Home Blog Page 680

Vijetnam zabranio uvoz i trgovinu divljim životinjama

Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Young)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Young)

Vijetnam je objavio da zabranjuje uvoz divljih životinja i da će zatvoriti pijace na kojima se one prodaju jer strahuje od bolesti koje mogu sa životinja preći na ljude, poput novog koronavirusa koji izaziva bolest KOVID-19.

Naredba koju je u četvrtak potpisao premijer Ngujen Suan Fuk zabranjuje sav uvoz divljih životinja mrtvih ili živih, uključuje jaja i larve. Uvedene su strože kazne za to.

Vijetnam je bio popularno odredište za divlje životinje i proizvode od njih, često i ugroženih vrsta, jer se koriste u tradicionalnoj medicini ili u pripremi egzotičnih jela.

U svetu je pojačan nadzor trgovine divljim životinjama zbog zdravstvenih rizika jer se veruje i da je novi koronavirus sa životinja prešao na ljude.

“Postojanje mnogih pijaca divljih životinja već dugo je veliki problem u Vijetnamu”, rekao je Fuong Tam, direktor vijetnamske organizacije “Humane Society International”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Frankie Shutterbug)

“Taj bezobziran apetit za divljim životinjama ugrožava opstanak ne samo mnogih vrsta, već, kao što smo videli i sa izbijanjem pandemije koronavirusa, ugrožava život ljudi. Dakle, zabrana je dobrodošla, makar i zakasnela”, rekao je Tam.

Stiv Galster, direktor “Freelanda”, grupe koja radi na potpunoj zabrani trgovine divljim životinjama, rekao je da vijetnamska direktiva nije savršena, jer ima izuzetaka koji će omogućiti da se neka trgovina divljim životinjama nastavi, ali to je dobar početak.

Odluku je pozdravila i vlada Australije čiji je ministar poljoprivrede Dejvid Litlpraud rekao da je to “velika dobit za globalno javno zdravstvo” jer Vijetnam “smanjuje rizik od budućih pandemija i pokazuje svetu kako se može upravljati”.

Australija će, imajući to u vidu, nastaviti da se bori za opšte, svetske reforme u toj oblasti, rekao je njen ministar.

Izvor: Zelena Srbija

Omogućen izvoz naših poljoprivrednih proizvoda bez carine na tržište od 200 miliona ljudi

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Maasch)
Foto: Wikipedia/Laslovarga

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je juče, 26. jula, kako odluka Vlade Ruske Federacije da odobri ratifikaciju Ugovora o slobodnoj trgovini između Srbije i Evroazijske ekonomske unije (EAEU) predstavlja veliku šansu za srpsku prehrambenu industriju.

Nedimović je u izjavi za agenciju Tanjug objasnio da ratifikacija pomenutog ugovora pruža mogućnost srpskim poljoprivrednim proizvođačima da bez carine izvoze mnoge proizvode na tržište od gotovo 200 miliona stanovnika.

“Među njima bih svakako izdvojio sir i voćnu rakiju. Ovu priliku moramo iskoristiti, posebno danas kada se svi zatvaraju zbog koronavirusa i mnoge zemlje traže prostor da izvezu svoju robu”, naveo je ministar.

On je poručio da će, istovremeno, država nastaviti sa jačanjem subvencija našim proizvođačima kako bi imali što bolje proizvode za plasman na inostrana tržišta.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Zašto je centar Montreala zatvoren za automobile?

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc-Olivier Jodoin)

Niko ne može predvideti koliko će trajati aktuelna zdravstvena kiza, ali kanadski Montreal ulaže napore kako bi pomogao svojoj ekonomiji i prilagodio grad potrebama pešaka i biciklista!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamshed Khedri)

Lokalno udruženje trgovaca zatražila je privremenu zabranu automobilskog saobraćaja u glavnoj montrealskoj ulici “Crescent Street”, poznatoj po noćnom životu, brojnim restoranima i pabovima, kako bi se posetiocima omogućilo slobodno kretanje tokom pandemije KOVID-19.

Kako je izvestio kanadski CBC News, poznata ulica “Crescent Street” u Montrealu biće zatvorena za automobile do 30. sptembra ove godine. Tako je, naime, u petak 24. jula odlučila gradska uprava drugog po veličini kanadskog grada i najvećeg u pokrajini Kvebek, a zabrana automobilskog saobraćaja sprovodi se u sklopu mera kojima se grad tokom pandemije KOVID-19 nastoji što više prilagoditi pešacima i biciklistima.

„Naši građani će dobiti dodatni prostor za sigurno kretanje u centru grada, a ovom merom ujedno podstičemo lokalnu ekonomiju“, stoji u saopštenju gradonačelnice Montreala Valerije Plante. „Vlasnici restorana dobiće više prostora za širenje svojih terasa, što je u ovom trenutku ključno za ugostiteljstvo grada.”

Inicijativa za zatvaranje ulice za automobilski saobraćaj došla je iz lokalnog udruženja trgovaca, a cilj je stanovnicima grada i turistima pružiti više prostora tokom pandemije. „Mnogi ljudi će reći da zatvaranje jedne ulice u centru grada neće biti od prevelike pomoći, no ovoj situaciji se moramo prilagoditi, a nama je potrebno više slobodnog prostora“, kazao je Stiv Siozios, vlasnik dva ugostiteljska objekta u ovoj ulici.

Ovo nije prvi put da se ulica zatvara za automobile. Prvo probno zatvaranje dogodilo se još 1980. godine, ali nije bilo dugog veka. U udruženju trgovaca ističu da nisu za trajnu zabranu saobraćaja, ali ipak priželjkuju određeno smanjenje broja automobila. Osim što će se ovom odlukom omogućiti širenje terasa ugostiteljskih objekata, pešacima će se pružiti više slobodnog prostora za sigurno kretanje i držanje razmaka, nezavisno od toga jesu li samo prolaznici ili su gosti lokalnih restorana.

Zabranom saobraćaja do oživljavanja središta grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Hagan)

Grad je u svom saopštenju istakao kako prenamena saobraćajnih površina za potrebe sigurnog kretanja pešaka predstavlja deo plana za oživljavanje centra Montreala, teško pogođenog pandemijom KOVID-19. Gradska uprava zato usko sarađuje s poslovnim udruženjima u središtu grada i Privrednom komorom Montreala i planira mere za podsticanje privrednih aktivnosti u centru grada u vremenu kada mnogi ljudi ostaju kod kuće zbog straha od zaraze novim koronavirusom.

Prošlog petka u Montrealu je takođe službeno potvrđeno otkazivanje još jedne trke Formule 1 – 2020 Canadian Grand Prix – događaja koji obično privlači veliki broj turista i puni barove i restorane u središtu grada. Gradonačelnica Valerija Plante je prošle nedelje objavila i plan kojim će se tokom celog leta u svrhu „razvoja i oživljavanja“ centra grada organizovati brojna događanja, muzičke i plesne priredbe na otvorenom i urediti pop-up parkovi i instalacije. Namera je privući stanovništvo i turiste u centar grada, a za ove aktivnosti gradska uprava planira izdvojiti 400.000 kanadskih dolara.

„Zatvaranje ulica za automobilski saobraćaj podstaći će nastavak komercijalnih aktivnosti i olakšati pridržavanje mera socijalnog distanciranja s kojima ćemo se svi morati suočiti u narednim mesecima“, zaključuje se u saopštenju Grada Montreala.

Događaji na otvorenom i nove biciklističke staze

Inače, za saobraćaj je zatvoren i deo obližnje ulice Rue Ste-Catherine u kojoj su postavljene izložbe i bogata kulturna ponuda s brojnim događanjima na otvorenom, a građanima i porodicama s decom nude se posebno uređene lokacije za odmor i opuštanje tokom letnjih vrućina. Zbog pandemije je tokom leta uređeno pet zona susreta u različitim delovima Montrela kako bi se omogućilo lakše kretanje i deljenje javnog prostora, kako za vozače automobila, tako i za pešake i bicikliste i ostale korisnike aktivne mobilnosti. Takođe, s obzirom na to da je naglo porasla upotreba bicikala, privremeno je uređeno 2,7 km zaštićenih biciklističkih staza, a nove će se uređivati sve do kraja jeseni.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Procvetala prva lavanda u vojvođanskoj Provansi

Foto: Grad Sombor

U proteklih nekoliko dana njive i bašte oko Sombora postale su slika i prilika jedne Provanse, Toskane pa i nekih drugih lokacija koje smo, do sada, viđali samo na televizijskim ekranima i u časopisima. Lavanda, zasađena u okviru Projekta prekogranične saradnje Interreg „Socijalno preduzetništvo za žene u ruralnim područjima“, prvi put je procvetala, između ostalih mesta, u baštama i poljima Bačkog Monoštora, Riđice, Stanišića, Svetozar Miletića i Sombora.

Foto: Grad Sombor

Jesenas je, na ukupno 28 lokacija u gradu i sedam naseljenih mesta, zasađeno gotovo 30 hiljada sadnica lavande na nešto više od 3 hektara. Ta lavanda ovih dana prvi put pokazuje svoj potencijal, koji će od sledeće godine u potpunosti biti na raspolaganju za proizvodnju eteričnih ulja i drugih proizvoda po kojima je ova biljka daleko poznata.

Iako se čini da lavanda ne zahteva veliku negu, to u početku nikako nije slučaj. Članice Udruženja „Lavangrad“, koje je formirano u okviru Projekta, sa sedištem u Bačkom Monoštoru, nastoje da svoje sadnice održe u najboljem stanju uz redovnu brigu povremenim zalivanjem i okopavanjem.

Tridesetak žena i članovi njihovih porodica su svesni da su sa lavandom ušli u polje koje je, u našim krajevima, malo kome poznato, ali smatraju da će rezultati prevazići njihove napore i da će već sledeće godine, nakon prve prave „žetve“, imati zavidne rezultate i motiv da prošite svoje zasade.

Lavanda je višegodišnja biljka koja, pored same dekorativne uloge, daje eterična ulja, što predstavlja jedan od najpoznatijih i najčešće korišćenih proizvoda. Sušenjem cveta dobija se sirovina koja je upotrebljiva na mnogo načina, od prehrane do kozmetike. Sve to je tek na članicama Udruženja da otkriju i tako sebi obezbede dodatan izvor prihoda, ali i posao koji će im pružiti zadovoljstvo i povezati ih sa drugim sličnim udruženjima i aktivnostima.

Više informacija o samoj lavandi, udruženju i projektu zainteresovani mogu pronaći na sledećim linkovima: www.womentosave.org i www.facebook.com/womentosave.

Izvor: Grad Sombor

Nova akcija u Hrvatskoj s ciljem zaštite ugrožene školjke periske “Jeste li ih videli?”

Foto: Wikipedia/Arnaud Abadie

Akcija „Jeste li ih videli?“ koju Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske sprovodi s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta i podizanja svesti o važnosti njihovog očuvanja, proširuje se na plemenitu perisku, saopšteno je.

Foto: Wikipedia/Arnaud Abadie

Ovom se akcijom poziva javnost da dojavi lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, s ciljem praćenja stanja populacije periski koja je trenutno pod visokim rizikom od izumiranja u celom Sredozemnom moru.

Lokacije periski mogu se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili putem onlajn obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem ove poveznice na mrežnim stranicama Zavoda za zaštitu okoline i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Isti obrazac dostupan je i putem QR koda na letku.

Primljene dojave moći će se pregledati na Bioportalu gde su dostupni i podaci o utvrđenim lokacijama periski koji su do sada prikupljeni u saradnji sa naučno-stručnom zajednicom i zainteresovanom javnošću.

Plemenita periska je najveći mediteranski školjkaš, endem Sredozemnog mora. Rasprostranjena je u celom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosistemu kao filtrator mora. Na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.

Tokom jeseni 2016. godine na obali Španije zabeležene su pojave masovnog pomora plemenitih periski. Prva potvrda o pojavi zaraze u Hrvatskoj dobijena  je u maju 2019. godine. Zaraza se proširila do Istre što potvrđuje činjenicu kako je zaraza zahvatila čitavi hrvatski deo Jadrana. Uzročnik masovnog pomora periske nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski su Haplosporidium pinnae, parazit iz grupe heterotrofnih protista (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske, kao bakterija Mycobacterium sp. Ipak, još nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do 100 odsto smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.

Zbog svega navedenog, Zavod za zaštitu okoline i prirode Ministarstva zaštite okoline i energetike radi na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom delu Jadrana i na pripremi i sprovođenj mera očuvanja u saradnji s relevantnim naučnim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode i pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrednostima.

U aktuelnoj situaciji nužno je identifikovati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su i dalje prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru.

Izvor: Miistarstvo zaštite okoline i energetike

Kako bi nam gljive iz Černobilja mogle pomoći u naseljavanju Marsa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Nicolas Lobos)

Ljudi bi mogli opuštenije da nasele “crvenu planetu” i žive na Marsu, ako bi se, između ostalog, gljiva koja je pronađena u nuklearnom reaktoru u Černobilju, koristila za zaštitu od štetnog zračenja, tvrde naučnici posle najnovijih istraživanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ilja Nedilko)

Sloj gljivica debljine oko 20 centimetara mogao bi “u velikoj meri da poništi godišnju dozu ekvivalentnu radijaciji na površini Marsa”, otkrili su istraživači. “Ono što ovu gljivu čini moćnom je to što je potrebno samo nekoliko grama da biste započeli njeno korišćenje protiv radijacije”, rekao je Nils Ejverč, istraživač i saradnik Stenforda za “New Scientist”.

“Gljiva se sama obnavlja i regeneriše, čak i kada je oštete opasni zraci. Za potpunu obnovu treba joj samo nekoliko dana”, dodao je Ejverč.

Stručnjaci smatraju da bi gljive mogle već da se koriste na Međunarodnoj svemirskoj stanici i da tamo apsorbuju štetne kosmičke zrake, a takođe su i budući resurs koji bi se mogao masovno koristiti u okruženju budućih kolonija na Marsu.

Godine 1991, pet godina nakon katastrofe u Černobilju, pronađene su gljivice crne boje, koje su “izvirivale” iz zidova napuštenog reaktora koji je bio izložen gama zracima.

Naučnike je zbunilo kako je bilo kakav vid života uspeo da preživi ekstremne uslove. I ne samo da su gljivice preživele katastrofu, već su i, kako naučnici tvrde, rasle prema izvoru zračenja.

Pigment melanin inače omogućava gljivicama da apsorbuju štetne zrake koje potom pretvaraju u hemijsku energiju.

Na isti način kojim biljke pomoću fotosinteze pretvaraju ugljen-dioksid i hlorofil u kiseonik i glukozu, gljivice tako „skupljaju” štetne zrake što im omogućava da proizvode energiju.

Ovaj proces radiosinteze, privukao je pažnju naučnika zbog njegovih potencijalnih uticaja na revolucionarna otkrića.

Kačuri Vankejtsvoren, NASA-in naučnik, koji vodi eksperimente na gljivicama Croptococcus neoformans, veruje da bi se ovakva proizvodnja energije koja apsorbuje radijaciju, mogla primeniti i pretvoriti u metodu lečenja i kreiranja posebnog „štita” protiv toksičnih zraka.

„Takođe, omogućilo bi se i pacijentima obolelim od raka koji su podvrgnuti radijacijskoj terapiji, inženjerima nuklearnih elektrana i pilotima, da rade bez straha da će apsorbovati smrtonosnu dozu zračenja, predviđa Vankejtsvoren za časopis “Scientific American”.

Zaštita i proizvodnja energije – dva u jednom

Primena energije ovih gljiva mogla bi se koristiti i za napajanje električnih uređaja i u domenu biotehnologije.

Inovatori iz oblasti istraživanja alternativnih izvora energije objašnjavaju da melanin, kojim su gljivice iz Černobilja prebogate, apsorbuje radijaciju i pretvara je u druge oblike energije, uključujući i električnu, što otvara velike mogućnosti u proizvodnji energije. Uzorke gljivica iz Černobilja, naučnici su poslali i u svemir. Uzgajajući ih na Međunarodnoj svemirskoj stanici, gde je veći nivo zračenja u poređenju sa onim na Zemlji, Vankejtsvoren i profesor Klej Vang sa Univerziteta Južna Kalifornija, nadgledali su njihovu mutaciju.

Kada se mikroorganizmi stave u, za njih „stresnije” okruženje, oni oslobađaju različite molekule, što objašnjava ponašanje gljivica iz Černobilja.

Ipak, rezultati kompletnih i detaljnih eksperimenata tek treba da budu objavljeni, a naučna zajednica će zaključiti koliko bi moguća primena ovih čudesnih organizama mogla zaista biti revolucionarna u zaštiti ljudi od štetnog zračenja.

Izvor: RTS

Mikroplastika prodire u naš lanac ishrane, upozorava Grinpis

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)
Foto-ilustracija: Unsplash (Content Pixie)

Kako saopštava Nova ekonomija, mikroplastika, kao gotovo nevidljivi plastični otpad u proizvodima za svakodnevnu upotrebu, poput šampona, sapuna ili farbi, završava u odvodima i kanalizaciji i odatle dospeva u more i tlo, prenosi portal Grinpis.

Istraživanjem Grinpisa i stručnjaka italijanskog Univerziteta Marke, obuhvaćeno je oko 300 reprezentativnih jedinki različitih morskih vrsta koje se koriste u ljudskoj ishrani.

Iako se veći deo plastike zadržava u delovima ribe koje ne koristimo u ishrani, Grinpis ističe da to ne treba olako shvatati.

Rezultati analiza pokazuju da je najviše mikroplastike u živim organizmima (u 75 odsto uzoraka) pronađeno u Toskanskom arhipelagu, a najmanje u okolini Sardinije.

Grinpis je pokrenuo peticiju sa zahtevom da italijansko Ministarstvo životne sredine potpuno zabrani upotrebu mikroplastike u komercijalnim porizvodima. Evropska agencija za hemikalije takođe namerava da predloži potpunu zabranu upotrebe mikroplastike u kozmetičkim proizvodima, kućnoj hemiji, bojama i đubrivu.

Na štetan uticaj mikroplastike ukazao je i naš poznati genetičar Miodrag Stojković u svom nedavno objavljenom koautroskom naučnom radu. Više o tome na linku.

Izvor: Nova ekonomija

Potreban porast broja e-vozila za 11.000 odsto kako bi UK ispunilo klimatske ciljeve

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživanje sprovedeno u Ujedinjenom Kraljevstvu pokazalo je da bi se broj vlasnika električnih vozila morao uvećati za 11.000 odsto do 2050. godine, kako bi ova zemlja dostigla neto nulti klimatski cilj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Nešto preciznije, bio bi potreban porast broja električnih vozila sa 44.000 na pet miliona samo na jugu Engleske i severu Škotske.

Pored toga, istaknuto je da bi u okviru istog cilja trebalo zameniti gasne kotlove toplotnim pumpama, idući od broja od 16.000 ka čak dva i po miliona do polovine ovog veka.

Potreba za tehnologijom sa niskim udelom ugljenika zahtevaće neposredno učešće i izmene na elektroenergetskoj mreži, uključujući i sektor saobraćaja, koji ima veliki udeo u zagađenju vazduha gasovima sa efektom staklene bašte.

Jelena Cvetić

 

 

 

Er Srbija i dalje ne poleće

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)

Er Srbija, nacionalna avio-kompanija Republike Srbije, usled pandemije koronavirusa, ponovnog uvođenja zabrana i ograničenja putovanja, prinuđena je da svoju mrežu destinacija dodatno prilagodi u narednom periodu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucrezia De Agrò)

Planirano obnavljanje letova do određenog broja destinacija biće odloženo za nekoliko nedelja, dok će saobraćaj ka pojedinim destinacijama biti obavljan sa smanjenim brojem nedeljnih frekvencija. Letovi Er Srbije do tri destinacije iz njene mreže biće privremeno obustavljeni na duži period.

Er Srbija, u zavisnosti od aktuelnih ograničenja u putovanjima, planira da obnovi letove za Rim, Milano i Bukurešt od 16. avgusta, umesto od 1. avgusta, za kada su ti letovi bili prvobitno planirani. Pored toga, srpska nacionalna avio-kompanija planira da letove do Brisela, nakon pauze tokom avgusta, ponovo uspostavi 27. avgusta, a letove do Venecije počev od 31. avgusta. Letovi do Moskve i Tel Aviva, čija je obnova prvobitno planirana u avgustu sada su pomereni na 1. septembar.

Linije Er Srbije do Madrida počev od 29. jula, do Nice počev od 8. avgusta, kao i do Kijeva počev od 31. avgusta, biće privremeno obustavljene. Obnavljanje navedenih linija planira se za letnju sezonu sledeće godine.

Svi putnici biće obavešteni o promeni u redu letenja i o njihovim novim opcijama za putovanje. Avio-kompanija pruža svu neophodnu podršku putnicima koji su kupili karte za te letove.

Er Srbija žali zbog eventualnih neprijatnosti prouzrokovanih putnicima.

Za više informacija putnicima se savetuje da pozovu Kontakt centar Er Srbije na 0800 111 528 iz Srbije ili +381 11 311 21 23 iz inostranstva, da posete airserbia.com ili stranice društvenih medija kompanije.

Izvor: Air Serbia

Mađarska će do 2024. povećati navodnjavanje površina za 100.000 hektara

Foto-ilustracija: Unsplash (Mihály Köles)

Za poljoprivrednu proizvodnju u Mađarskoj se najviše odštete isplaćuje zbog suše. Stoga je njihovo Ministarstvo poljoprivrede ove zemlje odlučilo da dodatno finansira izgradnju sistema za navodnjavanje, a do 2024. planiraju povećanje takvih površina za 100.000 hektara. Trenutno se u Mađarskoj navodnjava 87.500 hektara, što je samo dva odsto obradivog zemljišta, ali je ipak za tri puta više od proseka Evropske unije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Szabolcs Toth)

Prema rečima Atile Sinaija, državnog sekretara uprave Ministarstva poljoprivrede u Debrecinu na japansko-mađarskoj regionalnoj konferenciji pod nazivom “Čista voda 2020.”, najavljeno je da do 2024. godine nameravaju da povećaju navodnjavane površine za 100.000 hektara.

Prijavljeno 266.000 ha na konkurs

Klimatske promene imaju značajan uticaj na poljoprivredu i zbog neravnomerne raspodele padavina najveći iznos iz fonda za odštetu u Mađarskoj plaća upravo zbog suše. Sinaji kaže i da se tamo do sada prijavilo više od 14.000 ljudi na konkurs za navodnjavanje, a prijavljeno je 266.000 hektara poljoprivredne površine.

Prema njihovom Zakonu o razvoju navodnjavanja, koji je stupio na snagu u januaru ove godine, poljoprivrednici moraju da formiraju zajednicu za navodnjavanje kojoj se mogu izdati dozvole za vodna prava. Za to im je potrebno najmanje 100 hektara obradivog zemljišta i 10 hektara za voće i povrće, piše “Kormany”.

Državni sekretar napominje da se 50 milijardi mađarskih forinti može aplicirati za razvoj poljoprivrednog vodoprivrednog sektora. Do sada je dodeljeno 18 milijardi forinti, od čega je isplaćeno 4,3 milijarde.

Prirodna metoda za smanjenje potreba navodnjavanja

Mađarski proizvođači ljutih paprika osmislili su prirodnu metodu kako bi drastično smanjili potrebe za navodnjavanjem. Kao deo projekta prilagođavanja klimatskim promenama, finansiran od strane Evropske unije, u Batji je iskopana i produbljena bivša glinena jama od koje je napravljen rezervoar i prirodno močvarno područje za zadržavanje vode.

“Budući da padavine postaju neujednačene, poljoprivrednici se suočavaju sa razdobljima intenzivnih poplava i suša. Kišnica koja je sačuvana na ovaj način pomaže dopunjavanju nivoa podzemne vode”, rekao je načelnik tog mesta, Čaba Fekete.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

U Blacu nakon mesec dana ponovo ispravna voda za piće

Foto-ilustracija: Unsplash (Albert Flamingo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Albert Flamingo)

Posle nešto više od mesec dana, a nakon junskih poplava koje su oštetile i deo vodovodne mreže, fabriku vode i sistem Pridvorica sa koga se opština snabdeva pijaćom vodom, Blačani sada mogu koristiti ispravnu vodu.

Predsednik Opštine Milan Ćurčić kaže da je tokom poplava prošlog meseca načinjena ogromna šteta na infrastrukturi, ali i privatnim domaćinstvima, te da je oštećen i vodovod čija je popravka zahtevala određeni vremenski period, a pre svega, čekali su se rezultati i potvrda o ispravnosti vode Instituta za javno zdravlje iz Niša.

“Mi smo oštećeni deo vodosistema i fabrike vode relativno brzo sanirali, uspeli smo da u vodosistem pustimo tehničku vodu, ali je trebalo da prođe određeni period kako bi ta voda bila higijenski i bakteriološki ispravna i mogla da se koristi za piće. Sada je stigla i potvrda analize niškog Instituta, čime je ukinuta i ranija odluka Sanitarne inspekcije o zabrani njenog korišćenja”, rekao je Ćurčić.

U prethodnom periodu građanima je svakog dana obezbeđivana pijaća voda iz cisterni i one su pokrivale različite lokacije u gradu.

Procenjena šteta na teritoriji Blaca od poplava u junu je oko milion evra.

Autor: LJ.M.

Izvor: Južne vesti

Kako možete da usvojite morsku kornjaču i delfina i učestvujete u njihovom očuvanju?

Foto-ilustracija: Pixabay

Možete li da zamislite život bez mora? Nezamislivo, zar ne? Ali tome smo sve bliže.

Neophodni smo moru! Znate li da ono stvara više od polovine kiseonika koji udišemo, apsorbuje ugljen-dioksid i tako reguliše klimu? A kolike tek porodice žive zahvaljujući moru! Procenjuje se da su mora i okeani izvor hrane za više od milijardu ljudi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sally Dixon)

Tu su još mnoge blagodeti u kojima uživamo zbog velikog plavetnila. Ipak, stanje Jadranskog mora opasno je narušeno. Morskim psima i ražama preti izumiranje, morske kornjače nalazimo upetljane u mreže plastike, delfini stradaju u mrežama za ribolov… Prekomerni ribolov, plastični otpad i promene zbog kojih izumiru periske ili morski krastavci ozbiljno ugrožavaju naše divno more i mi to moramo zaustaviti. Ne možemo više gubiti vreme i zato WWF Adria sarađuje s ribarima i vladama kako bi poboljšali upravljanje našim krhkim morskim resursima. No to ne mogu sami, potrebna im je vaša pomoć da zajedno očuvamo naš lepi Jadran!

Možete im pomoći uz redovnu mesečnu donaciju već od 40 kuna (oko 5 evra) i tako osigurati njihovu blisku saradnju s priobalnim zajednicama kojima pomažu da učestvuju u zaštiti prirode, kao i s ribarima koje podstiču na održivi ribolov, osiguravajući da mora ostanu dom za što više živog sveta.

Ne osećate se spremno za redovnu donaciju WWF? Možeš im pomoći tako što ćeš da usvojiš jednu od njihovih morskih životinja!

Prekrasni mornar koji migrira hiljade kilometara između hranilišta i gnezda, ugrožen je velikim količinama plastike u moru. Severni i srednji Jadran, kao najplića područja u Sredozemlju, imaju ključnu ulogu u hranjenju i migraciji glavatih želvi. Pomozi WWF da ih očuva!

USVOJITE MORSKU KORNJAČU!

Foto-ilustracija: Unsplash (Wynand Uys)

Oko 300.000 delfina u svetu strada svake godine zbog uplitanja u mreže za ribarenje, prekomernog izlova ribe kojom se hrane ili zbog prevelike buke koja ometa njihovo kretanje.

Delfini su obožavana stvorenja zbog njihovog osmeha i inteligencije! No osmeh je često lažan: njima treba naša pomoć, da očuvamo njihovo i naše more. Učinimo to zajedno, pomozi!

USVOJI DELFINA!

Zahvaljujući tvojoj donaciji, odgovorni turizam nametnut će se kao najbolji izbor, a održivi ribolov i biranje održivih ribarskih proizvoda postaće svakodnevica.

I hvala puno! Ovim prekrasnim i odvažnim činom usrećujete mnoga morska bića, ali i nas, zaštitnike prirode. Bez divnih i hrabrih ljudi kao što ste vi, ni WWF Adria ne bi imala lepe rezultate u očuvanju Jadrana.

Izvor: WWF Adria

Lokalne banke semena žele da vrate stare sorte na trpeze i ponude ih turistima

Foto: MRCN
Foto: MRCN

Očuvanje starih sorti i širenje njihove proizvodnje i dalje je primarni cilj Lokalne banke semena koju je je prošle godine osmislio i pokrenuo ekološki pokret „Okvir života“ iz Mionice. Kako kažu, gotovo svako ko je nekada probao ukus i osetio miris neke stare sorte voća ili povrća, želi to opet da iskusi. Upravo zbog toga oni žele da autohtone sorte vrate na srpske trpeze, ali i da ih ponude stranim i domaćim turistima u sklopu razvoja agroturizma, koji je u svetu sve popularniji.

Lokalna banka semena, osim u Mionici, dobila je svoje „ekspoziture“ u Moravičkom, Zlatiborskom i Pirotskom okrugu, a cilj je da se ona raširi po čitavoj Srbiji, kako bi ljudi razmenjivali kulture iz svih krajeva naše zemlje.

„Interesovanje za ovu priču je iznad svih očekivanja i drago nam je da se javlja mnogo mladih ljudi, koji su odrasli u velikim gradovima, jer žele da počnu da se bave baštovanstvom. Epidemija koronavirusa nam je dosta pomogla u tome, jer su ljudi shvatili da prave vrednosti nisu u materijalnim stvarima, da vam skup automobil ne može pomoći u ovakvim situacijama, i da jedino čemu treba da se posvetimo jesu sopstveni mir i zdrava hrana. A zdrava hrana upravo leži u starim sortama, a ljudi su zainteresovani jer su shvatili da one ne moraju da se prskaju“, priča Ivana Petrović iz ekološkog pokreta „Okvir života“.

Najveće interesovanje, kada su u pitanju stare sorte žitarica, vlada za sortom kukuruza osmak, koji daje izuzetno slatko brašno od koga je proja jako uskusna, tvrdi Petrović.

Foto: MRCN

„Iako je došao iz Amerike, ovaj kukuruz je postao omiljen u narodu, i to naročito žuti osmak, koji ima malo bogatija svojstva od belog. Što se tiče povrća, paradajz je omiljena biljka u narodu i ljudi najviše pritužbi imaju na paradajz sa pijaca. Upravo zbog toga smo ovu godinu posvetili umnožavanju paradajza i obezbeđivanju dovoljne količine semena za sve koji žele da ga gaje. Što se tiče voća, jabuke i kruške su uvek u fokusu, ali u Kolubarskom regionu šljiva i malina imaju izuzetno značajno mesto. Jabuka i kruška su najzastupljenije, ljudi ih najviše jedu i mnogi nam kažu da je, nažalost, ono što kupuju uglavnom bezukusno i nema nikakav miris, da može jako dugo da stoji a da ne istruli, što je dokaz da imamo problem sa korišćenjem hemikalija u proizvodnji“, upozorava naša sagovornica.

Ona predlaže svakom ko želi zdravo da se hrani, namirnice nabavlja na manjim lokalnim pijacama, na kojima mnogo češće mogu da se nađu stare sorte. Kako kaže, u Beogradu ih ima retko i uglavnom mogu da se nađu jabuke kolačare ili kruške visuljke. Još je bolje da svako nađe svog malog proizvođača, tako što će se posvetiti istraživanju lokalnih gazdinstava, u čemu može da im pomogne to što je sada turistička sezona fokusirana na domaći turizam. Na taj način će ljudi sebi obezbediti zdravu hranu, ali će i ojačati tog malog proizvođača, kako bi imao motivaciju da nam i dalje pravi zdravu hranu.

Veliki planovi za ljubitelje autohtonih sorti

„Nastavljamo sa mapiranjem starih stabala sa urgentnim intervenicijama. Postoje stara stabla koja još uvek rađaju, mi ih u šali zovemo ’babe koje rađaju’ i naš cilj je da ih umnožimo ako su pred izumiranjem. Ako su prestale da rađaju u poslednjih pet godina, to je znak da hitno moraju da se prekaleme“, priča Petrović.

Pored toga, nastavljaju sa razvojem Banke semena, jer je, kako kaže, jako bitno da sve banke rade na sličan način, ali i da sarađuju.

Foto: MRCN

„Ove godine želimo i da započnemo temu komercijalizacije, odnosno da vidimo šta možemo da ponudimo ljudima iz grada, koji je to kvalitet, šta će biti pogodno za masovniju proizvodnju. Jako bitan aspekt je mapiranje na Staroj planini, gde ove godine planiramo da napravimo malo ogledno dobro, odnosno kolekciju sorti iz lokalne sredine, da bi ljudi mogli da uživaju u njima i uzmu kalem grančicu, ukoliko im je potrebna. Nastavljamo i sa slanjem semena starih sorti, tako da za jesen spremamo nove pakete“, otkriva Petrović.

Prema rečima naše sagovornice, svaki kraj ima svoje specifičnosti kojih treba da se drži. Ne treba svi da gaje sve, bitno je da postoji geografska specifičnost, jer je to osnova turizma koja se bazira na lokanoj gastronomiji, odnosno agroturizma, koji je u svetu sve popularniji.

Ekološki pokret „Okvir života“ planira i dve besplatne škole kalemljenja, na Staroj planini i u Mionici, a njihov osnovni zadatak jeste obuka ljudi iz malih gazdinstava da prekaleme sorte na svom imanju, a to su znanja koja su jako bitna za održivost lokalne banke semena. Ljudi koji imaju stare sorte mogu da se jave ekološkom pokretu “Okvir života”, a o njihovim aktivnostima mogu da se informišu na Fejsbuk stranici ove organizacije.

Ljudi sa sela su vrhunski genetičari

Biolog Petar Popović smatra da je svaka sorta jabuke i kruške oduvek imala veliki značaj za čoveka, bilo da se izvozila, sušila, koristila za pite ili kolače.

„Srpski seljak je genetičar i u pitanju je vrhunska genetika. On je godinama sebi odabirao voćku prema podneblju i svojim potrebama. Sve ostalo što je sada na sceni jeste hemija i ogroman trošak intezivne nege“, upozorava Petrović.

Od starih sorti šljiva on ističe petrovaču, belovaču, crvenu ranku, bolujaču, metlaša, i to su, kako kaže, izuzetne rakijske šljive.

Foto: MRCN

„Požegača ima nekoliko klonova, koje su industrijske šljive, koje je šteta stavljati u rakiju, jer daju kvalitetan pekmez, suvu šljivu i druge proizvode od šljive. Što se jabuka tiče, postoje zimske, zatim kolačara, tikvaja, slatkača, zelenika i druge, i svaka ima svoju osobenost – neke su slatke, neke kisele, neke mogu dugo da opstanu, na primer zelenika i slatkača mogu da stoje do maja“, priča Petrović.

On naglašava i stare sorte kruške kojih ima dosta, kao što su arapka koja može da naraste i do kilograma. Bakvača se suši i dobra je kada ugnjili. Ima i mnogo letnjih: vidovnjača, ilijnjača, a mitrovača je karakteristična po tome poslednja uzri. „Seljaku je bilo dovoljno da ima jedno drvo petrovače koje ima skoro celog leta, ali je bilo više zimskih sorti, koje može da napakuje za zimu. Ali najbitnije je to što je sve delio sa životinjama koje ga okružuje. Filozofija srpskog sela je da vi od životinja uzmete nešto iz prirode, bilo da je to žir, šipurak, šumsko voće ili lekovito bilje, a onda im posle vratite nešto drugo. Pa pola oraha pojedu veverice, ali to nije važno, čovek zasadi više stabala, pa bude za sve“, zaključuje Petar.

A kako je sve počelo, podseća Ivana. “Lokalna banka semena nastala je 2019. godine, zahvaljujući grantu Nacionalne koalicije za decentralizaciju u okviru projekta ‘Tvoje mesto u Srbiji’. Predstavlja koncept gajenja starih sorti na farmama. To znači da se te sorte gaje aktivno, ne čuvaju se u frižiderima i zamrzivačima, već se svake godine seme sakuplja, daje se građanima i vraća se nazad. Sama banka semena ima zadatak ne samo da sačuva stare sorte, nego i da ljude motiviše da se time bave, da sorte raširi što više i da ih vrati na naše trpeze.”

Izvor: Media & Reform centar Niš (MRCN)

Kojih 10 zemalja ima najveći kapacitet vetroelektrana na moru?

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nicholas Doherty)

Poslednji izveštaj udruženja “Renewable UK” otkriva da je Ujedinjeno Kraljevstvo zadržalo vodeće mesto u sektoru upotrebe energije vetra na moru. Tokom poslednjih 12 meseci, broj takvih projekata, bilo da je reč o onima koji već proizvode struju ili su tek u fazi izgradnje, pregovora ili planiranja, porastao je za 30 odsto, sa 122 na 159 GW. Ovo predstavlja čak četvrtinu kapaciteta svetskih vetroelektrana na moru.

Drugoplasirana je Kina, u kojoj ukupna snaga vetrenjača iznosi 19,3 GW. Zabeležen je skok od 60 odsto, sa 12 GW, što je rezultovalo njenim “penjanjem” na lestvici – pošto je u prethodnom preseku bila četvrta.

Sjedinjene Američke Države su zadržale četvrto mesto, a snaga vetra na moru je uvećana za 13 odsto – sa 15,7 na 17,8 GW. Nezavidnim napretkom, od tek 68 MW, Nemačka je pala sa drugog na četvrto mesto, održavši se na oko 16,5 GW.

Tajvan je ostao petoplasirani, a prethodnih godinu dana zemlji je donelo povećanje kapaciteta tzv. offshore vetroparkova od 28 odsto – sa 8,9 na 11,4 GW.

Iako je i porast postrojenja u Holandiji, sa 6,5 na 11,3 GW, odnosno za 74 odsto, zadivljujuć, što joj je i obezbedilo šesto mesto na listi, Irska je bila još uspešnija u energetskoj tranziciji. Skokom od 156 odsto – sa 3,2 GW prošle godine na 8,2 GW ove – vetrenjače na moru, pored električne energije, Ircima su obezbedile i sedmo mesto. Za njima slede Poljaci sa 6,2 GW vetroelektrana na moru, Danci sa 4,7 GW i Vijetnamci sa 3, 6 GW.

Ujedinjeno Kraljevstvo je rekorder i kada je reč o vetroparkovima koji su već pušteni u rad (9,7 GW). Prate ga Nemačka (7,5 GW), Kina (3,3 GW), Belgija (1,8 GW) i Danska (1,7 GW).

Jelena Kozbašić

Nakon protesta i žalbi Zrenjaninaca, fabrika za preradu životinjskog otpada “Prekon” se izmešta

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Nakon pritužbi i protesta građana, a kako svi dosadašnji pokušaji i primenjena rešenja nisu dali odgovarajuće rezultate, na pomolu je konačno rešenje dugogodišnjeg problema u vezi sa emisijom neprijatnih mirisa iz zrenjaninskog preduzeća “Prekon”. O tome su nedavno govorili direktor tog preduzeća Slavko Popović i pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina Duško Radišić, koji je najavio izmeštanje pogona sa sadašnje lokacije, o čemu su saglasne sve strane – rukovodstvo preduzeća, vlasnici kompanije “Matijević” u čijem je sastavu “Prekon”, kao i Grad Zrenjanin, a s čim je upoznat i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu i obavešteno i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Uprava za veterinu, kao i Ministarstvo zaštite životne sredine. Dogovara se i sastanak uz učešće svih strana, nakon kog će biti poznato više detalja o načinu realizacije predloženog projekta.

“Kada smo s vlasnicima firme razgovarali pre dužeg vremena, bila su u opticaju tri moguća rešenja ovog problema. Prvi, da se fabrika zatvori, za šta nema bilo kakvog pravnog osnova. Drugo rešenje je bilo da se investira u dodatnu opremu koja bi sprečila emisiju neprijatnih mirisa na koje se brojni naši sugrađani žale. Pokušalo se s tim, ali nažalost, ugrađena tehnologija nije dala željene rezultate i efekte i treće rešenje, koje smo tada ponudili kao opciju, bilo je da ćemo ići na izmeštanje pogona. Sada su sve strane saglasne i prihvataju to rešenje, zahvaljujem se na tome vlasnicima kompanije ‘Matijević'”, rekao je Duško Radišić i podsetio da je ovaj problem prisutan duže od 20 godina i neposredno ugrožava tri zrenjaninska naselja: Mužlju, Dositej Obradović i Zeleno polje.

Foto: Grad Zrenjanin

“Sada smo na najboljem putu da to konačno rešimo i da izmeštanje usledi vrlo brzo. Prva ideja, koja ne zavisi samo od lokalne samouprave, već i od države, odnosno nadležnih ministarstava, jeste da se napravi određena integracija između državne kafilerije  ‘Energo Zelena’ iz Inđije i ‘Prekona’, neka vrsta javno-privatnog partnerstva, o čemu se već razgovaralo na sastanku koji je inicirao Grad Zrenjanin, a uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu i sekretara Vuka Radojevića. Tu je pronađen neki zajednički interes i gde bi se uložila dodatna sredstva u ‘Energo Zelenu’, kako bi se otpad iz ‘Prekona’, ali i nekoliko drugih vojvođanskih kafilerija, mogao tamo da prerađuje”, objasnio je Radišić i predočio i drugu mogućnost.

“Ako ne bude moguće rešenje na ovaj način, Grad Zrenjanin je pripremio i predložio nekoliko lokacija za preseljenje, na osnovu poklapanja svih relevantnih parametara – dovoljne udaljenosti od najbližih naselja, povoljne ruže vetrova, mogućnosti infrastrukturnog opremanja, a cilj je da više ne bude bilo kakvih pritužbi na emisiju neprijatnih mirisa. Takođe, cilj je i da ljudi koji ovde rade, neposredno u pogonu ili kao kooperanti, zadrže svoja radna mesta, da se proizvodnja širi i da imamo nove investicije. Lokalna samouprava ponudila je i svu logističku pomoć oko pronalaženja nove delatnosti koja bi se obavljala na sadašnjoj lokaciji ‘Prekona'”, naveo je Radišić, koji je aktivno uključen u sva dešavanja oko “Prekona” i povezuje sve subjekte koji mogu da ovaj problem reše.

U saopštenju upućenom javnosti pre nekoliko dana, iz preduzeća “Prekon” ističu da “Prekon DOO nije kafilerija, da se u istom ne uništavaju leševi životinja, već se prerađuje životinjski otpad kategorije 3 iz klanične proizvodnje (delovi životinja zaklanih u klanici kao bezopasan otpad), od kojih se dobija prerađen protein životinjskog porekla, topljena mast, međuproizvod za laboratorijske reagense, farmaceutsku industriju, kozmetičke proizvode i dr.”

Navode da su i do sada, zbog specifičnosti materijala za preradu, u skladu sa svim propisima iz ove oblasti, a imaju u planu i za ubuduće, da konstantno ulažu i unapređuju proizvodnju i maksimalno obezbeđuju redukovanje eventualnih neprijatnih mirisa.

Foto: Grad Zrenjanin

“Ova grana privredne delatnosti je samo jedna karika u proizvodnom lancu, od proizvodnje na njivama do prerađivačko-prehrambene industrije, čijim bi prestankom rada došlo do uništenja celokupne klanične industrije u Srbiji sa 1.000 registrovanih klanica. Ono što čini globalni problem celokupne naše društvene zajednice je taj što u Srbiji, pored ‘Prekon’ (za preradu kategorije 3) radi još ‘Žibel’ iz Bačke Topole, dok kao kafilerija za spaljivanje leševa životinja aktivno radi samo pogon ‘Napredak’ u Ćupriji i od nedavno ponovo radi ‘Energo Zelena’ u Inđiji. Činjenica je da su za sve klanice u Srbiji to veoma mali kapaciteti za sakupljanje, preradu i uništavanje životinjskog otpada, što se mora hitno rešavati na nivou države. Ovaj problem očekuje sve nas u vrlo bliskoj budućnosti i mnogo je veći i ozbiljniji od ‘problema’, koji se pripisuje ‘Prekonu'”, stoji, između ostalog, u saopštenju.

Direktor “Prekona” Slavko Popović je naglasio da su vrata preduzeća otvorena za sve koji žele da dobiju adekvatnu informaciju o njihovom radu i naporima koji se čine da se ovaj problem reši, ali da se, uprkos tome, u javnosti iznose brojne neistine i zablude, kako o samoj proizvodnji, tako i o sastavu emitovanih čestica.

“Aktivno smo uključeni u čitavu ovu priču i nama je takođe u interesu da se problem reši. Preduzeće posluje u skladu sa važećim zakonskim propisima i poštuje sve standarde predviđene za ovu vrstu delatnosti. Država je odredila tri parametra koja se obavezno mere od strane ovlašćenih laboratorija, u samom pogonu i na kontrolnim mestima od strane Zavoda za javno zdravlje u Zrenjaninu. Ni jedno dosadašnje merenje nije pokazalo prekoračenje bilo koje granične vrednosti. Ulaganja u dodatnu opremu, koja nisu bila mala, dala su određene rezultate, ali smo svesni da problem neprijatnog mirisa i dalje postoji i prihvatamo izmeštanje na lokaciju koja bude odabrana. U relativno kratkom vremenskom roku, meseci su u pitanju, moguće je podići novi objekat i montirati potrebnu opremu, a od grada imamo obećanje da će sve dozvole biti pribavljene takođe u najkraćem mogućem roku. Sasvim je sigurno da smo ušli u proces koji će dati rezultate, odnosno trajno rešiti ovaj problem”, zaključio je Popović.

Izvor: Grad Zrenjanin

Izgradnja HE Komarnica u CG – investicija u čistu energiju ili opasnost za prirodu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Bagirov)

Ako je za verovati tvrdnjama vlasti Crne Gore, realizacija investicije od 246 miliona evra u projekat izgradnje hidroelektrane Komarnica neće rezultovati potopljavanjem okolnih objekata, niti ugroziti mesto Šavnik i kanjon Nevidio. Štaviše…

Kako je u svojoj čestitki Dana opštine Šavnik, 22. jula,  upućenoj lokalnoj samoupravi, naglasio predsednik Vlade Duško Marković, realizacijom kapitalnih projekata na teritoriji opštine, odnosno izgradnjom pomenute hidroelektrane, kao i vetroelektrane Gvozd, zajednički će svedočiti ubrzanom razvoju ovog kraja, ali i čitave zemlje. S ovim mišljenjem nisu saglasne sve zainteresovane strane u postupku.

HE Komarnica prema Idejnom projektu čine:

  • brana sa akumulacijom sa pratećim objektima i infrastrukturom,
  • mašinska hala sa pratećim objektima i infrastrukturom,
  • dovodni i evakuacioni objekti i razvodno postrojenje sa pratećim objektima i potrebnom infrastrukturom.

Lučno-betonska brana buduće elektrane bila bi smeštena u vrlo uskom „V“ profilu kanjona i imala bi konstruktivnu visinu od 176 metara. Predviđena snaga postrojenja iznosi 168 MW, a moguća godišnja proizvodnja 231,8 GWh. Veliki deo toka reka Komarnice i Pridvorice će biti pretvoren u veštačko jezero u dužini od gotovo 17 km u pravcu Šavnika i 14 km u pravcu kanjona Nevidio.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Bagirov)

Kako se navodi u Detaljnom prostornom planu, izgradnja hidroelektrane je predviđena i Prostornim planom Crne Gore i Vodoprivrednom osnovom RCG i nema značajnih prepreka za njeno utvređenje. Ne postoje industrijski kapaciteti, saobraćajnice, privredni objekti ili domaćinstva koja bi bila ugrožena, već bi akumulacijom bili potopljeni jedino nenaseljeno i neplodno područje i kanjon. Sprovođenjem projekta, ekonomski veoma nerazvijena opština Šavnik bi dobila šansu da razvojem tercijarnih delatnosti, posebno u oblasti turizma, ostvari ubrzani napredak.

U projektnoj dokumentaciji stoji da izgradnja višenamenske akumulacije HE Komarnica neće usloviti formiranje novih naselja, ali može pozitivno uticati na postojeća u zahvatu plana i u neposrednom okruženju. Planom se predviđa širenje i unapređenje infrastrukture što će podstaći razvoj područja i stimulisati zadržavanje stanovništva na ovom prostoru. Time se otvara mogućnost za razvoj privrednih aktivnosti, posebno razvoj primerenih vidova turističkog rasta u neposrednom okruženju buduće hidroakumulacije. Buduće jezero može ponuditi uslove za sportove na vodi i rekreaciju za stanovništvo šireg okruženja.

Postoji potencijal da hidroakumulacija igra značajnu ulogu u navodnjavanju zemljišta u svrhu poljoprivrede, ali i u snabdevanju industrije vodom. Time bi se stvorile nove mogućnosti navodnjavanja naselja Duži, Dubravsko, Brezna, Bajovo polje, Pejovića, Duba i Bukovac, a posledično intenzivnijeg poljoprivrednog razvitka područja.

Pored vodosnabdevanja, akumulacija je pogodna za razvoj ribljeg fonda, ribarstva i sportskog ribolova. Posebno se ističe mogućnost saobraćajnog povezivanja preko krune brane i spajanja prostora koji su prirodno razdvojeni kanjonom. Za potrebe pristupa HE Komarnica, planira se izgradnja pristupnog puta dužine 10,9 kilometara.

Ipak, nekoliko crnogorskih organizacija za zaštitu životne sredine, među kojima su i “Green Home” i “Ozon”, je izrazilo sumnje da je projekat tako sjajan kao što se čini na papiru. Prema njihovim navodima, HE Komarnica bi znatno narušila životnu sredinu, a pod znakom pitanja je i opstanak prirodnog bisera Crne Gore i Evrope, kanjona Nevidio. Aktivisti tvrde da bi veštačka akumulacija ugrozila opstanak ptica i drugih životinja, ali i brojnih biljnih vrsta. Pribojavaju se i za sudbinu čak 1.030 stanovnika, koji bi morali da napuste svoja ognjišta, a zabrinjava ih i moguće potapanje manastira Jelovica.

“Green Home” je stoga Ministarstvu održivog razvoja i turizma poručio da jasno sagleda sve pozitivne i negativne strane projekta i definiše mere za ublažavanje negativnih uticaja koji se neosporno moraju desiti, aludirajući na dokument o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu.

Idejno rešenje, shodno Ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji, izrađeno je u saradnji Elektroprivrede Crne Gore sa Elektroprivredom Srbije, bez čije saglasnosti od izgradnje neće biti ništa, prenose srpski mediji.

Prema nekim proračunima, elektrana bi mogla da bude puštena u rad 2025. godine. Projektovan je godišnji prihod od 46 miliona evra, a rok povraćaja ulaganja je procenjen na 25 godina.

Ideja za hidroelektranu Komarnica rođena je još 1972. godine.

Jelena Kozbašić