Home Blog Page 675

Mali Zvornik dobija Centar za razvoj inovacija u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Opština Mali Zvornik

Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj Republike Srbije opredelilo je opštini Mali Zvornik bespovratna sredstva u iznosu od oko 20.000.000 dinara za realizaciju projekta izgradnje Centra za razvoj inovacija u oblasti zaštite životne sredine. Savremeni inkubator biće smešten u prostorijama Doma kulture, a služiće podizanju inovacionih kapaciteta lokalne samouprave na planu zaštite i unapređenja životne sredine.

Foto: Opština Mali Zvornik

Prema rečima predsednika opštine Zorana Jevtića, realizacijom projekta predviđeno je formiranje Centra u kojem će se nalaziti najsavremenija informatička oprema i gde će se realizovati različite obuke i programi, u svrhu podizanja preduzetničkog kapaciteta u opštini Mali Zvornik, kao i očuvanja i unapređenja zaštite životne sredine, zaštite od požara, poplava i drugih prirodnih nepogoda, ali i razvoja turističkih potencijala koji ima opština Mali Zvornik.

“Centar će pružiti mogućnost obrazovanja kadrova uz mentorsku podršku domaćih i stranih predavača, sa ciljem unapređenja upravljanja i organizovanja u oblasti digitalizacije zaštite životne sredine na teritioriji opštine i stvaranja uslova za efikasniju zaštitu, u skladu sa konceptom održivog razvoja“, naveo je Jevtić.

On je istakao da je cilj osnivanje što većeg broja startap kompanija koje će razvijati inovaciona rešenja u oblasti zaštite životne sredine, jer će to, kako je rekao, doprineti zapošljavanju mladih i sprečiti odliv mladih iz opštine Mali Zvornik.

Pored edukacije i povećanja zapošljavanja, svrha projekta jeste i razvoj novih rešenja i usluga u oblasti zaštite životne sredine koje imaju potencijal da budu komercijalizovane na domaćem i stranom tržištu.

Osim obuka za sticanje preduzetničkih veština i podizanje informatičkih kompetencija korisnika centra, u oblasti programiranja, razvoja veba i mobilnih aplikacija, centar će aktivno raditi na razvoju projekata koji će doprineti unapređenju rada Opštinske uprave u oblasti zaštite životne sredine, a samim tim doprineti razvoju turističkih potencijala i ponude opštine Mali Zvornik.

„Naši krajnji korisnici su mladi ljudi koji žele da pokrenu sopstvene inovacione startap kompanije, sa akcentom na one delatnosti koje se odnose na oblast zaštite životne sredine i turizma“, rekao je Jevtić.

Foto: Opština Mali Zvornik

Podrška koju će Centar pružati mladim firmama sastoji se u stručnom, pravnom, ekonomskom, marketinškom savetovanju, kao i u mentoringu razvoja i komercijalizacije proizvoda, istraživanja tržišta i razvoja odnosa sa kupcima i u ponudi kvalitetnog poslovnog prostora opremljenog potrebnom infrastrukturom.

Predviđeno je da Centar bude namenjen i korisnicima sa područja Zvornika, iz Republike Srpske, gde postoji Tehnološki fakultet koji predstavlja izvor mladih talenata i budućih inženjera, koji će svoje preduzetničke veštine i tehnološke kompetencije graditi i oblikovati u ovom Centru.

Za realizaciju projekta izgradnje Centra za razvoj inovacija u oblasti zaštite životne sredine u opštini Mlai Zvornik Republika Srbija preko nadležnog ministarstva opredelila je 19.993.580,67 dinara, dok će lokalna samouprava uložiti 558.000 dinara.

Centar će biti smešten u zgradi Doma kulture, za šta je predviđena adaptacija oko 160 m2 male sale u Biblioteci „17 septembar“ i tehničko opremanje prostora za namenu otvorenog kancelarijskog prostora, sale za prezentacije, sale za video konferencije, server sobe, arhive, čajne kuhinje i prostora za odmor.

Ljiljana Ristanović

Izvor: Opština Mali Zvornik

Zašto Kina ulaže napore u očuvanje pandi, a zanemaruje druge ugrožene vrste?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ying Wu)

Status velike pande promenjen je 2016. godine, otkad se ova vrsta vodi kao ranjiva, dok je do tada bila u kategoriji ugroženih. Kina je uložila višedecenijski rad kako bi uspela da spasi ovu životinju, ali u istom periodu je opala populacija nekoliko vrsta mesoždera sa kojima pande dele staništa.

Stručnjaci upozoravaju da bi ovakva praksa mogla da ugrozi čitave ekosisteme. Studija koja je uspostavila ovu razliku između uspešnog rada na očuvanju medveda koji su tipični za kinesku regiju i drugih životinja kojih je sve manje, ispitala je 73 zaštićena područja u ovoj zemlji, među kojima su i 66 rezervata za divlje pande.

Naučnici su otkili da su iz većine ovih rezervata nestali leopardi, vukovi i azijski divlji psi, čija populacija je smanjena za neverovatnih 95 odsto.

Pretpostavlja se da je politika očuvanja usmerena na jednu vrstu doprinela tome.

Naučnici napominju koliko je važna uloga predatora u lancu ishrane – stabilna populacija predatora održava lanac u ravnoteži, te obezbeđuje da nijedna vrsta ne bude prenaseljena niti da se iskoriste svi resursi staništa. Ipak, ukoliko dođe do opadanja populacije predatora, to utiče na celovit ekosistem i nije pogodno za očuvanje zdrave životne sredine.

Faktori koji utiču na smanjenje broja ovih mesoždera su: seča šuma, gubitak staništa, krivolov i bolesti.

Džinovska panda je još od 70-ih godina prošlog veka u središtu pažnje u svojoj borbi za opstanak. Ključni deo napora za očuvanjem populacije ovih crno-belih stvorenja ležao je u uspostavljanju rezervata za pande. Kina je izgradila ogromne rezervate u svojoj zemlji, u planinskim područjima gde ima dovoljno bambusa, kako bi ove životinje koje su patile od gubitka staništa mogle da prežive.

Međutim, pojedine životinje, poput leoparda ili vuka, imaju izraženiju potrebu za prostranstvom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Elena Loshina)

Eksperti su još ranije upozoravali da politika očuvanja vrsta ne može biti uspešna ukoliko je sav fokus na jednoj populaciji i čuvanju vodećih vrsta, dok druge, manje poznate ugrožene životinje mogu nestajati u senci, što bi bilo ispraćeno i narušavanjem ravnoteže ekosistema.

Istraživači studije zato su predložili nekoliko postupaka kako bi se disharmoničan odnos u očuvanju brojnih populacija doveo na stabilan nivo: neophodno je ustoličiti planove za rešavanje problema jedinstvenih za svaki planinski predeo, obnavljanje staništa, adekvatnu zaštitu od lovokradica, ograničavanje broja domaćih životinja na mestu gde žive divlje i uspešno upravljanje potencijalnim sukobima između ljudi i životinja. I pored pomenutih mera, očekuje se da će biti potrebne decenije kako bi se osigurao opstanak trenutno najugorženijih vrsta u ovoj regiji.

Jelena Cvetić

 

Vojvodina – idealan prostor za poizvodnju soje

Foto: Facebook (@Dunav Soja)

Poljoprivredni proizvođači i ove godine mogu da se informišu o novostima u proizvodnji BEZ GMO soje po održivim principima “Donau Soja” standarda, međutim, u nešto drugačijem formatu.

Umesto tradicionalnih Dana polja koje udruženje “Dunav Soja” organizuje već šest godina za redom, ova manifestacija održava se u onlajn okruženju, a sve zbog trenutne situacije sa koronavirusom i u cilju sprečavanja širenja ove zarazne bolesti.

Foto: Facebook (@Dunav Soja)

Tim povodom pokrenut je vebsajt Dunav Soja Ogledna polja 2020 na kojem posetioci mogu da pogledaju preporuke i savete stručnjaka sa oglednog polja u Lugovu. Predstavljene su 23 sorte soje, 8 kombinacija herbicida, kao i 9 varijanti preparata za ishranu biljaka, od čega 6 mikrobioloških đubriva i 3 inokulanta.

“Na oglednim poljima koje svake godine organizujemo sa našim partnerima širom Evrope, želimo da proizvođačima pokažemo kako da proizvode soju po Donau Soja standardima i obezbede ne samo visok kvalitet soje već i omoguće plasman kako na domaće tako i na strana tržišta”, navodi u razgovoru za Agroklub izvršna direktorka “Dunav Soja” udruženja i regionalna direktorka za Centralnu i Istočnu Evropu Marija Kalentić.

Cilj je jačanje proizvodnje soje u Evropi

Cilj udruženja “Dunav Soja” je, dodaje sagovornica Agrokluba, jačanje evropske proizvodnje soje i time smanjenje zavisnosti od uvoza brazilske soje koja je, kako navodi, povezana sa mnogim ekološkim i socijalnim problemima, među kojima su i aktuelna krčenja kišnih šuma u Amazoniji.

“Naš region ima izuzetan potencijal za proizvodnju soje i nastavićemo da radimo na povezivanju sertifikovanih proizvođača, kooperativa, trgovaca i prerađivača iz našeg regiona sa međunarodnim kupcima i otvaranju novih tržišta, kao i na razvoju i prenosu znanja i najboljih praksi u održivoj proizvodnji soje po našim standardima”, poručuje Kalentić.

“Dunav Soja”, osnovana kao udruženje koje ima za cilj podršku proizvodnji genetski nemodifikovane soje i hrane od domaćih poljoprivrednih proizvođača, usmerena je na unapređenje i promociju održive proizvodnje BEZ GMO soje u Evropi.

“S tim ciljem, naše udruženje je razvilo standarde kvaliteta koji prate soju od njive do trpeze i kroz sertifikaciju garantuju da je soja genetski nemodifikovana, proizvedena po održivim principima i poreklom iz Evrope”, napominje Kalentić.

Dodaje da je iz prethodne žetve sertifikovano ukupno 700.000t soje po Donau Soja/Europe Soya standardima, od čega je skoro polovina iz Srbije, Hrvatske i Rumunije, na čemu je intenzivno radio Regionalni Centar Dunav Soja u Novom Sadu.

“U Donau Soja program uključeno je 9.500 proizvođača i više od 970 kompanija širom Evrope koje su korisnici naših standarda. Sa članovima udruženja i sertifikovanim partnerima radimo na međusobnom povezivanju i razvoju novih tržišta kako bismo podržali put soje iz Evrope za Evropu”, kaže Marija Kalentić.

BEZ GMO Standard garantuje kvalitet hrane

“Dunav Soja” pre nekoliko godina kreirala je i BEZ GMO Standard za Dunavski region koji omogućava sertifikaciju i označavanje prehrambenih proizvoda oznakom ‘BEZ GMO Proizvedeno’. Taj standard vrlo je aktuelan u našem regionu, ukazuje Kalentić.

“Ovaj standard garantuje da je ceo proces proizvodnje BEZ GMO, što najčešće nije slučaj kada je u pitanju stočna hrana u većini evropskih zemalja. Upravo kroz ishranu životinja GM soja ulazi u proces proizvodnje jaja, mesa, mleka, a to nije obavezno označiti na krajnjem proizvodu. ‘BEZ GMO Proizvedeno’ oznaka na proizvodima zato potrošačima pruža potpunu informaciju i daje mogućnost izbora BEZ GMO hrane”, objašnjava ona i dodaje da su prvi proizvodi sa ovom oznakom dostupni u Bosni i Hercegovini, ističući da će se krajem leta naći i na hrvatskom tržištu.

Udvostručena proizvodnja soje u Evropi

Foto: Facebook (@Dunav Soja)

Na pitanje u kojoj meri je koronavirus uticao i na ovu granu poljoprivrede, Kalentić kaže da kriza izazvana ovom pandemijom jeste pogodila evropske zalihe soje jer su, kako dodaje, mnogi brodovi ostali ‘zarobljeni’ u velikim lukama u Brazilu i u Argentini.

“S obzirom na to da mnogi evropski prerađivači soje imaju kratkoročnu strategiju snabdevanja i kupuju prema svojim tenutnim potrebama sa promptnog (spot) tržišta, u nedostatku soje iz drugih izvora, visokokvalitetna BEZ GMO sojina sačma iz Evrope mešala se i prodavala da nadoknadi nedostatak južnoameričke GM sačme”, napominje Kalentić.

To je, zaključuje, pokazalo da je strategija “Dunav Soja” organizacije, koja je usmerena na podršku evropskoj proizvodnji soje i jačanju lokalnih i regionalnih lanaca snabdevanja, rešenje za nezavisno i sigurno snabdevanje soje u Evropi. Poslednjih godina proizvodnja soje u Evropi se, ukazuje Kalentić, udvostručila i dostigla 10 miliona tona i napominje, bez ovih količina sigurno bi došlo do krize u snabdevanju sojom.

Autorka: Andrijana Glišić

Izvor: Agroklub.rs

Zašto otkriće rakova koji brzo razgrađuju mikroplastiku nije dobra vest?

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Irski naučnici su otkrili da je jedna vrsta sićušnih slatkovodnih rakova u stanju da razgradi mikroplastiku na najsitnije čestice za samo nekoliko dana, što je mnogo brže nego što se do sada verovalo i to ih je zabrinulo. To znači da čestice plastike mikroskopske veličine dospevaju u lanac ishrane na do sada nepoznat način.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrei Ciobanu)

Dosada se verovalo da se raspad plastike u morima odvija uglavnom veoma sporim procesima – mehaničkim dejstvom talasa ili propadanjem tokom dugotrajnog izlaganja suncu.

Međutim, naučnici sa irskog Univerziteta Kork su otkrili da su majušni amfipodni rakovi koji žive u slatkovodnim ekosistemima, u stanju da vrlo brzo razgrade mikroplastiku – komade manje od pet milimetara za manje od 100 sati i pretvore ih u nanoplastiku, čestice manje od jednog mikrometra.

„Otkrili smo da su slatkovodni amfipodni rakovi Gammarus duebeni za manje od četiri dana u stanju da usitne mikroplastiku u različite oblike i veličine, uključujući i čestice nanoplastike“, naglašava rukovodilac projekta, dr Alisija Mateos-Kardenas.

Mada ova vrsta rakova živi u irskim potocima, oni pripadaju većoj porodici beskičmenjaka koji nastanjuju slatkovodne ekosisteme i okeane u celom svetu, tako da je ovo otkriće veoma važno za razumevanje uticaja koji mikroplastika ima na životnu sredinu. Slatkovodni beskičmenjaci usitnjavaju mikroplastiku u sklopu uobičajenog probavnog procesa, ali ovo nije nužno dobra vest kada se radi o plastičnom otpadu koji zagađuje okeane i vodene tokove, već irski naučnici smatraju da je ovo otkriće „alarmantno“.

Poznato je da se mikroplastika zadržava u probavnom sistemu ptica i riba, ali ovo otkriće ukazuje na to da bi manje čestice nanoplastike koju proizvodi ova životinjska vrsta, mogle da prodru i dalje – u ćelije i tkiva – a onda bi bilo mnogo teže predvideti posledice njihovog taloženja.

„Ova vrsta beskičmenjaka je vrlo važna za ekosistem jer je hrana pticama i ribama. Zato se može očekivati da će ovako sićušni, oku nevidljivi, ostaci plastike dospeti u lanac ishrane. Saznanja iz ove studije pomoćiće da se shvati uloga životinja u razgradnji plastike u našim vodama, ali bez sumnje je ptorebno hitno sprovesti dodatna istraživanja kako bismo otkrili potpuni uticaj tih čestica na životnu sredinu“, upozorava doktorka Mateos-Kardenas.

Izvor: RTS

Vlada Sarajeva donela Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem „Bentbaša“

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Tang)

Vlada Kantona Sarajevo je na nastavku sednice održane 30. jula ove godine donela Plan upravljanja Zaštićenim pejzažem „Bentbaša“ za period 2020-2030. godine.

Radi se o upravljačkom dokumentu koji je po prvi put donesen za ovo zaštićeno prirodno područje, a za koje je prethodno Skupština Kantona Sarajevo 2017. godine donela propis o zaštiti, odnosno Zakon o proglašenju Zaštićenog pejzaža ”Bentbaša”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Krisztina Papp)

Plan upravljanja zaštićenim područjem obavezan je planski dokument koji se, uz Prostorni plan područja posebnog obeležja, donosi za zaštićena prirodna područja, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode FBiH. Prema članu 155. ovog Zakona, plan upravljanja sadrži, između ostalog, ciljeve i politiku upravljanja, smernice zaštite i održivog razvoja zaštićenog područja, kao i razvoj dopuštenih delatnosti, kao i načine i izvore finansiranja njegove realizacije.

Na predlog Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoline, donela je Vlada Kantona Sarajevo ovaj plan na period od 10 godina, s tim što će se nakon što prođe period od pet godina analizirati njegovo sprovođenje, te će se po potrebi obaviti revizija. Inače, Plan nije statičan dokument i on je stalno otvoren za nadogradnju u svrhu postizanja osnovnih ciljeva, a to su usmeravanje i kontrola korišćenja prirodnih dobara, izvođenje zaštite, kao i održivo upravljanje prostorom zaštićenog pejzaža.

Iz resornog ministarstva ističu kako je izrada ovog dokumenta prošla kroz nekoliko faza koje su podrazumevale teorijska i terenska istraživanja, fazu kvantitativno-kvalitativne analize, fazu definisanja dugoročne vizije, učešće javnosti, utvrđivanje problematike, politika, ciljeva i aktivnosti, određivanje mera upravljanja, te izradu akcionih planova, kao i organizaciju ukupno četiri radionice za ključne zainteresovane strane.

Dakle, Plan je pripremljen u okviru šire diskusije više subjekata – Kantona Sarajevo, Grada Sarajevo, Opštine Stari Grad, kantonalnih javnih komunalnih preduzeća, zavoda, predstavnika nevladinih organizacija, privatnog sektora, i drugih zainteresovanih subjekata, tokom šest meseci rada i na potpuno transparentan način.

U ovom planu predloženi su, između ostalog, mogući izvori finansiranja njegove realizacije za period od 10 godina. U tom kontekstu, za implementaciju Plana i akcionih planova kao njegovih sastavnih delova potrebna su okvirna sredstva u iznosu od oko 2.814.500 konvertibilnih maraka (1, 4 miliona evra).

Plan, takođe, uključuje i aktivnosti koje se odnose, između ostalog, na ekološku rekultivaciju prostora „Bentbaše“, kontinuirani monitoring prirodnih vrednosti u funkciji zaštite i održavanja istih, zatim izradu programa obnove i upravljanja objektima kulturno-istorijskog nasleđa, razvoj infrastrukture za posetioce – npr. uspostavljanje info pulta, uređenje i održavanje pešačkih staza, uspostavljanje opreme i signalizacije, uspostavljanje edukacione staze, izrada elaborata i vodiča za penjače uz opremanje penjališta, vodeći računa o kapacitetu penjača u smislu da se ne naruše prirodne vrednosti područja, uspostava javnog toaleta i kućice/skladišta za najam bicikla i romobila, uspostava javnog parking prostora i dr, rešavanje problema otpadnih voda, kao i različite edukacije zaposlenih na temu interpretacije zaštićenog pejzaža, zaštite prirode i održivog razvoja, te aktivnosti generalno u svrhu upravljanja zaštićenim prostorom – uređivanje javnih i zelenih površina, odvoz otpada, komunikacija, nadzor, i dr.

Sredstva za implementaciju ovog plana osiguravaće se iz Budžeta Kantona Sarajevo, kao i iz drugih izvora, pri čemu se u velikoj meri računa, pored ostalih izvora sredstava koje predviđa Federalni zakon o zaštiti prirode, i na sredstva iz međunarodnih fondova, budući da je Kanton Sarajevo putem resornog Ministarstva i Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja do danas ostvario značajnu međunarodnu saradnju u smislu implementacije projekata iz oblasti zaštite prirode i u drugim zaštićenim prirodnim područjima.

Izvor: Grad Sarajevo

Godišnja prodaja električnih vozila premašiće 30 miliona do 2030.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Do kraja ove decenije trećina ukupno prodatih novih automobila na svetu biće električna vozila. Time bi broj prodatih električnih vozila u jednoj godini u svetu dosegao 31,1 milion, deset miliona više nego što se ranije predviđalo, objavila je 3. avgusta konsultantska kompanija “Dilojt” (Deloitte), na osnovu istraživanja “Električna vozila: Postavljanje smera za 2030. godinu”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

Prema istraživanju, uprkos poremećajima koje je izazvala pandemija koronavirusa, očekuje se da će ukupna prodaja električnih vozila 2020. dostići 2,5 miliona širom sveta.

Na osnovu godišnje stope rasta od 29 odsto, istraživanje procenjuje da će prodaja dostići 11,2 miliona u 2025. godini i 31,1 milion do 2030. godine, u kojoj bi potpuno električna vozila predstavljala 81 odsto svih prodatih novih električnih vozila, nadmašujući hibridne “plug-in” modele.

“Dilojt” je kao ključni faktor rasta prodaje električnih vozila u narednih 10 godina identifikovao “promenu sentimenta potrošača”, jer mnoge prepreke za prihvatanje električnih vozila postepeno nestaju.

Direktor beogradske kancelarije “Dilojta” i glavni partner u Sektoru za finansijski konsalting, Darko Stanisavić kazao je da je visoka cena električnih vozila zasad ograničava prodaju, ali bi broj potencijalnih kupaca trebalo da se poveća kako se trošak za ta vozila sve više izjednačava s benzinskim i dizelskim ekvivalentima.

“Sve više modela novih električnih vozila, u kombinaciji s rastućim tržištem polovnih električnih vozila, znači da će električna vozila za mnoge postati pristupačniji izbor. Prevazilaženje zabrinutosti potrošača oko dometa vožnje i utisak nedostatka infrastrukture za punjenje, biće važni faktori jer sve više vozača razmišlja o pogodnostima prelaska na električna vozila”, kazao je on.

Dodatni faktori koji bi mogli dovesti do rasta kupovine električnih vozila, uključuju povoljno regulatorno okruženje – finansijske podsticaje i ciljeve smanjenja emisije izduvnih gasova, kao i raspon modela električnih vozila dostupnih na tržištu, ukazano je u istraživanju.

Takođe, s obzirom da službeni automobili i vozni park i dalje predstavljaju većinu ukupne prodaje novih automobila, prelazak na električna vozila na korporativnom nivou dodatno će poboljšati opšti, globalni prelazak na električna vozila.

“Iako je ukupna prodaja automobila opala u ovom periodu (zbog pandemije), električna vozila su pokazala otpornost u nekim regionima u poređenju sa ostatkom tržišta”, rekao je Stanisavić.

Kako se, po procenama, ukupna godišnja prodaja automobila u svetu neće do 2024. godine vratiti na nivo pre pandemije, čak i ako se vrati rast prodaje benzinskih i dizel vozila, verovatno će uskoro uslediti pad njihovog tržišnog udela, smatra on.

Izvor: EurActiv.rs/Beta

Građani pokrenuli peticiju protiv izgradnje MHE na rekama u CG

Foto-ilustracija: Pixabay

Građani i građanke Crne Gore pokrenuli su peticiju protiveći se namerama koncesionara i investitora da na području Regionalnog parka “Komovi” nastavi bilo kakve dalje radove na izgradnji mini hidroelektrana (MHE) na rekama Crnja, Čestogaz i Ljubaštica.

Zahtevaju potpunu obustavu radova na izgradnji MHE na ovim rekama i vraćanje u prvobitno stanje vodotka reke Čestogaz.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zahtevaju da se ove reke čuvaju i štite od devastacija svake vrste, a pogotovo od stavljanja čistih i pitkih voda u višekilometarske cevi iza kojih ostaju suva rečna korita, nakon kojih mnoga domaćinstva ostaju bez pitke vode za ljude, životinje i poljoprivredna imanja.

Ističu da bi se izgradnjom MHE urušio Regionalni park “Komovi” i postojeća priroda, izmenio ekosistem, a ovaj ambijent bi bioi trajno narušen i devastiran po svakom osnovu.

Već dugi niz godina podkomovlje ima probleme sa preteranom sečom šuma, koncesijama za iste, kao i izgradnjom velikog broja šumskih puteva koji utiču na vodotoke u ovom delu Komova, a uzimanje potoka i reka u cevi koje će do MHE voditi kilometrima cevi je nedopustivo, kako za stanovnike ovog kraja tako i za celu Crnu Goru.

Zahtevaju od resornih Ministarstava i institucija Crne Gore da ponište koncesione ugovore za ove reke i raskinu sve ostale ugovore sa koncesionarom i ostalim stranama koje imaju u planu da unište reke, prirodu i osnovno pravo na život i opstanak građana na ovom prostoru Crne Gore.

Napominju da su spremni da se protiv uništavanja svojih reka bore svim dostupnim sredstvima i da neće dopustiti pojedincima koji zarad soptvenog profita uzimaju osnovi životni resurs za život i opstanak stanovništva ovog kraja, a time i čitave Crne Gore.

Građani koji su pokrenuli peticiju pozivaju da se inicijativa proširi među rođacima, prijateljima i kolegama koji su protiv uništavanja prirodnih resursa Crne Gore na najgori mogući način. Pozivaju i sve pojedince i organizacije koji se u njoj prepoznaju da se uključe u odbranu reka.

U trenutku pisanja teksta, peticiju je potpisalo 1218 ljudi.

Peticiju možete potpisati na linku.

Helikopter ugrozio opstanak mladih beloglavih supova koji su usled straha upali u Uvac

Foto: Facebook (screenshot @Fond za zaštitu ptica grabljivica)
Foto: Facebook (screenshot @Fond za zaštitu ptica grabljivica)

Fond za zaštitu ptica grabljivica je saopštio da je ovih dana u Specijalnom rezervatu prirode Uvac došlo do katastrofe. Naime, helikopter je leteo oko gnezda u koloniji beloglavih supova u kritičnom periodu pred poletanje mladunaca iz gnezda. Preplašeni ptići su prevremeno iskakali iz gnezda i padali u jezero.

Evidentirano je šest mladunaca koji su ispali iz gnezda od kojih je tri spaseno zahvaljujući čuvarima i meštanima i preneto u prihvatni centar rezervata Uvac.

Fond nema informacije šta je bilo sa druga tri mladunaca i izražava sumnju da je verovatno bilo još nekih mladunaca koje nisu našli.

Direktorat za civilno vazduhoplovstvo postupa prema dokumentu Zavoda za zaštitu prirode, po kome nema nikavih ograničenja za letove na malim visinama u kolonijama beloglavih supova. Fond apeluje na kolege iz Zavoda za zaštitu prirode, da pri davanju stručnih mišljenja, konsultuju i nezavisne stručnjake. Postavljanjem Vladinog stručnog organa Zavoda za zaštitu prirode ispred nauke i struke već je prouzrokovano veliko uništavanje prirode u Srbiji, podsećaju oni.

Izvor: Fond za zaštitu ptica grabljivica

Prva nuklearna elektrana na Arapskom poluostrvu počela sa radom

Foto: Wikipedia/Wikiemirati

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa radom je počela prva nuklearna elektrana u arapskom svetu – Baraka. U subotu, 1. avgusta, započet je rad u prvom od četiri reaktora.

Foto: Wikipedia/Wikiemirati

Prvobitno je otvaranje nuklearke bilo planirano još za 2017. godinu, ali je odgađano nekoliko puta.

Mnogi su zabrinuti da bi nuklearna elektrana mogla da izazove i određene rizike, među kojima se napominje ekološka katastrofa na Arapskom poluostrvu, ali i takmičenje u nuklearnom naoružanju.

Zabrinutosti doprinosi i podatak da je na Bliskom istoku zabeleženo najmanje 13 vazdušnih napada na nuklearna postrojenja – što je više nego u bilo kojoj drugoj regiji u svetu.

Ipak, cilj ove zemlje bilo je obezbeđivanje oko četvrtine potreba za električnim energijom iz ovog izvora i ujedno smanjenje štetnih emisija.

Kada nuklearka bude potpuno završena, imaće kapacitet od 5.600 MW.

Ujedinjeni Emirati potpisali su i Dodatni protokol o nuklearnoj straži Ujedinjenih nacija, čime se značajno poboljšana sposobnost inspekcije i omogućava bilateralna civilna nuklearna saradnja sa Sjedinjenim Državama.

Iako Ujedinjeni Arapski Emirati već imaju velike rezerve nafte i gasa, mnogo novca su uložili u razvoj alternativnih izvora energije, najviše solarne i energije vetra, ali i nuklearne.

Razlog za usmerenje prema nuklearnoj energiji, koja je znatno skuplja od obnovljivih izvora, leži u tome što je prethodne decenije bila jeftinija od solarne, a Baraka je najavljena još 2009. godine. U međuvremenu, između 2009. i 2019, prosečni troškovi fotonaponskih elektrana pali su za 89 odsto, a koštanje korišćenja energije vetra umanjeno je za 43 odsto. Troškovi upotrebe nuklearne energije su u istom periodu skočili za 26 odsto.

Jelena Cvetić

Da li je moguć uzgoj bobičastog voća ispod solarnih panela?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Uzgoj malina ispod solarnih panela zvučao je kao suluda ideja pre samo nekoliko godina, a sada je neobična simbioza poljoprivrede i obnovljivih izvora energije realizovana na jednom holandskom gazdinstvu. Da li će ona doneti zadovoljavajuće prinose, pokazaće vreme – ali sudeći prema rezultatima testnog projekta, sprovedenog prošle godine, za nekonvencionalne uzgajivače bobičastog voća – neće biti zime.

Kako bi svoju voćarsku delatnost učinila boljom za životnu sredinu i generisala čistu energiju, farma u Holandiji je na zemljištu od 3,2 hektara pod malinama postavila 10.250 solarnih ćelija. Njihova agri-elektrana može da napaja strujom čak 1.250 domaćinstava.

Razvoj megalomanskog projekta je zapravo nastavak faze testiranja iz 2019. godine. Kada se ispostavilo da paneli stvaraju niže temperature u odnosu na standardne plastenike i da pružaju efikasniju zaštitu useva, snaga postrojenja je povećana na 2,7 MW.

Autori projekta pod nazivom “AgriPV” su kompanije “BayWa r.e” i “GroenLeven”. One posluju u sektoru “zelene” energetike.

Ipak, “AgriPV” nije tekao bez ikakvih poteškoća i izazova. Najpre je trebalo postići pravednu raspodelu Sunčeve svetlosti između malina i ćelija za proizvodnju električne energije. S tim na umu, kompanija “BayWa r.e” je osmislila jedinstveni polu-proziran solarni modul koji istovremeno omogućava prodor zraka Sunca do biljaka i čuva ih od jakih padavina i direktne osvetljenosti.

Foto: “BayWa r.e”

Benedikt Ortman, direktor projekata za korišćenje energije Sunca u “BayWa r.e”, naglasio je da ova kompanija podržava razvoj poljoprivrede i ruralnih područja već stotinu godina, a “AgriPV” je tek jedno od sredstava.

“‘AgriPV’ poljoprivrednicima može doneti i društvene i ekološke i ekonomske koristi. Neće biti sukoba oko upotrebe zemljišta. Zamenom folija, predeli će biti više integrisani i kreiraće se manje otpada, rada i troškova”, objasnio je Ortman.

Njegove navode je potvrdio i uzgajivač Pit Albers. “Solarni paneli predstavljaju održiviju zaštitu za zasade. Prethodno su korišćeni tradicionalni plastični lukovi koji se uklanjaju na godišnjem nivou, stradaju zbog snažnih vetrova ili bivaju odbačeni nakon šest godina. Grad i ekstremna toplota su takođe bili među rizicima. Solarni paneli, pak, nisu izloženi negativnom uticaju ovih stvari i u isto vreme proizvode ‘zelenu’ energiju”, obrazložio je on.

Kompanija “GroenLeven” će u saradnji sa Univerzitetom u Vageningenu sprovesti još četiri dodatna testna projekta koji će uključivati druge bobice – crvene ribizle, borovnice, kupine i jagode.

Jelena Kozbašić

Saveti za pravilno ponašanje prilikom susreta sa morskim životinjama

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Boyer)

S obzirom na povećanu prisutnost ljudi u morskoj okolini tokom letnjih meseci, Ministarstvo privrede  i održivog razvoja Hrvatske ovim putem podseća na pravila ponašanja prilikom susreta s delfinima, kitovima i morskim kornjačama kako bi se sprečili mogući neželjeni događaji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Paola Ocaranza)

U Jadranu je do sada zabeleženo pojavljivanje deset vrsta iz grupe kitova (Cetacea), ali je danas samo dobri delfin (Tursiops truncatus) stalno prisutan u celom jadranskom bazenu. Prugasti delfin (Stenella coeruleoalba), glavati delfin (Grampus griseus) i kljunasti kit (Ziphius cavirostris) prisutni su u različitim gustinama u južnom delu Jadranskog mora dok se veliki kit (Balaenoptera physalus) sezonski pojavljuje u srednjem i južnom Jadranu. Ulješura (Physeter microcephalus), dugoperajni belogrli delfin (Globicephala melas), crni delfin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae) pojavljuju se kao zalutale jedinke. Obični delfin (Delphinus delphis) koji je nekad bio prisutan u celom Jadranskom moru sada se smatra regionalno izumrlom vrstom, a retko se pojavljuju jedino zalutale ili zaostale jedinke.

Kitovi se nalaze na vrhu lanca ishrane morskih ekosistema i utiču na njihovu strukturu i funkcionisanje. To su ujedno migratorne vrste kojima treba i veći životni prostor. U najvećoj meri ugrožava ih čovek koji različitim aktivnostima utiče na morski ekosistem. Najčešći razlozi njihove ugroženosti u Jadranu su nedostatak plena uzrokovan prekomernim lovom, slučajni ulov tokom ribarenja, antropogena buka, morski otpad (na primer, plastične kese), zagađenje mora, bolesti i namerno ubijanje.

Sve vrste iz grupe kitova koje se zateknu u Jadranskom moru strogo su zaštićene na osnovu Zakona o zaštiti prirode

Pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom ili kitom

– Ne usmeravajte brod direktno prema opaženim životinjama!
– Ukoliko se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), sledeći paralelno smer njihova kretanja i izbegavajte nagle promene smera ili brzine!
– Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedan brod, a u krugu od 200 m ne više od tri broda!
– Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
– Ukoliko kod životinja primetite znakove uznemirenosti ili primetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promenom smjera, bez ubrzavanja)!
– Područje susreta napustite usmeravajući brod suprotno od pravca kretanja životinja, postepeno ubrzavajući tek kad je brod udaljen više od 200 m od životinja!
– Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
– Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo uginuće.

U Jadranskom moru zabeležene su tri vrste morskih kornjača: glavata kornjača (Caretta caretta), zelena kornjača (Chelonia mydas) i džinovska kožasta kornjača (Dermochelys coriacea). Glavata kornjača je najbrojnija vrsta morskih kornjača u Jadranskom moru, koje se smatra jednim od najvažnijih područja za ishranu ove vrste u Sredozemnom moru, pri čemu jedinke potiču iz grčke natalne populacije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Caroline Sampaio)

Morske kornjače su migratorne vrste gmizavaca koje nastanjuju morski ekosistem i većinu svog vremena provode pod vodom. Danas su jedna od najugroženijih vrtsa morskih organizama. Glavni razlog ugroženosti morskih kornjača u Jadranu predstavlja interakcija s ribarstvom (slučajni ulov), sudari s brodovima i zagađenje. Većina pravila ponašanja prilikom susreta s delfinom i kitom odnosi se i na susret s morskim kornjačama.

Sve tri vrste morskih kornjača u Hrvatskoj su strogo zaštićene, stoga je zabranjeno svako namerno uznemiravanje, hvatanje i ubijanje tih životinja. Svako namerno uznemiravanje strogo zaštićene vrste prijavite Državnom inspektoratu. Prijava se podnosi putem obrasca na mrežnoj stranici Državnog inspektorata koji se nalazi na linku.

Ukoliko nađete povređenu, bolesnu ili uginulu jedinke delifna, kita ili morske kornjače javite na broj 112 ili Zavodu za zaštitu okoline i prirode Ministarstva privrede i održivog razvoja putem adrese e-pošte: vrste@mzoe.hr. Više informacija o Protokolu za dojavu i delovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili povređenih strogo zaštićenih morskih životinja možete pronaći na linku.

Izvor: Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske

Prvi potpuno automatizovan voz podzemne železnice predstavljen u Beču

Foto: Eurocoom-PR Zagreb @Wiener Linen/Wurnig

U narednom periodu će novi voz bečke podzemne železnice najpre biti podvrgnut detaljnim ispitivanjima kako bi se osigurali uslovi za njegovo puštanje u saobraćaj.

Foto: Eurocoom-PR Zagreb @Wiener Linen/Wurnig

Bečko gradsko preduzeće za javni prevoz „Wiener Linien” početkom jula predstavilo je prvi potpuno automatizovani voz podzemne železnice. Naime, isporučen je prvi od 34 vozova nove generacije koji se proizvode u Simensovim pogonima u bečkom okrugu Simering. Kako ističu iz Simensa, ovaj voz je, zahvaljujući brojnim inovacijama i digitalnim rešenjima, jedan od najmodernijih vozova podzemne železnice na svetu.

U narednom periodu će novi voz najpre biti podvrgnut detaljnim ispitivanjima kako bi se osigurali uslovi za njegovo puštanje u saobraćaj. Dosad je već uspešno prošao na testiranjima u kojima je bio izložen ekstremnim vremenskim uslovima poput izuzetno niskih i visokih temperatura i jakom vetru.

Novi potpuno automatizovani vozovi podzemne železnice u Beču bitno su ulaganje u zaštitu životne sredine. Čak devedeset odsto materijala koji se koristi u njihovoj izradi može se reciklirati, a lagane su konstrukcije, što će omogućiti da se do 90 odsto energije koja se oslobađa prilikom kočenja vrati u sistem snabdevanja energijom. Osim što će biti sigurniji za putnike, neprestano će komunicirati s upravljačkim centrom i samostalno upućivati na kvar pojedinih delova.

Očekuje se da će ovi vozovi za otprilike dve godine početi prevoziti putnike, najpre poluautomatizovano i s vozačem na gotovo svim postojećim bečkim linijama metroa, a od 2025. godine potpuno automatizovano, odnosno bez vozača na novoizgrađenoj liniji U5.

Izvor: Eurocomm-PR Zagreb

Agencija za zaštitu životne sredine objavila nove izveštaje o upravljanju otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila nove izveštaje o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, plastičnim kesama i proizvodima koji nakon upotrebe postaju posebni tokovi otpada.

Ovi izveštaji daju najnoviji presek podataka o tokovima proizvoda i vrstama otpada:

Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Srbiji u 2019. godini.
Plastične kese u Republici Srbiji u 2019. godini.
Proizvodi koji posle upotrebe postaju posebni tokovi otpada u Republici Srbiji u 2019. godini.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Rezultati NIS Grupe za prvo polugodište 2020. godine

Foto: NIS

U prvom polugodištu 2020. godine poslovanje NIS-a bilo je pod snažnim uticajem globalnih nepovoljnih makroekonomskih okolnosti. To se, pre svega, odnosi na pad cena nafte i epidemiju KOVID-19 koja je uzrokovala drastično smanjenje potražnje za naftnim derivatima u izveštajnom periodu. U takvim uslovima, prioriteti NIS-a bili su očuvanje zdravlja zaposlenih i potrošača, stabilnost na tržištu naftnih derivata, socijalna stabilnost zaposlenih i nastavak ulaganja u ključne razvojne projekte.

Foto: NIS

U periodu od januara do juna, prosečna vrednost barela nafte tipa Brent iznosila je 39,7 dolara, što je 40 odsto manje u odnosu na isti period 2019. godine. Istovremeno, potražnja za naftnim derivatima je u pojedinim razdobljima izveštajnog period smanjena između 30 i 40 procenata, što je značajno uticalo na prihode od prodaje NIS Grupe. Uprkos nepovoljnim makroekonomskim trendovima, NIS Grupa je u dalji razvoj uložila 14,5 milijardi dinara. Najviše je investirano u oblast istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, projekat „Duboka prerada“ u Rafineriji nafte Pančevo i modernizaciju maloprodajne mreže u Srbiji i regionu.

Kada je reč o operativnim pokazateljima, NIS je rezultate u oblasti istraživanja i proizvodnje, uprkos krizi, očuvao na prošlogodišnjem nivou – proizvedeno je 636 hiljada uslovnih tona nafte i gasa, što je 1 odsto manje od prošlogodišnjeg učinka. U oblasti prerade i prometa NIS je ostvario bolje rezultate u poređenju sa prvom polovinom 2019. godine. U Rafineriji nafte Pančevo prerađeno je 1,630 miliona tona sirove nafte i poluproizvoda što je 35 odsto više nego u prvom polugodištu prošle godine. Istovremeno su započete predstartne aktivnosti na kompleksu „Duboka prerada“. Ukupan obim prometa iznosio je 1,556 miliona tona, odnosno 2 odsto više nego u uporednom periodu 2019. godine, uz rast izvoza od 42 odsto. U prvom polugodištu tekuće godine, nakon rekonstrukcije, započet je rad 5 benzinskih stanica u Srbiji, među kojima i savremene gradske stanice A formata u Leskovcu. Takođe, sa radom je započela i benzinska stanica „Otopeni“, 19. stanica za snabdevanje gorivom NIS-a u Rumuniji. Pored toga, potrošačima na NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama omogućeno je da po prvi put u Srbiji, putem digitalne aplikacije Drive.Go, gorivo plate bez odlaska na platno mesto.

Pročitajte još:

NIS je, i u složenim okolnostima, uspeo da očuva pokazatelj EBITDA na pozitivnom nivou od 2,3 milijarde dinara, kao i pozitivan novčani tok od 6,3 milijarde dinara, ali je zbog negativnih makroekonomskih trendova zabeležen neto gubitak od 10,2 milijarde dinara. U prvom polugodištu tekuće godine obračunate obaveze NIS Grupe po osnovu javnih prihoda iznose 83,9 milijardi dinara, što je 5 odsto više nego u prvom polugodištu 2019. godine. Takođe, Skupština akcionara NIS a.d. Novi Sad je na sednici 30. juna 2020. godine donela odluku o isplati dividende iz dobiti za 2019. godinu na osnovu koje će ukupno biti isplaćeno 4,4 milijarde dinara.

Kompanija NIS i njeni zaposleni dali su svoj doprinos borbi protiv širenja novog koronavirusa. U okviru tih napora NIS je obezbedio 270 tona avio-goriva za humanitarne letove domaćeg avio-prevoznika „Er Srbija“, dok je većinski akcionar, ruska kompanija „Gasprom njeft“, donirala gorivo za potrebe javnih službi Republike Srbije. Pored toga, volonteri NIS-a angažovali su se na podršci najugroženijim kategorijama stanovništva i medicinskim radnicima.

„Naše poslovanje u prvom polugodištu 2020. godine odvijalo se u okolnostima nezabeleženim u globalnoj ekonomiji. Zato sa zadovoljstvom mogu da konstatujem da smo u prethodnom periodu, zahvaljujući velikim naporima menadžmenta i zaposlenih, očuvali finansijsku stabilnost, sigurnost snabdevanja na domaćem tržištu, kao i zdravlje naših kolega i potrošača. Vanredne okolnosti od nas traže i snažne odgovore. U nastavku godine bićemo posvećeni daljim uštedama, ali nećemo odustati od ulaganja u ključne projekte. U fokusu će nam, takođe, biti povećanje operativne efikasnosti u svim segmentima poslovanja, kao i napori da, oslanjajući se na sopstvene snage, očuvamo socijalnu sigurnost zaposlenih. Takođe, nastavićemo da pružamo podršku zajednici u kojoj poslujemo, svesni da ovaj težak period možemo uspešnije prevazići ako budemo odgovorni i solidarni“, izjavio je Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS Novi Sad.

Izvor: NIS

Izabrani projekti za dodelu sredstava civilnom društvu za zaštitu životne sredine u 2020.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 31. jula 2020. godine objavljuje Odluku o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini.

U oblasti zaštite životne sredine, po raspisanom Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini, objavljenom 31. januara 2020. godine, biće sufinansirano 76 projekta.

Odluku o izboru projekata za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini možete preuzeti ovde.

Konačnu Listu vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata možete preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

U najvećim engleskim trgovinskim lancima i do 95 odsto manja potrošnja plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Unsplash (Gaelle Marcel)

Britanska vlada pohvalila se velikim padom prodaje plastičnih kesa, ali problem velikih količina plastičnog otpada time još uvek nije rešen.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sarah Sigler)

Prodaja jednokratnih plastičnih kesa u proteklih pet godina u najvećim trgovinskim lancima smanjena je čak 95 odsto. Čini se da je prodaju uspešno smanjila njihova naplata uvedena u oktobru 2015. godine, jer se u Engleskoj sada u proseku godišnje prodaju samo četiri plastične kese po osobi, u poređenju s 10 u 2019. i čak 140 u 2014. godini.

Engleski kupci od uvođenja naknade u visini od 5 penija sve manje koriste plastične kese, a njihova prodaja je, prema najnovijim podacima britanske vlade, u najvećim supermarketima samo prošle godine pala čak 59 odsto. Prodaja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu u glavnim trgovinskim lancima u Engleskoj se tako smanjila za više od 95 odsto, a prema podacima sedam najvećih – Asda, Marks and Spencer, Morrisons, Sainsbury’s, Co-operative Group, Tesco i Waitrose, u proteklih 12 meseci prodato je 226 miliona plastičnih kesa (322 miliona manje u odnosu na 2018/2019.) ili svega četiri po osobi.

Podaci britanskog Ministarstva za zaštitu okoline, hranu i ruralna područja (DEFRA) tako potvrđuju uistinu veliki pad prodaje plastičnih kesa koji je još prošle godine iznosio 10, a čak 140 kesa po osobi u 2014. godini.

„Ohrabruju nas rezultati postignuti u tako kratkom vremenskom periodu i veliki uspeh u smanjenju prodaje ove vrste plastičnih proizvoda koju koristimo u svakodnevnom životu“, izjavio je državni sekretar za zaštitu okoline Džordž Justis. „Svesni smo razornog uticaja koji plastične kese imaju na zagađenje životne sredine i naše prekrasne prirode, kao i na ugrožavanje morskog života. Odlučno ćemo podsticati dalji napredak na ovom području te se nadam da će naš primer pokrenuti slične aktivnosti širom sveta.“

Naplata plastičnih kesa uvedena je u oktobru 2015. godine s ciljem smanjenja nastanka plastičnog otpada, zaštite okoline i uticaja na navike potrošača nakon što je broj prodatih plastičnih kesa u sedam najvećih lanaca trgovina 2014. porastao za 200 miliona. Tada su potrošači godišnje koristili više od 7,6 milijardi plastičnih kesa, što je činilo 61.000 tonu plastike. Naplata je uvedena u svim trgovinama na malo koje zapošljavaju više od 250 ljudi, iako je britanska vlada planirala uvođenje naplate plastičnih kesau svim trgovinama, kao i povećanje minimalnog iznosa naplate na 10 penija. Uprkos postignutom napretku, nedavno objavljena istraživanja otkrivaju da će se plastični otpad koji dospeva u svetske okeane gotovo utrostručiti u naarednih 20 godina, pa će svi dosadašnji napori u zaustavljanju porasta plastičnog zagađenja ostati gotovo jedva primetni.

„Prodaja plastičnih kesa smanjena je za 322 miliona, što je vrlo pozitivno i brojka se čini ogromnom, no istovremeno je porasla prodaja višekratnih kesa i to na čak 1,5 milijardi u 2018. godini, a one sadrže još više plastike“, izjavio je Sem Čitan Velš iz britanske organizacije Grinpis.

„Sada se isto mora učiniti i sa višekratnim kesama, odnosno potrebno im je povećati prodajnu cenu na blagajnama trgovina. Tako je, na primer, uspešno smanjena njihova prodaja u Irskoj, no najbolje bi bilo uvesti njihovu potpunu zabranu.“

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabe Pierce)

No, u Grinpisu navode kako su plastične kese samo jedan deo problema plastične krize u ovoj zemlji. Trgovački lanci u Velikoj Britaniji godišnje koriste čak 900.000 tona plastike i zato je hitno potrebno smanjiti korištenje plastične ambalaže. „Iako su najnovije brojke o smanjenju prodaje plastičnih kesa korak u pravom smeru, vlada se ne bi trebala previše radovati sve dok se ovaj naporni posao ne privede svom kraju“, smatra Sem Čitan Velš.

Podaci ipak pokazuju kako su nastojanja za smanjenje korištenja plastike za jednokratnu upotrebu u Velikoj Britaniji zastala od izbijanja krize koronavirusa, ponajviše zbog povećanog korišćenja maski, rukavica, vizira i maramica za jednokratnu upotrebu, a to potvrđuje i pad stope recikliranja tokom zatvaranja. Treba dodati i to da je velška vlada u četvrtak pokrenula dugoočekivano javno savetovanje o potrebi trajne zabrane određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik