Rezultati pretrage za: wwf

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

„Đerdap” jedanaesto Ramsarsko područje u Republici Srbiji

Područje „Đerdap” proglašeno je za jedanaesto područje u Republici Srbiji koje je upisano u Spisak močvara od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije, međuvladinog sporazuma koji obezbeđuje okvir za nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju...

Nemačka zabranjuje upotrebu plastičnih kesa

U maloprodajnim objektima u Nemačkoj, od 2022. godine, biće zabranjena prodaja plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona. Međutim, kupci će i dalje moći da koriste tanke plastične kese za pakovanje...

Poznati kurs o klimatskim promenama prvi put dostupan na srpskom jeziku

Svetska organizacija za prirodu (WWF) u saradnji sa "Nemačkim konzorcijumom za klimu", i renomiranim nemačkim naučnicima, prilagodila je za srpski jezik Masovni otvoreni internet kurs (MOOC - Massive Open Online Course) "Klimatske...

Održana debata “Upravljamo li klimatskim promenama?”

Da li Srbija ima sopstvene resurse da se pripremi za klimatske promene? Kakvi su dosadašnji rezultati vlasti, institucija, i kakva je moć i uloga organizacija civilnog društva, privrede i samih građana da...

Na Fruškoj gori sakupljeno 60 džakova otpada

Globalno nagomilavanje plastike u prirodi je sve veći problem. Procenjeno je da je od pedesetih godina prošlog veka pa do sada u svetu proizvedeno oko 8.3 milijarde tona plastike. Više od pola te...

Populacije divljih vrsta od 1970. godine smanjene za dve trećine

Svetska populacija sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba u proseku su smanjene za dve trećine za manje od pola veka, otkriva objavljeni Izveštaj o životu na planeti 2020, svetske organizacije za prirodu...

“Zombi” požari u Arktičkom krugu doveli do rekordne emisije ugljen-dioksida

Kao posledica velikih šumskih požara u Arktičkom krugu, ovog leta je zabeležena rekordna emisija ugljen-dioksida koja je nadmašila i prošlogodišnju. Oblaci dima su bili toliko veliki da su se nadvili nad teritorijom...

Koliko je ilegalno odlaganje plastičnog otpada kao vid kriminala opasno?

Novi izveštaj Interpola otkriva povećanje ilegalnih pošiljki i kriminalnih aktivnosti širom globalnih ruta za trgovinu plastičnim otpadom. WWF poziva na globalnu saradnju u rešavanju svetske krize prouzrokovane plastičnim otpadom. Ogromna količina plastičnog otpada u...

Norveška ne odustaje od eksploatacije nafte na Arktiku

Norveška planira da proširi operacije eksploatacije nafte u prethodno netaknuta područja Arktika, potez za koji ekološki aktivisti upozoravaju da bi mogao da ugrozi osetljiv ekosistem i čak započne vojni spor sa Rusijom,...

Srbija ušla u ekološki dug – šta to znači?

U subotu, 22. avgusta, je Dan ekološkog duga Srbije, odnosno dan do kada smo potrošili prirodne resurse koji mogu da se obnove u ovoj godini. Po računici Mreže za globalni ekološki otisak,...

Da li se srpske kompanije mogu u potpunosti osloniti na snabdevanje iz OIE?

"Bol pekidžing" je prva fabrika u Srbiji koja koristi samo obnovljive izvore energije. Takva proizvodnja uvedena je istovremeno u sve njihove fabrike u Evropi. Zahvaljujući toj velikoj investiciji, našli su se među...

Slobodne i očuvane reke – preduslov za održivi razvoj zemlje

Često se u neformalnim razgovorima može čuti kako je „voda naše bogatstvo, najvredniji prirodni resurs koji je neophodno zaštiti i očuvati za budućnost“. Ipak, iskustva pokazuju da je ponašanje naših institucija i...

Dubrovnik postaje prvi “Plastic Smart City” u Hrvatskoj

Projektom Plastic Smart Cities Croatia, koji se sprovodi u saradnji sa Udruženjem Sunce Split i WWF-om, Grad Dubrovnik obavezao se da će smanjiti svoj plastični otisak prestankom korišćenja jednokratne plastike i sprečavanjem...

Uskoro proglašenje Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država

Deklaraciju o velikom "Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država" potpisali su predstavnici Slovenije, Hrvatske, Srbije, Mađarske i Austrije, te se uskoro očekuje proglašenje. Nominacija za ovo područje dostavljena je Unesku krajem aprila, te su...

Svet troši 100 milijardi tona materijala godišnje

Količina materijala koju čovečanstvo troši premašuje 100 milijardi tona godišnje, a udeo recikliranja opada, pokazao je izveštaj čiji autori upozoravaju da tretiranje svetskih resursa kao da su neograničeni vodi u globalnu katastrofu....

Kako možete da usvojite morsku kornjaču i delfina i učestvujete u njihovom očuvanju?

Možete li da zamislite život bez mora? Nezamislivo, zar ne? Ali tome smo sve bliže. Neophodni smo moru! Znate li da ono stvara više od polovine kiseonika koji udišemo, apsorbuje ugljen-dioksid i tako...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas