Home Blog Page 677

Bečka deponija “puca od energije”

Photo-illustration: Pixabay

Fotovoltaik postrojenje na deponiji Rautenveg u Beču biće prošireno dodatnim solarnim panelima na 925 kvadratnih metara do kraja avgusta. Računa se da će odlagalište smeća godišnje proizvoditi 700.000 kilovat časova električne energije.

Foto: Christian Houdek

Nastavlja se proširenje Fotovoltaik postrojenja na 2000 kvadratnih metara deponije Rautenveg u Beču. Struja koja se dobija sunčevom energijom odgovara godišnjoj potrošnji u 290 bečkih domaćinstava. Novo postrojenje zauzeće površinu od 925 metara kvadratnih. Na dužini od 200 metera biće raspoređeno 560 solarnih panela koji će godišnje proizvoditi 250 hiljada kilovat časova struje, što odgovara godišnjim potrebama preko 100 bečkih domaćinstava.

Uz postojeća postrojenja od 2000 metara kvadratnih, Rautenveg će godišnje proizvoditi 700 hiljada kilovat časova električne energije odnosno duplo više električne energije nego što je potrebno za rad deponije, a višak će biti iskorišćen za bečku potrošačku mrežu.

Još od 2009. godine bečka gradska čistoća MA 48 iz postrojenja za sagorevanje otpada izbacuje samo pepeo. „MA 48 je godinama prvak u snabdevanju energijom iz obnovljivih izvora. Velika površina deponije je idealna za postavljanje solarnih panela. Odlagalište smeća ne služi samo za uklanjanje i preradu otpada, već i za stvaranje električne energije“ izjavila je članica gradskog veća za ekologiju Uli Zima.

Jedan „solarni cvet“ prečnika 5 metara proizvodi 3 hiljade kilovat časova koje snabdevaju rad vozića na električni pogon kojim posetioci deponije od maja do oktobra mogu da se provozaju ovom lokacijom i upoznaju sa funkcionisanjem kompletnog sistema zbrinjavanja otpada i zaštite podzemnih voda.

Ovde se do kraja 2008. godine odlagalo takozvano „ostalo smeće“ (nem. Restmüll) iz kojeg zbog biološkog razgrađivanja i danas dolazi do stvaranja deponijskog gasa – metana. Metan se sakuplja od 1994. godine i sprovodi u postrojenje koje ga pretvara u električnu energiju. Prošle godine je sakupljeno 1,75 miliona kubnih metara deponijskog gasa koncentracije metana 42 odsto. Iz te količine je dobijeno i dovedeno u potrošačku mrežu 2045 megavat časova električne energije. Ova količina odgovara godišnjim potrebama struje za 850 domaćinstava. Pored toga, pretvaranjem deponijskog gasa u struju nastaje toplota koja se koristi za zagrevanje vode i prostorija azila za životinje „TierQuarTier“ koji je izgrađen u blizini deponije 2015. godine.

Rautenveg je jedina bečka komunalna i ujedno najveća deponija u Austriji. Pored što prerađuje smeće i proizvodi struju koristeći obnovljive izvore, deponija je izletište i raj za koze. Ovde žive i „kose“ travu brdske koze austrijske rase Pincgauer koje su početkom devedesetih godina prošlog veka bile pred izumiranjem. Beč je uspeo da spasi ovu vrstu 1993. godine, a njihov broj na deponiji Rautenveg u međuvremenu je značajno porastao.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Kako teče rad na razvoju vakcine za KOVID-19?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, četiri biotehničke kompanije objavile su prve detaljne kliničke podatke u poslednjih nekoliko dana, a rezultati ovih ispitivanja su ohrabrujući, pa su tako sve veće naznake da je brz razvoj vakcine moguć.

Vakcine na kojima rade kompanije Sinovac-Biotech, Moderna, Cansino Biologics, kao i dvojac Oxford Universtiy i Astra-Zeneca pokrenule su pretežno snažne imunološke reakcije kod zdravih ispitanika sa samo blagim nuspovajavama, koje se lako mogu podneti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Stručnjaci i analitičari smatraju da treba biti optimističan zbog ovih rezultata, mada upozoravaju da ne treba pre vremena slaviti.

Još uvek nije poznato koliko dugo će trajati zaštitni efekat vakcine kada se bude primenjivala u praksi, jer broj do sada lečenih ljudi je relativno mali u poređenju sa populacijom koja će biti vakcinisana kasnije.

Najbolje rezultate pokazaće velika ispitivanja treće faze koja su tek počela ili su planirana.

Sve četiri kompanije imaju različit pristup razvoju vakcine, što je prema glavnoj naučnici Svetske zdravstvene organizacije, Sumji Svaminatan, pozitivna stvar, jer bi različiti tipovi vakcina mogli da budu prilagođeni različitim grupama stanovništva, kao što su starije osobe, trudnice ili deca.

Kompanija Moderna tako razvija vakcinu koristeći iRNK, odnosno informacionu RNK kako bi naterala telo da samo proizvede virusne proteine.

DNK i RNK vakcine sadrže genetske informacije o patogenu, međutim za infektivne bolesti ni jedna takva vakcina do sada nije odobrena, iako mnogi stručnjaci smatraju da bi proizvodnja bila dosta lakša.

“Cansino Biologics” i “Sinovac-Biotech” se fokusiraju na vakcine zasnovane na neaktivnim virusima, što je donekle proverena metoda, ali koja sa sobom nosi određene nedostatke u pogledu primene, bezbednosti i proizvodnje.

Proizvodnja se smatra relativno skupom, a postoji rizik da takva vakcina pogorša bolest u slučaju infekcije.

Pristup Univerziteta u Oksfordu i kompanije Astra-Zeneca bazira se na dostavljanje vakcine putem virusa šimpanze, koji se naziva vektor vakcine.

Vektor sadrži genetski kod proteinskih šiljaka koji se nalaze na koronavirusu i koji pokreće snažan imunološki odgovor u ljudskom telu.

Nakon što funkcionalna vakcina bude dostupna, zemlje širom sveta moraće da se izbore sa problemom proizvodnje dovoljno velikog broja doza kako bi čitava populacija imala pristup vakcini.

S tim ciljem je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predstavila evropsku strategiju za podršku razvoju i proizvodnji vakcina u Evropskoj uniji.

Prema ovim sporazumima, deo prvih troškova s kojima se suočavaju proizvođači vakcina biće finansiran iz sredstava EU u zamenu za pravo na kupovinu bilo koje uspešne vakcine pod unapred definisanim uslovima.

Evropska investiciona banka takođe je aktivno uključena u istraživanje i razvoj vakcina, stvarajući portfelj najnaprednijih EU kompanija koje se bave borbom protiv KOVID-19. Ulaganjem novca povećava se verovatnoća uspeha u fazi razvoja i dovođenja održivog rešenja na tržište.

Poverenje u razvoj vakcine protiv koronavirusa raste proteklih nedelja i veliki broj biotehničkih kompanija tako planira da dobije odobrenje za svoje verzije vakcina do kraja godine.

Trenutni predvodnici u razvoju vakcine su dvojac “Oxford” i “Astra-Zeneca” i kineski “Sinovac-Biotech” koji prelaze na treću fazu ispitivanja u Južnoj Africi i Brazilu.

Izvor: Nova ekonomija

Zašto je Smederevo prekriveno crnim prahom?

Foto: Wikipedia/Lošmi
Foto: Facebook (screenshot @Pokret Tvrđava)

Kako je objavljeno na Fejsbuk stranici pokreta Tvrđava, u sredu uveče, 29 jula, dogodila se katastrofalna havarija koja do sada nije zabeležena u Radincu, Vranovu i okolnim smederevskim selima, a i u samom centru Smedereva.

Ogromna količina crnog praha koji je emitovala Smederevska železara pao je na okolinu, ljudima su prekrivene kuće, dvorišta i usevi! Sve je, kako kažu, crno!

Zahtevaju hitnu reakciju Ministarstva zaštite životne sredine kao i Tužilaštva, jer je ovo otvoreno ugrožavanje života ljudi! Kontaktirali su Ministarstvo zaštite životne sredine i Republičku inspekciju, republički inspektor će uskoro izaći na teren. Iz menadžmenta železare su rekli da su upoznati sa situacijom i da će saopštiti građanima šta se desilo.

Na fotografiji možete videti kako izgledaju noge meštanima koji se bosi prošetaju kroz travu u okolini Železare.

Izvor: Pokret Tvrđava

Obustava rada HE “Perućica” do 5. septembra

Foto: Elektroprivreda Crne Gore
Foto: Elektroprivreda Crne Gore

Redovni godišnji remont HE „Perućica“ ove godine počeće 3. avgusta, a potpuna obustava rada u elektrani potrajaće do 5. septembra tekuće godine. Pored redovnih i uobičajenih remontnih radova na opremi i postrojenjima te dovodnom sistemu HE „Perućica“ ove godine biće odrađene, između ostalog, i dve značajnije investicije i to: zamena dva blok-transformatora vrednosti oko 900 hiljada evra, kao i revitalizacija generatora G3 i G6 u iznosu od milion evra.

Ove aktivnosti se odrađuju u sklopu Ugovora zamene 5 blok-transformatora i revitalizacije svih 7 generatora u HE „Perućica“. Ukupne vrednosti ovih investicija su vrednosti blizu 6 miliona evra, a očekuje se da Ugovor bude realizovan do 1. oktobra 2021. godine.

U okviru priprema za remont pražnjenje dovodnog sistema počeće u subotu 1.avgusta, dok će prema Planu ovogodišnjeg remonta trodnevno punjenje sistema i cevovoda početi 1. septembra kako bi HE „Perućica“ od 5. septembra bila spremna da se ponovo priključi na elektroenergetski sistem.

Uzimajući u obzir bezbednost građana, upozoravaju javnost, pre svega stanovnike naselja koja gravitiraju hidroneergetskom sistemu „Perućica“, na moguće opasnosti i mole ih da ne izvode bilo kakve aktivnosti u vreme pražnjenja i punjenja dovodnih sistema HE „Perućica“.

Izvor: Elektroprivreda Crne Gore

Berlinski zoološki vrt bogatiji za mladunče veoma ugrožene vrste – crvene pande

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Petkov)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jim Bread)

Mladunče retke vrste crvene pande rodjeno je u berlinskom zoološkom vrtu nekoliko meseci nakon što su njegovi roditelji dovedeni u Nemačku iz Indije, saopšteno je juče, 30. jula, iz zoološkog vrta.

Mladunče je prvi put pronađeno 6. juna u pećini njegove majke u zoološkom vrtu Tirpark i sada je veličine morskog praseta.

Pol životinje još nije poznat, a panda nije dobila ni ime.

To je deseta crvena panda koja će biti odgojena u Berlinu u sklopu međunarodnog programa uzgoja kako bi se zaštitile ugrožene životinje.

Crvena panda vodi poreklo sa istočnih Himalaja i iz jugozapadne Kine.

Roditelji mladunčeta, majka Šajn, koja ima 6 godina, i otac Džoel, koji ima pet godina, poreklom su iz himalajskog zoološkog vrta Padmadža Naidu u Dardžilingu, Indija.

“Oduševljen sam što su se njih dvoje tako dobro uklopili. Sa ovim divnim mladunčetom moći ćemo da podignemo svest ljudi o zaštiti ove visoko ugrožene vrste”, rekao je direktor zoološkog vrta Tirpark Andreas Knirim.

Posetioci će novorođenče moći da vide najverovatnije u septembru kada se očekuje da će izaći iz majčine pećine.

Izvor: Zelena Srbija

Pad populacije migratornih riba u Evropi od čak 93 odsto od 1970. do 2016.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnoge vrste migratornih riba nalaze se na listi kritično ugroženih ili im preti opasnost da to postanu. Vrste koje radi mresta ili ishrane menjaju svoje stanište direktno su pogođene izgradnjom MHE, brana, prepreka i kanala koje stvaraju ljudi, a koje narušavaju prirodni tok reke. Na taj način, migratorni putevi se prekidaju, a njihov životni ciklusi ostaju nedovršeni.

Foto-ilustracija: Pixabay

Donekle smo mogli da pretpostavimo da sve ono što se dešava na našim rekama ima ozbiljan negativan uticaj na populacije ali podaci koji su objavljeni u okviru prvog indeksa migratonih vrsta riba mogu se opisati kao šokantni, uznemirujući, zabrinjavajući… Naime, Svetska fondacija za zaštitu migratornih vrsta riba, objavila je izveštaj u kojem su sumirani podaci o populacijama u periodu od 1970. do 2016. godine na području Evrope i Južne i Severne Amerike. Najveći pad populacija zabeležen je upravo u Evropi – čak 93 odsto!

Ovaj poražavajući rezultat, čovek je postigao svojim ponašanjem i željom da menja prirodu samo u svoju koristi za svega 46 godina. Sveobuhvatno za navedena tri kontinenta, rezultat je da su se populacije slatkovodnoh migratornih riba smanjile u proseku  za 76 odsto, za navedeni period. 

Migratorne slatkovodne ribe su ključna karika u lancu ishrane i igraju važnu ulogu u stvaranju zdravih rečnih ekosistema. Nestanak ili drastično smanjenje populacija riba u vodotoku dovodi do smanjenja koncentracije neorganskog i organskog đubriva u vodama. To dalje ima za posledicu propadanje populacija biljnog planktona, što vodi smanjenju dostupne količine hrane i kiseonika u vodi. Kao krajnji rezultat, dobijamo drastično manju brojnost, ali i prosečnu veličinu jedinki u odnosu na prirodne razmere. U najgorem slučaju, dolazi do potpunog nestajanja živog sveta u vodotoku.

Upravo taj scenario nas očekuje ukoliko se nastavi trend rasta nezasitih apetita investitora koji na rekama grade male hidroelektrane, upozorava Centar za zaštitu i proučavanje ptica iz Crne Gore. Grade ih uprkos apelima struke da je šteta koju prave nemjerljiva za prirodu i kvalitet života ljudi koji direktno zavise od reke.

Građani Crne Gore, za razliku od drugih zemalja gde je moguće birati iz kog izvora želite da trošite struju, primorani su da kroz mesečne račune subvencionišu kontroverzne projekte izgradnje MHE. Hteli ili ne, osim investitora i onih koji im to dozvoljavaju, u ovom zločinu prema prirodi svi učestvuju. Zbog toga je na svima nama dodatna odgovornost da pokušamo da sprečimo dalju devastaciju i pomognemo borbu za očuvanje naših reke, apeluje CZIP.

Izvor: CZIP

Zašto komarci misle da smo “slatki”?

Foto: Wikipedia/Muhammad Mahdi Karim
Foto-ilustracija: Pixabay

Čak i da trenutno nikome niste slatki, iz ovog ili onog razloga, ako predveče odete u obližnji park, “startovaće” vas desetine komaraca. Okej, to možda nije vaša ciljna grupa, ali njima smo nepogrešivo privlačni, posebno u ovo doba godine, pa saletanje padne kao barem koliko-tolika uteha. Otkud taj magnetizam sićušnih insekata ogromne sposobnosti pomeranja živaca prema ljudima? Autori nove naučne studije veruju da su otkrili razloge.

Baš kao što, prema tvrdnjama Lava Tolstoja, sve srećne porodice liče jedna na drugu, po mom mišljenju, svi komarci jednako su nepodnošljiva spadala. Ipak, na svetu leti čak 3.500 hiljade vrsta ovih insekata, a među njima je tek nekoliko onih koje mogu da nam prenesu zarazne bolesti. Slično, postoje i oni manje napadne koje nisu sklone da grizu.

Među krvožednim komarcima se nalazi i vrsta Aedes aegypti, specifična po tome što je prenosilac žute groznice i virusa Zika. Naučnici njihovu sklonost ka “pijenju krvi” pripisuju gradskom životu i suvoj klimi.

Sto komaraca, sto ćudi

Jedan od istraživača sa Univerziteta Prinston u Nju Džersiju Noa Rouz je objasnio da među komarcima postoji mnoštvo različitih preferencija. “Neki vole da ujedaju ljude, neki uopšte ne”, istakao je on i dodao da je premisao tima američkih stručnjaka bila ta da nas grizu komarci koji žive u našoj blizini, a oni iz šuma ne. “Bili smo iznenađeni zato što to nije slučaj”, kazao je.

Foto: Wikipedia/Muhammad Mahdi Karim

Prebivalište u gusto naseljenim urbanim zonama nije jedini indikator pravca evolucije komaraca. Štaviše, ovi iz grada više napadaju životinje, nego ljude.

Tu na scenu stupa – suva klima. Komarci koji se suočavaju sa surovim periodima suše, svojstvenim za afričko područje Sahela – od Senegala do Eritreje – verovatnije će se obrušiti na našu vrstu.

Ovim insektima je za larve neophodna voda, koju pronalaze u nama! “U podnebljima intenzivnih sušnih sezona, komarci zavise od ljudi kao skladišta vode”, naglasio je Rouz.

Komarci evoluiraju u bića koja nam idu na živce zato što se razmnožavaju u “našem komšiluku”. Urbanizacija bi u budućnosti mogla da doprinese uvećanju populacije onih koji se hrane našom krvlju.

Grčka izdvaja 100 miliona evra za subvencije za električnih vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jorgen Hendriksen)

Grčka vlada osigurala je 100 miliona evra za subvencije za kupovinu električnih vozila, pošto je plan da do 2030. godine oko 30 odsto vozača na ulicama vozi električna vozila, prenosi Nova ekonomija.

Internet platforma preko koje će se subvencije od 100 miliona eura isplatiti na tržištu električnih vozila, biće aktivirana 24. avgusta, javlja Ekathimerini.

Međutim, potrošači koji žele da iskoriste program subvencionisanja mogu započeti kupovinu već 7. avgusta, kada se očekuje objavljivanje ministarske odluke, koja opisuje detalje sprovođenja plana.

Ministarstvo energetike pokrenuće specijalnu veb stranicu na kojoj će potrošači moći da se informišu o svemu što ih bude interesovalo, a istog dana će u Ministarstvu razvoja biti otvorena i kancelarija za informacije sa pet telefonskih linija.

Ministar razvoja Kostis Hacidakis, procenjuje da će program po završetku, 31. decembra 2021. godine, subvencionisati 15.000 privatnih automobila i taksija i 12.500 motocikla i bicikala.

Ukoliko se budžet iscrpi pre tog datuma, program će biti finansiran novim sredstvima iz fonda Evropske unije, prema navodima Hacidakisa.

Program se ne odnosi na polovna vozila ili vozila koja koštaju više od 50.000 evra, a biće prihvaćena samo jedna prijava po osobi, bilo za automobil, motor ili bicikl.

Pored najava u vezi sa električnim vozilima, Grčka je posvećena transformaciji proizvodnje električne energije, te će do 2030. godine u toj zemlji opstati samo jedna termoelektrana.

Nedavne studije urađene tokom epidemije KOVID-19 ukazale su na veliki pad emisije ugljen-dioksida.

U Atini je ubeležena 40 odsto manja emisija CO2, usred izolacije građana. Grčki premijer ističe da je ta zemlja posvećena ekološkim ciljevima zarad boljeg zdravlja stanovništva.

Izvor: Nova ekonomija

Najava tendera za energetsku sanaciju i rekonstrukciju u Kruševcu, Užicu i Vrbasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije i Državni sekretarijat za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije najavljuju objavu tendera za nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju objekata u Kruševcu, Užicu i Vrbasu.

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije u saradnji sa Državnim sekretarijatom za ekonomske poslove Švajcarske Konfederacije, najavljuje objavu tendera za Nabavku i ugradnju postrojenja i opreme za energetsku sanaciju/rekonstrukciju šest (6) objekata u Kruševcu, pet (5) objekata u Užicu i šest (6) objekata u Vrbasu.

Zvanična objava tenderske dokumentacije se očekuje u narednih 30 dana. Detaljnija najava tendera se nalazi u priloženom dokumentu.

Izvor: Grad Kruševac

Radovi na modernizaciji brze pruge Beograd-Niš počinju sledeće godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović rekla je juče, 29. jula, kako će radovi na modernizaciji pruge BeogradNiš započeti 2021. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Kao što već radimo modernizaciju pruge od Beograda do granice sa Mađarskom, tako ćemo graditi i brzu prugu od Beograda do Niša, za brzinu do 200 kilometar na sat. Ta pruga se nalazi na železničkom Koridoru 10, koji je važan tranzitni koridor. Kao što smo završili auto-put, tako sada želimo da imamo i potpuno modernizovanu prugu na istom pravcu”, rekla je Mihajlovićeva za TV Prvu.

Ona je dodala da se vrednost projekta, na kojem Srbija sarađuje sa kineskom kompanijom CRBC, procenjuje na oko dve milijarde evra. „Kad govorimo o finansiranju, videćemo da li će se gradnja finansirati kroz neku vrstu preferencijalnog kredita, jer inače postoji takva saradnja sa NR Kinom na infrastrukturnim projektima”, dodala je Mihajlovićeva.

Govoreći o bezbednosti putnih prelaza, Mihajlovićeva je rekla da će oko 10 miliona evra biti uloženo u povećanje bezbednosti upravo u ovoj oblasti.

“Svaki prelaz je i sada obezbeđen rampama ili obeležen saobraćajnim znacima, ali moramo stalno da apelujemo na ljude da poštuju saobraćajne znake. Nije važno da li ste pešak ili vozite automobil, vodite računa o saobraćajnim znacima, zaustavite se pre prelaza. Tragedija je svaki put kad neko bude i povređen, a kamoli kad neko izgubi život”, navela je Mihajlovićeva.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Da li će UK konačno regulisati sistem održive poljoprivrede?

Foto-ilustracija: Unsplash (Roxxie Blackham)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)

Ujedinjeno Kraljevstvo ima u planu regulaciju trgovinskih sporazuma koji se odnose na prehrambrenu industriju, kako bi obezbedila maksimalnu zaštitu životne sredine, ali i visok nivo kvaliteta namirnica koje se proizvode i uvoze.

Cilj je da uvoz poljoprivrednih proizvoda bude na najvišem standardu i da ne uslovljava uništavanje prirodnih ekosistema ni u jednoj zemlji.

Jedna od regulacija zahtevaće da se ozbiljnije pozabave problemima kao što je uvoz mesa ili soje sa zemljišta na kojem je ranije bila prašuma, te je nelegalnom sečom obezbeđen prostor za poljoprivredne aktivnosti.

Britanci očekuju zdrav i održiv sistem koji je ujedno pristupačan i produktivan.

Vlada Velike Britanije naručila je novi model trgovinskog sporazuma prošle godine. Stručnjaci ukazuju na to da bi se na ovaj način morala iskoristiti prilika za konačno stvaranje uslova za obnovu zaštite životne sredine i rad na dobrobiti životinja, što se dodatno problematizovalo nakon Bregzita.

Pored toga, predlaže se i da se domaćim poljoprivrednicima plaća 2,4 milijarde funti godišnje za poboljšanje seoskih zajednica, kao i da se povećaju ulaganja u očuvanje biološke raznovrsnosti i hvatanje ugljenika.

Drugi deo Nacionalne strategije za hranu, koji će biti objavljen 2021. godine, fokusiraće se na pitanja klimatskih promena, očuvanja biodiverziteta, zagađenja i oboljenja domaćih životinja.

Jelena Cvetić

 

Smanjenje broja divljih pčela dovešće do nestašice hrane, upozoravaju naučnici

Foto-ilustracija: Pixabay

Smanjenje boja pčela u prodručjima gde se stanovništvo bavi poljoprivredom moglo bi da ograniči proizvodnju nekih prehrambenih kultura, pokazala je studija koja je nedavno objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama, prenosi Nova ekonomija, a piše Gardijan.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Usevi koji su imali više pčela na raspolaganju dali su znatno veče prinose. To nas je iznenadilo, nismo očekivali da zavise od njih u tolikoj meri”, izjavila je Rahela Vinfri, sa Univerziteta Rutgers, koja je učestvovala u najnovijem istraživanju.

Dodaje se da su naročito ugrožene divlje pčele, kao što su, na primer, bumbari.

Sve to može imati globalne posledice i izazvati velike nestašice hrane, uopozoravaju naučnici, jer pčele oprašuju brojne biljne vrste koje se koriste u ljudskoj ishrani.

Oni gube svoja staništa zbog upotrebe toksičnih pesticida i sve izraženijih klimatskih promena, a domaće pčele, koje uzgajaju pčelari, susreću se sa brojnim bolestima.

Sve su to činjenice koje brinu i upozoravaju da tri četvrtine biljnih prehrambenih kultura u svetu moglo da ostane bez oprašivača.

Od sedam biljnih kultura koje su posmtrane u 13 američkih saveznih država, čak pet je pokazalo da im neodostatak pčela itekako može smanjiti prinose.

Tu spadaju jabuke, borovnice i trešnje.

Napominje su da su divlje pčele često efiksaniji oprašivači od domaćih pčela, kao i da je nekoliko vrsta u ozbiljnom opadanju.

Rđavi prugasti bumbar, na primer prva je vrsta koja je stavljena pod zaštitu 2017. godine, jer je u poslednjih 20 godina njegova populacija opala za čak 87 odsto.

U Kaliforniji, gde se gaje bademi, svake godine na pašama gostuje veliki broj domaćih pčela, koje se dovoze u zatvorenim košnicama, baš zbog njihove velike uloge u oprašivanju te biljke.

Sjedinjene Države su među liderima u trendovima povećane proizvodnje hrane, pa samim tim ne vode brigu o ovim insektima.

Praktikuju velike površine sa jednom vrstom useva, koriste velike količine insekticida i uništavaju divlje bilje, koje je neophodno pčelama.

Šta kažu podaci i prognoze?

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Ujedinjenih nacija, količina useva koja je zavisna od insekata i drugih oprašivača povećala se za 300 odsto u poslednjih pola veka.

Nedostatak oprašivanja može doprineti da određene vrste voća i povrća postanu skuplje i ređe, dok neće uticati na kulture poput pirinča, pšenice i kukuruz koje se oprašuju pomoću vetra.

Naučnici savetuju da se poljoprivrednici bolje informišu o značaju oprašivanja i da koriste propisane količine pesticida i veštačkih đubriva.

Upozoravaju da se problemi sa nestašicama hrane neće destiti za 10 ili 20 godina, je su već sada vidljivi.

Izvor: Nova ekonomija

Grad Grac planira potpunu transformaciju saobraćaja do maja 2021.

Foto-ilustracija: Unsplash (T. Q.)

Grad Grac želi da preuzme odgovornost prema budućim generacijama i stanovništvu koje je već pogođeno klimatskom krizom i zagađenjem vazduha. Iz tog razloga je početkom 2020. godine pokrenut sveobuhvatan novi plan urbane mobilnosti Neuer Mobilitätsplan 2020, koji se uglavnom temelji na socijalnoj pravdi i klimatskoj neutralnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Nast)

Grad Grac novim planom podržava želje svojih građana i građanki i njima i njihovoj deci želi osigurati bolji kvalitet života i održivi razvoj grada. Novim planom mobilnosti takođe želi da pokrene dalji korak ka unapređenju i podizanju atraktivnosti središta grada, uz istovremeno praćenje evropskih i svetskih trendova u prostornom planiranju i urbanom razvoju, a gradska uprava ne krije svoju nameru da u tim nastojanjima Grac postane uzor drugim gradovima.

U Gracu su svesni kako izrada i primena socijalno pravednog i klimatski povoljnog plana mobilnosti iziskuje dosta vremena, ali isto tako smatraju kako je u trenutnoj kriznoj situaciji potrebno hitno delovanje. Gradska uprava je zato odlučila da usvoji paket mera kako bi se što pre smanjilo opterećenje gradskih saobraćajnica. Prve mere stupiće na snagu početkom oktobra 2020, dok se potpuno sprovođenje novog plana mobilnosti očekuje do početka 2022. godine.

Mere koje stupaju na snagu početkom oktobra ove godine odvijaće se u dve faze. Prve „žrtve“ novog plana mobilnosti u Grazu biće terenski automobili (SUV vozila). Naime, ovi nezgrapni urbani terenci će se u prvoj fazi postupno uklanjati iz središta grada pa će za njih od 1. oktobra biti uvedena zabrana saobraćanja od petka do nedelje. Ova prelazna faza trajaće dva meseca, a već od 1. decembra 2020. zabrana saobraćanja važiće i za sve radne dane, odnosno od ponedeljka do nedelje.

Foto-ilustracija: Pixabay

Druga faza počeće se sprovoditi 1. maja 2021. godine, kada će se središte grada osloboditi svih automobila koji nisu apsolutno nužni. Stoga će od 1. maja sledeće godine na snagu stupiti potpuna zabrana saobraćanja, uz određene izuzetke, a zabrana za terenska vozila proširiće se i na preostalo područje grada. Izuzeci se odnose na osobe s invaliditetom koje zavise od prevoza automobilom i svakako interventna vozila (policijska vozila, vozila hitne pomoći, vatrogasci i dr.) i vozila komunalnih službi.

Od početka septembra ove godine održavaće se prezentacije za građane Graca na kojima će ih se upoznavati s novim saobraćajnim pravilima, a posebni kursevi organizovaće se za neiskusne bicikliste. Na području središta grada urediće se šest novih stanica sistema javnih bicikala koje će stanovnici Graca moći besplatno da koriste. Takođe, osim bicikala, građanima će na raspolaganju biti i bicikli za prevoz tereta. Svi vlasnici automobila moći će da ostvare pravo na zamenski, potpuno nov bicikl i godišnju karticu za javni prevoz.

Gradska uprava Graza svojim građanima/kama stoji na raspolaganju i sve primedbe na novi plan urbane mobilnosti mogu joj se dostaviti putem onlajn obrasca.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Potraga za nestalim pitonom u Zagrebu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Azil Dumovec je objavio na „Fejsbuku” da je u ponedeljak na Markuševcu nestao kraljevski piton, koji još uvek nije pronađen.

Iz Markuševečke Trnave odlutala je ženka kraljevskog pitona. Zove se Zoi, ima tri godine i duga je oko metar.

Sunčala se u bašti, ali kad je njena vlasnica nakratko okrenula glavu, zmija je otišla u nepoznatom smeru, prenosi Jutarnji list.

To se dogodilo u ponedeljak, a nakon što je vlasnica bezuspešno pokušavala da je nađe, sada moli za pomoć komšije i sugrađane.

„Ako uočite Zoi, ne strahujte. Nazovite nas i mi ćemo je nežno i pažljivo preuzeti. Iako vam Zoi najveroatnije ne bi učinila ništa, budući da je reč o životinji koju ne poznajete, nemojte je dirati”, poručili su vlasnici odbegle Zoi.

Izvor: RTS

Resalta potpisala javno-privatno partnerstvo za treću energetsku sanaciju Ljubljane

Photo-illustration: Pixabay

Konzorcijum Resalta i grad Ljubljana su potpisali ugovor o trećem projektu energetske sanacije Ljubljane. Projekat uključuje 27 zgrada, od kojih će 17 biti potpuno energetski sanirane a 10 delimično. Svrha ovog javno-privatnog partnerstva je optimizacija energetske efikasnosti, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2, kroz razne mere koje će takođe poboljšati komfor zaposlenih i korisnika zgrada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Među saniranim zgradama su sportski centri, osnovne škole, vrtići i koncertna hala. Sprovedene mere uključuju obnovu KGH sistema, zamenu unutrašnje rasvete efikasnijom, zamenu postojećih grejnih sistema rešenjima koja koriste obnovljive izvore energije, zamenu stolarije, obnovu fasada i izolaciju krovova. 9.700 novih LED sijalica će zameniti neefikasnu rasvetu i 29.000m2 fasadne i krovne izolacije će biti renovirano.

Sprovedene mere će ostvariti uštedu energije od 4.465 MWh godišnje, koliko 274 domaćinstva potroši u jednoj godini. Optimizacija potrošnje energije će takođe smanjiti emisije CO2 za 968 tona godišnje. Potrebno je godinu dana da 46.000 drva apsorbuje ovu količinu CO2 iz atmosfere.

Ukupno sa uštedama od prvog projekta energetske sanacije, završenog 2018. godine, i drugog projekta završenog 2019. godine, grad Ljubljana smanjuje potrošnju energije za čitavih 14.970 MWh godišnje kroz sprovedene mere. Emisije CO2 su svake godine niže za 4.383 tone. Ovaj niz projekata je referenca za ovaj model poslovanja i u regiji i širom Evrope, a uklapa se u reputaciju grada Ljubljane kao zelene prestonice Evrope (2016).

Energetska sanacija se sprovodi kroz model javno-privatnog partnerstva između grada Ljubljana i konzorcijuma Resalte i njenog partnera. Kroz ovaj model, projekat generiše uštede za javnog partnera, putem kojih se naknadno otplaćuje trošak projekta. Prednost modela javno-privatnog partnerstva je da će grad odmah ostvarivati uštede i koristiti ih za izdvajanja ka privatnim partnerima tokom ugovornog perioda od 15 godina. Nakon što istekne ugovor, Grad Ljubljana će uživati punu korist od postignutih ušteda energije. Resalta i konzorcijski partner takođe će obezbediti upravljanje i održavanje opreme i sistema instaliranih u okviru energetske sanacije tokom trajanja ugovora. Konzorcijum je obezbedio 53 odsto sredstava, a Kohezioni fond EU, Republika Slovenija i Grad Ljubljana su osigurali ostatak investicije.

Luka Komazec, direktor kompanije Resalta, rekao je: “Treća energetska sanacija grada Ljubljana je dokaz da je održivost stalna obaveza, ne jednokratna investicija. Energetska efikasnost u svojim različitim primenama uvek nudi prostor za poboljšanje i neizmerni potencijal za uštede i bolje radne i životne uslove. Veoma nas ohrabruje što grad Ljubljana to prepoznaje. Naša je čast što smo još jednom odabrani da pružimo podršku gradu kroz uspešnu energetsku tranziciju.”

Izvor: Resalta

U toku radovi na izmuljavanju Begeja i uređenju obale

Foto: Grad Zrenjanin

Između pešačkog i železničkog mosta, u dužini od 780 metara, u toku su radovi na izmuljavanju Begeja, čiji rok za završetak je tri meseca.

Foto: Grad Zrenjanin

Radovi teku planiranom dinamikom, u šta se u utorak, 28. jula, uverio Čedomir Janjić, gradonačelnik Zrenjanina, koji je pomenute radove obišao sa svojim saradnicima. U ovom obilasku, uz gradonačelnika su bili i zamenik Saša Santovac, pomoćnici Dragan Ćapin i Duško Radišić i predstavnici preduzeća JVP “Vode Vojvodine” koji učestvuju u finansiraju istih. Vrednost radova je 40 miliona dinara, a sa po 20 miliona dinara, finansiraju Grad Zrenjanin i JVP „Vode Vojvodine“.

Radovi su trenutno u punom jeku i značajne promene već su vidljive, u šta nas je uverio Duško Radišić, pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina.

“Ovo je sada potpuno nova vizura, pogled i izgled Begeja. Prethodnih decenija smo zaboravili na Begej, što svakako nije dobro, ali, sada se vraćamo i koristimo ove resurse. Nadam se da će ove godine biti početak postavljana stalnih vezova, jer imamo veliki broj zainteresovanih građana za priveze i stalne vezove, kako bi mogli ovde da čuvaju svoje čamce, kaže Radišić, koji dodaje da Grad Zrenjanin i JVP “Vode Vojvodine” nastavljaju sa čišćenjem i da se ove godine čisti potez od žutog mosta do Železničkog mosta, a deo koji je do sada očišćen pokazuje i više nego dobre rezultate.”

S obzirom na to da Grad Zrenjanin poseduje turistički potencijal, nakon realizacije pomenutih radova, osim što će se poboljšati uslovi života svih građana, ujedno, očekuje se i povećan broj turista, što će doprineti daljem razvoju grada.

Na potezu čije je uređenje počelo, planirana je i gradnja staze, pa će praktično šetalište koje je izgrađeno do pristana biti produženo sve do takozvanih „malih ulica“ kod železničkog mosta, i vodiće pored škole “2. oktobar” i naselja “Ruža Šulman”.

Takođe, u planu je i biciklističko-pešačka staza koja će povezati ovaj deo grada sa već postojećom stazom Zrenjanin – Ečka.

Izvor: Grad Zrenjanin