Newsletter Subscribe
Enter your email address below and subscribe to our newsletter
Enter your email address below and subscribe to our newsletter



Zvanični podaci pokazuju da biomasa predstavlja jedan od najznačajnijih potencijala obnovljivih izvora energije u Srbiji, posebno kada je reč o poljoprivrednoj biomasi. Nažalost, njen potencijal je gotovo neiskorišćen.
Srbija je peta zemlja u Evropi kada je reč o proizvodnji toplotne energije po megavat času, odmah iza Finske, Litvanije, Danske i Austrije. Snabdevanje gasom postaje sve izazovnije, zbog čega vlada sve veće interesovanje za obnovljive izvore energije, a time i za upotrebu biomase.
Korišćenje biomase za proizvodnju energije pruža različite prednosti i mogućnosti, počevši od novih radnih mesta do pokretanja privrede na lokalnom i regionalnom nivou.
Ukoliko je proizvedena na održiv način, količina ugljen-dioksida relevantna za klimu iznosi nula kilograma. Ugljen-dioksid koji se oslobađa sagorevanjem biomase prethodno se putem fotosinteze apsorbovao iz atmosfere u biljke, a u atmosferu se ponovo vraća ili prirodnim propadanjem ili proizvodnjom goriva. To praktično znači da je biomasa proizvedena na održiv način, neutralna po pitanju ugljenika, čime se smanjuju i emisije štetnih gasova, uticaj energetike na životnu sredinu, a takođe smo i korak bliže ostvarivanju cilja karbonske neutralnosti do 2050. godine.

Ovaj energent može da se koristi i u građevini, ali zbog nedovoljno razvijene industrijske proizvodnje, slabo razvijenih politika za promociju cirkularne ekonomije i skromno informisane javnosti o neophodnosti cirkularne ekonomije i izvorima finansiranja može se reći da su potencijali eko-inovacija, uključujući i one temeljene na biomasi, daleko od njihovog punog iskorišćenja.
Korišćenje biomase
Biomasa može da se koristi za proizvodnju električne energije, biogoriva i bioplina, kao i za grejanje, kuvanje i zagrevanje vode.
Kada govorimo o upotrebi biomase za grejanje, najpoznatija je ona u vidu peleta, koji je veoma popularan zbog svoje velike energetske učinkovitosti, a dobija se od biomaterijala, najčešće drveta.
Biogoriva se dobijaju preradom biomase u proizvodnji. Tako se bioetanol, koji predstavlja alternativu benzinu, dobija iz krompira, suncokreta, kukuruza i sličnih biomasa, dok se biodizel dobija iz uljarica i siguran je za okolinu. Naravno, tu je i bioplin koji se proizvodi preradom životinjskog izmeta, krute biomase i kanalizacijskog otpada. On se može koristiti kao pogonsko gorivo, za dobijanje električne energije i zagrevanje vode, a odlična je alternativa prirodnom plinu.
Priredila: Milica Radičević
Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE