Home Blog Page 679

U Francuskoj počelo sklapanje džinovskog veštačkog Sunca za proizvodnju energije

Foto: ITER
Foto: ITER

Na jugu Francuske počela je gradnja ogromnog reaktora za nuklearnu fuziju, teškog 23 hiljade tona.

ITER (Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor) će imitirati procese koji se odvijaju u Suncu. Predstavlja jedan od najambicioznijih projekata na polju energetike danas i na njegovom osmišljavanju i razvoju radi se još od 1985. godine.

Faza sklapanja bi trebalo da potraje 5 godina. Ukoliko testovi daju zadovoljavajuće rezultate, početak rada kompleksnog postrojenja za proizvodnju energije se očekuje 2035. godine. Iako je u odnosu na prvobitne planove iz 2006. godine već zabeleženo kašnjenje, autori projekta naglašavaju da su i trenutno zacrtani rokovi prilično izazovni.

Foto: ITER

Stručnjaci smatraju da je njegova konstrukcija najzahtevniji inženjerski poduhvat s kojim se čovečanstvo ikada uhvatilo u koštac.

Kako bi ITER “oživeo”, oko 3 hiljade tona magneta, od kojih su neki teži od džambo-džeta, biće spojeno pomoću 200 kilometara superprevodnih kablova.

Glomazne komponente su prethodnih meseci počeli da pristižu u Francusku. Šef projekta Bernard Bigo je građevinski podvig opisao kao slaganje trodimenzionalne slagalice. “Narednih nekoliko godina treba da pratimo složen scenario”, kazao je on.

Veruje se da će ovozemaljsko džinovsko veštačko Sunce, vredno 20 milijardi evra, predstavljati izvor neograničenih količina čiste energije.

Jelena Kozbašić

Uskoro proglašenje Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država

Foto-ilustracija: Unsplash (Jim Schuman)

Deklaraciju o velikom “Rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav u pet država” potpisali su predstavnici Slovenije, Hrvatske, Srbije, Mađarske i Austrije, te se uskoro očekuje proglašenje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcel L.)

Nominacija za ovo područje dostavljena je Unesku krajem aprila, te su je potpisali ministar zaštite životne sredine Srbije Goran Trivan, ministar životne sredine i enegrije Hrvatske Tomislav Ćorić, ministar životne sredine i prostornog planiranja Slovenije Simon Zajc i  ministar poljoprivrede Mađarske Ištvan Nađ, kao i ministarka poljoprivrede, regije i turizma Austrije Elizabet Kestinger

Zajednički projekat za formiranje Unesko rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“ započet je 1. januara 2017. godine.

Projekat „Program prekograničnog upravljanja za planirani rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav“ vodi Svetski fond za zaštitu prirode (WWF) Austrije, a finansira ga u najvećoj meri Evropska unija preko Dunavskog transnacionalnog programa.

Prema podacima, do sada je finansirano 111 projekata kroz sadašnje pozive Dunavskog transnacionalnog programa.

Projekat koji je započet početkom jula zasnivaće se na naučnom proučavanju riba i ptica ovog područja, ali i pomeranje rečnih sedimenata i uticaj klimatskih promena na ovom lokalitetu. Najvažniji zadatak je obnova zapuštenih staništa i ekoloških koridora.

Organizovaće se uklanjanje mulja i povezivanje vodenih staništa sa rečnim tokovima, kako bi se pospešilo upravljanje dunavskih ritova, što će uticati i na vrste koje nastanjuju ovo područje.

Očekuje se da će projekat trajati do kraja 2022. godine.

Jedinstveno područje Mura-Drava-Dunav prvi je rezervat biosfere koji se prostire kroz pet zemalja obuhvata površinu od 930 hiljada hektara, od Austrije do Srbije.

Jelena Cvetić

U toku javni uvid u Nacrt Plana za izgradnju skladišta opasnog otpada u Pančevu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izlaže se na javni uvid Nacrt Plana detaljne regulacije za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat.parcele br. 3576 KO Vojlovica, u okviru kompleksa NIS “Rafinerija nafte Pančevo“ u Pančevu ( u daljem tekstu Plan). Javni uvid Plana, održaće se u trajanju od 30 dana i to počev od 3. jula 2020.godine.

Navedeni planski dokument, biće izložen na javni uvid, u zgradi Gradske uprave grada Pančeva, ul. Trg kralja Petra I br.2-4, u holu na šestom spratu, kao i u kancelariji 609, svakog radnog dana od 10 do 13 časova.

Sve informacije u vezi sa oglasom mogu se dobiti putem telefona 013/353-304.

Tekstualna dokumentacija:
Oglas za Javni uvid
Tekst Nacrta PDR
Izveštaj o strateškoj proceni uticaja PDR za izgradnju skladišta za privremeno odlaganje opasnog otpada na delu kat.parc.br. 3576 K.O.Vojlovica

Grafička dokumentacija:
Dispozicija prostora u odnosu na grad
Izvod iz plana
Postojeća namena
Planirana namena
Regulacija i saobraćaj
Planirana infrastruktura
Predlog parcelacije

Izvor: Grad Pančevo

Tajland zabeležio najnižu proizvodnju pirinča od 2000. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Dennis Rochel)

Od januara do juna Tajland je izvezao 3,14 miliona tona pirinča, što je otprilike trećinu manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Plasman u Indiju, državu u koju najviše izvozi bio je manji za 4,53 miliona tona.

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Prim)

Tajlandsko udruženje izvoznika pirinča potvrdilo je svoju prognozu za 2020. godinu. Izvoz će biti 6,5 miliona tona, što je najmanja količina u poslednjih 20 godina, a kao glavne razloge navode sušu i visoku stopu bata.

Od januara do juna zemlja je izvezla 3,14 miliona tona pirinča, što je otprilike trećinu manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Plasman u Indiju, državu u koju najviše izvozi, bio je manji za 4,53 miliona tona, navodi Rojters.

“KOVID-19 učinio je tržište nestabilnim. Zemlje su odlučile da rade na domaćoj proizvodnji ne samo pirinča nego i ostalih proizvoda kao i da smanje uvoz“, pojasnio je predsednik udruženja Čaron Laotamatas.

Priznaje i da su se neke zemlje poput Filipina odlučile za jeftiniji uvoz poput onog iz Vijetnama, dok su afričke zemlje uvezle pirinač iz Kine.

Ipak, prodaja tajlandskog pirinča sa jasminom premium klase ove je godine porasla za 63 odsto, a sve zbog panične kupovine u bogatijim zemljama poput Singapura, Hong Konga, Sjedinjenih Država i Kanade.

Mladi Tajlanđani gube zanimanje za uzgoj pirinča

Stručnjaci strahuju da će dugoročno, kako starija generacija poljoprivrednika bude odumirala, Tajland imati problema u vezi sa pronalaskom ljudi koji će da obrađuju njegovih 13 miliona hektara polja pirinča.

Jedan razlog zašto mladi okreću leđa radu u poljoprivredi je uverenje kako je život u gradovima lakši i uzbudljiviji. Neki drugi razlozi su specifični samo za tu zemlju. Za razliku od drugih krajeva sveta, u kojima se slika poljoprivrednika povezuje sa mislima o samodovoljnosti, snazi i nostalgiji za seoskim životom, na Tajlandu se oni smatraju jadnim i siromašnim, pojašnjava Ijam Tongde, stručnjak za kulturu uzgoja pirinča za “New York Times”.

“Televizijske emisije redovno prikazuju poljoprivrednike kao neuglađene. Njihova koža, tamna od izlaganja suncu, postala je oznaka nižeg društvenog statusa u zemlji toliko opsednutom svetlim tenom da su televizijski programi i ženski časopisi krcati reklamama za kreme koje posvetljuju ten. Tu su i ekonomski uzroci. Uopšteno, poljoprivrednici su sve zaduženiji. Opadanje broja uzgajivača pirinča prilično je raširen fenomen širom Azije“, kaže Robert Zajgler, izvršni direktor Međunarodnog instituta za istraživanje pirinča na Filipinima.

Autorka: Lucija Bencaric

Izvor: Agroklub.rs

Razorni požari u Australiji odneli su živote tri milijarde životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)
Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Veliki su izgledi da se prvobitne procene o broju uginulih životinja u požarima u Australiji tokom 2019. i 2020. godine ne mogu smatrati tačnim.

Naime, prema najnovijem izveštaju pokazalo se da informacija da je oko milijardu životinja izgubilo živote, kako je ranije navedeno, nije tačna. U pitanju je znatno veći broj – čak tri milijardi jedinki, što je gotovo kao polovina celokupne  ljudske populacije.

Kako piše Gardijan, u pitanju je 143 miliona sisara, 180 miliona ptica, čak 2,5 milijardi gmizavaca i oko 51 milion žaba.

Mnoge životinje nisu nastradale neposredno u požarima, već kasnije odgladi, dehidratacije ili usled napada drugih preživelih divljih životinja.

Mnogi stručnjaci slažu se u tome da se požari u Australiji mogu opisati kao jedna od najgorijih prirodnih katastrofa  u modernoj istoriji.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Studija je pokazala i da požari imaju direktan uticaj na biološku raznovrsnost, jer spaljena zona obuhvata površinu jednaku teritoriji cele Engleske, odnosno oko 11,5 miliona hektara, od kojih 8,5 miliona hektara pokriva šuma i 120.000 hektara prašuma.

Većina naučnika slaže se u tome da najvećeg krivca za požare vide u klimatskim promenama. Još krajem osamdesetih godina prošlog veka primećeno je da se povećanim emisijama gasova staklene bašte u atmosferi stvaraju uslovi za razvoj požara.

Takođe, dokazano je i da će faktori koji pokreću požare porasti čak 8 puta u odnosu na 1900. godinu, ukoliko globalno zagrevanje dostigne razliku od 2 stepena.

Jelena Cvetić

Gvožđe – najčešći otpad koji se uvozi u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay

U Bosnu i Hercegovinu nije dozvoljen uvoz otpada radi deponovanja, već samo za preradu ili energetsku iskoristivost i u tom smislu najviše se uvozi gvožđe za pretapanje, rekli su za CAPITAL u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored gvožđa, koje se uvozi radi pretapanja u pogonima „Arcelor Mittala“ u Zenici, najčešće se uvozi i otpadni papir za preradu u novi, u pogonima firme „Natron-Hayat“ u Maglaju.

Prošle godine je uvezeno otpadno gvožđe vredno 5,5 miliona (2,75 miliona evra), a za prvih šest meseci ove godine u vrednosti većoj od 2,5 miliona konvertibilnih maraka (1,25 miliona evra).

U UIO su rekli da su unazad nekoliko godina proizvođači cementa u BiH, prateći privredna kretanja i dobre prakse u Evropskoj uniji, zatražili i dobili dozvolu za spaljivanje energetski iskoristivog otpada, koji koriste u svojim pećima radi uštede, odnosno jer je jeftiniji od uglja kao klasičnog goriva.

U tom smislu je počeo i uvoz robe koja se klasifikuje kao „otpaci, strugotina, ostaci od plastičnih masa i ostalo“. U BiH je takve robe u prošloj godini uvezeno u vrednosti preko četiri miliona maraka (dva miliona evra).

Uvoz otpada u BiH dozvoljen je svakoj firmi koja ispuni uslove za to, propisane zakonima o upravljanju otpadom u Republike Srpske i Federacije BiH, u skladu sa Bazelskom konvencijom, čiji je potpisnik i BiH.

Foto-ilustracija: Pixabay

„UIO je sprovedbeni i kontrolni organ. Dakle, ako uvoznik ima važeću dozvolu od nadležnog entitetskog ministarstva, Uprava proverava usklađenost predmetne robe sa priloženom dokumentacijom“, rekao je načelnik Odeljenja za komunikaciije i međunarodnu saradnju UIO Ratko Kovačević.

Što se tiče otpada u Dravaru i Grahovu, Kovačević je istakao da je firma „Krom reciklaža“ iz Drvara uvezla u ovoj godini 294.547 kilograma otpada koji se svrstava pod „otpad od najlona i drugih poliamida, ostalo“ u vrednosti od 16.126 konvertibilnih maraka (oko 8.000 evra).

„Treba napomenuti da carinska tarifa BiH pruža mnogo mogućnosti za svrstavanje otpada, a da nadležna entitetska ministarstva ne dostavljaju UIO informaciju kome su i za koji otpad izdali dozvolu za uvoz“, istakao je Kovačević.

Autorka: Svjetlana Šurlan

Izvor: Capital.ba

Biciklistički vijadukt preko auto-puta za Holanđane koji ne odustaju od dvotočkaša

Foto: Facebook (screenshot @Modacity)

Holandska biciklistička infrastruktura upravo je postala bogatija za jedan lep biciklistički vijadukt preko auto-puta A4.

Foto: Facebook (screenshot @Modacity)

U zemlji čiji se premijer na posao vozi biciklom i gde su većini stanovništva dobro poznate zdravstvene prednosti biciklizma, lako je razumljiv ozbiljan pristup planiranju novih biciklističkih staza i kvalitetnom povezivanju gradova i naselja.

Holandske ravnice su savršene za putovanja na dva točka, no Holanđani ipak pažljivo osmišljavaju svoju saobraćajnu infrastrukturu. Zemlja u kojoj postoji više od 35.000 kilometara biciklističkih staza i jedna od najvećih podzemnih garaža za bicikle na svetu, upravo je postala bogatija za još jedan biciklistički vijadukt preko auto-puta

A4. Novoj ruti koja od središta Haga vodi do njegovih južnih predgrađa i dalje do grada Delfta isprečio se auto-put A4, pa je umesto 400 metara duge zaobilaznice preko nje izgrađen lep i praktičan biciklistički vijadukt.

Auto-put A4 – nazvan “Rijksweg”, saobraća od Amsterdama prema jugu Holandije i povezuje gradove Hag i Roterdam s belgijskom granicom blizu Zandvlieta, severno od grada Antverpena. Vijadukt je skratio putovanje između dva grada, a osim sigurnosti biciklistima i biciklistkinjama omogava lep pogled i brži pristup ostatku biciklističke staze uz koju je, naravno, zasađeno i mnoštvo stabala.

Zahvaljujući velikom broju korisnika bicikala u Holandiji se postiže i ogromna korist za zaštitu životne sredine. Naime, holandski Institut za analizu saobraćajne politike dokazao je kako se zamenom automobila biciklom u proseku uštedi i do 150 grama ugljen-dioksida po pređenom kilometru.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Kakvu ulogu imaju sugestije građana u odlučivanju o rekonstrukciji na Košutnjaku?

Foto: Wikipedia/Vladakul

Incijative građana, kao vid komunikacije sa građanima, izuzetno su bitne u funkcionisanju velikih gradova. Građani na taj način učestvuju u odlučivanju, a važno je da se inicijative pojave na vreme, odnosno u početnim fazama odlučivanja o nekom projektu, rekao je povodom velikog broja pristiglih sugestija građana po pitanju rekonstrukcije kompleksa „Avala filma” na Košutnjaku, gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić gostujući u Beogradskoj hronici.

On je istakao da je u toj investiciji primarna rekonstrukcija filmskog studija, ali i podsetio da je trenutno u toku početna faza odlučivanja o ovom projektu.

Foto: Wikipedia/Vladakul

“Sve to znači da smo se svi na vreme uključili i da zajednički radimo na pronalaženju najboljeg rešenja. Investitor je dao svoju ideju, a Ubranistički zavod Beograda trenutno radi na izradi plana detaljne regulacije. Postoji oko 7.000 primedbi, zahteva i sugestija građana, i svi će biti selektovani i uzeti u obzir. Konsultovaćemo gradske službe i stručna lica koji će dati svoja mišljenja, a isto važi i za republičke službe, budući da se radi o vrlo važnom republičkom projektu. Pre svega, radi se o izgradnji filmskog studija, a dobro je poznato da je u prethodnim godinama u Srbiji i Beogradu zabeležen veliki rast ove industrije i da su mnogobrojne inostrane ekipe boravile u našem gradu snimajući filmove i serije. Filmska industrija zauzima važan deo investicija koje se realizuju u Beogradu i Srbiji”, rekao je Radojičić.

On je dodao da će Urbanistički zavod Beograda, kao i stručne službe, kako gradske tako i republičke, uzeti u obzir sugestije građana i pronaći najbolje rešenje koje je u interesu Grada.

“Trebalo bi istaći da je dobar deo tog kompleksa zapušten i da su neophodni radovi na poboljšanju kvaliteta zelenila koje se nalazi u tom pojasu. U pitanju je poboljšanje kvaliteta i funkcionalnosti zelenila u tom delu kompleksa „Avala filma”. U centralnom delu kompleksa imamo i ekološki problem u vidu otpadnih voda i to se mora rešiti. Jasno je da je veoma važno da se kompleks „Avala filma” rekonstruiše na pravi način, a da sva pitanja oko eventualne gradnje dodatno preispita Urbanistički zavod Beograda. Ukoliko se nešto gradi, bilo bi dobro da to bude na mestima gde već postoje objekti, ali ponovo ističem, stručnjaci bi trebalo da imaju poslednju reč o tome”, istakao je gradonačelnik Radojičić.

Prema njegovim rečima, Grad Beograd konstantno komunicira sa građanima i samo u ovoj godini pristiglo je oko 3.400 različitih sugestija i zahteva, od kojih je većina pozitivno rešena.

“Uvek uzimamo u obzir „glas građana”, kao i interese lokalne zajednice, ali i vizije razvoja grada. Ne smemo zaboraviti ni važnost investicija za razvoj grada. Građani svojim inicijativama takođe utiču na razvoj grada, ali moramo videti i širu sliku, odnosno dugoročni interes. Stručne službe gradskih sekretarijata daju svoje mišljenje, a ja sam, primera radi, više puta u vezi sa inicijativom za vraćanje trolejbuske linije 28 tražio mišljenje nadležnog Sekretarijata o svim detaljima. Moramo verovati stručnjacima jer nalazimo se u vremenu kada se dešava da javnost ne veruje stručnim licima, bez izrazitog razloga za tako nešto. Na taj način se kompromituje mišljenje eksperata. Građane razumem i podržavam jer je važno da zajedno učestvujemo u razvoju grada. Većina primedbi je konstruktivna i važno je da razgovaramo kao ljudi kojima je ovaj grad u srcu i koji žele da ostave još lepši Beograd generacijama koje dolaze”, naglasio je Radojičić.

Govoreći o neprijatnim mirisima koji se povremeno osećaju u određenim delovima Beograda, gradonačelnik je rekao da pitanje rešavanja ekoloških problema u fokusu Grada Beograda.

“To je jedan od problema koji je rezultat politike koja je vođena u našem gradu pre 10 i više godina. Naš rad po ovom pitanju će takođe neko moći da oceni kada prođe toliko vremena, ali pitanje otpadnih voda se u Beogradu decenijama nije rešavalo. Već sada postoji konkretan plan o izgradnji pet fabrika za preradu otpadnih voda na teritoriji Beograda. Najveća fabrika za preradu otpadnih voda biće u Velikom Selu, a ta investicija vredna je 285 miliona evra samo u prvoj fazi, dok će u drugoj biti utrošeno još 500 miliona evra. Ta fabrika će smanjiti emisiju otpadnih voda u naše reke za 80 odsto, a potom sledi izgradnja još četiri fabrike za preradu otpadnih voda i to je način da se reši ovaj veliki ekološki problem. Tako će nestati i problem sa neprijatnim mirisima koji je posledica dugogodišnje, loše politike u domenu ekologije u Beogradu. Nadam se da će već u ovom mandatu gradske vlasti građani osetiti boljitak po ovom pitanju, ali i da će naredni gradonačelnici imati priliku da ostvare dobre rezultate čija će osnova biti sve što sada radimo kako bismo poboljšali ekološku situaciju u Beogradu”, poručio je Radojičić.

Izvor: Grad Beograd

Schneider Electric otvorio svoj prvi Centar za inovacije u istočnoj Evropi

Foto: Schneider Electric, via Represent

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom, otvorio je svoj prvi Centar za inovacije u istočnoj Evropi, koji predstavlja ogledni prostor koji posetiocima omogućava da uživo isprobaju IoT tehnologiju kompanije. Nalazi se u okviru fabrike kompanije Schneider Electric u bugarskom gradu Plovdivu, koja se prostire na 12.000 kvadratnih metara i bavi se proizvodnjom i montažom minijaturnih prekidača, koji se izvoze u čak 30 zemalja sveta. Ovim korakom kompanija je dodatno ojačala uspešno poslovanje u regionu, gde veliki deo svojih stručnih usluga već pruža u objedinjenom uslužnom centru u Rumuniji, regionalnom logističkom centru u Mađarskoj i razvojnom centru za pametne mreže u Srbiji.

Foto: Schneider Electric, via Represent

Fabrika u Bugarskoj je krajem 2019. godine dobila najviši industrijski sertifikat u okviru kompanije i time stekla status pametne fabrike. Da bi se to postiglo, bilo je potrebno ispuniti niz kriterijuma kao što su, između ostalog, najmanje 65 odsto automatizovanih procesa, sistemi za upravljanje uređajima i energijom i visokoefikasno održavanje primenom tehnologije proširene realnosti.

„Za ovaj uspeh je najzaslužnija naša IoT platforma EcoStruxure. Ona se sastoji iz tri nivoa – povezanih uređaja, edge kontrole i softvera, aplikacija i usluga – i to nam omogućava razvoj različitih arhitektura po meri svake pojedinačne lokacije, upravljanje i prikupljanje podataka i korišćenje preventivnih i prediktivnih alata. Centar za inovacije smo osnovali sa ciljem da svim svojim partnerima i klijentima, kao i studentima, stažistima i mladim inženjerima u regionu, omogućimo da uživo iskuse ove nove tehnologije”, izjavio je Petr Herman, regionalni generalni direktor.

Foto: Schneider Electric, via Represent

„Pametna fabrika“ je program kompanije Schneider Electric koji postavlja standardizovane zahteve za fabrike kompanije Schneider Electric  u celom svetu i globalno se primenjuje, a provere se vrše na potpuno isti način. „Naš uspeh pokazuje da su digitalizacija i poslovna zrelost u istočnoj Evropi već na zadovoljavajućem nivou. Nedavna situacija sa neophodnim distanciranjem je pokazala da je sposobnost praćenja fabričkih procesa na daljinu obavezna. Pored obavljanja svog svakodnevnog posla, sada smo spremni za posete Centru za inovacije i pametnoj fabrici iz celog regiona”, kazala je Marija Topčijska, direktorka fabrike.

Fabrika nije bila zatvorena nijedan jedini dan tokom teškog perioda kroz koji je industrija do sada prošla. Povezanost i funkcije daljinskog upravljanja koje omogućavaju pametni sistemi, glavni su faktor za nesmetano prilagođavanje novom okruženju.

Za virtuelni obilazak posetite LINK i registrujte se na jednu od planiranih onlajn tura!

Izvor: Represent

Elektromobilnost i čista energija kao sredstva u borbi protiv zagađenja i klimatskih promena

Foto: ProCredit banka
Foto: ProCredit banka

Automobili koji za sobom ostavljaju crni dim na našim ulicama nisu redak prizor, pa se često zakašljemo našavši se slučajno na “meti” njihovih auspuha. Iako takva scena zauzme tek nekoliko sekundi naših života u toku dana, izduvni gasovi ostavljaju značajno dublji trag i na naše zdravlje i na zdravlje naše planete. Na to smo upozoreni i tokom zime kada je medijske stupce punilo rekordno zagađenje vazduha zabeleženo širom naše zemlje – od Subotice i Novog Sada, preko Pančeva i Beograda, do Valjeva i Užica.

Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije, u Srbiji svake godine zbog prisutnosti sitnih zagađujućih čestica (PM 2,5) u vazduhu prevremeno umire 3.600 ljudi. Problemu svakako doprinose i zastarela vozila.

Pored filtera i motora boljih performansi, deo rešenja za neutralisanje negativnog efekta saobraćajnog sektora predstavljaju i elektromobili i hibridi. Oni sve više krstare ulicama naše zemlje.

Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova otkrili su da su kod nas su ukupno registrovana 102 putnička vozila na električni pogon, a tu je i 1.416 registrovanih hibridnih putničkih vozila. Među njima se nalazi i 7 Folksvagenovih modela e-up i 8 modela e-golf, 10 Hjundaijevih modela Ioniq Plug-in Hybrid i 7 Tojotinih modela Prius, u vlasništvu ProCredit banke.

Mnogi stručnjaci zameraju to što ovakva vozila u našoj zemlji većinski pokreće struja iz termoelektrana na ugalj, takođe velikih proizvođača štetnih gasova i materija, te ih otpisuju kao nedovoljno čistu alternativu dizelašima i benzincima. To međutim nije slučaj sa voznim parkom na električni i hibridni pogon ProCredit banke. Šta je posredi?

Foto: ProCredit banka

Kako bi obezbedila čistu energiju za svoje automobile, ProCredit banka je potpisala ugovor sa Elektroprivredom Srbije i tako postala prva domaća kompanija koja koristi električnu energiju sa garancijom “zelenog” porekla što znači da je kupljena električna energija proizvedena isključivo iz obnovljivih izvora. Pored toga, banka je nedavno na krovu svoje centrale izgradila solarnu elektranu kapaciteta 40 kW. To, međutim, nije jedino mesto u sedištu banke na kom se proizvode “sunčani” kilovat-časovi! Ispred objekta, za potrebe punjenja elektromobila, postavljena je solarna nadstrešnica koja služi za napajanje elektropunjača. On je dostupan svima koji žele da napune svoje električne i hibridne četvorotočkaše.

Struja koja se crpi iz pomenutih energetskih resursa se koristi i za 15 drugih punjača ove banke koji su raspoređeni po većim gradovima i ispred trening centra banke na Avali. Samim tim, termin “nulte emisije štetnih gasova i materija” nije samo prazna floskula, kao što bi bio da je četvorotočkaš napunjen električnom energijom iz Kostolca. Prema tome, zaposleni ProCredit banke tokom kretanja zaista imaju minimalni negativan uticaj na životnu sredinu, a u budućnosti teže da potpuno “elektrifikuju” svoju flotu.

Foto: ProCredit banka

Kroz ponudu investicionog kredita atraktivne kamatne stope za kupovinu električnih i hibridnih automobila, banka istovremeno posredno učestvuje u smanjenju ugljeničnog otiska klijenata i daje dodatni doprinos aktuelnim borbama protiv zagađenja i klimatskih promena. Prednosti vožnje na struju se ogledaju i u uštedama novca za gorivo, što je pored zaštite životne sredine dodatni motiv da se kupci odluče na zaokret ka elektromobilnosti – po uzoru na ProCredit.

Uspešnost poduhvata banke namenjenih održivom razvoju i očuvanju našeg okruženja nam je potvrdio i Danko Kalkan, koordinator sektora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine. “ProCredit banka je bila među prvim kompanijama koje su u svoju flotu uvrstila, najpre hibridna, a potom i potpuno električna vozila. Činjenica da smo za samo 3 godine uspeli da zamenimo dve trećine vozila na pogon na fosilna goriva, govori o našoj posvećenosti smanjenju uticaja na životnu sredinu. Kako bismo dodatno obezbedili ugljeničnu neutralnost, vozila punimo isključivo na obnovljive izvore koje dobijamo iz sopstvenih malih solarnih elektrana, kao i iz zelene energije kojom nas snabdeva EPS”, objasnio nam je naš sagovornik.

Jelena Kozbašić

Svet troši 100 milijardi tona materijala godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash (C Dustin)

Količina materijala koju čovečanstvo troši premašuje 100 milijardi tona godišnje, a udeo recikliranja opada, pokazao je izveštaj čiji autori upozoravaju da tretiranje svetskih resursa kao da su neograničeni vodi u globalnu katastrofu. Kako se navodi, neodrživo trošenje fosilnog goriva, metala, građevinskog materijala i drveća predstavlja opasnost po klimu i živi svet.

Foto-ilustracija: Pixabay

Od 1970. količina materijala koju potroši globalna ekonomija je učetvorostručena i rasla je daleko brže od populacije koja je u tom periodu udvostručena. U poslednje dve godine, preneo je britanski Gardijan, potrošnja je porasla za više od 8 odsto, dok je ponovno korišćenje resursa smanjeno sa 9,1 na 8,6 odsto.

Izveštaj tink-tenka “Cirkularna ekonomija”, predstavljen ranije ove godine na ovogodišnjem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, pokazuje da, u proseku, svaki čovek na Zemlji troši više od 13 tona materijala godišnje.

Istovremeno se ukazuje da neke zemlje napreduju prema cirkularnoj ekonomiji u kojoj obnovljiva energija podupire sisteme kod kojih su otpad i zagađenje svedeni na nulu.

“Preti nam opasnost od globalne katastrofe ako nastavimo da trošimo svetske resurse kao da su neograničeni”, upozorio je prvi čovek Cirkularne ekonomije Harald Fridl. “Vlade moraju pod hitno da usvoje rešenja za cirkularnu ekonomiju ako želimo da dostignemo visok kvalitet života za gotovo deset milijardi ljudi do sredine veka, a da ne destabilizujemo ključne procese na planeti”, dodao je on.

Vodeći autor istraživanja Mark de Vit kaže: “Još uvek podstičemo rast populacije i bogatstva vađenjem materijala. To ne može da traje večno – naša glad za sirovinama mora da bude zaustavljena”.

Prema izveštaju, u 2017, poslednjoj godini za koju su dostupni podaci, u svetu je potrošeno 100,6 milijardi tona materijala. Polovinu te količine čine pesak, glina, šljunak i cement koji se koriste u građevinarstvu, uz minerale koji se vade radi proizvodnje đubriva. Ugalj, nafta i gas čine 15 odsto, a ruda metala 10 odsto. Poslenjih 25 odsto čine biljke i stabla koji se koriste za hranu i gorivo.

Lavovski deo materijala – 40 odsto, završi u stambenom sektoru. Među ostalim vodećim katergorijama potrošnje su hrana, transport, zdravstvo, komunikacije i roba široke potrošnje, poput odeće i nameštaja.

Gotovo trećina materijala koji se godišnje potroši ostaje u upotrebi i posle godinu dana, poput onih utrošenih za zgrade i vozila. Međutim, 15 odsto se emituje u atmosferu u vidu gasova koji zagrevaju, a gotovo četvrtina se odloži u prirodu, poput plastike u rekama i okeanima. Trećina materijala tretira se kao otpad i uglavnom završi na deponijama i u rudničkim jamama. Samo 8,6 odsto se reciklira, navodi se u izveštaju.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Izveštaj predstavlja upozorenje svim vladama”, rekla je čileanska ministarka ekologije Karolina Šmit i dodala da sve politike treba da budu usmerene na transformaciju na cirkularnu ekonomiju.

“Cirkularna ekonomija pruža mogućnost da smanjimo naš uticaj, zaštitimo ekosisteme i živimo u skladu sa resursima planete”, rekla je Kristijana Kloz iz grupe za zaštitu prirode WWF.

U izveštaju se ističe da povećanje reciklaže može da učini ekonomije konkurentnijim, unapredi životni standard i pomogne da se ispune ciljevi za štetne emisije i izbegne nestajanje šuma. Navodi se i da je 13 evropskih zemalja usvojilo mape puta ka cirkularnoj ekonomiji, uključujući Francusku, Nemačku i Španiju, i da je Kolumbija postala prva latinoamerička zemlja koja je pokrenula takvu politiku 2019, prenosi Gardijan.

Kineska zabrana uvoza otpada za cilj ima da ohrabri domaću reciklažu, ali je istovremeno stimulisala razvoj strategija cirkularne ekonomije u Australiji i drugim zemljama koje su ranije svoj otpad izvozile u Kinu, navodi se u izveštaju.

Bivši evrokomesar za životnu sredinu i kopredsedavajući međunarodnog panela za sirovine Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu Janez Potočnik rekao je da svet mora da nauči da radi više sa manje i zameni posedovanje deljenjem, što se sve više dešava sa automobilima.

Izvor: EurActiv.rs

Hrvatski grad Požega dobio treću stanicu za punjenje električnih vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlasnici električnih vozila u Požegi ovih su dana dobili treću stanicu za punjenje svojih automobila čiji je investitor kompanija HEP. Poslednja je otvorena na parkiralištu iza Gradske kuće, dok su već ranije otvorene stanice u sistemu Auto-centra Bošković u Osječkoj ulici 62b, i Auto centra Radić, u Zrinskoj ulici na broju 22.

Za razliku od ostalih alternativnih goriva kao što su vodonik, biogorivo i slično, infrastruktura za električna vozila zahteva znatno manja ulaganja i napore. Naime, električna energija je dostupna u svakom domaćinstvu, na radnom mestu, trgovinskom centru ili u centru grada. Na tom tragu, Grad Požega je u 2019. godini raspisao javni poziv za iskaz interesa za sufinansiranje izgradnje stanice za punjenje električnih vozila na području Grada Požege u cilju unapređenja održivog razvoja, ekonomskog i turističkog razvoja grada. Grad Požega sufinansirao je izgradnju jedne stanice u iznosu od 30.000,00 kuna (15.900 evra).

Korišćenjem pametne infrastrukture, električna vozila se pune uglavnom tokom nižih opterećenja mreže, u vreme kad je dostupno više energije iz obnovljivih izvora, te tako optimizuju potrošnju energije.

Izvor: Grad Požega

Pripremljena nova analiza o cirkularnoj ekonomiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)
Foto-ilustracija: Unsplash (Josh Power)

Stalna konfrerencija gradova i opština pripremila je “Analizu kapaciteta jedinica lokalne samouprave u pogledu stvaranja uslova za prelazak na cirkularnu ekonomiju” – sa preporukama za praktične politike na lokalnom nivou.

Autori analize su naše kolege Miodrag Gluščević i Ljubinka Kaluđerović, a dokument je izrađen u saradnji sa Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju – GIZ u okviru projekta „Upravljanje otpadom u kontekstu klimatskih promena (DKTI)“.

Kroz analizu će, između ostalog, biti odgovoreno na sledeća pitanja: koje uloge lokalne samouprave imaju u procesu prelaska na model cirkularne ekonomije (CE), da li i koliko trenutno stanje lokalnih ekonomija omogućava primenu principa CE, koje preduslove lokalne samouprave treba da ostvare kako bi se stvorili uslovi koji će podržati prelazak na principe CE.

Ovo istraživanje sa pratećim preporukama predstavlja dodatni korak u podršci i unapređenju kapaciteta lokalnih samouprava u procesu usvajanja principa cirkularne ekonomije i njihovih primena.

TEKST ANALIZE – VERZIJA NA SRPSKOM JEZIKU

TEKST ANALIZE – VERZIJA NA ENGLESKOM JEZIKU

Izvor: Stalna konferencija gradova i opština Srbije

Hoće li elektroenergetske mreže VB biti ugljenično neutralne do 2033?

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju multinacionalnog preduzeća za struju i gas “National Grid”, očekuje se da bi emisije ugljenika u elektroenergetskom sistemu Velike Britanije mogla da bude negativna već do 2033. godine ukoliko se Britanci orijentišu prema hvatanju ugljenika i većoj upotrebi obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)

Na taj način Velika Britanija bi mogla da ostvari svoje klimatske ciljeve do 2050. godine oslanjanjem na električnu energiju sa niskim udelom ugljenika.

“National Grid” očekuje da će se projekti obonovljivih izvora energije biti u porastu, naročito kad je reč o energiji sunca i vetra, kao i proširenje mreže električnih vozila.

Takođe, nadaju se da će usporavanje privrednih aktivnosti izazvano ovogodišnjom zdravstvenom krizom i potreba za zelenim oporavak dodatno ubrzati ostvarenje klimatskih ciljeva.

Kako mnogi smatraju da korišćenje energije biomase nije u potpunosti neutralno kad je reč o emisijama ugljen-dioksida, jer se se izgaranjem drvnih peleta emituje ugljen-dioksid koji apsorbuju šume, odnosno drveće, “National Grid” tvrdi da bi električna energija nastala iz bioenergije uštedela 62 miliona tona ugljen-dioksida do polovine veka, što je ekvivalentno udelu od 13 odsto emisija gasova sa efektom staklene bašte tokom 2019. godine u Velikoj Britaniji.

Pored toga, u planu je upotreba vodonika u elektranama i fabrikama širom zemlje, kao i u teškoj industriji.

Jelena Cvetić

 

Hajde da čistimo Srbiju i region po uzoru na Dansku!

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnogi čitaoci ostali su šokirani prošlonedeljnim tekstom o vrelu Grze zagađenim otpadom. Pojedini krivicu za nered vide u građanima koji svoje smeće ostavljaju pored kanti zato što su prepunjene, dok drugi smatraju da je čistoća tog područja odgovornost upravljača i komunalaca koji nedovoljno često prazne postavljene korpe. Potpuno drugačija slika nam stiže iz Danske!

Foto-ilustracija: Pixabay

Danci se ne prepucavaju ko treba da čisti, već čiste – svi, bez izuzetka. Naša svest o zaštiti životne sredine je svakako dovoljno razvijena da uvidimo greške, ali da li je dovoljno razvijena i da preduzmemo aktivnosti za očuvanje prirode? Hajde da proverimo!

Osnovali smo Fejsbuk grupu “Građanska čistoća”. Ideja je da se priključe svi ljubitelji prirode koji su voljni da zaprljaju ruke kako bi njihovo okruženje bilo manje prljavo! Tokom šetnje svojim mestom ili nekog drugog vida rekreacije, pozivamo vas da prikupite đubre na koje naiđete. Kako biste svojim poduhvatom inspirisali druge stanovnike naše zemlje, postavite fotografiju svoje akcije i prikupljenog otpada u toj grupi. Pandemija koronavirusa i mere predostrožnosti svakako sprečavaju ekološke organizacije da organizuju masovne akcije čišćenja koje su prethodnih godina itekako doprinele čistoći naše okoline.

Verujemo u efekat grudve snega! Baš kao što ona postaje veća dok se survava niz padinu, želimo da sitni koraci pojedinaca budu podstrek za druge. Ako se ostvari naš naum, mnoštvo malih akcija bi rezultovalo ogromnim kolektivnim uspehom – i ne samo da bi vrelo Grze bilo lepše, već i drugi parkovi, šume i izletišta širom Srbije.

Naravno, svesni smo da je stanje što se tiče upravljanja smećem slično i u susednim zemljama, te naglašavamo da FG* “Građanska čistoća” prima u članstvo sve trudbenike bez obzira na njihove geografske koordinate.

Danci sličan poduhvat sprovode pod hashtagom #skridtogskrald. Možda nemamo neophodnu infrastrukturu da recikliramo 92 odsto povratne ambalaže kao oni. Ipak, možda bismo mogli da ih sustignemo na drugim poljima! Za sada njih oko 20.000 volonterski čisti svoju domovinu – da li mi sa Balkana možemo da budemo brojniji?

Pridružite se OVDE.

Jelena Kozbašić

* FG – Fejsbuk grupa

Priroda kao odgovor na brojne globalne izazove, od klimatskih promena do društvenih problema

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) predstavila je Globalni standard, prvi i jedinstveni set mera za rešenja zasnovana na prirodi (Nature-based Solutions) kao odgovor na brojne globalne izazove. Novi Globalni standard će predstavnicima vladinog, privrednog i nevladinog sektora pomoći da efikasnije sprovode rešenja zasnovana na prirodi i da maksimalno iskoriste njihov potencijal kao odgovor na klimatske promene i problem gubitka biodiverziteta, ali i na druge globalne društvene izazove.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Potrebna su nam dugoročna i efikasna rešenja za globalne izazove poput klimatskih promena, bezbednosti hrane i vode, i ekonomskog oporavka nakon pandemije. Imajući sve ovo u vidu, novi IUCN Globalni standard za rešenja zasnovana na prirodi dolazi u pravo vreme kako bi osigurao da korišćenje prirodnih resursa bude što održivije“, izjavo je Stujart Maginis, direktor IUCN programa Rešenja zasnovanih na prirodi. „Kako bi rešenja zasnovana na prirodi ispunila svoj puni potencijal, moramo osigurati da akcije koje preduzmemo danas imaju svoje željene efekte na duže staze, za dobrobit čovečanstva i očuvanje biodiverziteta. Ovaj Standard predstavlja dosledan, strogo definisan i pouzdan okvir koji će doprineti da se izbegne svaka zloupotreba rešenja zasnovanih na prirodi, na lokalnom i globalnom nivou”, dodao je on.

Koncept rešenja zasnovanih na prirodi (Nature-based Solutions) – aktivnosti usmerenih na zaštitu, održivo upravljanje i obnavljanje ekosistema, koje u isto vreme omogućava dobrobit za čovečanstvo i korist za biodiverzitet – sve češće se koriste i sprovode širom planete. U okviru Pariskog sporazuma, više od 130 zemalja već je uključilo rešenja zasnovana na prirodi – poput pošumljavanja, izgradnje zelene infrastrukture u gradovima, održive poljoprivrede ili zaštite priobalnih područja – u svoje nacionalne planove za klimatske promene.

Ipak, neke aktivnosti koje su označene kao “rešenja zasnovana na prirodi” ne podrazumevaju predviđene koristi za društva i očuvanje biodiverziteta, dok njihov ukupni potencijal još uvek nije u potpunosti iskorišćen.

“Do sada nije postojao dogovor ili koherentno uputstvo za osmišljavanje i primenu rešenja zasnovanih na prirodi koja bi omogućila trajnu korist prirodi i ljudima”, objasnila je Anhela Andrade, direktora IUCN komisije za upravljanje ekosistemima koja je pomogla izradu Globalnog standarda. “Naša Komisije je dala doprinos uz učešće preko 800 eksperata i praktikanata iz 100 zemalja, i vodila proces izrade Standarda, kako bi osigurala da je dokument naučnu potkovan i primenljiv u okviru širokog spektara različitih scenarija i područja”, kazala je.

IUCN-ov Globalni standard za rešenja zasnovana na prirodi sastoji se od osam kriterijuma i pokazatelja koji će korisnicima omogućiti da procene podobnost, obim, ekonomsku, ekološku i društvenu održivost intervencije; razmotre moguće kompromise; osigura transparentnost i adaptivno upravljanje projektima; i istraži potencijalne veze s međunarodno postavljenim ciljevima i obavezama. Standard se sastoji od vodiča za upotrebu i seta alatki za samoprocenu koji identifikuje oblasti za unapređenje i učenja.

Kako bi se odgovorilo na klimatske i društvene izazove na Zapadnom Balkanu, IUCN je u martu ove godine pokrenuo regionalnu inicijativu s ciljem da poveća otpornost društava na klimatske. Projekat „ADAPT: Rešenja zasnovana na prirodi za otpornija društva u zemljama Zapadnog Balkana“ ponudiće rešenja zasnovana na prirodi kao odgovor na smanjenje opasnosti od katastrofa i prilagođavanje klimatskim promenama. Cilj projekta je da primeni ova inovativna rešenja kako bi se povećala otpornost društava, smanjila degradacija prirode, povećala socijalna i rodna ravnopravnosti i dugoročno odgovorilo na brojne društvene izazove. Projekat će biti implementiran u šest zemalja Zapadnog Balkana i uključiće nacionalne i lokalne partnere. Projekat finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj (SIDA), a sprovodi IUCN Regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju, sa sedištem u Beogradu, Srbija.

Izvor: IUCN