CIRKULARNA EKONOMIJA U NAFTNOJ INDUSTRIJI: MANJE SIROVINA, MANJE OTPADA, MANJE EMISIJA ŠTETNIH GASOVA

Foto: NIS

Prema zvaničnim podacima na sajtu Evropskog parlamenta, u Evropskoj uniji se svake godine generiše 2,2 milijarde tona otpada. Više od četvrtine je komunalni otpad: svakodnevni otpad koji sakupljaju i tretiraju opštine, a koji uglavnom proizvode domaćinstva. Da bi smanjila otpad i njegov uticaj na životnu sredinu, EU je usvojila ambiciozne ciljeve koji vode ka održivijem modelu poznatom kao cirkularna ekonomija.

Šta donosi cirkularna ekonomija 

U praksi to podrazumeva smanjenje otpada na minimum. Kada proizvod dostigne kraj svog korisnog veka, zahvaljujući reciklaži, resursi koje on sadrži se ponovo koriste, stvarajući na taj način dodatnu vrednost. Ponovno korišćenje i recikliranje proizvoda je bitno kako bi se usporilo trošenje prirodnih resursa, smanjilo narušavanje životne sredine i očuvao biodiverzitet. Stvaranjem održivijih proizvoda smanjuje se potrošnja energije i resursa, a samim tim i ukupna godišnja emisija gasova staklene bašte, a povećava se konkurentnost, podstiču inovacije i kreiraju nova radna mesta.

Ekonomski i ekološki održiv model razvoja

Takođe, prelazak na proizvode koji mogu ponovo da se koriste smanjuje količinu otpada. Ambalaža je sve veći problem i prosečan Evropljanin u proseku proizvodi skoro 180 kilograma ambalažnog otpada godišnje. Cirkularna ekonomija nije nova tema ni u Srbiji. O doprinosu ovom konceptu najbolje govori primer naše najveće naftne kompanije NIS-a. U NIS-u objašnjavaju da je kompanija, kao punilac ambalaže i isporučilac koji stavlja ambalažu u promet, angažovao operatera sistema upravljanja ambalažnim otpadom koji poseduje dozvolu za obavljanje ove delatnosti. Sav ambalažni otpad koji je preuzet i prikupljen u 2022. godini ponovo je iskorišćen, recikliran ili odložen u tekućoj godini, kako bi se ispunili i utvrđeni nacionalni ciljevi za 2022. godinu.

U fokusu:

Tako je u 2022. godini u kompaniji NIS na reciklažu predato 111 t papira, 18 t PET ambalaže, 10 kg limenki, čime je sačuvano 1.887 stabala, 36.090  litara goriva, 3.552.000 litara vode i 574.340 kWh. Još jedan od ciljeva kojima kompanija teži je konstantno smanjenje udela sveže vode u ukupnoj količini vode koja se koristi u poslovnim procesima. U Rafineriji nafte Pančevo, na primer, zahvaljujući povratu kondenzata, vrši se recirkulacija vode, čime se postiže efekat uštede zahvaćene sveže vode od oko 20 odsto. Važan podatak je da je samo tokom 2022. godine ulaganjima u ekološke projekte u vrednosti od gotovo 315 miliona dinara NIS pružio doprinos zdravijoj životnoj sredini u Srbiji. Svi relevantni podaci na ovu temu predstavljeni su u okviru 13. po redu verifikovanog Izveštaja o održivom razvoju, koji je kompanija NIS objavila pod simboličnim sloganom Naša održiva zajednica

Poslovanje prema svetskim standardima

Inače, NIS u svojoj branši prednjači u oblasti održive proizvodnje i reciklaže i uvodi dobre prakse u svom poslovanju. Kompanija je na osam naftnih i gasnih polja u Srbiji izgradila male elektrane, u kojima se od gasa koji se ranije spaljivao na baklji sada proizvode električna i toplotna energija, a smanjuje se emisija štetnih gasova. Kroz program kogeneracije proizvedena toplotna energija koristi se za potrebe postrojenja NIS-a, dok se viškovi električne energije prodaju na domaćem tržištu. Ova naftna kompanija primenjuje i savremenu ekološku metodu bušenja na naftnim poljima primenom principa tzv. suvih lokacija koju koriste i vodeće svetske naftne i servisne kompanije.

Materijal dobijen prilikom bušenja se reciklira na licu mesta tako što se razdvaja na deo koji se ponovo koristi za bušenje i deo koji predstavlja otpad i odnosi se na deponiju gde se lageruje prema svetskim standardima. Pored toga, NIS je kod Elemira izgradio i Aminsko postrojenje za prečišćavanje prirodnog gasa. Način prerade u ovom postrojenju u potpunosti sprečava dospevanje ugljen-dioksida u atmosferu. i, samim tim, doprinosi smanjenju efekta staklene bašte. Izdvojeni CO2 se zatim utiskuje u naftno-gasno polje Rusanda, u cilju povećanja iskorišćenja nafte, što je još jedan od doprinosa ove kompanije cirkularnom modelu poslovanja.

Izvor: NIS

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA.

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti