Home Blog Page 672

UK će novčano nagraditi domaćinstva povezana sa pametnom elektroenergetskom mrežom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Mohammad Saifullah)

U Ujedinjenom Kraljevstvu u planu je da, tokom naredne četiri godine, sva domaćinstva koji su povezana sa pametnom elektroenergetskom mrežom kompanije “Social Energy” dobijaju godišnju novčanu nadoknadu u iznosu od 125 funti.

Cilj je pružanje podrške razvoju pametne mreže u državi, odnosno, za sada, u pojedinim oblastima: Južnom Londonu, Hartfordširu i Kentu.

U početku će ova vrsta uluge biti dostupna u 100 domova koji će biti opremljeni akumulatorima i koje će “Social Energy” koristiti po potrebi za skladištenje energije i slanje dodatne kada je potrebno u mrežu.

Očekuje se da će ovaj sistem doprineti razvoju pametne, zelene mreže i uštedama novca, kako državi, tako i potrošačima – građanima. Pored toga, predstavlja jednu od karika na putu ka klimatskoj neutralnosti.

U Ujedinjenom Kraljevstvu očekuju da emisije ugljenika u elektroenergetskom sistemu mogu biti negativne do 2033. godine ukoliko se orijentišu prema hvatanju ugljenika i većoj upotrebi obnovljivih izvora energije.

Jelena Cvetić

 

Poskupljenje nafte u Srbiji – 130 odsto za tri meseca

Foto-ilustracija: Unsplash (Worksite Ltd.)

U julu, tačnije u prethodnih pet nedelja, prosečne maloprodajne cene benzina i dizela povećane su za oko pet dinara po litru, saopšteno je iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Geovanni Herrera)

U saopštenju se navodi da je srpsko tržište, podjednako kao i ostala tržišta u regionu, reagovalo na povećanje cene sirove nafte, koja je u prethodna tri meseca poskupela čak za oko 130 odsto. Ističe se da se barel referentne nafte “brent” krajem aprila prodavao za oko 20 dolara, početkom juna za 40, a juče za oko 45 dolara.

“Dosadašnji deo 2020. se jasno može podeliti na dva perioda, prvi period pada cene nafte, od januara do kraja aprila, kada se cena strmoglavila za gotovo 50 dolara po barelu”, navode iz Udruženja naftnih kompanija Srbije.

Ističe se da je tokom drugi dela godine, od kraja aprila do kraja jula, cena nafte povećana za oko 25 dolara po barelu.

Dodaje se da je promena cene goriva takođe imala jasno razgraničene periode. Navode da su cene goriva u Srbiji bile u padu sve negde do sredine maja, benzin je pojeftinio za oko 27 dinara, a dizel za oko 33 dinara po litru.

Zatim je, kako se navodi u saopštenju, usledila jednomesečna stagnacija cena, nakon čega su se promene na globalnom tržištu počele odražavati i na cene u Srbiji.

Ističu da su u međuvremenu povećane i akcize tako da su proizvođači i uvoznici na račun dažbina morali da izdvoje dodatnih oko 1,30 dinara.

U saopštenju se ističe da je ukupno povećanje prosečnim maloprodajnih cena benzina i dizela u ovom periodu iznosilo oko 11 dinara po litru.

Cena tečnog naftnog gasa je, kako se navodi, imala svoju nezavisnu dinamiku kretanja, tako da je zabeležen manji pad cene oko 17 dinara po litru, ali je zatim usledilo i manje povećanje cene od 7,60 dinara po litru.

Izvor: RTS

Primarna selekcija otpada u domaćinstvima značajna za Regionalnu deponiju u Subotici

Foto-ilustracija: Unsplash (?? Claudio Schwarz | @purzlbaum)

Problem primarne selekcije otpada još uvek nije rešen, a u cilju razvoja cirkularne ekonomije, koja akcenat stavlja na reciklažu, neophodno je uspostaviti sistem koji će funkcionisati u celosti, kažu za Novu ekonomiju u Regionalnoj deponiji u Subotici.

U postrojenju za preradu otpada Regionalnoj deponiji u Subotici tretira se mešani komunalni otpad iz sedam opština, koji nije opasan, objašnjava za Novu ekonomiju stručni saradnik za laboratorijska ispitivanja u tom preduzeću Bjanka Čuturilo.

Ona napominje da u razvoju cirkularne ekonomije prvo treba početi od rešavanja problema u vezi sa primarnom selekcijom otpada u samim domaćinstvima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

“Još uvek ne postoji sistemsko rešenje, građani koji su svesni problema i zagađenja su zainteresovani da razvrstavaju otpad, ali ako dođete u situaciju da nemate sistem koji će to da podrži, onda ostajete samo na temi edukacije i podizanju svesti”.

Prema njenim rečima, nema svrhe ako neki građani odvajaju otpad, a drugi sve bacaju u jedan kontejner.

“Ako pojedinac uloži volju da razvrsta otpad na mestu nastanka i na kraju sav taj otpad ide u jedan kamion pitate se gde je svrha. Svesni smo da je cena odvoženja smeća socijalna kategorija, samim tim troškovi prikupljanja, razvrstavanja i tretmana ne pokrivaju troškove rada centralnog postrojenja u Regionalnoj deponiji”, podseća Čuturilo.

Plan Regionalne deponije u Subotici je da se primarna separacija čvrstog komunalnog otpada u domaćinstvima obavlja putem dve kante, različitih boja. Plava kanta bi se koristila za reciklabilni otpad suvi otpad, a kanta zelene boje za odlaganje ostalih vrsta otpada, koji se struci naziva “mokri otpad”.

“Dobar primer je da neke opštine kao što je Kanjiža donose sav otpad na transfer stanice, dok neke opštine baš zbog troškova transporta autosmećara još uvek otpad delimično odnose na nesanitarne deponije koje ugrožavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi”, podseća stručni saradnik za laboratorijska ispitivanja Regionalne deponije u Subotici.

Kako se otpad tretira u postrojenju

“Nakon mehaničkog otvaranja kesa otpad pomoću pokretne trake ulazi u roto sito. Posle toga otpad dolazi u sortirnicu gde se ručno izdvaja reciklabilni otpad. Linija ima i magnetni separator tako da se izdvaja sva metalna i aluminijumska ambalaža”, objašnjava Bjanka Čuturilo.

Samo odvajanje otpada nema mnogo smisla ako se ne razmišlja o njegovom korišćenju u reciklaži koju bi obavljala mala ili velika preduzeća.

“Mora da se obezbedi veća podrška od strane države u vidu davanja subvencija i otvaranje novih poslovnih mogućnosti za cirkularnu ekonomiju. Što se tiče saradnje zaista gledamo da postignemo dobar kvalitet izdvojenih sekundarnih sirovina, za sada imamo samo zadovoljne klijente”, poručuje Bjanka Čuturilo.

U Regionalnu deponiju u Subotici otpad se dovozi iz Subotice, Bačke Topole, Kanjiže, Sente, Malog Iđoša i Čoke, uključujući i seoske sredine u njihovom sastavu.

U tim mestima postoje trasfer stanice gde se otpad sakuplja pre transporta u postrojenje Regionalne deponije.

Izvor: Nova ekonomija

Na svakih 18 dana nikne novi park u Beču

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Swancar)

U poslednjih deset godina preuređeno je i novoizgrađeno 65 hektara parkova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pavlo Zaichenko)

Grad sa najboljim kvalitetom života je ove godine proglašen i “najzelenijim gradom” na svetu. Beč kao milionska metropola ima rekordni udeo zelenih površina od ukupno 53 posto: 1.000 parkova, 500.000 stabala kao i bezbroj zelenih površina u gradskom području. U poslednjih deset godina je preuređeno ili novoizgrađeno 204 parkova površine 65 hektara.

U borbi protiv klimatskih promena i vrućina u gradu su brojne zelene površine od središnjeg značaja. “Iz tog razloga već godinama širimo zelene površine u Beču, tako da je sada na raspolaganju preko 1.000 parkova”, objašnjava članica gradske vlade za zaštitu životne sredine Uli Sima.

“Samo u poslednjih deset godina, nakon opsežnog redizajna, 204 parka su novoizgrađena ili ponovno otvorena. To je novi park svakih 18 dana “, kaže Sima.

Beč u narednim godinama planira preurediti još oko 137.000 kvadratnih metara parkova i zelenih površina. Jedan od tih redizajniranih parkova postaje i prvi park za rashlađivanje u Beču – Esterházypark. U središtu ovog parka biće postavljeni “tuševi” sa vodenom maglom i zasađene biljke i senovito drveće. Pored toga biće uklonjen deo asfaltne površine i betona da bi se zasadilo novo drveće, cveće i travnjaci. Zahvaljujući instalaciji za rashlađivanje okolna temperatura će moći da se snizi za 6 stepeni.

Izvor: Eurocomm-PR Sarajevo

Uzorkovanje meda za Pogon “Naš med” počinje od ponedeljka

Foto-ilustracija: Pixabay

Kao što je prethodno najavio Savez pčelarskih organizacija (SPOS), prijava svih vrsta meda koje pčelari imaju na raspolaganju za plasman putem Pogona “Naš med”, na osnovu prvog poziva, traje do 10. avgusta. Istog dana, ekipa „Našeg meda“ kreće u uzorkovanje meda.

Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj saveza je da na ovaj način svojim članovima obezbedi najvišu moguću tržišnu cenu meda!

Uzorkovanje će biti odrađeno u najkraćem mogućem roku. Med će se uzorkovati u postojećoj ambalaži, iz tehničkih razloga, a svaka kanta ili bure će nakon uzorkovanja biti zapečaćeno specijalnim plombama „Našeg meda“. Na licu mesta, prilikom uzorkovanja, aparatom će se meriti boja meda u svakoj ambalaži posebno.

Od svakog pčelara uzimaće se jedan zbirni uzorak iz svih jedinica ambalaže u količini od 1 kg za bagremov med i 1,5 kg za šumski med, plus po 300 g iz svake jedinice ambalaže. Preporučuje se pčelarima da med pre uzorkovanja preruče u ambalažu u koju staje veća količina meda.

Ako je došlo do izdvajanja tečne faze meda na površini jedinice ambalaže, pčelar mora taj tanak sloj tečnog meda da ukloni pre dolaska uzorkivača „Našeg meda“.

Ako pčelar pored bagremovog i šumskog meda ima i druge vrste meda (pravi livadski, lipov, suncokretov i druge), ako želi, uzorkivači će i za taj med uzeti uzorke, iako za sada savez nema cenu za taj med, ali ćemo je u dogledno verovatno imati, pa će pčelarima biti ponuđena.

Ukoliko analize pokažu da uzorkovani med odgovara zahtevima kupca, plaćanje meda biće obavljeno nakon potpisivanja ugovora, u čitavom iznosu, pre nego što med preuzem „Naš med“, odnosno pre izlaska meda iz domaćinstva pčelara!

Pčelari će biti obaveštavani o što približnijem terminu dolaska uzorkivača, najčešće vrlo precizno, nekoliko dana pre njihovog dolaska, telefonskim pozivom.

Pošto po novim propisima niko ne može predati med na otkup bez RS broja, Pogon „Naš med“ će i kod pčelara bez RS broja uzorkovati med, ali pčelar mora pod hitno uputiti zahtev Upravi za veterinu i za oko 20 dana dobiće rešenje o dodeli RS broja. Tek tada će med moći da bude otkupljen. Sve o tome kako da dođete do RS broja pročitajte OVDE.

Plaćanje će se obaviti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan isplate. Aktuelne cene meda pogledajte OVDE.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS)

Španija investira 316 miliona evra u razvoj obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Krećući se stopama Belgije, Austrije i Švedske koje su već zatvorile sve elektrane na ugalj na svojim teritorijama, Španija teži da svoj energetski miks potpuno dekarbonizuje i da proizvodi isključivo čistu struju do 2050. godine. Trenutno se nalazi na otprilike pola puta. Kako bi nadomestila odsustvo uglja u svom energetskom miksu, Španija je najavila da će uložiti 316 miliona evra u razvoj projekata s fokusom na korišćenje obnovljivih izvora u zemlji.

Kako je saopštilo špansko Ministarstvo ekološke tranzicije, novčano će biti podržani projekti u sektoru zelene termalne energije, uključujući toplotne pumpe i elektrane sa koncentrovanim sunčevim zračenjem.

Španija će novčano podržati i skladištenje energije u sklopu vetroparkova i fotonaponskih sistema.

Kako bi dobili sredstva vlade na raspolaganje, projekti će morati da ispunjavaju određene kriterijume, kao što su lokacija, priroda tehnologije i u kojoj meri mogu da doprinesu smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva. Vlada je naglasila da će prednost imati oni projekti koji su smešteni na mestima zatvorenih elektrana na ugalj.

Prema klimatskim i energetskim zakonima, emisije gasova sa efektom staklene bašte bi na tlu Španije trebalo da budu smanjene za 90 odsto do polovine veka u poređenju sa vrednostima izmerenim 1990. godine. Kako bi postigla ovaj ambiciozan cilj, vlada se takođe obavezala na izgradnju vetroelektrana i solarnih elektrane snage 3.000 MW u narednih desetak godina.

Jelena Kozbašić

Pirot ulaže 24 miliona dinara iz Zelenog fonda u izradu linije za sekundarnu separaciju otpada

Foto: Wikipedia/Plamen Agov
Foto: Wikipedia/Plamen Agov

Pirot je jedan od sedam gradova i opština u Srbiji koji su dobili novac iz Zelenog fonda za realizaciju projekata u  sektoru upravljanja otpadom. Gradu je odobren projekat izgradnje, odnosno opremanja, postrojenja za sekundarnu separaciju otpada vredan 24 miliona dinara.

Kako je za Pirotske vesti izjavio gradonačelnik Vladan Vasić, grad je poslednjih godina učinio krupne korake kada je reč o zaštiti životne sredine što je prepoznato i od strane mnogih ministarstava koja daju značajnu podršku projektima koji dolaze iz Gradske uprave Pirot.

“Kada je reč o radu Regionalne deponije, ovo je druga faza izgradnje postrojenja za sekundarnu separaciju, koje smo već izgradili, ali će ova sredstva omogućiti opremanje skupom i sofisticiranom opremom neophodnom za funkciosanje sistema. Mi  ulazimo i u projekat primarne selekcije otpada u okviru koga će biti investirano oko milion evra, između ostalog i u podelu 10.000 kanti za suv i mokar otpad domaćinstvima i nabavku još 200 kontejnera. Poslednjih godina radimo i na proširenju postojeće deponije proširenjem odnosno izgradnjom druge ćelije deponije, kao i na izgradnji kompostane koja je takođe u planu i mnogim drugim projektima koji će značajno unaprediti ekološku sliku našeg grada”, kazao je Vasić.

Jednak iznos finansijskih sredstava kao Pirot, 24 miliona dinara, dobiće i Požarevac za izradu projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Regionalne deponije.

Po 20 miliona dinara dobile su opštine Nova Varoš i Raška. One će dobijeni novac uložiti u početnu fazu izgradnje transfer stanice, odnosno u izradu projektno-tehničke dokumentacije za uspostavljanje regionalnog sistema za upravljanje otpadom za opštine Raška i Tutin i grad Novi Pazar.

Vranje je 8 miliona dinara iz fonda namenilo za izradu projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju i remedijaciju nesanitarne deponije.

Projekat uspostavljanja mehanizma za prikupljanje ambalažnog otpada iz seoskih domaćinstava na teritoriji Sremske Mitrovice je podržan sa oko 2 miliona dinara, dok Sombor raspolaže sumom od 1,6 miliona dinara za tehničku kontrolu projekta za građevinsku dozvolu.

Za unapređenje upravljanja otpadom u navedenim gradovima i opštinama iz Zelenog fonda biće izdvojeno ukupno oko 100 miliona dinara.

Jelena Kozbašić

Stranka vegana učestvovaće na sledećim parlamentarnim izborima u Danskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Libertine)

Danska Stranka vegana saopštila je da je dobila više od 20.000 potpisa građana, koliko je potrebno da se prvi put kandiduje na parlamentarnih izborima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max Libertine)

“Stranka vegana (Veganerpartiet) ima 20.182 potpisa. Postigli smo cilj”, navela je stranka na Tviteru.

Taj pokret, osnovan 2018. godine, moći će da prvi put uđe u izbornu trku na narednim parlamentarnim izborima u Danskoj koji su planirani 2023. godine, prenosi AFP.

Stranka se na svom sajtu predstavlja kao “nova zelena stranka Danske”, a svoju ideologiju zasniva na “veganskoj misli” prema kojoj svaka vrsta, isto kao i ljudska, ima pravo da slobodno živi i da ne pati.

Na narednim izborima, kampanja stranke će se zasnivati na ukidanju uzgoja životinja. “Želimo da bude zabranjen svaki uzgoj koji ima za cilj korist ljudskoj vrsti”, rekao je Frans presu portparol stranke Lars Korvinius Olesen.

Upitan oko nade da ta stranka doprinese promeni danske politike o tom pitanju, portparol je odgovorio da će postojanje stranke u političkoj sferi izazvati debatu i evoluiranje.

“Interes životinja ne postoji ni u jednom programu političkih stranaka u Danskoj. Ne može se biti ekolog samo uz podršku poljoprivrednoj industriji i nastaviti konzumiranje mesa ili nekog drugog proizvoda životinjskog porekla”, rekao je on i dodao da je zbog toga Stranka vegana “jedina zelena stranka” u zemlji.

Izvor: EurActiv, Beta

U čijoj je nadležnosti stradanje ptića beloglavog supa zbog nadletanja helikoptera?

Foto: Wikipedia/Stefan Krause
Foto: Facebook (screenshot @Fond za zaštitu ptica grabljivica)

Povodom spekulacija na društvenim mrežama i pojedinim portalima o odgovornosti za stradanje ptića beloglavog supa u Specijalnom rezervatu prirode Uvac zbog nadletanja helikoptera iznad njihovog staništa, Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je juče, 6. avgusta, saopštilo da izdavanje dozvola za letove i kontrola preleta nisu u njegovoj nadležnosti.

Ranije je reagovao i Zavod za zaštitu prirode i povodom stradanja nejakih ptica saopštio da su netačne informacije Fonda za zaštitu ptica grabljivica o postojanju dokumenta tog Zavoda o uslovima za prelet.

Fond za zaštitu ptica-grabljivica prethodno je saopštio da Direktorat za civilno vazduhoplovstvo postupa prema dokumentu Zavoda za zaštitu prirode, po kojem nema nikavih ograničenja za letove na malim visinama nad kolonijama beloglavih supova.

Po pisanju medija, jedan helikopter je leteo oko gnezda u koloniji beloglavih supova u vreme kada su se mladunci pripremali za prvo poletanje iz gnezda. Mladunci su preplašeni od helikoptera prevremeno iskakali iz gnezda i padali u jezero. Šest mladunaca je ispalo iz gnezda, od kojih su tri spasena i preneta u Prihvatni centar rezervata Uvac, a ostali mladunci nisu nađeni.

Izvor: Zelena Srbija

Obilna kiša nakon trogodišnje suše oživela poljoprivredu u Australiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Germane Jaws)

Obilne kiše koje su pale nakon trogodišnje suše širom Australije, podigle su očekivane prognoze za prinos pšenice i oživele do sada umrtvljeni poljoprivredni sektor. Usevi su u nekim područjima takvi da se sličnih seća samo najstarije stanovništvo.

“Doselio sam se ovde pre 30 godina i nikada nisam video do sada ovako bujna polja. Ima pšenice, kukuruza, ječma u izobilju. Napokon, neka svetla tačka u ekonomiji koju je jako pogodila pandemija”, kaže prodavac traktora, Rodžer Mojlan iz Kuirindija, glavnog područja uzgoja žitarica u državi Novi Južni Vels. Priznaje i kako je prodaja u ovih nekoliko meseci u velikom porastu.

Najveći rekord od 2016. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomasz Filipek)

Inače, Australija je bila jedna od četiri najveće izvoznice pšenice pre nego što je dugotrajna suša poharala zemlju i smanjila proizvodnju. Zahvaljujući kiši, prognozeri su povećali proizvodnju na 26,7 miliona tona, što je više od 75 odsto u odnosu na prošlu godinu i najveći rekord još od 2016. godine kada je bila 35,13 miliona tona.

Takođe, neki predviđaju i da bi prinosi ove godine mogli da se povećaju na čak 30 miliona tona ako se i Zapadna Australija usmerena na izvoz ‘izvuče’ iz suše.

S obzirom na to da većina poljoprivrednika neće početi sa žetvom pre oktobra, taj broj ostaje neizvestan, posebno u zapadnom delu u kom trenutno nema visoke vlage.

Istovremeno, pogoršani diplomatski odnosi između Kanbere i Pekinga stvorili su kamen spoticanja za neke ratare, nakon što je Kina u maju ograničila uvoz australijskog ječma putem carine od 80,5 odsto. Inače, Kina čini više od petine poljoprivrednog izvoza iz Australije, čak duplo više nego drugoplasirani Japan, a ako se stanje ne popravi, to bi moglo jako da utiče na tržište.

“Australija bi verovatno trebalo da restruktuira svoje trgovinske partnere, posebno one iz jugoistočnog dela Azije, gde stanovništvo naglo raste“, naglasila je ekonomistkinja Natixisa, Alisa Garsija-Harero.

Mali gradovi takođe oživljavaju

Poljoprivredne aktivnosti ponovno su se javile i u mnogim malim gradovima koji su inače bogati ovim sektorom, ali zbog suše i požara nisu uspeli brzo da se oporave. Neki stanovnici su bili prisiljeni da prevoze vodu sa drugih delova zemlje kako bi je imali za sebe, svoje useve i stoku.

Grant Kairns, šef agrobiznisa u australijskoj banci Komonvelta, rekao je za Rojters da je potražnja za finansiranjem opreme porasla za 27 odsto u junu u odnosu na godinu pre, dok je potražnja za otkupom zemljišta takođe bila velika. Prodalo se više od 2.000 različitih marki traktora što predstavlja najveću prodaju još od 1981. godine.

“To nam pokazuje koliko su naši poljoprivrednici snažni i otporni pa se brzo prilagođavaju novonastalim promenama”, ističe Kairns i dodaje da dosta trgovaca spominje i povećanje zaposlenosti, što je jako čudno jer u drugim zemljama zbog pandemije dolazi i do otpuštanja radnika.

Podsetimo, Australiju su prošle godine pogodili neviđeni požari u kojima je prema poslednjim podacima stradalo gotovo tri milijarde životinja.

Jedan od požara besneo je nad farmom goveda australijskog stočara Stiva Šiptona, a nakon požara nije mu preostalo ništa drugo osim da ustreli svoja goveda koja su povređena i nisu imala šansu da prežive.

Jeziva okrutnost desila se i na imaju u Kvinslendu, gde je vlasnik svoje konje ostavio danima da umiru od gladi, nakon što su požari zahvatili i taj deo.

Autorka: Lucija Bencaric

Izvor: Agroklub.rs

Objavljene rang liste za sufinansiranje mera smanjenja aerozagađenja u Tuzli

Foto-ilustracija: Unsplash (Srecko Skrobic)

Na šesti po redu Javni poziv Grada Tuzle za dodelu sredstava za sufinansiranje mera smanjenja aerozagađenja na području grada Tuzle, objavljen 4. juna 2020. godine pristiglo je 150 prijava, od kojih je 98 prijava bilo potpuno i blagovremeno.

Foto-ilustracija: Unsplash (Medina Spahić)

Radi se o 60 prijava za nabavku peći na pelet, 19 prijava za nabavku kompaktne toplotne podstanice i 19 prijava za utopljavanje individualnih stambenih objekata i ugradnju toplotnih pumpi.

Rang liste za dodelu sredstava za sufinansiranje mera smanjenja aerozagađenja na području grada Tuzle možete pogledati na sledećem linku.

Izvor: Grad Tuzla

Švedska će biti pionir u proizvodnji zelenog čelika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Švedska se polako ali sigurno približava zelenoj budućnosti.

Jedan od koraka na tom putu je proizvodnja i upotreba čelika bez fosilnih goriva, što bi smanjilo emisije ugljen-dioksida za 10 odsto u ovoj skandinavskoj državi.

Energetska kompanija “Vattenfall”, kompanija čelika SSAB i rudarska grupa LKAB radne na projektu koji bi svetu isporučio prvi čelik iz fabrike bez upotrebe fosilnog goriva.

Cilj je proizvodnja čelika uz pomoć obnovljivih izvora i alternativnih zelenih goriva, sa fokusom na vodonik.

Planirano je da izgradnja elektrane za proizvodnju zelenog gvožđa počne 2023. godine, a da već 2025. bude puštena u pogon. Žele da postanu prvi u svetu koji će proizvesti čelik bez udela fosilnih goriva do 2026. godine, kada se očekuje da se pojavi na tržištu.

Izbor lokacije za izgradnju elektrane pao je na Norboten, provinciju na severoistoku Švedske koja ima stabilan pristup električnoj energiji, a nije joj strana težnja da se energetski miks što manje oslanja na fosilna goriva.

Jelena Cvetić

Kazna za ubistvo retke vrste gorile Rafikija u Ugandi – 11 godina robije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čovek koji je priznao da je u junu ubio retku vrstu gorile u Ugandi osuđen je na kaznu zatvora od 11 godina. Mužjak gorile srebrnih leđa zvao se Rafiki što na jeziku svahili znači “prijatelj”.

Rafiki je bio član grupe gorila Nkuringo koja je popularna među turistima i nastanjuje nacionalni park na jugoistoku zemlje “Bwindi Impenetrable”. On je bio dominantan muški pripadnik. Pored njega, Nkuringo čini tri mlađa mužjaka crnih leđa, osam odraslih ženki, dva mladunčeta i troje novorođenčadi.

Nestanak gorile je prijavljen 1. juna, a dan kasnije je u nacionalnom parku pronađeno njegovo osakaćeno telo. Obdukcija je otkrila da je Rafiki zadobio povrede stomaka i unutrašnjih organa i da su one nanete oštrim predmetom.

Krivac za njegovu smrt Bjamukama Feliks je uhapšen nekoliko dana posle. Prilikom hapšenja, zateknut je sa svinjskim mesom i opremom za lov.

Bjamukama je proglašen krivim po nekoliko tački optužnice uključujući ubijanje gorile, ulazak u zaštićeno područje i posedovanje mesa. Prema njegovim navodima, Rafikija je ubio u samoodbrani tokom lova u nacionalnom parku. U društvu nekoliko lovaca, Bjamukama je naišao na grupu gorila i tada je tragično stradalu životinju probo kopljem. Tri muškarca koja su takođe uhapšena u sklopu istrage ovog slučaja su se izjasnila kao nedužna. Suđenje čekaju u pritvoru.

Uprava za divljinu Ugande je pozdravila odluku suda. “Ukoliko jedna osoba ubije divlju životinju, svi smo na gubitku. Zahtevamo od svih da podrže naše napore u njihovom očuvanju za sadašnje i buduće generacije”, saopšteno je.
 

Evakuacija stanovništva na Alpima zbog ubrzanog topljenja glečera na Monblanu

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Boucey)

Ogromni deo glečera na italijanskoj strani najvišeg vrha Alpa Monblana preti da se surva zbog vrućine, te je naložena hitna evakuacija meštana i turista u toj zoni.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Boucey)

Masa leda, procenjen na 500.000 kubnih metara, samo što se nije otkačila od glečera “Planpensije” (Planpincieux) u mestu Kurmajor u dolini Aoste kod granice sa Francuskom.

“Skoro je veličine katedrale u Milanu, ili fudbalskog terena prekrivenog sa 80 metara leda”, navele su lokalne vlasti i dodale da bisurvavanje tolike količine leda niz planinu izazvalo veliku materijalnu štetu u široj zoni, kao lavina. Vlasti su dodale da je stanje kritično naredna 72 sata.

Italijanski izlaz iz tunela Monblan, vitalnog puta između Francuske i Italije, iako je u blizini, nije direktno ugrožen, ali nekoliko puteva u dolini Val Fere je zatvoreno.

Lokalne vlasti su zabrinute zbog očekivanog rasta temperature u naredna tri dana vrelog leta.

U septembru i oktobru 2019. godine, taj lednik već je pretio da će se delimično otkinuti, u delu od gotovo 250.000 kubnih metara. Od tada su preduzete mere nadzora.

Deo lednika koji preti da će se survati je između 2.600 i 2.800 metara nadmorske visine, a pukotina je već tolika da se nadzire iz helikoptera.

Termalni šok od smenjivanja vrućeg i hladnog vremena oslabio je deo glečera, uz neposredan rizik od survavanja, a voda od otopljenog leda koja teče u dubini glečera omogućava da po njoj masa leda klizne kao na sankama, kažu stručnjaci.

Izvor: Zelena Srbija

Borba protiv MHE u Crnoj Gori ne prestaje

Foto: Facebook (screenshot)

Nama je ovde ugroženo najosnovnije ljudsko pravo, pravo na život jer je voda izvor života, kaže za Radio Slobodna Evropa Milovan Labović, predsednik Mesne zajednice (MZ) Bare Kraljske kod Kolašina, gde meštani danima protestuju zbog izgradnje malih hidroelektrana na tri seoske reke, koje izviru iz parka prirode “Komovi”.

Iako je Vlada Crne Gore do sada raskinula 12 ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana (MHE), problemi između investitora i meštana koji se protive gradnji na rekama i Vlade i dalje postoje, kao što je to slučaj u Barama Kraljskim.

“Nije bilo nikakve javne rasprave, branićemo reke Crnja, Ljubaštica i Čestogaz do kraja. Verujem da mora doći do sastanka, da će se morati pojaviti Vlada i resorna ministarstva koja su izdavala ove koncesije, investitor i da će se razgovarati o interesima ljudi ovoga kraja”, kaže Labović i pita se šta je bilo sa najavom Vlade da će preispitati politiku dodele koncesija za gradnju malih hidroelektrana. Vlada Crne Gore tvrdi da se koncesionar, u konkretnom slučaju, pridržava ugovora i da je koncesija izdata 2008. a građevinske dozvole 2009. godine. U odgovorima iz Ministarstva ekonomije na upit RSE povodom protesta meštana u Barama Kranjskim saopštavaju da će njihovi dalji potezi zavisiti od stepena saglasnosti investitora i meštana.

Foto: Facebook (screenshot)

“Projekti MHE Crnja, Ljubaštica i Crni potok imali su visok stepen lokalne podrške i široko su prepoznati kao razvojni potencijal tog kraja. U tom smislu, Ministarstvo je zadužilo koncesionara da, u skladu sa ugovorom, ponovo sprovede konsultacije sa predstavnicima lokalne zajednice, detaljno ih upozna sa planovima, te povratno informiše koncedenta o stepenu saglasnosti, od čega će zavisiti i dalje postupanje”, navedeno je u odgovorima Ministarstva ekonomije, uz podsećanje da Vlada već tri godine ne izdaje kocesije za gradnju malih hidroelektarana.

Iz kompanije Dekar, koja je investitor i koncesionar u Barama Kraljskim, za RSE tvrde da rade u skladu sa zakonom i izdatim dozvolama i da rok za završetak radova na objektima ističe krajem 2021. godine. Direktor kompanije Momčilo Miranović je precizirao da su samoinicijativno prekinuli radove na izgradnji MHE Crni potok dok meštani ne dobiju odgovore od nadležnih institucija po prijavama nevladinog sektora i građana.

“Na taj način iskazujemo razumijevanje za nezadovoljstvo građana, pre svega zbog mnoštva dezinformacija koje su ovih dana unele nemir u dugo građene dobre odnose sa lokalnim stanovništvom, na obostrano zadovoljstvo i korist”, naveo je Miranović koji smatra da će od izgradnje MHE lokalna zajednica imati korist jer:

“Hidroelektrane neće raditi tokom letnjih meseci. Te će reke u punom kapacitetu biti dostupne lokalnom stanovništvu na korišćenje tokom meseci sa većom količinom padavina, koritom reke će proticati 20 odsto prosečne godišnje količine vode i investitor će sagraditi putnu infrastrukturu, mostove i vodovod”, navedeno je, između ostalog, u saopštenju dostavljenom RSE u kome se podseća da je o tome već održan sastanak sa meštanima.

Kako je došlo do zaokreta u politici Vlade?

Nakon višegodišnjih problema izazvanih davanjem koncesija za izgradnju MHE na relaciji meštani-investitori-Vlada, premijer Duško Marković je najavio u oktobru 2019. da će početi pregovore o raskidu ugovora u nekoliko gradova.

Do zaokreta u dotadašnjoj vladinoj politici davanja koncesija za gradnju MHE došlo je nakon upornih protesta mještana Šavnika koji su od cijevi branili rijeku Bukovicu. Tada je premijer Marković poručio:

“Taj program (male hidroelektrane) nesporno je omogućio novi zamah u proizvodnji električne energije, ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi naneli štetu prirodi.”

Na pitanje RSE koliko je raskinuto ugovora za izgradnju malih hidroeletrana od kada je premijer Duško Marković najavio da će se preispitati pojedini koncesioni ugovori, iz Ministarstva ekonomije su odgovorili:

“Raskinuti su ugovori za izgradnju 12 MHE, u toku je proces raskida ugovora za izgradnju devet dok su istekle energetske dozvole za izgradnju 14 malih hidroelektrana. Dakle, 41 odsto od ukupnog broja MHE, odnosno za 35 MHE su ili raskinuti ugovori ili su u postupku raskida. U toku je raskid još pet koncesionih ugovora za izgradnju devet MHE, a ovakav pristup biće primenjen u svim slučajevima gde je evidentno da konkretan projekat nije u stanju da ispuni ciljeve programa, koji prije svega podrazumevaju razvoj lokalnih zajednica i proizvodnju zelene energije“, navedeno je u odgovorima iz Ministarstva ekonomije.

Više nevladinih organizacija je u međuvremenu podržalo zahteve meštana za obustavljanje gradnje malih hidroelektrana. Direktor nevladine organizacije Ozon Aleksandar Perović za RSE kaže da je strah meštana opravdan. Objašnjava da je dosadašnja praksa pokazala “da je svaka mala hidroelektrana napravila ne samo ekocid nad rekama, nego je životna sredina trajno ugrožena, a lokalna zajednica od gradnje nema koristi”. Perović ne veruje da će Vlada preispitati ugovor za gradnju malih hidroelektrana kako je ranije najavila.

“Mi sumnjamo u Vladinu dobru nameru, jer znajući ko su firme koje su dobile koncesije i ko stoji iza tih firmi potpuno je jasno da su to interesne grupe koje su bliske vlasti. One su, kako god okrenemo, zarobile sva prirodna bogatstva Crne Gore. Tako da ja prosto sumnjam da će neko sad odjednom početi da raskida ugovore sa onim ljudima sa kojima sarađuje”, smatra Perović.

Borbu protiv izgradnje malih HE vode i meštani sela Lijeska kod Bijelog Polja, na severu Crne Gore. Tri godine pokušavaju da sačuvaju reku Lještanicu sa koje se vodom za piće snabdevaju.

“To je presedan, niko još nije pravio na samom izvoru reke vodozahvat. Lještanica prosto daje život lokalnom stanovništu. Neki privilegovani investitori treba da na samom izvoru reke ubace u cev pet kilometara, znači ona celokupna treba da ide u cevi. Niko ništa tu nema koristi sem investitora. Izgradnja će uništiti i turističke potencijal reke, koja ima jedan od najlepših vodopada i svakodnevno je posećuje tridesetak turista”, kaže za RSE inženjer Danilo Mradak, meštanin sela Lijeska koji veruje da će meštani sačuvati reku, iako je investitoru ostalo još samo da dobije građevinsku dozvolu.

Nataša Kovačević iz nevladine organizacije “Green Home” za RSE kaže da zbog gradnje MHE na reci Lještanici vode upravni postupak protiv rešenja Agencija za zaštitu životne sredine, koja je izdala ekološku saglasnost za gradnju kako bi odložili početak izgradnje MHE.

“Nijedna od ovih malih hidroelektrana u Crnoj Gori nije doprinela lokalnom razvoju, a s obzirom na to da svi subvencionišemo razvoj ovakvog izvora energija, zapravo mi kao građani subvencionišemo uništavanje životne sredine i iseljavanje lokalnog stanovništva”, kaže za RSE Nataša Kovačević.

Koliko su građane koštale MHE?

Prema podacima iz novembra 2019. godine Crnogorskog operatora tržišta električne energije (COTEE), koji otkupljuje struju iz malih hidroelektrana, crnogorski građani su kroz subvencije platili gotovo 32 miliona evra za struju proizvedenu u malim hidroelektranama i vetroelektrani Krnovo.

Foto: Facebook (screenshot)

Posao gradnje malih hidroelektranama u Crnoj Gori, osim medija, privlači pažnju domaćih i međunarodnih organizacija. Organizacija “Balkanwatch”, čije je sedište u Pragu, u septembru 2019. je objavila da “ljudi bliski predsedniku Crne Gore Milu Đukanoviću ili njegovoj stranci, vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista (DPS) imali su koristi od izgradnje malih hidroelektrana”.

“Balkanwatch”, organizacija koja okuplja članove i partnere iz 14 zemalja centralne i jugoistočne Evrope, pored detaljnog izveštaja ko su povlašćeni vlasnici dotada izgrađenih malih HE u Crnoj Gori, navela je i koliko je tim kompanijama država isplatila u periodu od 2014. do 2018. godine na ime podsticaja za proizvodnju električne energije.

Kako je naveo “Balkanwatch”: “generalno, glavni profit vlasnicima MHE dolazi od visokih državnih subvencija, koje su do leta 2019. godine direktno padale na teret građana, kojima su u okviru mesečnih računa za struju bili uključeni i troškovi za ‘podsticanje razvoja obnovljivih izvora energije‘”.

Nataša Kovačević najavljuje da će pred Ustavnim sudom “Green Home” tražiti tumačenje da li je gradnja malih hidroelektrane u Crnoj Gori od javnog interesa, kako to propisuje Zakon o energetici.

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWW Adrija i crnogorska nevladina organizacija Eko tim pozivaju Vladu Crne Gore da ukinu štetni sistem podsticaja za proizvodnju električne energije jer je niz socio-ekonomskih studija pokazao da je sistem društveno-ekonomski neprihvatljiv pošto društvu pravi direktnu finansijsku štetu, kaže za RSE Milija Čabarkapa, nacionalni koordinator WWW Adria.

“Ukoliko ovaj sistem ne bi postojao, jer on pogoduje direktno investitorima i jedino oni imaju korist od toga, nijedan investitor ne bi više imao interesovanja da ulazi u biznis sa malim hidroelektranama”, smatra Čabarkapa.

Vlada Crne Gore je do sada potpisala koncesione ugovore za izgradnju 85 MHE. Trenutno je u radu 24 MHE, u toku je izgradnja 18 MHE, dok je za dvije MHE u toku priprema planske dokumentacije, a šest MHE su u procesu izrade projektne dokumentacije.

Autorka: Lela Šćepanović

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Počela izgradnja odabranog projekta Užičana – dečijeg igrališta

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U okviru Užičkog programa lokalnog partnerstva „Udružimo se“, počela je izgradnja dečijeg igrališta na Megdanu za koje su se građani izjasnili glasanjem preko aplikacije koja je bila postavljena na sajtu Grada Užica. Sličan broj glasova tada je dobio i projekat rekonstrukcije Malog parka.

Izgradnja i opremanje dečijeg igrališta na Megdanu koštaće ukupno oko pet miliona dinara. Deo sredstava, obezbeđen je iz gradskog budžeta, deo od godišnje nagrade koju je Grad Užice dobio od Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu, 2,6 miliona dinara, u oblasti Transparentnost i učešće javnosti u radu lokalne samouprave (projekat Udružimo se u okviru programa „Reforma poreza na imovinu“ i RELOF-a, koje finansira švajcarska Vlada), a deo od nagrade koja je dodeljena Gradu od Stalne konferencije gradova i opština iz budžeta programa „Podrška Vlade Švajcarske razvoju opština kroz unapređenje dobrog upravljanja i socijalne uključenosti – Swiss PRO“, koji realizuje Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), 960.000 dinara.

Izvođač radova je firma „Maraton“ iz Mačvanske Mitrovice koja će isporučiti i mobilijar za igralište. Rok za završetak radova koji se izvode prema projektu JP „Užice razvoj“ je 30 dana.

Prema rečima direktora JP „Užice razvoj“ Nikole Maksimovića igralište će biti izgrađeno i opremljeno u skladu sa svim evropskim standardima.

Izvor: Infoera/Grad Užice