Home Blog Page 671

Nezaposlena lica angažovana za održavanje Kragujevca čistim

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru mera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini koje partnerski realizuju Grad Kragujevac i Nacionalna služba za zapošljavanje filijala u Kragujevcu, JKP Šumadija Kragujevac je počelo sa sprovođenjem javnih radova na kojima su angažovana nezaposlena lica sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje.

Radovi obuhvataju uklanjanje i sanaciju divljih deponija, čišćenje i održavanje javnih površina na teritoriji grada Kragujevca, uklanjanje korova i samonikle trave pored ivičnjaka, kao i uklanjanje plakata sa stubova javne rasvete i mesta na kojima nije predviđeno lepljenje. Javnim radovima je obuhvaćeno i orezivanje i čišćenje zelenih površina, čišćenje groblja, uređenje bankina, grabuljanje zelenih površina i sakupljanje orezanih grana.

Na javnim radovima u trajanju od 4 meseca biće angažovano 19 lica s invaliditetom i sprovodiće se na 20 lokacija u gradu.

Cilj javnog rada je uklanjanje divljih deponija, čišćenje javnih površina u gradskom i prigradskom području na teritoriji grada Kragujevca, kao i unapređenje zaštite životne sredine i smanjenje količine otpada.

Izvor: Grad Kragujevac

Meštani crnogorskog sela Ulotine zaustavili rad MHE

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Lara)

Meštani Ulotine su kazali da su se na ovaj potez odlučili jer vlasnici elektrane na vodoizvorištu Šerametski potok ni nakon tri godine nesu ispoštovali dogovor kojim su se obavezali da meštanima omoguće da sa vodotoka navodnjavaju svoja imanja

Foto-ilustracija: Unsplash (Vishal Banik)

Meštani andrijevičkog sela Ulotina zavrnuli su ventil Igoru Mašoviću na njegovom postrojenju na vodoizvorištu Šerametski potok, i zaustavili rad male elektrane u tom mestu.

Igor Mašović je rođeni brat predsednika opštine Srđana Mašovića i jedan je od glavnih koncesionara na skoro svim malim hidroelektranama na području andrijevičke opštine.

Mala elektrana u mestu Šerametski potok u selu Ulotina, zapravo je u vlasništvu konzorcijuma Nord Enerdži, a Mašović je jedan od osnivača tog konzorcijuma.

Meštani Ulotine su kazali da su se na ovaj potez odlučili jer vlasnici ove elektrane ni nakon tri godine nisu ispoštovali dogovor kojim su se obavezali da meštanima omoguće da sa vodotoka navodnjavaju svoja imanja. Ističu i da su i njihovi preci vekovima sa Šeremetskog potoka branili svoje parcele od suše, a da im je sada prevođenjem vode u cevi to onemogućeno.

“Кada se krenulo sa izgradnjom elektrane na Šeremetskom potoku koncesionari, na čelu sa Igorom Mašovićem, čvrsto su nam obećali da će, između istalog, napraviti sistem preko koga ćemo moći da navodnjavamo svoja imanja. Međutim, iako je od tada prošlo tri godine to obećanje nije ispunjeno”, tvrdi meštanin Ulotine Milan Šoškić.

Prema njegovim rečima, oni su se zbog toga odlučili da zatvaranjem ventila na vodozahvatu, zaustave dalji rad instalirane elektrane u tom selu. “Uradili smo to iz revolta, jer više ne možemo da slušamo prazna obećanja i gledamo kako naši usevi propadaju bez vode”, kaže Šoškić.

Meštani Ulotine su poručili da nema cene za koju će dozvoliti da se elektrana ponovo aktivira, sve dok se ne ispune njihovi zahtevi.

“Mi smo jedostavno prevareni od strane investitora koji su sagradili elektranu u našem selu. Oni su samo izbetonirali deo kanala za navodnjavanje, ali nisu ni krenuli da ukopavaju cevi u dužini od oko 1.300 metara pomoću kojih voda treba da dođe do tog kanala”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Meštani su naglasili da većina stanovnika Ulotine živi od poljoprivrede i da niko nema pravo da im uzima hleb iz ruku. “Mi živimo od poljoprivrede. Zato samo tražimo da nam se omogući da navodnjavamo svoja imanja onako kako je to obećano i ništa drugo. Neka vlasnici elektrana prave biznis i neka zgrću milione, to nas zanima, nas interesuje naša egzistencija”, poručio je Vujo Šoškić.

Igor Mašović tvrdi, međutim, da su investitiori ispunili sva obećanja data meštanima i da su njihovi potezi neprimereni. “Mi smo uložili preko 40.000 evra u selo i ispinili smo sva obećanja data meštanima. Obećali smo im da ćemo u sušnom periodu, kad nam to oni signaliziraju, sami zatvoriti vodu na vodozahvatu i omogućiti im da navodnjavaju svoja imanja. Uzmeđu ostalog, izgradili smo vodozahvat i betonski kanal koji može da odvodi vodu sa potoka do njihovih parcela. Međutim, očigledno je da se ovde radi o političkim motivima, s obzirom na to da je počela izborna kampanja”, izjavio je Mašović.

On je najavio i krivične prijave protiv meštana zbog onoga što su uradili, zaustavljajući rad njegove male elektrane. Meštani su s druge strane pozvali Vladu da sagleda njihove zahteve i svojim daljim potezima spreči neželjene posledice.

“Ako je Vlada omogućila investitorima da prave elektranu, onda treba da omogući i nama da živimo ovde. Investitori su nam praktično svojim potezima objavili rat, a Vlada je ta koja treba da ga spreči, jer ovde može svašta da se desi. Uz to obaveštavamo i njih i nevladine organizacije da je korito Šeremetskog potoka, zbog prevođenja vode u cevi, potpuno suvo čime je napravljen pravi ekološki zločin prema prirodi”, kaže Dragoslav Vučeljić.

Izvor: Vijesti

Domaća kompanija razvila proizvod za sprečavanje širenja KOVID-19 u zatvorenom

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Kempa)

Kao odgovor na globalnu zdravstvenu krizu i izazove u poslovanju, beogradska kompanija Propokan PRO, razvila je novi proizvod, sterilizacioni kanal – HVAC UVC, koji sprečava širenja virusa KOVID-19 u klimatizacionim i ventilacionim sistemima. Ova inovacija je u potpunosti rešenje domaćih stručnjaka, namenjena suzbijanju i ublažavanju posledica pandemije.

Kako ističu u kompaniji, uz podršku Privredne komore Srbije povezali su se sa investicionim fondovima koji su pomogli u razvoju novog proizvoda.

„Preporuke stručnjaka, da se zbog mogućnosti širenja virusa KOVID-19 vazduhom, isključe sistemi klimatizacije u tržnim centrima, poslovnim prostorijama i drugim zatvorenim prostorima, bio nam je signal da razvijamo proizvod koji bi odgovorio novim potrebama tržišta“, objašnjava Milan Zrnić iz Propokan Pro kompanije.

Izvor: Privredna komora Srbije

HVAC UVC- sterilizacioni kanal je rešenje koje se već primenjuje u nekim zdravstvenim objektima, a koristi princip UVC zračenja, uništavajući DNK virusa i bakterija. Tehnologija primenjena u oblasti izrade klimatizacionih i ventilacionih kanala bazira se na sistemu koji se već pola veka efikasno primenjuje u bolnicama za sterilizaciju hirurških sala i instrumenata. Rešenje ima široku primenu u kliničkim centrima, poslovnim i stambenim objektima, hotelima, sportskim salama, tržnim centrima i svim drugim objektima sa centralizovanom klimatizacijom i ventilacijom.

Ova tehnologija uskoro će biti plasirana i na tržišta Evropske unije, gde je takođe veliko interesovanje za srpskom inovacijom. „Pregovaramo sa više inostranih firmi, koji će našu tehnologiju primeniti i plasirati na tržištima EU i zemljama u okruženju. Uvereni smo da naša tehnologija ima prednost u odnosu na konkurenciju, kako zbog kvaliteta projektovanog sistema i ekonomski prihvatljivog proizvoda za sve vrste objekata, tako i zbog prednosti poslovanja u Srbiji u odnosu na inostrana tržišta“, kaže Zrnić.

Za uspeh i trajanje firme Propokan Pro, pored kontinuiranog inoviranja proizvoda, praćenja trendova i poštovanja standarda struke, zaslužni su pre svega zaposleni u ovoj kompaniji, vrsni profesionalci iz oblasti prava, ekonomije i mašinstva, višestruko međunarodno nagrađivani i sa iskustvom u radu u najvećim svetskim multinacionalnim kompanijama. O tome svedoči veliki broj nagrada među kojima je i priznanje Ministarstva za inovacije i tehnološki razvoj u okviru akcije „ Budi i ti heroj“. „Dugoročno, cilj nam je da se uspešno pozicioniramo na domaćem tržištu i u regionu, dok smo u inostranstvu usmereni na pronalaženje strateških partnera, prvenstveno na tržištima EU i Rusije“, zaključuje Zrnić.

Važnost onlajn skupova PKS-a

U kompaniji ističu da im je od velike pomoći bilo učešće na onlajn događajima u organizaciji PKS, sajmu “Messe, Hanover” i “Care & Industry together against CORONA”, kao i poslovno povezivanje putem EEN mreže preduzetnika.

Učešće na Takmičenju za NTI

Posebno su ponosni na učešće na prošlogodišnjem Takmičenju za najbolju tehnološku inovaciju, gde su, predstavili inovativni proizvod Propokan sistem protivpožarne zaštite ventilacionih i dimovodnih kanala i osvojili 5. mesto u finalu, u kategoriji građevinskih materijala.

Izvor: Privredna komora Srbije

Pandemija prepolovila profit naftnom gigantu iz Saudijske Arabije

Photo-illustration: Unsplash (Kartikay Sharma)

Kako prenosi Nova ekonomija, naftni gigant “Saudi Aramco” izvestio je o padu neto prihoda od 50 odsto za prvu polovinu svoje finansijske godine, odražavajući poražavajuću godinu za naftna tržišta i globalnu ekonomiju u celini, dok svet nastavlja da se bori protiv pandemije, piše CNBC.

Foto-ilustracija: Unsplash (Orkhan Farmanli)

U saopštenju objavljenom u nedelju, kompanija je navela da je neto dobit u prvoj polovini godine opala na 23,2 milijarde dolara, što je upola manje u odnosu na 46,9 milijardi dolara iz istog perioda 2019. godine.

“Smanjene potražnje i niže cene nafte odrazile su se na rezultate iz drugog tromesečja”, rekao je predsednik Aramca i izvršni direktor Amin Naser.

Naftna kompanija koja je u većinskom državnom vlasništvu Saudijske Arabije i najveći svetski proizvođač nafte zadržala je dividendu od 18,75 milijardi dolara u drugom tromesečju, rekavši da će biti isplaćena u trećem tromesečju.

Ukupni novčani tok u kompaniji iznosio je 21,1 milijardu dolara u prvih šest meseci, što je pad sa 38 milijardi dolara godinu pre.

Finansijski rezultati za drugi kvartal odražavaju najveći šok na globalnim energetskim tržištima u poslednjih nekoliko decenija.

Naftna industrija se bori sa istorijskim tržišnim i operativnim izazovima. Koronavirus je izazvao najveći šok na svetskim energetskim tržištima u decenijama, ali rukovodioci kompanije Aramco optimistični su da će se kompanija oporaviti.

Neke američke i evropske naftne kompanije bile su primorane da drastično smanje vrednost naftnih sredstava i preispitaju pretpostavke o cenama da bi se borile protiv problematične globalne ekonomije.

Izvor: Nova ekonomija

Sarajevo – pionir razvoja Plana održive urbane mobilnosti u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Milana Jovanov)

Kanton Sarajevo i Grad Sarajevo pozvali su ključne aktere iz vladinih institucija, nevladinog sektora, stručne javnosti, akademske zajednice, kao i zainteresovane građane na onlajn predstavljanje Nacrta Plana održive urbane mobilnosti (SUMP).

Foto-ilustracija: Unsplash (CJ Toscano)

Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo su partneri u regionalnom projektu “Održiva urbana mobilnost u zemljama jugoistočne Evrope II” u okviru nemačke razvojne saradnje. Projekat je deo Otvorenog regionalnog fonda za jugoistočnu Evropu – energetska efikasnost (ORF-EE) implementiranog od strane GIZ-a u ime Vlade Nemačke.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo strateški je plan osmišljen da zadovolji potrebe mobilnosti ljudi i privrednih subjekata u Sarajevu i okolini, za boljom kvalitetom života. Plan se temelji na postojećoj praksi planiranja i uzima u obzir principe integracije, participacije i evaluacije.

Novi pristupi planiranju urbane mobilnosti uključuju izradu strategije koja može podstaći prelazak na ekološki čistije i održivije načine transporta, kao što su pešačenje, biciklizam, javni prevoz, nove obrasce korišćenja i vlasništva automobila, korišćenje novih tehnologija, kao i  usvajanje novih koncepata održive gradske logistike.

Plan održive urbane mobilnosti Kantona Sarajevo i Grada Sarajevo je nastao kao plod intenzivne jednogodišnje saradnje stručnjaka iz različitih sektora, NVO i građana. Osnovni principi koje je ovaj dokument sledio i uspešno inkorporirao u svoj sadržaj su:

– Participacijski pristup koji uključuje građane i sve zainteresovane učesnike;
– Održivost koja će uravnotežiti ekonomski i društveni razvoj, i kvalitet životne sredine;
– Integralni pristup koji uzima u obzir praksu i politike različitih sektora, nivoa uprave i institucija;
– Jasna vizija, svrha i fokus na ostvarivanje merljivih ciljeva, kao i principi održivog razvoja ugrađeni su u ovaj plan;
– Princip analiza troškova i koristi održive urbane mobilnosti uzimajući u obzir šire društvene troškove i koristi.

Koncept Plana održive urbane mobilnosti, poznatog unutar stručne javnosti i pod engleskom skraćenicom SUMP (Sustainable Urban Mobility Plan) relativno je nov u Bosni i Hercegovini, a Sarajevo je jedan od pionira u razvoju takvog plana. SUMP treba da doprinese povećanju atraktivnosti i kvaliteta urbanog okruženja i urbanog dizajna za dobrobiti građana, ekonomije i društva u celini.

Ukoliko imate neke komentare i sugestije vezano za ovaj dokument, možete ih dostaviti do 20. avgusta 2020. godine, putem mejla: emir.hota@ms.ks.gov.ba; haris@cedes.ba.

Izvor: Grad Sarajevo

Traži se trener za radionicu o klimatskoj pravdi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Eko-svest

Centar za istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svest, u okviru projekta Zajednice koje komuniciraju o klimatskim promenama, a koji sprovode Eko-svest, pokret Makedonije CNVP i ekolozi, a finansira Evropska unija, traži trenera za pripremu i održavanje radionice o klimatskoj pravdi namenjene predstavnicima neprofitnih organizacija.

Obuka će trajati tri dana i biće organizovana između 14. i 18. septembra 2020. kao onlajn seminar. Prvi nacrt nastavnih planova i materijala za obuku trebalo bi da bude gotov najkasnije do 4. septembra 2020, a gotovi programi i materijali trebalo bi da budu završeni najkasnije do 11. septembra.

Vrednost ugovora ne može biti veća od 900 evra bruto iznosa.

Izabrani kandidati biće obavešteni i ugovor potpisan najkasnije do 21. avgusta 2020. godine.

Prijave se moraju dostaviti e-poštom na nevena@ekosvest.com.mk najkasnije do 16 časova, 14. avgusta 2020. godine.

Više o konkursu pogledajte ovde.

Fruškogorski biser prekriven smećem – meštani se bore da očuvaju lepotu Bešenovačkog jezera

Foto: Wikipedia/Goonie Bagheera

Bešenovačko jezero najprimamljivije za kupaće, ali na kraju svakog dana na njemu ostaje mnoštvo smeća od nesavesnih posetilaca, koje meštani samoinicijativno odnose na propisno mesto.

Foto: Wikipedia/Goonie Bagheera

Zbog pandemije koronavirusa ovog leta mnogi će ostati bez putovanja na omiljenim morskim destinacijama, ali odgovarajuću zamenu mnogi građani našli su na jednom od najlepših fruškogorskih jezera, Beli kamen u Bešenovu. Međutim, veliki broj posetilaca i nesavesnih kupača učinio je da ovaj biser Fruške gore bude prekriven smećem koje ostavljaju iza sebe, naročito vikendom kada su gužve i najveće.

Mnogi posetioci Bešenovačkog jezera kažu da je jedno od najlepših i najčistijih kupališta koje su videli. U poslednje vreme zbog velikog broja kupača koji dolaze, kažu da ova slika više neće biti ista, jer oni nesavesni ostavljaju iza sebe mnoštvo smeća.

Meštani Bešenova su se samoinicijativno organizovali kako bi svo smeće na jezeru odneli na propisano mesto.

Predsednik Mesne zajednice Bešenovo napominje da je jezero i okolina privatno vlasništvo, da nije uređeno kupalište već iskop rudnika i da samim tim javne službe nemaju nadležnost niti ingerencije u održavanju, i da građani sami moraju da brinu za svoju okolinu kako bi sačuvali prirodne lepote.

Zbog stvaranja velikih gužvi na putevima prema jezeru, nadležni iz Mesne zajednice “Bešenovo” apeluju da se odgovorno ponašaju i da svoja vozila parkiraju na sigurno mesto kako ne bi ometali druge učesnike u saobraćaju.

Izvor: Radio-televizija Vojvodine

Podgorica dobila četiri ponude za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Glavni grad Podgorica

Na osnovu prethodno raspisanog javnog poziva “Vodovod i kanalizacija” završena je pretkvalifikaciona procedura za izgradnju Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici u petak, 7. avgusta.

Foto: Glavni grad Podgorica

Poziv je trajao 45 dana i u tom periodu je iskazano interesovanje za dostavljanje ponuda od strane više subjektata. Zaključno sa predviđenim rokom, dostavljene su četiri ponude, koje će biti predmet razmatranja i procene od strane Komisije Glavnog grada Podgorice, Fichtner i KFW banke.

U narednom periodu izvršiće se ocena dostavljenih ponuda, sa ciljem odabira adekvatnih za sledeći korak, odnosno kvalifikacioni poziv, nakon čega se očekuje i finalni odabir izvođača radova za izgradnju Postrojenja za preščišćavanje otpadnih voda.

Postojeće Postrojenje izgrađeno je 1978. godine, sa kapacitetom za najviše 60.000 stanovnika, dok sada prerađuje vodu za oko 108.000. Novo Postrojenje projektovano je za 230.000 građana i obezbeđuje preduslov za ubrzan urbani razvoj Podgorice u narednih 50 godina.

Pored brojnih benefita izgradnje novog Postrojenja, svakako je jedan od najvažnijih i eliminacija neprijatnih mirisa, koji više neće predstavljati problem za građane Podgorice. Takođe, izgradnjom novog postrojenja po najsavremenijim tehničko-tehnološkim standardima, udruženim snagama stvara se lepši, zdraviji i kvalitetnij životni ambijent za sve stanovnike glavnog grada Crne Gore.

Izvor: Glavni grad Podgorica

U blizini Mauricijusa iscurelo najmanje 1.000 tona nafte u okean

Foto: Facebook (screenshot)

Na Mauricijusu se ovog vikenda vodila besomučna borba, koja još uvek nije završena, nakon što je nafta sa broda iscurela u okean, zbog čega je proglašeno vanredno stanje.

Foto: Facebook (screenshot)

Japanski prevoznik “MV Wakashio” je, nakon udara o koralni greben u Indijskom okeanu i evakuacije posade, na kojem je bilo oko 4.000 tona nafte, počeo da ispušta gorivo direktno u vodu.

Vlasnik broda tvrdi da je do ovaj ekocid prouzrokovan lošim vremenom, odnosno pri stalnim olujnim udarima talasa o brod srušen je rezervoar i deo nafte je iscureo.

Francuska, čije se ostrvo Reinion nalazi u blizini, momentalno je obećala pomoć, napominjući da se koralni grebeni i biološka raznovrsnost u ovoj oblasti moraju sačuvati.

Japan je takođe obećao da će poslati pomoć.

Iz Grinpisa u Africi napominju da je na hiljade životinjskih vrsta u opasnosti zbog ovog incidenta, što će naknadno uticati i na ekonomiju zemlje, ali i sigurnost hrane i zdravlje.

Foto: Facebook (screenshot)

Otežavajuća okolnost je što vlasti Mauricijusa upozoravaju da nisu spremni da se nose sa katastrofom ovih razmera, sa kojom se prvi put suočavaju. Na ruku im ne ide ni loše vreme zbog kojeg su neuspešni pokušaji ispiranja nafte.

Volonteri za sada pokušavaju da zadrže curenje nafte sa broda dalje od ostrva. Iako je vlast naložila da se njoj prepusti čišćenje, lokalno stanovništvo pravi barijere od slame kako bi upile ulje.

Za sada se procenjuje da je najmanje 1.000 tona nafte iscurilo u okean.

Područje u kojem se brod nalazi predstavlja utočište retkih divljih životinja, a bogato je i močvarnim područjima koja su Ramsarskom konvencijom označena kao mesta od međunarodnog značaja.

Jelena Cvetić

Svetska banka finansira program integrisanog razvoja koridora Save i Drine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Svetska banka objavila je 7. avgusta da je Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori odobrila 123,2 miliona evra za prvu fazu programa integrisanog razvoja koridora Save i Drine (SDIP) čiji je cilj da ojača prekograničnu saradnju kroz upravljanje vodnim resursima i da unapredi plovnost vodnog puta i zaštitu od poplava.

Foto-ilustracija: Unsplash (Damir Spanić)

Ovim programom, koji obuhvata tri priobalne zemlje sliva Save i Drine, kroz integrisani pristup finansiraće se aktivnosti usmerene na zaštitu od poplava, upravljanje životnom sredinom i modernizaciju luka duž koridora dve reke, radi povećanja njihove konektivnosti, navedeno je u saopštenju.

Projekat će, kako je istaknuto, takođe doprineti jačanju prekogranične saradnje i privrednog rasta zemalja regiona koje su dodatno ugrožene usled pandemije koronavirusa.

“Sliv Save i Drine ima značajan neiskorišćeni potencijal koji je pokretač privrednog rasta, regionalne konektivnosti, otpornosti na rizike usled klimatskih promena, socijalne kohezije i novih radnih mesta”, izjavila je regionalna direktorka SB za Zapadni Balkan Linda Van Gelder.

Kako je dodala, ova prekogranična saradnja ima potencijal da obezbedi korist lokalnim zajednicama i privrednim subjektima koji se nalaze u području rečnih slivova i stvori prilike koje će imati dalekosežan uticaj na privredu priobalnih zemalja.

Cilj programa je da ubrza regionalnu ekonomsku saradnju na Zapadnom Balkanu i ojača institucije i procedure za saradnju između priobalnih zemalja sliva Save i Drine.

Programske mere za ublažavanje rizika od poplava će povećati zaštićenu površinu za 300.000 hektara i obezbediti zaštitu od poplava na nivou stogodišnjih velikih voda za približno 400.000 stanovnika.

Projekat će takođe doprineti konektivnosti i plovnosti vodnog puta Save za više od 200 kilometara i poboljšati prekograničnu saradnju u oblasti upravljanja vodama kroz razmenu znanja između sektora i priobalnih zemalja.

Čitav program vredan je približno 332 miliona dolara i sprovodiće se u narednih deset godina kroz dve uzastopne faze koje će se delimično preklapati.

U okviru programa biće podržan dugoročni “klimatski pametan” privredni rast i regionalna saradnja.

Srbiji je u prvoj fazi projekta odobreno 78,2 miliona evra, Bosni i Hercegovini 30 miliona, a Crnoj Gori 15 miliona za sliv Lima i Grnčara.

U prvoj fazi programa biće uključene Slovenija i Hrvatska kroz učešće u regionalnim studijama, regionalnom dijalogu, instrumentima za izgradnju kapaciteta i drugim srodnim aktivnostima.

Izvor: EurActiv.rs, Beta

Kikinda – koliko stanovnika, toliko i bicikala

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Blăjan)

Prodaja bicikala beleži porast u celom svetu. Fabrike ne mogu da isprate porudžbine i proizvedu dovoljan broj dvotočkaša. I u našim gradovima primetan je veći broj bicikala na ulicama, a ima i varoši gde se upotreba nekako podrazumeva u svakodnevnom životu. Kikindu zovu “srpskim Amsterdamom” baš zbog sveprisutnih bicikala.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gábor Sz.)

Kikinda ima oko 40.000 žitelja i, kažu, isto toliko bicikala. Omiljeno je prevozno sredstvo Banaćana, jer se bez napora vozi po ravnici i relativno brzo stigne s kraja na kraj varoši. Otuda je svetski trend povećane potražnje za dvotočkašima nekako oduvek prisutan u Kikindi i bicikli se ovde dobro prodaju. U desetak prodavnica nekoliko hiljada komada godišnje.

“Mi smo zadržali neku dobru ponudu zahvaljujući starima zalihama i imamo mogućnost onda i dobre prodaje. Bicikli su veoma traženi”, kaže poslovođa jedne radnje Milan Vranješ.

Zainteresovanima za kupovinu bicikla u ponudi su i polovni dvotočkaši doneti iz Austrije, Nemačke i Mađarske. Prodavci kažu da, za upola manje novca od novih modela iz prodavnice, nude kvalitetnije bicikle.

“Ja sam doneo sedam, osam komada iz inostranstva i kao kupci dolaze većinom poznanici kojima dajem povoljno, na rate. Nije cilj oderati svog čoveka”, kaže Vlada Todorović iz Srpske Crnje.

Puno posla i za majstore

U Kikindi otuda i više posla za servisere. Dragan Karanović u svojoj radionici popravlja bicikle duže od četiri decenije. Proputovao je svet kao mehaničar biciklističke reprezentacije Srbije i poznati su mu svi modeli i mogući kvarovi.

“Ovi novi bicikli koji su iz nižeg ranga, odnosno koji su jeftiniji dosta često dolaze i kvari se na njima sve baš, a pritom što naši građani nemaju naviku da ih redovno održavaju i onda s zapuste, pa kao kad neko ne ode na vreme kod zubara, tako je velika katastrofa i sa tim biciklima”, priča Dragan Karanović.

Na ulicama Kikinde razni modeli, kao i godine starosti dvotočkaša. Sve popularniji su i električni bicikli, trotineti, ali ne kao savremeni višebrzinci i bicikli namenjeni za terensku vožnju.

Ipak, neki građani ni po koju cenu ne bi menjali svoj za noviji bicikl.

“To mi je nerazdvojan prijatelj, vozim ga 35 do 40 godina sigurno. Iz zdravstvenih razloga, ali i ekonomskih”, navodi Svetislav Boškov iz Kikinde.

Neprolazan fenomen

Dragan Karanović navodi da i danas postoje vrlo kvalitetni bicikli, dugotrajni, ali su skupi, kao i nekada.

“Ima i starih delova za bicikle, ono što ne može da se nabavi i nije problem da se napravi”, dodaje Dragan.

U Kikindi tako posla imaju i prodavci i majstori za popravku bicikala. Ovaj grad na severu Banata ima uređenu infrastukturu i posebne saobraćane staze namenjene biciklistima, čak i do obližnjih graničnih prelaza.

Da li zbog svakodnevnih potreba, rekreacije ili sporta, tek bicikl je svakako sveprisutan fenomen u Kikindi.

Izvor: RTS

Topljenje ogromnog glečera na Alpima više ne predstavlja opasnost

Foto-ilustracija: Unsplash (Grillot Edouard)

Opština Kurmajor u italijanskim Alpima objavila je juče, 9. avgusta, ukidanje svih bezbednosnih mera uvedenih zbog rizika od otpadanja velikog bloka glečera Planpisje, pošto se situacija vratila u normalu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexis Antoine)

Pošto su poslednje informacije o glečeru potvrdile povratak na uobičajene parametre rizika zatvaranje doline Val Fere, naspram glečera, naređeno u sredu je ukinuto, saopštile su opštinske vlasti.

Ponovo je dozvoljeno kretanje automobila u toj maloj dolini, kao i povratak kućama petnaestak evakuisanih lokalnih stanovnika.

Količina leda koji se mogao otkinuti i pasti u dolinu procenjena je na 500.000 kubnih metara, što odgovara veličini Milanske katedrale.

Lokalne vlasti su u sredu naredile evakuaciju ljudi ispod glečera, u retko naseljenom delu doline koji leti najviše posećuju planinari.

Vlasti su tada navele da je kritično stanje naredna 72 sata. Dolina Val Fera je blizu ulaza u tunel Mon Blan između Francuske i Italije.

Uzbuna je izazvala nerazumevanje stanovnika i kritike brojnih turističkih stručnjaka zabrinutih za svoje poslovanje ionako pogođeno pandemijom.

U septembru i oktobru 2019. godine, taj lednik već je pretio da će se delimično otkinuti, u delu od gotovo 250.000 kubnih metara. Od tada su preduzete mere nadzora.

Izvor: Zelena Srbija

Dvodnevna Investiciona konferencija – Zelena Energija u poljoprivredi i građevinarstvu

Foto: Energetski portal

Dvodnevna Investiciona konferencija – Zelena Energija u poljoprivredi i građevinarstvu, SEE ENERGY- Connect&Supply,  održaće se u hotelu „Sheraton“ u Novom Sadu, 1. i 2. oktobara, tim povodom prenosimo intervju sa predsednicom Nacionalne asocijacije za biomasu „SERBIO“, Natašom Rubežić.

 Kako je koncipirana ova konferencija i koji je njen cilj?

Veliko nam je zadovoljstvo da pozovemo na međunarodnu konferenciju SEE ENERGY – Connect & Supply II 2020 u Novom Sadu, koju organizuje Nacionalna Asocijacija za biomasu – SERBIO u partnerstvu sa organizacijom AMBERO i GIZ DKT, sa ciljem podsticaja razvoja i realizacije investicionih projekata proizvodnje čiste i zelene energije, umrežavanjem raspoloživih domaćih reursa sa investicionim potencijalima domaćih i međunarodnih kompanija uključenih u sektor obnovljivih izvoraenergije.

Zbog toga je cilj SEE Energy konferencije povezivanje renomiranih kompanija i međunarodnih institucija iz sektora obnovljivih izvora energije, kako bi se dodatno podstakao razvoj OIE sektora u regionu jugoistočne Evrope i kako bi uspostavili novi poslovni kontakti između velikih kompanija, MSP sektora i lokalnih poljoprivrednih proizvođača.

Cilj konferencije je analiza i predstavljanje dostupnih podsticaja, kreditnih linija i institucionalne pomoći za realizaciju investicionih projekata u energetici sa akcentom na analizu resursa, biomase, i njenih ograničavajućih faktora.

Konferencija će okupiti učesnike iz 100 kompanija iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, a nadamo se i zavisno od situacije sa koronavirusom, i iz Italije, Mađarske, Nemačke, Rumunije, Slovačke, kao i predstavnike državnih i pokrajinskih institucija, privrednih komora, asocijacija, investicionih i komercijalnih banaka. U fokusu konferencije će biti sledeće teme:
• Nove perspektive korišćenja biomase i unapređenja životne sredine
• Inovacije u poslovanje sa biomasom
• Kako da uzgajamo više biomase i proširimo njenu upotrebu?
• Kako razviti i obezbediti podršku za poslovanje sa biomasom?
Solarna energija
• Kogeneracija
Energetska efikasnost u građevinarstvu

Kao što se vidi iz navedenog, pozvani su svi relevantni subjekti koji mogu da pomognu da se na najkvalitetniji način razgovara o potencijalima koji nas u Vojvodini okružuju, a koje uopšte ne koristimo, ili ih koristimo u minimalnom procentu. Cilj nam je da kroz organizaciju ovakvog događaja promovišemo AP Vojvodinu i njene potencijale i da koristeći iskustva drugih institucija i regija u skoroj budućnosti AP Vojvodina postane energetski samoodrživa i da se stvore nova radna mesta u sektoru obnovljivih izvora energije.

Kakvi su potencijali oko korišćenja biomase u Vojvodini i koliko u tom delu pratimo iskustva razvijenijih zemalja? Kakvi su institucionalni potencijali u ovoj oblasti u smislu zakonske regulative?

Nažalost, iskorišćenost potencijala je minimalna. Vojvodina je zavisna od uvoza, jer oko 60 odsto energenata koji se koriste ne potiču sa teritorije Srbije. Poljoprivredna biomasa (ostaci u ratarstvu, stočarstvu, voćarstvu, vinogradarstvu i primarnoj preradi voća) dostupna je u Vojvodini i njen potencijal iznosi oko 6.2 miliona tona, ali stepen njenog iskorišćenja nije veći od 2 odsto. Po podacima Privredne komore Vojvodine, kapacitet biomase iz stajskog đubriva iz stočarstva je 3.6 miliona tona. Znači, postoje potencijali, ali ih za sada ne koristimo. U Austriji postoje sela koja su energetski samoodrživa, a pokrajna Gornja Austrija planira da do 2030 godine 100 odsto energije dobija iz obnovljivih izvora, najviše iz biomase. U Švedskoj čak i uvoze đubre iz inostranstva, jer ga prerađuju i koriste za proizvodnju toplotne energije.

Naša država poslednjih godina radi puno na davanju podrške, i promociji izgradnje malih postrojenja na biomasu i biogas, a ciljevi postavljeni u Nacionalnom akcionom planu Republike Srbije za obnovljive izvore energije za 2020. godinu su 100MW instaliranog kapaciteta za električnu energiju iz čvrste biomase i 30 MW iz biogasa. Prema raspoređenosti stanovništva, pretpostavlja se da se u Vojvodini koristi 30MW čvrste biomase i 10MW biogasa.

I ova konferencija je način da se predstave prednosti biomase i podstakne njeno veće korišćenje, kako bismo stigli razvijenije evropske države.

Kolika je svest među stanovnicima Vojvodine, pogotovo među poljoprivrednicima, razvijena svest o upotrebi biomase?

Istakla bih da mi u Srbiji, a pogotovo u Vojvodini, ne smemo da zaboravimo da je biomasa obnovljiva, da se uzgaja na našim njivama i da se stvara svakog dana u našim stajama.

Photo: Pixabay

Na primer, Republika Srbija uvela je podsticajne tarife za proizvodnju električne energije iz biomase i biogasa na republičkom nivou. Energetski sistem zasnovan na obnovljivim izvorima energije kao što je biomasa može da traje zauvek. Međutim, proizvodnja biomase mora da bude održiva. To znači da razvojem postrojenja na biomasu, mi staramo i nova radna mesta u proizvodnji biomase. Što je još važnije, mladi koji su na selu, imaju interes da ostanu na selu i bave se proizvodnjom.

Pored stvaranja električne energije, tu je i grejanje na biomasu. Zamenom sistema grejanja koja koriste fosilna goriva, sistemima na biomasu, dobija se ogromna finansijska ušteda, a o poboljšanju kvaliteta vazduha koji udišemo da ne govorim.

Da zaključim većim korišćenjem biomasa, kako za proizvodnju električne energije, tako i za grejanje pokrenula bi se privreda na lokalnom i regionalnom nivou. Bioenergija omogućuje da se izdaci potrošača za energiju zadržavaju u regionu umesto da se ova sredstva plaćaju nekoj stranoj zemlji. Stoga, biomasa jača kružnu privredu na regionalnom nivou.

Konferencija ima za cilj da obuhvati analizu postojeće baze resursa i njen potencijal, formiranje novih zasada i sirovina, predstavljanje održivih i isplativih investicionih projekata sa obuhvaćenom analizom dostupnih finasijskih sredstava potrebnih za realizaciju energetskih projekata.

Sve dodatne informacije možete pogledati na web sajtu asocijacije www.serbio.rs ili putem mail-a: jelena.buncic@serbio.rs

Izvor: Nacionalna asocijacija za biomasu “SERBIO”

Zrenjanin proglašen za Evropski grad sporta 2021.

Foto: Grad Zrenjanin

Zrenjanin je proglašen za Evropski grad sporta 2021. godine – potvrđeno je u pismu koje je na adresu Grada Zrenjanina uputio Đan Frančesko Lupateli, predsednik Evropske asocijacije prestonica i gradova sporta (ACES Europe), sa sedištem u Briselu.

Foto: Grad Zrenjanin

On upućuje čestitke našem gradu na ovom priznanju i ističe da je Zrenjanin dobar primer sportske sredine koja sledi sve ciljeve istaknute i od strane ACES Europe i koja je razvila uzornu sportsku politiku sa raznovrsnim sadržajima, programima i aktivnostima. Upućen je i zvaničan poziv čelnicima Zrenjanina da krajem godine, u Evropskom parlamentu u Briselu, prisustvuju svečanosti na kojoj će biti proglašena Evropska prestonica sporta za narednu godinu – Lisabon, a Zrenjaninu će biti uručena zastava i zvanje Evropskog grada sporta 2021. “Dobrodošli u ACES Europe porodicu”, poručuje na kraju pisma predsednik Lupateli.

“Izuzetno nas je obradovala ova vest koju smo iskreno priželjkivali, ali nismo mogli da budemo sigurni da će zaista biti u našu korist. Počastvovani smo priznanjem, i drago nam je što su i čelnici Evropske asocijacije prestonica i gradova sporta pozitivno ocenili sve naše napore i aktivnosti koje realizujemo u oblasti sporta, ali pre svega, što su prepoznali naš sportski duh, svest o značaju bavljenja sportom i fizičkom kulturom, izuzetnu tradiciju i veliki doprinos razvoju olimpijskog pokreta, u kom su naši sugrađani prisutni od samog osnivanja, od dr Ferenca Kemenja, pa do osvajača 23 olimpijske medalje. Ova nagrada ujedno i obavezuje, da nastavimo započete projekte, ali, nadam se i da s titulom ‘Evropski grad sporta’ otvorimo nove sportske stranice našeg grada”, prokomentarisao je pomoćnik gradonačelnika Simo Salapura i šef tima za kandidaturu našeg grada, vest koja je stigla iz Brisela.

Podsećamo, nakon kandidature Zrenjanina, usledila je i digitalna evaluacija, u kojoj je sportski Zrenjanin prezentovan kroz bogatu tradiciju, visoke sportske domete, sportsku masovnost i organizovanost, organizaciju velikih takmičenja i značajna ugaganja u sport i sportsku infrastrukturu. Zrenjanin je prvi u Srbiji koji je ušao u članstvo ACES Europe, a osim prestiža, dobijanje titule “Evropski grad sporta” može dodatno da unapredi uslove za bavljenje sportom i kapacitete nosilaca sporta i sportskih organizacija. Ulazak u mrežu evropskih prestonica i gradova koji su već nosioci ove titule doprineće i unapređenju sportske saradnje i razmeni iskustava koja se tiču funkcionisanja sistema sporta u različitim sredinama.

Uz Novi Sad, Evropsku prestonicu kulture 2021, Vojvodina i Srbija ulaze u narednu godinu s još jednim prestižnim priznanjem koje je, dakle, zaslužio Zrenjanin, a značaj tog priznanja tek će se sagledati u narednom periodu.

Izvor: Grad Zrenjanin

“Otkrij neotkriveno” – solarnim čamcima kroz Park prirode Lonjsko polje

Foto: Facebook (screenshot)

Vodeći se sloganom „Otkrij neotkriveno“ Park prirode Lonjsko polje nastavlja da razvija svoju turističku ponudu. Rekom Strug iz pristaništa u selu Plesmo od proteklog vikenda plove dva čamca na solarni pogon. Reč je o gotovo nečujnim brodovima koji će turistima omogućiti otkrivanje lepote do sada skromne pritoke reke Save.

Foto: Facebook (screenshot)

Tokom vožnje čamcima pružaće im se diskretan pogled na prirodu kakva se u reci i oko nje razvija već hiljadama godina – bez uticaja čoveka ili u minimalnom kontaktu s njim.

„Novi turistički sadržaj doprinosi razvoju ekonomije Novske, Plesma i okolnih mesta, ali i podučava nas odgovornosti prema prirodi. Kako bismo reku Strug i njene obale, koje zauzimaju važno mesto u Parku prirode Lonjsko polje, očuvali u njihovom izvornom obliku, reci treba prilaziti s poštovanjem i u njenoj prirodi se ponašati kao dobar gost. Stanovnike ovoga kraja pozivam da među prvima dođu na vožnje čamcima na solarni pogon i otkriju kakvi se veličanstveni prizori skrivaju u njihovoj neposrednoj blizini“, kazao je gradonačelnik Novske Marin Piletić.

Park prirode Lonjsko polje drugi je po veličini park prirode u Hrvatskoj. Kako bi posetioci iz njega otišli sa što više lepih uspomena, velika pažnja se pridaje razvoju posetilačke infrastrukture i sadržaja.

„Otkrij neotkriveno – slogan je kojim podstičemo goste na dolazak u Park prirode Lonjsko polje, ali i koji nas usmerava u razvoju posetilačke infrastrukture i sadržaja. Naime, upravo mi koji u Lonjskom polju radimo, kao i oni koji ovde žive, znamo koliko je za doživljaj lepote ovdašnje prirode važna perspektiva. Zbog toga posetiocima želimo da prižimo jedinstven pogled na Lonjsko polje – kako onaj s vidikovaca, tako i onaj s reka. Vožnje čamcima na solarni pogon Strugom turistima omogućavaju da nečujno uplove u predivnu prirodu. Prolaziće kraj staništa dabrova, videti stoku na ispaši, doživeti nadletanje ptica po kojima je Lonjsko polje poznato među ornitolozima širo, sveta…“, rekao je Ivor Stanivuković, direktor Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje.

Foto: Wikipedia/Zok62

Park na ovom projektu sarađuje s Gradom Novskom, Hrvatskim vodama i kompanijama Novokom i Tanac. Uz čamce na solarni pogon posetioce u pristaništu u Plesmu očekuju i kanui. Sve će moći da se koristiti vikendima i praznicima uz prethodnu rezervaciju putem broja telefona 044 672 080, a preko nedelje po najavi. Od Posetiteljskog centra Krapje do pristaništa u Plesmu posetioce će voziti oldtajmer traktor s prikolicom. Kretaće na svakih sat vremena od 10.30 do 15:30. Izuzetno je važno da tokom turističkih poseta reka Strug i njena okolina ostanu čiste i da posetioci, nakon boravka u Lonjskom polju, svoje smeće ponesu sa sobom ili ga odlože u kontejnere za smeće koji su postavljeni u pristaništu za čamce i na obali na koju dolaze ribolovci.

Organizovana je i akcija čišćenja u kojoj su uz članove Sportskog ribolovnog društva „Karas“ Novska i Športskog ribolovnog društva „Jez“ Jasenovac učestvovali zaposleni Grada Novske, komunalnih kompanija, Turističke zajednice grada Novske i Parka prirode Lonjsko polje i članovi Mesnog odbora i stanovnici sela Plesmo.

Izvor: Ekovjesnik

Započeta izrada Nacrta Plana upravljanja rizicima od poplava

Foto-ilustracija: Unsplash (Goorg Shah)

Obaveštava se zainteresovana javnost da je Republička direkcija za vode, kao nosilac posla, započela aktivnosti na izradi Nacrta planskog dokumenta – plana upravljanja rizicima od poplava za period 2021-2027. godine (u daljem tekstu PURP) u skladu sa odredbama Zakona o vodama („Službeni glasnik RS”, br. 30/10, 93/12, 101/16, 95/18 i 95/18 – dr. zakon)

Foto-ilustracija: Pixabay

Planom upravljanja rizicima od poplava obezbeđuje se upravljanje rizicima smanjivanjem mogućih štetnih posledica poplava na zdravlje ljudi, životnu sredinu, kulturno nasleđe i privredne aktivnosti. Nacrt plana se izrađuje za teritoriju Republike Srbije po vodnim područjima. Preispitivanje i noveliranje PURP-a će se vršiti po isteku 6 godina od njegovog donošenja. Plan upravljanja rizicima od poplava izrađuje se na osnovu karata ugroženosti i karata rizika od poplava.

Izrada Nacrta PURP-a se odvija u neposrednoj saradnji sa javnim vodoprivrednim preduzećima „Srbijavode” i „Vode Vojvodine”.

Planirano je da Nacrt PURP-a bude izrađen do kraja 2021. godine.

Za potrebe izrade Nacrta PURP-a formirana je radna grupa koja će se tokom istog konsultovati sa zainteresovanim stranama i ciljnim grupama. Radnu grupu čine predstavnici Republičke direkcije za vode i javnih vodoprivrednih preduzeća.

Okvirni sadržaj PURP-a:
1) zaključci preliminarne procene rizika od poplava i pregledna karta vodnog područja na kojoj su ucrtana značajna poplavna područja;
2) karte ugroženosti od poplava i karte rizika od poplava i zaključci izvedeni na osnovu karata;
3) opis odgovarajućih ciljeva upravljanja rizicima od poplava
4) spisak mera i njihovih prioriteta za postizanje ciljeva upravljanja rizicima od poplava;
5) opis određivanja prioriteta i načina na koji će se pratiti napredak u primeni plana;
6) pregled preduzetih mera javnog informisanja i konsultovanja;
7) nadležni organi i preduzeća za primenu plana upravljanja rizicima od poplava;
8) opis procesa usklađivanja sa susednim državama kao i sa planom upravljanja vodama.

Bliže infromacije se mogu dobiti na sledećim elektronskim adresama, sa naznakom:
Nacrt plana upravljanja rizicima od poplava za period 2021-2027. godine.
– merita.borota@minpolj.gov.rs
– ivana.spasic@srbijavode.rs
– rmarcetic@vodevojvodine.rs

Izvor: Republička direkcija za vode