih težnji ka neto nultim emisijama, „skor” je još bolji: moguće je da globalno zagrevanje dostigne 1,7-2,1 °C, navode autori izveštaja Global Stocktake.

Ipak, ne treba da budete vrstan matematičar da primetite da sve trenutno ostvarive brojke premašuju kritični prag od 1,5 °C.

Ceo tekst pročitajte ovde

Izvor: Klima101

U OIE sektoru prošle godine radilo 13,7 miliona ljudi – Čak 41 odsto je u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Zaposlenost u oblasti obnovljivih izvora energije dostigla je 13,7 miliona u 2022. godini, što predstavlja povećanje od jednog miliona u odnosu na 2021. godinu i rast u poređenju sa ukupnim brojem od 7,3 miliona zaposlenih u 2012. godini – zaključak je novog izveštaja Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) i Međunarodne organizacije rada (ILO).

Deseto izdanje izveštaja „Obnovljiva energija i poslovi: Godišnji pregled“ utvrdilo je da obnovljiva energija privlači sve veće investicije, što dovodi do stvaranja radnih mesta u sve većem broju zemalja. Međutim, kao i u prethodnim godinama, većina poslova je koncentrisana u nekoliko država, posebno u Kini, koja čini 41 odsto ukupnog broja zaposlenih u svetu. Brazil, zemlje EU, Indija i SAD takođe su među njima. Zajedno, ove zemlje predstavljaju većinu globalnih instalacija kapaciteta i igraju ključnu ulogu u proizvodnji opreme, inženjerstvu i povezanim uslugama.

Najveći poslodavac u 2022. godini ponovo je bio sektor solarne energije, sa 4,9 miliona radnih mesta, što čini više od trećine ukupne radne snage u sektoru obnovljive energije. Hidroelektrane i biogoriva imali su sličan broj radnih mesta kao i 2021. godine, oko 2,5 miliona svaki sektor, a zatim sledi energija vetra sa 1,4 miliona radnih mesta.

Frančesko La Kamera, generalni direktor IRENA-e, primetio je da je 2022. godina bila još jedna izuzetna godina za poslove u oblasti obnovljive energije, uprkos višestrukim izazovima.

PROČITAJTE JOŠ:

– Da bismo stvorili milione novih poslova, potrebno je mnogo brže ulagati u tehnologije tranzicije energije. Ranije ovog meseca, lideri G20 su se saglasili da ubrzaju napore da se trostruko poveća globalni kapacitet obnovljivih izvora energije do 2030. godine, u skladu sa našim preporukama pre COP28. Pozivam sve političke donosioce odluka da iskoriste ovaj trenutak kao priliku da usvoje ambiciozne politike koje će pokrenuti potrebne sistematske promene – naglasio je La Kamera.

Rodna ravnopravnost najizraženija u solarnoj industriji – 40 odsto zaposlenih žena

Foto-ilustracija: Unsplash (Vasco Figueira)

Kvalitet poslova je jednako važan kao i njihov kvantitet, napominje studija. Da bi se unapredila društvena pravda, tranzicija ka čistijoj energetskoj budućnosti mora biti pravična i inkluzivna za sve – radnike, preduzeća i zajednice. Stoga su neophodni koherentni i integrisani okviri sa fokusom na plate, bezbednost i zdravlje na radu i radna prava, zasnovani na efikasnom društvenom dijalogu.

Smernice ILO-a za pravičnu tranziciju ka ekološki održivim ekonomijama i društvima predstavljaju centralnu referencu za donošenje politika i akcija koje podržavaju pravičnu tranziciju na koju se vlade i druge zainteresovane strane mogu osloniti, navodi se u saopštenju.

Izveštaj ističe potrebu za proširenjem obrazovanja i obuke i povećanjem karijernih mogućnosti za mlade, manjine i marginalizovane grupe. Veća rodna ravnopravnost takođe je od suštinske važnosti. Trenutno su poslovi u oblasti obnovljivih izvora energije nejednako raspoređeni između muškaraca i žena. Tehnologija solarnih panela ima najbolju rodnu ravnotežu u poređenju sa drugim sektorima, sa 40 odsto poslova koje obavljaju žene.

Zemlje štite domaću proizvodnju

Mnoge zemlje pokazuju povećano interesovanje za lokalizaciju lanaca snabdevanja i stvaranje poslova u domaćinstvu, uz podršku odgovarajućih industrijskih politika. Ovo ide ruku pod ruku sa sve većom željom za smanjenjem energetske nesigurnosti u snabdevanju energijom.

Kina već nekoliko godina uspešno sprovodi raznolik spektar ovih industrijskih politika. EU, Indija, Japan, Južnoafrička republika i SAD takođe su najavile inicijative za stimulisanje domaće proizvodnje. Međutim, zemlje će morati da pronađu načine da kombinuju napore lokalizacije sa kontinuiranom globalnom saradnjom u cilju ambiciozne energetske tranzicije, zaključak je izveštaja.

Izvor: eKapija