Home Blog Page 682

Kako će biti raspoređena sredstva Zelenog fonda za projekte upravljanja otpadom?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Winkler)

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 22. jula 2020. godine objavljuje Odluku o utvrđivanju konačne rang liste projekata po Javnom konkursu za sufinansiranje realizacije projekata izgradnje sistema upravljanja otpadom, u skladu sa članom 12. stav 7. Uredbe o bližim uslovima koje moraju da ispunjavaju korisnici sredstava, uslove i način raspodele sredstava, kriterijumima i merilima za ocenjivanje zahteva za raspodelu sredstava, način praćenja korišćenja sredstava i ugovorenih prava i obaveza, kao i druga pitanja od značaja za dodeljivanje i korišćenje sredstava Zelenog fonda Republike Srbije („Sl. glasnik RS“, br. 25 od 30. marta 2018. godine).

Odluka o utvrđivanju konačne rang liste može se preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Alternativa pesticidima – prah koji iz košnice pčele raznose na biljke

Foto-ilustracija: Unsplash (Anson Aswat)

Kanadska kompanija “Bee Vectoring Technology” (BVT) razvila je tehnologiju zaštite useva kao alternativu pesticidima. Reč je o prirodnom i ekološki prihvatljivom fungicidu koji bi proizvođačima mogao da pomogne u borbi sa gljivičnim bolestima koje utiču na prinose poput gljivice Botrytis cinerea koja uzrokuje sivu plesan.

Pčele raznose fungicid po biljkama

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Perry)

Sistem deluje tako da se prah za zaštitu stavlja u komercijalnu košnicu pčela, one kasnije stanu na taj prah i potom ga raznose na biljke. Ova tehnologija razvijala se više od 10 godina na Univerzitetu Gvelf u Ontariju, a osnovni sastojak fungicida je gljivica roda Colonostachys koja se prirodno javlja u životnoj sredini, a omogućava proizvođačima veće količine kvalitetnijeg voća i povrća.

Inovacija je nedavno dobila odobrenje od Agencije za zaštitu životne sredine Sjedinjenih Američkih Država (EPA), a ova organizacija je prvi put odobrila proizvod za zaštitu koji uključuje pčele.”Potpuno je prirodan, ne koristi vodu i nije štetan za pčele, životinje i ljude”, rekao je predstavnik BVT-a za “Foodnavigator”. Kaže i kako su nedavne demonstracije na jagodama pokazale da ova tehnologija pruža uporedivu, ako ne i poboljšanu zaštitu od bolesti u odnosu na hemikalije kao i značajno povećanje prinosa.

Povećava prinose, a utiče i na kvalitet

Ispitivanja kod zasada borovnica ukazala su na 77 odsto veći prinos u poređenju sa netretiranim kulturama, a zabeleženo je 21 odsto manje napada monilije.

“Standardno povećanje prinosa iznosi oko 25 do 30 odsto”, ističe predstavnik BVT-a. Uzgajivačima su potrebne obično oko tri košnice pčela za jedan hektar useva.

“Sve dok imate dovoljno pčela, one će posetiti celo zasad. Vrlo mala količina proizvoda je potrebna za zaštitu većih površina”, napomenuo je.

BVT je upravo završio eksperiment sa jagodama i malinama sa jednim od najvećih uzgajivača ekološkog voća u Švajcarskoj. Simon Ras, suvlasnik kompanije “Rass Wilfbeeren” koja snabdeva supermarkete u Švajcarskoj rekao je da im ovakav sistem štedi vreme i da je doveo do plodova većeg kvaliteta. Dodao je da je to idealno rešenje za poljoprivrednike koji žele da izbegnu probleme koje stvaraju pesticidi.

“Primena je vrlo laka, a nisu nam potrebni za to ni voda ni mašine. Dva puta sedmično se menja prah u košnicama i to je sve. Zadovoljni smo rezultatima jer na bobicama nismo uočili zarazu sa gljivičnom bolesti Botrytis cinerea. Rok trajanja je puno bolji i to je stvarno važno za maloprodaju”, dodao je.

Može da se koristi na jagodama, malinama i paradajzu

Procenio je da mu je ovaj sistem omogućio proizvodnju bobica sa ocenom 90 do 95 odsto prve klase što je bolje u odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 70 do 80 odsto plodova.

“Nema razlike u ceni za kupce, ali za mene je ovo bolja metoda zaštite jer proizvodim zdravije voće i imam veće prinose”, kazao je.Iz kompanije kažu kako ova inovacija trenutno odgovara jagodama, paradajzu i malinama. U budućnosti će moći da se koristi u uzgoju drugih bobica, koštičavog voća i povrća. Kompanija namerava da se proširi u Evropskoj uniji ciljajući tržište Italije, Grčke, Francuske, Nemačke, Poljske i Mađarske.

“Evropa je glavna prilika za BVT jer uzgajivači tamo brzo usvajaju održivu praksu za smanjenje upotrebe pesticida i uticaja na okolinu, a ovo je snažan alat koji može pri tome da im pomogne”, zaključio je izvršni direktor BVT-a Ašiš Malik.

Autorka: Martina Popić

Izvor: Agroklub.rs

Zašto je gajenje biljaka u domu blagotvorno za zdravlje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Thuan Pham)

Poželjno je imati biljke u kući. Ekološki bogat dodatak životnom prostoru olakšaće nivo stresa i opustiti vaš um. U vremenu u kome smo se našli usled pandemije izazvane koronavirusom, kao i pratećim stresovima koji su nuspojava vesti koje naš mozak prima normalno je da se osećate anksiozno. Aktivna nega biljaka koje imate u stanu je mali, ali efikasan način da se brine o mentalnom blagostanju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Emily Park)

Brigom o svojim biljkama, možete se fokusirati isključivo na sadašnji trenutak i odvratiti mozak od anksioznih misli. Dokazao je da ljudi bolje obavljaju zadatke zasnovane na pažnji kada su okruženi biljkama.Svako ima određene dane u kojima provodi dosta vremena zureći u ekran, nesposoban da bude produktivan, a sve što trebate da rešite je biljna terapija.

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Eketer otkrilo je da sobne biljke mogu poboljšati koncentraciju, produktivnost i dobrobit osoblja za 47 odsto. Ovi efekti potiču od podsticanja biljnih boja, smirujućih aroma i sposobnosti oksigenacije. Budući da mnogi od nas rade od kuće, kad vreme nije sjajno, provodimo nekoliko sati u zatvorenom i izloženi smo velikim količinama ugljen-dioksida, što otežava koncentraciju i jasno razmišljanje. Kiseonik koji stvara sobna biljka pomaže da se uravnoteži nivo CO2 u našim telima.

Biljke su takođe odličan način da napravite toliko potreban predah od tehnologije, čak i ako to traje nekoliko minuta dnevno. Da bi vam pomogli da naučite koliko su efikasne biljke, stručnjaci iz “Forest Healtcare” centra opisali su nekoliko načina na koje biljke mogu opustiti naš um.

Smanjuju pozadinski šum

Ako živite u prometnom području, možda stalno čujete zvuke automobila i prolaznika, što otežava opuštanje. Stvaranje unutrašnjeg utočišta bez stresa, pomoći će da se smanji nivo buke u zatvorenom prostoru. To je zbog toga što velike biljke nose veliku površinu, što ga čini efikasnijim za apsorpciju zvuka i pružanje mira. Postavite veće biljke po obodu vaših soba, tako da se zvuk odbija o zidove pravo u površinu lišća.

Eliminišu štetne toksine i poboljšavaju kvalitet vazduha

Biljke su prirodni prečišćivači vazduha i pomažu u uklanjanju toksina iz atmosfere. U zavisnosti od izloženosti, hemikalije u vazduhu mogu dovesti do negativnih uticaja na zdravlje. Biljke mogu uzimati ugljen-dioksid iz atmosfere i stvarati kiseonik što poboljšava kvalitet vazduha. Takođe imaju svojstva koja pomažu da se smanji prašina u vazduhu i poveća vlažnost, tako da mogu eliminisati kašalj, umor i peckanje u očima.

Biljke pomažu kod sna

Svima nam treba dovoljno sna koji pozitivno utiče na naše zdravlje i daje bolju produktivnost za naredni dan. Biljke vam mogu pomoći jer šiste vazduh svojoj spavaćoj sobi iotpuštaju miris koji vam pomaže da se opustite. Biljke poput aloe vere noću daju puno kiseonika koji vam pomažu da dišete bolje, a uklanja i toksine iz vazduha.

Smanjite rizik od glavobolje

Biljke imaju svojstva da prešišćavaju vazduh mogu suzbiti glavobolju. Istraživanje je otkrilo da biljke mogu pomoći u uklanjanju benzena, trikloretilena i formaldehida iz vazduha. Formaldehid je gas koji se koristi u proizvodnji kože i proizvoda od drva, zbog čega je prisutan u mnogim zatvorenim prostorijama, a čest uzrok glavobolje zbog jakih mirisa.

Biljke su takođe odličan način da napravite toliko potreban predah od tehnologije, čak i ako to traje nekoliko minuta dnevno. Da bi vam pomogli da naučite koliko su efikasne biljke, stručnjaci iz “Forest Healtcare” centra opisali su nekoliko načina na koje biljke mogu opustiti naš um.

Donose prirodu u kuću

Foto-ilustracija: Unsplash (Anne Nygård)

Ako živite u prometnim gradovima koji svakodnevno kontaktiraju sa modernim svetom, oni imaju vrlo malo interakcije sa prirodom. Dovodeći prirodu u svoj dom, naši umovi mogu podsvesno da iskoriste umirujuće efekte zelenila. Ovo pruža sjajnu priliku da se isključite iz svojih svakodnevnih zadataka kako biste mogli da uživate u negovanju svog novog svetilišta biljaka. Dodavanje bilja u saksiji na noćni ormarić, na primer, može trenutno učiniti vaš prostor lepšim.

Ublažite stres i anksioznost

Briga o biljkama dok završite dan može vam pomoći da smanjite bilo kakav osećaj stresa i anksioznosti. Čak i dodirivanje listova biljaka tokom dva minuta može imati pozitivan uticaj na nivo vašeg stresa. Kućne biljke za anksioznost pomažu ublažavanju simptoma jer promovišu kvalitetniji vazduh. Biljke imaju dosta koristi za ublažavanje stresa koje prirodno izlečenje donose direktno u vaš dom. Potos je odlična biljka za početnike jer ih je lako održavati i pomoći u tome očistite vazduh oko sebe.

Dizajner enterijera, Vanesa Arbutnot, deli svoje vrhunske savete o biljkama i ističe da je geranijum poželjna biljka u stanu, naročito u zimskom periodu. Biljke stvaraju još jedno srce koje kuca u kući i donose boju i miris. Potražite biljke koje odgovaraju dekoru vaše sobe.

Izvor: RTS

Vožnja automobila na električni pogon je jeftinija u odnosu na vožnju benzinaca i dizelaša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektromobili predstavljaju ekonomičniji izbor pri nabavci novog četvorotočkaša u poređenju sa vozilima na benzin i dizel u Ujedinjenom Kraljevstvu, otkrila je nova studija. Osiguravajuća kuća iz Londona “Direct Line”, koja je i sprovela istraživanje, je saopštila da godišnje uštede vlasnika automobila na električni pogon iznose oko 117 evra.

Ukupni troškovi vlasništva nad elektromobilom tokom 14 godina bi, prema proračunima stručnjaka, dostigli 57.175 evra, dok bi vozač benzinca sličnih karakteristika u istom vremenskom periodu na kupovinu, poreze, takse, održavanje i gorivo za svog “ljubimca” potrošio 58.845 evra. Dakle, u toku životnog veka vozila, oni koji se odluče za ekološku alternativu sačuvali bi 1.670 evra.

Kada je reč o godišnjem nivou, vlasnici automobila na električni pogon troše oko 4.118 evra, a oni koji koriste automobil na benzin – 4.235 evra. Elektromobili uštede ostvaraju i u borbi sa dizelašima, i to od ukupno 21 odsto – godišnji izdaci su 1.913 evra u odnosu na 2.420 evra.

Elektromobili su u auto-salonima i dalje skuplji. Pri njihovoj kupovini, Englezi moraju da izdvoje prosečno 5.430 evra više nego kada bi izabrali benzinac. Još jedna stavka koja košta više je osiguranje – za 257 evra.

Vozila na električnu energiju ekonomsku prednost i isplativost stiču na polju poreza, taksi, održavanja i goriva. Povrh toga, jasna je i njihova korisnost po životnu sredinu. Prema tvrdnjama “Diesel Line”, emisije ugljen-dioksida u godini su manje za 1.867 kilograma.

Jedan od rukovodilaca u “Direct Line” Nil Ingram je ovim povodom izjavio da je sadašnjost uzbudljivo doba za električna vozila s obzirom na to da je prošle godine na putevima u zemlji registrovan njihov rekordan broj.

“Naša analiza pokazuje da Englezi već sada mogu prištedeti novac ukoliko zamene tradicionalne automobile njihovim električnim ekvivalentima”, objasnio je on i podsetio da će za manje od 15 godina, 2035, u Ujedinjenom Kraljevstvu stupiti na snagu zabrana prodaje vozila na benzin i dizel.

Jelena Kozbašić

Da li ćemo 2030. moći da kupimo telefon koji nema štetan uticaj na klimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Bormotin)

Kompanija Epl (Apple) najavila je da će do 2030. postati ugljenično neutralna, obavezujući se na borbu protiv klimatskih promena. Ovakav plan imaće uticaj na njihovo kompletno poslovanje, uključujući lanac snabdevanja, samu proizvodnju, kao i vek trajanja proizvoda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Arnel Hasanović)

Korisnici koji za 10 godina kupe telefon Ajfon moći će da računaju na neto nulti uticaj svog uređaja na klimu, pri tome podrazumevajući i energiju potrebnu za napajanje.

Mnoge velike kompanije, poput Majkrosofta i Amazona, rade na pokretanju aktivnosti pomoću kojih će postati klimatski neutralne i tako dati svoj doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promena. Međutim, kako naglašavaju stručnjaci, važno je da ovaj zaokret ka ekološkim normama bude u potpunosti održiv, te da se ne primenjuje praksa preusmeravanja “prljavog” dela posla na druge kompanije.

Epl planira da se u potpunosti okrene obnovljivim izvorima energije, ali i korišćenju materijala koji nisu štetni za životnu sredinu i ne doprinose emisijama gasova sa efektom staklene bašte, kao i uklanjanju ugljenika iz atmosfere.

Epl se već obavezao da njihovih više od 70 dobavljača moraju koristiti obnnovljivu energiju za proizvodnju. Pored toga, investiraju 100 miliona dolara u projekte energetske efikasnosti za svoje dobavljače.

Počeli su da koriste aluminijum u proizvodnji, za koji se ne koristi ugljenik. Takođe, u proizvodnji prošlogodišnje serije uređaja već su koristili reciklirane materijale.

Epl sarađuje sa Zelenim fondom Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i neprofitnom organizacijom za zaštitu životne sredine “Conservation International” na obnovi mangrovih ekosistema u Kolumbiji i degradiranih površina savane u Keniji.

Jelena Cvetić

Za izradu tehničke dokumentacije za saobraćajnice u Zrenjaninu – 3,5 miliona dinara

Foto: Grad Zrenjanin

Gradu Zrenjaninu opredeljeno je blizu 3,5 miliona dinara bespovratnih sredstava iz budžeta AP Vojvodine za izradu tehničke dokumentacije za izgradnju novih saobraćajnica u radnoj zoni “Jugoistok”, a ugovor o dodeli sredstava potpisali su u Novom Sadu pomoćnik gradonačelnika Zrenjanina Duško Radišić i pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Nenad Grbić.

Foto: Grad Zrenjanin

Sredstva su Gradu Zrenjaninu dodeljena na osnovu konkursa za sufinansiranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju infrastrukturnih objekata jedinica lokalne samouprave, a ukupno je za osam gradova i opština sa teritorije APV izdvojeno 14,5 miliona dinara. Zrenjaninu su, pojedinačno, dodeljena najveća sredstva za ovu namenu.

Iznos preostalih sredstava za realizaciju predviđenog projekta obezbediće se iz budžeta Grada Zrenjanina, po principu sufinansiranja.

Projektom u Zrenjaninu je obuhvaćena izrada dokumentacije za izgradnju saobraćajnica u delovima proširene zone “Jugoistok” 2-A, 2-B i 2-D, kao i izrada dokumentacije za rekonstrukciju raskrsnice na ulazu u naselje Mužlja, poznate kao “Mužljanska raskrsnica” – ulica Radnoti Mikloša, Hunjadi Janoša, Madač Imrea i Tot Ištvana, za koju bi projekat rekonstrukcije trebalo da odredi optimalno rešenje za unapređenje saobraćaja i novu saobraćajnu signalizaciju i infrastrukturu.

Izgradnja novih saobraćajnica u industrijskoj zoni “Jugoistok” neophodna je zbog značajnog proširenja zone i dolaska novih investitora, te se ukazala potreba i za unapređenjem saobraćajne i prateće infrastrukture unutar zone, uključujući i izgradnju trotoara, biciklističkih staza, instalacija za odvodnjavanje, javno osvetljenje, saobraćajnu signalizaciju.

Izvor: Grad Zrenjanin

Mesto klimatskog zločina u Zagrebu – aktivisti protiv industrije nafte i gasa

Foto: Facebook (screenshot @Extinction Rebellion Zagreb)

Jučerašnjom akcijom aktivista i aktivistkinja “Extinction Rebellion Zagreb” ispred Uprave INA-e u Novom Zagrebu, 10-metarskom trakom ograđen je ulaz u zgradu i simbolično zabranjen pristup mestu klimatskog zločina, najprljavijoj industriji u Hrvatskoj industriji nafte i gasa.

Foto: Facebook (screenshot @Extinction Rebellion Zagreb)

„Nauka upozorava da se nalazimo u klimatskoj krizi i da se suočavamo s masovnim izumiranjem vrsta. Zato je nastavljanje ekstrakcije i industrija nafte i gasa klimatski zločin“, poručuje “Extinction Rebellion Zagreb”.

Time je XR Zagreb ukazao na nužnost sprečavanja daljeg zločina prema Zemlji i na nužnost borbe za opstanak svih vrsta koje na njoj žive.

„Republika Hrvatska, u čijem je delimičnom vlasništvu INA, laže da se zalaže za prelazak na obnovljive izvore energije i dopušta dalja zagađenja, devastaciju i eksploataciju. Nećemo to dopustiti, zahtevamo da naša budućnost bude ispred tuđeg profita. I dok se to ne ostvari, ne odustajemo od bunta za opstanak!“, poručili su aktivisti i aktivistkinje jučerašnjom akcijom.

Odluka nove vlade o spajanju ministarstva okoline s ministarstvom ekonomije najnoviji je, kako kažu aktivisti, dokaz sistemskog negiranja klimatskih promena čijim razornim posledicama već svedočimo. Među glavnim krivcima za to, kako navode, jesu privatni interesi koji sprečavaju nužnu transformaciju na obnovljive izvore energije. Isti interesi koji su izvor korupcijskih afera Hrvatske u poslednje dva decenije, odgovorni su tako i za klimatski zločin.

“Extinction Rebellion Zagreb” zato nastavlja svoju borbu za pravednu tranziciju na obnovljive izvore energije i klimatsku pravdu i poziva sve da se uključe u bunt za opstanak.

Izvor: Ekovjesnik

Kako zadržati i parking i zelene površine na istom mestu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored uštede na troškovima za odvodnjavanje, upotrebom travnih rešetki doprinosi se i očuvanju prirodnog ciklusa kruženja vode jer površina ostaje propusna za vodu… za razliku od betona.

Foto: Facebook (screenshot @ACO Serbia and Montenegro)

Svedoci smo da sve više pojavljuju neslavni primeri ograđivanje zelenih površina u gradskim blokovima kako bi nikao još poneki objekat ili kako bi se prostor izbetonirao i pretvorio u parkinge. Najnoviji slučaj pretvaranja ogromne zelene površine u betonska parkirališta stiže nam iz Novog Sada gde će se čak 4.000 kvadrata zelenila na Bulevaru Evrope pretvoriti u 181 parking mesto.

Nema sumnje da je potreba za parkiranjem u ovom delu grada ogromna, ali postavlja se pitanje da li postoje neka drugačija, savremenija i održivija rešenja za ovakve prenamene zelenog koridora u sive betonske površine. Odgovor je jednostavan – postoje!

Jedno od veoma zgodnih rešenja jesu travne rešetke koje površinama omogućavaju odgovarajuću stabilnost podloge uz očuvanje prirodnog izgleda. Ove saćaste strukture – ACO Areal – napravljene su od 100 odsto recikliranog materijala, omogućavaju da površina bude i ozelenjena, a i da se može koristiti za parkiranja vozila. Pored uštede na troškovima za odvodnjavanje, upotrebom ovog sistema doprinosi se očuvanju prirodnog ciklusa kruženja vode jer površina ostaje propusna za vodu… za razliku od betona.

ACO Areal je jednostavna za rukovanje i ugradnju, a rešetka je dovoljno čvrsta da može da se koristi i za požarne puteve. Otpornost na UV zračenje omogućuje dug vek trajanja, a ono što je najvažnije da je ovo rešenje ekonomično.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autor: Igor Conić

Mobilno reciklažno dvorište postavljeno u Kotoru

Foto: Grad Kotor
Foto: Grad Kotor

“Komunalno” Kotor obaveštava građane Kotora da je mobilno reciklažno dvorište postavljeno na Benovu, neposredna lokacija -ulazak u parking.

Ovo reciklažno dvorište je opremljeno posudama za skladištenje baterija, akumulatora i raznog električnog i elektronskog otpada.

Takođe opremljeno je posudama za privremeno skladištenje papira, kartona, plastike, PET ambalaže, limenki, metala i stakla.

Korišćenje manjeg mobilnog reciklažnog dvorišta karakteriše praktičnost odlaganja i ekonomičnost prikupljanja svih vrsta otpada.

Postavljanjem mobilnog reciklažnog dvorišta pokazuje se spremnost “Komunalno” Kotor na implementaciju Zakona o upravljanju otpadom i sistema suve i mokre frakcije.

Izvor: Grad Kotor

Turska odbacuje optužbe da ulazi u grčke vode u potrazi za naftom i gasom

Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Kahveci)

Najavom slanja turskih brodova za traženje nafte i gasa u spornom području istočnog Sredozemlja, napetost između Ankare i Atine je porasla. Turska ignoriše pozive država Evropske unije da to ne radi i demantovala je 22. jula da su njeni brodovi povredili grčke vode.

Oružane snage Grčke su u stanju pripravnosti, objavljeno je u Atini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Darren Welsh)

Turske vlasti saopštile su 21. jula da će istraživački brod “Oruk Rejs” i dva pomoćna tragati za naftom i gasom do 2. avgusta južno od grčkih ostrva Rodos, Karpatos i Kastelorizo, preneo je AP.

“Turska je povećala agresivnost prema Grčkoj, Kipru i Evropskoj uniji u celini,” rekao je grčki premijer Kirijakos Micotakis.

Iako saveznice u NATO, Grčka i Turska su u sukobu oko prava na eksploataciju gasa i nafte u regionu.

Evropska unija i Sjedinjene Američke Države sve oštrije kritikuju Ankaru zbog namere da proširi istraživanje na područja koja Atina smatra svojim.

Nemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas, koji je 21. jula posetio Atinu, pozvao je Tursku da izbegne “provokativne akcije” i da se uključi u pregovore sa EU.

“Imamo vrlo jasan stav: međunarodno pravo mora da se poštuje. Zato napredak u odnosima s Turskom može da se postigne samo ako Ankara izbegava provokacije na istočnom Mediteranu“, izjavio je Mas posle razgovora u Atini sa grčkim kolegom Nikosom Dendijasom. “Tursko bušenje kod Kipra mora prestati”, istakao je on.

Turska je optužila Grčku da pokušava da joj uskrati korist od nafte i gasa u Egejskom moru i istočnom Sredozemlju, tvrdeći da granice područja za komercijalnu eksploataciju treba “ravnopravno” računati od linije kopnenih obala Grčke i Turske, a ne od linije koju čine grčka ostrva. Atina to odbacuje kao očigledno kršenje međunarodnog prava.

“Pozivamo Tursku da zaustavi te nelegalne aktivnosti kojima krši naša suverena prava i potkopava mir i stabilnost u regionu”, navodi se u saopštenju grčkog ministarstva spoljnih poslova, preneo je AFP.

Šef evropske diplomatije Žozep Borel, koji je pre nedelju dana u Ankari razgovarao sa turskim ministrima, istakao je potrebu da se kroz dijalog smanje tenzije u regionu, podseča EurActiv.

Turska je 22. jula odbacila optužbe Grčke da je povredila njene vode i navela da će nastaviti da brani svoja legitimna prava i interese u regionu.

U saopštenju ministarstva spoljnih poslova Ankara takođe ponovo poziva na dijalog kako bi se rešio sukob između dve članice NATO-a, prenosi AP.

Istovremeno Grčka vrši pritisak na druge članice EU da spreme sankcije protiv Turske ako nastavi sa svojim planovima istraživanja nafte i gasa.

Izvor: Beta/EurActiv.rs

Patuljasti orao se posle 100 godina ponovo gnezdi na Vršačkim planinama

Foto: M. Vučanović, via JKP "Drugi oktobar" Vršac
Foto: M. Vučanović, via JKP “Drugi oktobar” Vršac

Ovih dana iz Vršca stiže nam prelepa vest. Mladunci patuljastog orla (A. Pennata), nova su gnezdarica Vršačkih planina. Ove godine je potvrđeno gnežđenje jednog para u čijem gnezdu su dva mladunca. Poslednje registrovano gnežđenje ove vrste u Vojvodini bilo je pre više od 100 godina.

Patuljasti orao (lat. Hieraaetus pennatus) je srednje veliki orao iz porodice jastrebova (lat. Accipitridae), koji se gnezdi na širem području južne Evrope, u severnoj Africi i delovima jugozapadne Azije. Dužine je od 42-49 cm, a raspon krila mu je od 110 do 135 cm. Javlja se u dve faze obojenosti perja (morfe): kao svetla i tamna morfa. Naseljava staništa sa očuvanim kompleksima šuma i otvorenih terena (šumostepe, doline velikih reka, mozaična mediteranska i submediteranska područjima) u ravnicama i pobrđu. Gnezda gradi na drveću. Tipična je selica i zimu provodi u podsaharskoj Africi i južnim delovima Azije. Glavna hrana su mu gušteri, drugi gmizavci i manji glodari. Zbog takvog plena naseljava područja gde je on dostupan, pre svega stenovita brda, planine i južnije krajeve evropskog kontinenta. Kao i ostale vrste ptica grabljivica, ugrožavaju ga nestanak staništa, uznemiravanje u doba reprodukcije, trovanje glodara rotanticidima, upotreba pesticida na bazi hlora, krađa jaja i ptica iz gnezda, itd.

Brigu o biljnom i životinjskom svetu na Vršačkim planinama vode čuvari prirode Predelom izuzetnih odlika ”Vršačke planine” kojim upravlja JKP “Drugi oktobar” 365 dana u godini. Svakodnevno se sprovode mere zaštite, u skladu sa potrebama radi se i praktična zaštita. Saradnja sa stručnim institucijama je na najvišem nivou. Takođe se radi i na edukaciji školaraca i stanovništva, kao i posetioca vršačkih planina.

Foto: M. Vučanović, via JKP “Drugi oktobar” Vršac

“Ovo geografsko područje – Vršačke planine, Mali Rit i uopšte ovaj deo Banata je jako interesantan jer se praktično nalazi na tromeđi 3 velika regiona – jedno je Panonska nizija, sa druge strane Dunava je Balkan, a istočno je karpatski region i svaki region za sebe ima biološke karakteristike koje se praktično ovde sučeljavaju i na ovom području mogu se naći specifičnosti sva tri regiona i zato je ovo područje jako interesantno jer je veoma bogato diverzitetom”, kaže Milivoje Vučanović, čuvar Vršačkih planina.

PIO „Vršačke planine“ se celom svojom površinom nalazi na području Grada Vršca, na teritoriji osam katastarskih opština: Sočica, Jablanka, Mesić, Vršac, Veliko Središte, Malo Središte, Gudurica i Markovac. Područje obuhvata površinu od 5.328,86 hektara, od čega je 4.157,32 (78,02 odsto) u državnoj svojini, 40,44 ha (0,76 odsto) u javnoj svojini, u privatnoj svojini je tek 315,13 ha, odnosno 5,91 odsto, dok su 641,06 ha u drugim oblicima svojine, a za 174,92 ha nema podataka. Na području PIO „Vršačke planine” ustanovljen je režim zaštite prvog stepena na površini od 167,60 hektara, što je tri procenta ukupne površine. Drugi stepen zaštite važi za najveći deo Predela, na površini od 3.342,43 ha (62,7odsto), a režim zaštite trećeg stepena na površini od 1.818,84 ha (34,1 odsto).

Izvor: JKP “Drugi oktobar” Vršac

Moj topli… kontejneru

Photo: Avala Container Homes

Kontejneri su odavno prestali da služe samo kao prinudni privremeni smeštaj i započeli su svoj novi život – ekološki, pametan, funkcionalan i pristupačan. Baveći se restauracijom odbačenih praznih kontejnera, ugrađujući u njih smart sisteme, uz upotrebu isključivo ekoloških materijala, Goran Ergić je stvorio moderno, održivo i jednostavno rešenje za vikendicu, dom ili radni prostor za svačiji ukus i džep pod nazivom Avala Container Homes.

EP: Pametne zgrade i kuće su sve više u centru pažnje kada se govori o održivosti, tako da je arhitektura dobila „domaći zadatak“. Kako ste vi došli na ideju da pokrenete biznis čiju osnovu čini renoviranje transportnih kontejnera kako biste dosegli cijeve pametne gradnje?

Foto: Iz privatne arhive Gorana Ergića

Goran Ergić: Oduvek su me privlačili drugačiji vidovi arhitekture i gradnje. Sve je počelo jednog dana na mom imanju na moru. Shvatio sam da bi bilo dobro iskoristiti potencijal koji imamo na najefikasniji način. Znao sam da je izgradnja novih objekata poprilično skupa, a i da im je ugljenični otisak visok. S obzirom na to da sam veliki ljubitelj prirode i da dosta vremena provodim vozeći bicikl, želeo sam da izgradim objekat koji neće imati toliko veliki uticaj na prirodu, a neće biti problematičan za transport. Tako se i rodila ideja o kontejnerima koji su već odslužili svoj životni vek, a ja im ovim mogu udahnuti novi život. Vrlo brzo sam rešio da kupim prvi kontejner i da počnem sa restauracijom. Prvo renoviranje je potrajalo duže nego što sam očekivao, ali najviše zbog toga što to i dalje nije moje osnovno zanimanje.

Najvažnije je odabrati odgovarajući materijal kako bi uštede upotrebe resursa bile što veće, pa sam se između ostalog odlučio da u moje kontejnere ugrađujem Smart Home sisteme. S obzirom na to da se većina objekata na moru ili planini mahom koriste sezonski, ovaj vid tehnologije omogućava lakše kontrolisanje, ali i bezbednost samih objekata.

EP: Naročito je interesantan podatak da u svetu postoje milioni praznih kontejnera koji zauzimaju ogromnu površinu, a pritom se retko uopšte i koriste. Šta su prednosti ovih kontejnera u odnosu na druge načine gradnje?

Goran Ergić: Kontejneri koji su odslužili svoj transportni vek, umesto da završe u nekoj od topionica i samim tim proizvedu dodatnu emisiju ugljen-dioksida, ovim putem dobijaju novu namenu. U zavisnosti od toga kako su renovirani, mogu biti u potpunosti u skladu sa prirodom. Ne samo da možete nebrojano puta da ih premeštate, već možete da im menjate svrhu upotrebe. U svetu se ovi kontejneri koriste ne samo kao vikendice, već i kao stambeni i poslovni objekti. Osim toga, u poslednje vreme su vrlo popularni u ugostiteljskoj industriji zbog brze i jeftine gradnje, ali i veoma atraktivnog izgleda. Jedan standardni kontejner od 12 m dužine može da bude u potpunosti funkcionalan za svega petnaest dana.

Foto: Avala Container Homes

Kontejneri su napravljeni po standardnim merama, pa ih je moguće kombinovati u veće skupine po modularnom šablonu, što značajno pojednostavljuje gradnju i projektovanje. Napominjem da su kontejneri otporni na sve vremenske nepogode i veoma su bezbedni u slučaju zemljotresa. Sve veći broj ljudi u Americi se odlučuje za život u ovakvim objektima, upravo iz bezbednosnih razloga, jer su neverovatno izdržljivi i otporni na uragane i druge olujne vetrove.

Iako sam već komentarisao koliko su povoljni, ja bih možda ovo istakao kao najvažniju stavku, s obzirom na to da spadamo u zemlje u razvoju. Pa kada mogu i razvijene zemlje da ih koriste, zašto ne bismo i mi?

EP: S obzirom na to da živite i radite u inostranstvu, zašto ste se odlučili da baš u Srbiji razvijate posao? Da li imate u planu da konkurišete za dobijanje sredstava u našoj zemlji u okviru fondova za razvoj preduzetništva, inovacija i koncepta održivosti?

Goran Ergić: Tokom devedesetih smo se doselili u Srbiju, tako da sam celo detinjstvo proveo u Srbiji. Zadnjih 7 godina  živim i radim u inostranstvu, ali sam oduvek težio da se u nekom momentu vratim i započnem biznis u mojoj zemlji. Pored toga što me vuče i nostalgija, mislim da je Srbija prava zemlja za razvoj ovakvog biznisa. Kada su u pitanju fondovi za razvoj preduzetništva, nadam se da ću u jednom momentu konkurisati za podsticaje, ali trenutno nisam u mogućnosti pošto i dalje dosta vremena provodim u inostranstvu.

EP: Zbog čega je važna novina koju unosite svojim brendom, a odnosi se na čitavu jednu kategoriju – pametni stambeni kontejneri? Šta se sve pod tim epitetom podrazumeva kad je reč o ovim konstrukcijama?

Goran Ergić: Smatram da je ovakav vid gradnje još uvek nešto novo i moja vizija je da razvijam i donesem tu novinu u ovaj deo Evrope. Pored toga što su pokretljivi, u ove objekte ugrađujemo smart sisteme. Smart sistem omogućava da imate kontrolu nad celim objektom iako niste fizički prisutni. Na primer, možete uključiti/isključiti grejanje, spuštati/ podizati roletne, uključiti/isključiti svetla, itd. Do sada su smart sistemi bili luksuz, a moja želja je da postanu dostupni svima.

Foto: Avala Container Homes

EP: Da li vidite prostor za širenje ovog koncepta u Srbiji? Kako biste opisali lokalnog kupca ovog modularnog doma ili poslovnog objekta?

Goran Ergić: Iako sam možda u početku imao drugačije mišljenje, ljudi u Srbiji su ipak spremni za ovakve inovacije. Zaostajemo možda za Zapadom u potražnji, kad uzmem u obzir da mi najveći broj zahteva dolazi upravo odatle, ali ipak moram priznati da mi se u poslednjih nekoliko meseci javilo dosta naših ljudi raspitujući se za prednosti ovakvih stambenih i poslovnih jedinica. Pre svega, to su uglavnom ljudi koji su ekološki osvešćeni i koji prate trendove moderne gradnje. Ovi ljudi shvataju brzinu života u kom danas živimo, kao i promene koje nastupaju. Zaista je neverovatno koliko smo u poslednjih godinu dana mogli da osetimo jačinu klimatskih promena. Moramo više da čuvamo prirodu i štedimo resurse, a ovaj koncept se savršeno uklapa u to.

EP: U koje namene vaši klijenti koriste stambene kontejnere? Da li kao privremeni smeštaj, radni prostor, vikendicu ili dom?

Goran Ergić: Kako sam ja na samom početku razvoja ovog biznisa, za sada je najveća potražnja bila za vikendicama i stambenim jedinicama sačinjenim od više kontejnera. Mislim da će se i namena menjati kako i biznis bude rastao, ali i rađanjem novih ideja i vizija samih kupaca.

EP: Kada je reč o nekretninama, šta mislite da je posebno važno danas ljudima? Zbog čega je sve veći broj ljudi zainteresovan za „brzu” izgradnju, za montažne kuće i stambene kontejnere? Da li je reč samo o pristupačnoj ceni?

Goran Ergić Ima nekoliko razloga zbog kojih se sve veći broj ljudi odlučuje za kontejnere. Pored modernog dizajna, cena je jedan od ključnih faktora. Brzina izgradnje je neuporediva u odnosu na konvencionalnu gradnju. Kvalitet koji korisnik dobije kupovinom ovog tipa kuća je poprilično bolji od drugih montažnih objekata. Sa aspekta zaštite životne sredine nameću se dva razloga: pre svega, ne seku se šume kao za gradnju montažnih kuća, a drugi razlog je da staroj i istrošenoj stvari dajemo novu namenu i time doprinosimo očuvanju životne sredine.

EP: Kakve materijale koristite pri renoviranju kontejnera i koliko vam je vremena potrebno za renoviranje?

Goran Ergić: Uvek koristim materijale visokog kvaliteta kako bih dobio najbolji mogući kvalitet i izdržljivost. Svi materijali koje koristim moraju da imaju eko oznaku, jer je to nešto zbog čega sam se i odlučio da ulažem u ovaj biznis, a osim toga, u Evropskoj uniji je to i standard koji morate da ispoštujete. Energetsku efikasnost postižem koristeći troslojna stakla i izolaciju od poliuretanske pene koja je trenutno najbolja na tržištu, sa kojom postižem zvučnu i toplotnu izolaciju oznake A++.

Foto: Avala Container Homes

EP: Da li postoji mogućnost iznajmljivanja vaših kontejnera?

Goran Ergić: Za sada ne postoji mogućnost iznajmljivanja, ali se nadam da će u nekoj bližoj perspektivi i to biti jedna od opcija koju ću ponuditi klijentima.

EP: Šta predstavlja najveći izazov u vašem poslu?

Goran Ergić: Iako smatram da će se uvek pojavljivati novi izazovi, za sada mislim da je to bilo istraživanje koje sam morao da odradim pre nego što sam se upustio u ovu avanturu, kako bih imao ekološki prihvatljiv proizvod izuzetnog kvaliteta. Verujem da će biti i raznih drugih izazova, poput isporuke proizvoda u određenom vremenskom periodu, kao i nekih koje još nisam otkrio.

EP: Otkud naziv Avala Container Homes? Da li je u pitanju asocijacija koja se vezuje za Beograd?

Goran Ergić: Beograd je moj grad koji volim i kome se rado vraćam i zato sam želeo da ime bude vezano za njega. Avala je jedno od najlepših prirodnih okruženja u Beogradu, a ujedno i planina na kojoj bih voleo da postavim nekoliko kontejnera koji bi činili pravu malu ekološko-turističku oazu. Za mene, planine predstavljaju najbolje mesto za odmor i pronalazak unutrašnjeg mira.

Intervju vodila: Jelena Cvetić

Intervju je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Pitanje upotrebe brane na Plavom Nilu ipak će biti rešeno sporazumom tri zemlje

Photo-illustration: Unsplash (Mo Gabrail)

Etiopija, Egipat i Sudan su postigli visok stepen saglasnosti koji utire put sporazumu o korišćenju velike brane na reci Plavi Nil, do sada izvoru oštrih regionalnih tenzija, objavio je etiopski premijer Abij Ahmed.

Foto: Wikipedia/Rosemania

Satelitski snimci pokazuju da je voda u novom veštačkom jezeru iza gotovo dovršene brane GERD (Grand Ethiopian Renaissance Dam) koja košta 4,3 milijarde evra, na najvišem nivou u poslednje četiri godine.

Etiopija je navela da povećanje nivoa vode potiče od obilnih kiša, a u novoj izjavi stoji da je “postalo očigledno da je u prethodne dve nedelje, u sezoni kiša, dostignuto punjenje brane u prvoj godini” i da je “brana u izgradnji već preplavljena”.

Ranije je Etiopija saopštila da će u julu početi da puni jezero iza najveće brane u Africi i bez dogovora, pošto kišna sezona ionako dovodi do izlivanja Plavog Nila.

Međutim, sada se navodi da su lideri tri zemlje postigli dogovor da nastave “tehničke razgovore o punjenju (jezera)” i put ka “sveobuhvatnom sporazumu”.

Detalji današnjih pregovora nisu objavljeni, niti o čemu su tačno postigli dogovor.

Posrednik u pregovorima bio je prvi čovek Afričke unije, predsednik Južne Afrike Siril Ramafosa.

Etiopija navodi da ogromna brana predstavlja poslednju priliku za izlazak miliona njenih građana iz siromaštva i dodaje da bi zahvaljujući njoj mogla da postane veliki izvoznik struje.

S druge strane, Egipat, koji snabdeva svojih 100 miliona stanovnika vodom iz Nila, navodi da zato brana koja zadržava dotok, predstavlja “egzistencijalnu pretnju”.

Pregovarači navode da ostaju dva ključna pitanja – koliko vode će Etiopija puštati nizvodno, ka Egiptu, u slučaju višegodišnje suše i kako će države rešavati eventualne buduće sporove.

Izvor: Zelena Srbija

Potpisan ugovor za izradu projektno-tehničke dokumentacije za beogradski metro

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović prisustvovala je juče, 21. jula, potpisivanju ugovora za izradu projektno-tehničke dokumentacije za projekat izgradnje metroa između Grada Beograda, JKP „Beogradski metro“ i kompanije „Ežis“.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mihajlović je tom prilikom istakla da ovim komercijalnim ugovorom realizujemo donaciju Vlade Francuske i započinjemo najveću infrastrukturnu investiciju u ovom delu Evrope, vrednu šest milijardi evra.

Ona je najavila da će studija izvodljivosti biti gotova za godinu i po dana, kada će započeti izgradnja metroa dugog 60 kilometara, sa 60 stanica.

Prema njenim rečima, beogradski metro je jedan od najzahtevnijih projekata kojem pristupamo i ne bi bio moguć da nema dobrih odnosa između Srbije i Francuske.

Ovaj projekat, kako je podvukla, zahteva najbolje kompanije i stabilnu vladu koja će ga realizovati. U pitanju je investicija značajna za dalji razvoj naše zemlje, jer kriza će proći, a ekonomija i investicije moraju da idu napred.

Zamenik gradonačenika Beograda Goran Vesić istakao je da će krajem sledeće godine započeti izgradnja beogradskog metroa, zahvaljujući zajedničkoj saradnji sa predsednikom Republike i Vladom Srbije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasador Francuske u Srbiji Žan-Luj Falkoni ukazao je na to da je beogradski metro primer dobre saradnje i snažnih odnosa dveju država, poručivši da će Vlada Francuske nastaviti da pruža finansijsku, tehničku i političku podršku Srbiji.

“Ovo je za Francusku jedan od najvećih i najvažnijih projekata koje ćemo sprovesti nakon posete predsednika Makrona Srbiji. Zajedno, francuski i srpski eksperti činiće tim koji će realizovati ovu investiciju, uz ogromnu podršku Vlade Srbije i Grada Beograda”, objasnio je ambasador.

Generalni direktor „Ežisa“ Olivije Bovar rekao je da je ova kompanija snažno posvećena uspešnoj realizaciji projekta.

“Uveravam vas da ćemo dati sve od sebe da se on uspešno sprovede, na dobrobit građana Beograda i Srbije. Hvala Vladi Srbije na pomoći i podršci”, zaključio je Bovar.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Pokrenuta zaštita prirodnog područja “Poloj” na Dunavu

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Početkom ove nedelje, Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak zaštite prirodnog područja smeštenog na severu Srema, duž desne obale Dunava, kao Parka prirode “Poloj”.

Područje izloženo slobodnom plaveljnu obuhvata Susečki i Beočinski poloj, koji zauzimaju površinu veću od 2.000 hektara.

Teritorijalno, ovo područje pripada opštinama Petrovaradin, Bačka Palanka i Beočin.

Park prirode “Poloj” treba da dobije drugu kategoriju zaštite.

Reč je o retko očuvanom ritskom predelu, kao ostatku nekada rasprostranjenog kompleksa vodenih i vlažnih staništa ritskih šuma.

Jelena Cvetić

Prema naučnim predviđanjima, polarni medvedi mogu izumreti do 2100.

Foto-ilustracija: Unsplash (Hans-Jurgen Mager)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eva Blue)

Stručnjaci smatraju da je sudbina polarnih medveda pod znakom pitanja zbog klimatskih promena i da postoji mogućnost da će do kraja veka ova divna vrsta izumreti.

Iako i mnoge druge vrste pokušavaju da se prilagode topljenju leda na Arktiku, te su primorane da lutaju na obali, tražeći hranu za sebe i svoje mladunce, medvedi su posebno ugroženi.

Polarni medvedi veoma teško podnose klimatsku krizu. Ključni faktor njihove ugroženosti jeste globalno zagrevanje, koje njihov opstanak čini veoma ranjivim.

Ukoliko u našoj borbi protiv klimatskih promena ne uspemo da napravimo značajniji progres, svi su izgledi da će otpanje leda u budućnosti dodatno smanjiti populaciju polarnih medveda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Istraživači su u novoj studiji objavljenoj u časopisu “Nature Climate Change” predstavili i vremensku traku, izračunavajući granice njihove izdržljivosti. Predviđaju da će se prva velika opasnost odnositi na opstanak mladunaca, jer ženke neće imati dovoljno telesne masti kako bi proizvele mleko. Ovakav scenario očekuje se na Arktiku, iako ne u isto vreme u svim delovima, a pretpostavlja se da se u nekim oblastima njihovih staništa već nalaze pred pretnjom.

Pretpostavka je da se, ukoliko se drastično ne smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, očekuje da će se populacija polarnih medveda ugasiti do 2100. godine.

Jelena Cvetić