Home Blog Page 523

UN partner Srbije u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić razgovarala je sa predstavnicom generalnog sekretara Ujedinjenih nacija i rezidentnim koordinatorom UN u Srbiji Fransoaz Žakob o partnerstvu sa ovom organizacijom i okviru saradnje UN i Srbije za održivi razvoj za period 2021 – 2025. godine.

Brnabić je istakla da očekuje da će okvir razvojne saradnje, dokument koji predstavlja sveobuhvatni osnov za saradnju, nakon konsultacija sa relevantnim ministarstvima, uskoro biti usvojen.

Dokument je, kako je objasnila, usklađen sa nacionalnim prioritetima i Agendom održivog razvoja UN do 2030. godine i kroz pitanja zelene transformacije i vladavine prava u najširem smislu, predstavlja i ključne ciljeve Vlade Srbije.

Koordinatorka UN u Srbiji navela je da je suštinski cilj delovanja u Srbiji pronalaženje načina i obezbeđivanje adekvatne strategije u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, zaštite životne sredine i iskorenjivanju siromaštva, ali i oblasti klimatskih promena, koja predstavlja novi globalni izazov.

Premijerka je, govoreći o zaštiti životne sredine kao jednom od najvažnijih prioriteta, istakla da Vlada strateški radi na planiranju i investicijama u ovaj sektor i da su teme poput kvaliteta vazduha i zaštite voda od zagađenja postale nezaobilazne u daljem razvoju države.

Brnabić je ocenila da je tim UN jedan od glavnih partnera u sprovođenju Ciljeva održivog razvoja u Srbiji, i iskazala zahvalnost na predanom radu, uz očekivanje da će, kroz zajednički rad institucija i civilnog društva, okvir razvojne saradnje biti uspešno sproveden u interesu naših građana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Počinju radovi na zameni kotlova u toplani u Kragujevcu

Foto: Wikipedia/Струјајое
Foto-ilustracija: Pixabay

Radovi na zameni dotrajalih 50 godina starih kotlova u toplanama u Kragujevcu mogu da počnu, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović potpisala je ugovor sa izvođačem radova. Zamena kotlova doprineće boljem kvalitetu vazduha u ovom gradu.

Ona je precizirala da će radove izvoditi konzorcijum koji čine “Energotehnika Južna Bačka”, “Reming”, “Jadran” i “AG institut”, u okviru projekta kompletne rekonstrukcije toplane „Energetika“ u Kragujevcu, koja se sprovodi uz podršku EBRD.

“Ovo su odlične vesti, posebno ako imamo u vidu to da je gradska toplana jedan od najvećih zagađivača u Kragujevcu. Cilj je da kompletna toplana pređe na ekološki prihvatljiviji energent, što će u značajnoj meri poboljšati kvalitet vazduha, a samim tim i kvalitet života građana”, objašnjava ministarka, navodi se u saopštenju.

Vujović je iskazala zahvalnost Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) koja je prepoznala problem i što su zajedno, maksimalno ubrzali rešavanje.

“Otkad smo u januaru konstatovali koliki je ovo problem za građane Kragujevca, uspeli smo da u veoma kratkom roku prođemo kroz sve potrebne predradnje i da već sada potpišemo ugovor sa izvođačem”, ukazala je ministarka.

Ona je podvukla da se izvođač obavezao da završi radove u roku od 120 dana kako bi nova, energetski efikasnija toplana, mogla da bude puštena u probni rad već u predstojećoj grejnoj sezoni.

Prema njenim rečima, procene su da će, kada se realizuje ovaj veliki projekat, emisije ugljen-dioksida u centru grada biti smanjene za 66 odsto, azot oksida za približno 90 odsto, dok će emisija čestica biti eliminisana.

Vujović je prenela zahvalnost partnerima iz EBRD što nas podržavaju u sprovođenju ekoloških projekata i aktivnosti kojima je cilj poboljšanje kvaliteta vazduha, objasnivši da ovakvim kapitalnim projektima, osim što rešavamo decenijske probleme, unapređujemo i stanje životne sredine.

Kako je precizirala modernizacija kotlova je samo prva faza projekta, dok će u drugoj biti rešen i problem deponije pepela koja se nalazi u kompleksu toplane “Energetika”, za koju se trenutno radi studija.

Energetski portal

Biomimikrija – kako Danci oponašaju prirodu u izgradnji energetskih ostrva

Foto: Gottlieb Paludan Architects
Foto: Gottlieb Paludan Architects

Mnogi kažu da Danci spadaju među najsrećnije narode na svetu, a razlog za to delom leži u zdravoj životnoj sredini. Naime, 80 odsto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora i to:  57 odsto iz energije vetra, 20 odsto iz biomase, a svega 3 odsto iz energije sunca.

Ne čudi što u Danskoj, zemlji sa 8.750 kilometara dugom obalom, dominiraju priobalne vetroelektrane, a čak je i prvi vetropark na vodi u svetu izgrađen u ovoj skandinavskoj zemlji.

Sada je akcenat na efikasnom skladištenjenju zelene energije, a Danska u planu ima izgrdnju energetskih ostrva koja će prikupljati energiju iz okolnih vetroelektrana.

Ideja je da veštačka ostrva imaju najmanji mogući negativan uticaj na morske ekosisteme, mada je sa upotrebom čvrstih građevinskih materijala kao što je beton, to gotovo nemoguće.

Zato je arhitektonska kompanija Gottlieb Paludan Architects (GPA), u saradnji sa kompanijom DHI koja se bavi izgradnjom na vodi, predstavila koncept energetskog ostrva od peska.

Ideja je, kako navodi kompanija GPA, da se oponaša priroda i koriste sirovine koje su već dostupne na lokaciji, dok su transport i obrada materijala svedeni na minimum. Ostrvo se, kako kažu, na kraju svog životnog veka može koristiti u druge svrhe ili uništiti uz minimalni uticaj na morsko okruženje.

Osim peska, važna komponenta prototipa su pažljivo projektovane brane koje usmeravaju morske talase i koriste ih za održavanje veštačkih plaža, a uz to pružaju novo stanište raznolikoj flori i fauni.

„Pristup, koji se takođe naziva i ’meki inžinjering’, smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu i stvara održivija rešenja u poređenju sa projektima ‘tvrdog inženjeringa’, kao što su izgradnja morskih zidova, brana i drugih struktura“, kaže dr Nikolas Grunet, šef dinamike priobalja i ušća u DHI.

Milena Maglovski

Energetski portal generalni medijiski pokrovitelj Konferencije “OIE Srbija 2021”

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Organizaciju prve velike konferencije o obnovljivim izvorima energije, koju priprema Udruženje OIE Srbija za 15. septembar, podržaće Energetski portal kao generalni medijski pokrovitelj.

Energetski portal je poznat u regionu kao specijalizovani medij za sve one koje interesuje korišćenje čiste energije i najbolji načini za zaštitu životne sredine. Fokus čine teme iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i vesti o primenama mera energetske efikasnosti.

Poseban segment na Portalu čini digitalno i štampano izdanje Magazina Energetskog portala, na srpskom i engleskom jeziku.

Magazin predstavlja odličan način informisanja javnosti o važnim pomacima na planu primene OIE i očuvanja prirode, prevashodno u našoj zemlji i regionu, ali i u čitavoj Evropi.

U brojnim reportažama i intervjuima, u  kojima su ambasadori, ministri, profesori, preduzetnici i pronalazači dali svoj osvrt na aktuelne teme, čitaoci mogu da saznaju gde se tačno nalazimo na svetskoj mapi inovacija i primene rešenja u oblastima energetike i ekologije.

U svetlu sve očiglednijih posledica klimatskih promena, veoma je značajno da se Energetski portal trudi da pravovremeno i nepristrasno izveštava o temama koje utiču na dobrobit i zdravlje svih naših građana.

Vesti o prvoj konferenciji “OIE Srbija 2021” koja će se održati 15. septembra u hotelu Metropol u Beogradu, možete pratiti na Energetskom portalu.

Izvor: OIE Srbija

Elnos Grupa – u službi energetike modernog doba

Foto: Elnos grupa
Foto: Elnos grupa

Sledeći globalnu premisu da je ključni pokretač društveno-ekonomskog razvoja savremenih društava čista, bezbedna i obnovljiva energija, Elnos Grupa se odavno nametnula kao predvodnik u službi „zelene“ ekonomije. U tom smislu veliki napori su usmereni u pravcu zadovoljavanja energetskih potreba koje znače održiv način proizvodnje energije.

Kao internacionalni koncern koji posluje u čak 14 država regiona i Evrope i zapošljava više od 600 radnika, kompanija poseban naglasak stavlja na izvrsnost u inženjeringu i kreiranje dugoročnih prilika za rast i razvoj.

U proteklih nekoliko godina Elnos Grupa se uspešno pozicionirala na jedno od liderskih mesta u oblasti obnovljivih izvora energije. Sa rastućim brojem projekata iz najrazličitijih sfera oblasti OIE, njeni vredni timovi su potvrdili ekspertizu od najsevernijih delova Islanda do banatskih ravnica.

OIE projekti u Srbiji

Timovi ove kompanije su bili deo mnogih važnih „zelenih“ projekata, u kojima su imali priliku sarađivati sa svetskim liderima i na taj način učestvovati u donošenju najmodernijih tehničkih rešenja i inovacija na područje Srbije.

Nezvaničnu krunu među OIE projektima Elnos Grupe nosi poduhvat izgradnje najvećeg vetroparka na Zapadnom

Foto: Elnos Grupa

Balkanu – Čibuk 1. Sa svojih 57 vetroturbina i instalisanom snagom od 158 megavata vetropark Čibuk 1 proizvodi električnu energiju za 113 hiljada domaćinstava.

„Ovim projektom kompanija je, kao partner američkog General Electric-a, izgradila 35/400 kV trafostanicu kao i 2×400 kV dvosistemski dalekovod, ključne elemente koji čine okosnicu ovog vetroparka. Ugovor je bio baziran po sistemu ‘ključ u ruke’, prema FIDIC Silver book-u, a u opseg naših poslova je bio uključen kompletan inženjering, projektovanje, nabavka opreme, ugradnja, montaža, ispitivanje i na kraju puštanje u pogon“, rekao je Lazar Petrović, tehnički direktor Elnos Srbije, kompanije koja je jedan od najsnažnijih resursnih centara ove Grupacije.

On je rekao i to da je kompanija ovog leta počela realizaciju novog i važnog projekta u oblasti vetroenergije i to u okviru projekta izgradnje vetroparka Krivača (103 MW), što je iskorak u ovoj oblasti kakvim može malo kompanija u Srbiji da se pohvali.

Foto: Elnos Grupa

Rad na energetski održivim projektima u kompaniji doživljavaju kao istinski poziv, a u nastavku priče o mapi OIE projekata na tržištu Srbije čiji je ova kompanija bila deo  važno je istaći da su njeni timovi bili važna karika u realizaciji prvog “zelenog” projekta u oblasti rudarstva u Srbiji – izgradnji Odlagača 12.000.

U oblasti hidroenergije na tržištu Srbije kompanija je realizovala kapitalni projekat modernizacije HE Zvornik, po čijem je završetku više od šest decenija stara hidroelektrana od prošle godine počela da beleži nove rekorde u proizvodnji. Veliki i dugogodišnji izazov za njene timove je bio i projekat revitalizacije sedam malih hidroelektrana Zapadne Srbije, čiji su pogoni istinski biser stare tehnologije u koje su timovi Elnos Grupe ugadili u potpunosti novu i modernu opremu.

Akteri izmena na evropskoj zelenoj mapi

Elnos Grupa je kompanija koja je poznata po tome što je proteklih godina bila deo projekata koji su ozbiljno menjali energetsku sliku Evrope.

Uspešnim izvođenjem dela radova u okviru izgradnje HE Búrfell 2 na Islandu Elnos Grupa se svrstala među neveliki broj kompanija sposobnih da realizuje elektroenegetske projekte ovako visokog nivoa kompleksnosti.

Foto: Elnos Grupa

Timovi ove kompanije su bili deo realizacije projekta izgradnje interkonekcije NordLink, energetske veze kojom se obezbeđuje razmena električne energije, dobijene isključivo iz obnovljivih izvora, između elektroenergetskih sistema Nemačke i Norveške. U okviru ovog poduhvata timovi Elnos Grupe su gradili konvertorsku trafostanicu Ertsmyra, instalirane snage 1400 MW i naponskog nivoa +/- 515 kV DC, na jugu Norveške.

U Elnos Grupi su nedavno napravili veliki iskorak u oblasti solara stavivši svoj pečat na fazu projektovanja u okviru poduhvata izgradnje solarne elektrane Morgavel (49 MW) u Portugalu, čiji početak izgradnje se očekuje krajem ove ili početkom naredne godine. Timovi ove kompanije su nedavno počeli i sa realizacijom poslova u okviru projekta izgradnje vetroparka Bogoslovec (36 MW) u Severnoj Makedoniji.

Dve decenije rada Elnos Srbije

Elnos Srbija, jedna od vodećih elektroenergetskih kompanija u Srbiji, ove godine slavi dve decenije uspešnog rada i postojanja.

Kompanija je veoma ponosna na jubilej, kao i na tradiciju koju baštini od novosadske Agrovojvodine, a koja je duga impresivnih 76 godina.

Svoju zavidnu poziciju među ekspertima u ovoj oblasti kompanija je zaslužila realizujući mnogobrojne projekte rekonstrukcije, modernizacije i izgradnje objekata do 400 kV u oblasti dalekovoda, trafostanica, elektrana i infrastrukture. Od svog osnivanja do danas njeni tmovi su realizovali 155 projekata.

„Ključ uspeha i trajanja Elnos Srbije leži u stručnosti, odgovornosti i verodostojnosti u radu, ali i doslednoj poslovnoj politici. Kao kompanija koja stremi ispunjavanju najzahtevnijih kriterijuma u poslovanju, sa zadovoljstvom usvajamo nove tehnologije koje su, između ostalog, naše oruđe na putu ka uspehu“, rekao je Vladimir Nikolić, član Uprave Elnos Grupe.

Izvor: Elnos Grupa

Najprisutniji plastični ambalažni otpad na plažama u Velikoj Britaniji pripada dobro poznatom brendu

Foto-ilustracija: Unsplash (Maria Mendiola)
Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)

Flaše Koka-Kole (Coca-Cola) su najprisutniji otpad na plažama u Velikoj Britaniji, pokazuje izveštaj organizacije za očuvanje mora Surfers Against Sewage (Surferi protiv kanalizacije). Njihovo istraživanje pokazalo je da je za 65 odsto zagađenja plastičnom ambalažom širom obale Velike Britanije odgovorno 12 kompanija. To su: Koka-kola, Pepsi, AB InBev, McDonald’s, Mondelēz International, Heineken, Tesco, Carlsberg Group, Suntory, Haribo, Mars i Aldi.

U najvećoj koordinisanoj akciji čišćenja do sada, skoro 4.000 volontera je na teritoriji od preko 6.900 kilometara prikupilo 9.998 proizvoda koji su vlasništvo 328 kompanija. Koka-Kola je apsolutni „šampion“ – njena pakovanja su tokom akcije nalažena tri puta češće nego druga. 

SAS poziva kompanije sa liste da smanje pakovanja koja koriste i da pređu na modele za punjenje. Takođe, apeluju na državu da hitno uvede depozitni sistem za svu ambalažu za piće, nezavisno od veličine i materijala. Kako kažu, uvođenje ovog sistema smanjilo bi zagađenje 12 kompanija sa liste za 52 odsto, uključujući i 80 odsto od najvećeg zagađivača Koka-Kola. 

Odgovornost ne sme da se prebaci na pojedinca

Ova organizacija apeluje na vladu da zabrani proizvodnju i potrošnju neesencijalne plastike za jednokratnu upotrebu. Traži se i usvajanje zakona koji će osigurati efektivnu upotrebu resursa i upravljanje otpadom

“Naš godišnji izveštaj je još jednom otkrio šokantnu količinu zagađenja plastičnom ambalažom koja dolazi direktno od velikih kompanija i nekih od dobro poznatih brendova. Serijski prestupnici poput Koka-Kola koja je iz godine u godinu na čelu liste najvećih zagađivača, i dalje ne preuzimaju odgovornost. Ne smemo da dozvolimo da industrije koje zagađuju koriste trenutnu zdravstvenu krizu da pobegnu od svoje odgovornosti i da je prebace na pojedinca. Potrebna nam je akcija odmah”, istakao je Hugo Tagholm, direktor SAS.

U Koka-Kola su za britanski Gardijan istakli da im je važno da smanje otpad od pakovanja i da ne žele da vide da pakovanja završavaju tamo gde ne bi trebalo. 

“Sva naša pakovanja su 100 odsto reciklabilna. Naš cilj je da što više njih dobijemo nazad tako da mogu da budu reciklirana i pretvorena u nova pakovanja. Razočaravajuće je videti bačena pakovanja i zato podržavamo uvođenje dobro osmišljene depozitne šeme koja će ohrabriti ljude da recikliraju umesto da bacaju. U Velikoj Britaniji nastavljamo da radimo sa brojim organizacijama na ohrabrivanju recikliranja i aktivno podržavamo inicijative sa ciljem da otpad postane prošlost”, kažu u ovoj kompaniji.

Inače, postoje planovi za uvođenje depozitnog modela u Velikoj Britaniji. Širenje ovog sistema na plastične flaše odloženo je do 2024. godine zbog, kako vlada kaže, pandemije.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Zabranjena izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću

Foto: Wikipedia/Geograf 208
Foto-ilustracija: Pixabay

U Ćićevcu je održan protest građana zbog najave izgradnje mini hidroelektrana (MHE) na Južnoj Moravi kod Stalaća. Opština Ćićevac je donela odluku o zabrani izgradnje mini hidroelektrana u Stalaću i poručuju da stoje uz svoj narod.

Peticiju protiv izgradnje pet mini hidroelektrana na Južnoj Moravi potpisalo je oko 2.400 meštana Stalaća i okolnih sela.

“Naše reke, to su krvotok, pa i krvotok kada stane i reke kada pregradimo, život staje”, rekao je Dragan Jovanović iz Stalaća.

Na sednici Skupštine opštine Ćićevac odlučeno je da se zabrani izgradnja mini hidroelektrana u Stalaću.

“I uvek na kraju istaknem, da smo mi koji smo sada u Opštini Ćićevac, neko ko o tome odlučuje, protiv izgradnje hidroelektana i stojimo uz naš narod”, kazala je Mirjana Krkić, predsednica Opštine Ćićevac.

Meštani ćićevačke opštine zahtevaju i da se Mojsinjska Sveta Gora i ceo potez Stalaćke klisure proglasi predelom izuzetnih odlika.

Izvor: RTS

Ulaganjem u toplanu do boljeg kvaliteta vazduha u Valjevu

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Wikipedia/Boksi

Radovi u “Toplani Valjevo” u punom su jeku i ona će u predstojećoj grejnoj sezoni, umesto mazuta, kao energent koristiti ekološki prihvatljiviji gas, čime će se značajno popraviti kvalitet vazduha u ovom gradu.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, ovaj projekat, koji se realizuje uz podršku Ministarstva, za građane Valjeva veoma važan jer će doprineti tome da se smanji aerozagađenje u ovom gradu.

“Svesni činjenice da se Valjevo, od kada se meri kvalitet vazduha, konstantno nalazilo u trećoj kategoriji gradova sa preterano zagađenim vazduhom, odobrili smo značajna sredstva kako bismo popravili kvalitet života građana. U tom cilju, sufinansiramo rekonstrukciju velikog kotla u gradskoj toplani sa 80 miliona dinara. Radovi će biti gotovi u ovoj godini, i tada će emisija PM čestica iz toplane biti eliminisana”, rekla je ministarka, piše u saopštenju.

Kako se dalje navodi, do kraja godine će biti završeni i radovi na toplovodu, a tada na ovaj sistem grejanja mogu da se priključe „Zavod za javno zdravlje“, “Nacionalna služba za zapošljavanje“, „Istorijski arhiv“, Kasarna “Živojin Mišić” i drugi objekti u blizini.

Ministarstvo je Valjevu dodelilo sredstva putem javnog konkursa, a na isti način dodeljena su sredstva za ozelenjavanje gradskih parkova, uklanjanje divljih deponija i zaštitu zemljišta.

“Ukupna ulaganja u Valjevu kroz konkurse, računajući i učešće Grada, u ovoj godini su premašila iznos od milion evra. Želim da čestitam i gradonačelniku i njegovom timu na brzo pripremljenim projektima, kako bi ova sredstva stigla baš u Valjevo. Ujedno ih pozivam da nastave da se trude, a ministarstvo koje vodim će nastaviti da podržava kvalitetne zelene projekte, jer samo zajedno možemo da se izborimo za čistiju budućnost generacija koje dolaze”, poručila je Vujović.

Valjevo je, takođe, deo velikog projekta koji se realizuje uz podršku EBRD, podsetila je ona i objasnila da je reč o Regionalnom centru za upravljanje čvrstim otpadom Kolubara–Kalenić, ka kojem će gravitirati 15 lokalnih samouprava, odnosno više od pola miliona građana.

Energetski portal

Održan drugi protest za bezopasan vazduh

Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža
Foto: Fejsbuk skrinšot / Eko straža

Koncentracija zagađujućih materija u vazduhu iz godine u godinu dostiže nove rekorde, a aerozagađenje u našoj zemlji odavno je prestalo da bude problem koji vezujemo isključivo za zimske mesece. Požari na deponijama i šumski požari koji su obeležili početak avgusta dramatično su pogoršali kvalitet vazduha u Srbiji i podsetili nas da se za čist vazduh moramo boriti tokom cele godine.

Upravo zato je neformalna grupa građana “Eko straža” u subotu, 4. avgusta, organizovala drugi protest za bezopasan vazduh kako bi skrenula pažnju na, kako smatraju, ekološki problem koji je najhitnije rešiti.

Odziv građana i ovoga puta bio je veliki, a u objavi na svojoj fejsbuk stranici “Eko straža” navodi da je ovo jedan od najvećih protesta protov zagađenog vazduha u Evropi i predviđaju da će ubuduće biti još masovniji. Onima koji se nisu pojavili poručuju da je neophodno da spontano shvate da moraju da izađu zbog sebe jer je to, kako kažu, borba za egzistenciju a ne podrška drugome.

“Svako ko je izašao na ulicu i rekao ‘ne mogu da dišem bre’ uradio je to pre svega zbog sebe i svoje porodice”, stoji u objavi neformalne grupe. Posebnu zahvalnost “Eko straža” je uputila građanima Bora čiji je problem za zagađenjem vazduha nadaleko poznat, a koji su ukupno osam sati proveli u putu kako bi prisustvovali protestu.

Govoreći o finansiranju protesta, grupa navodi da su sva sedstva izdvojili organizatori protesta i oni koji svoje usluge ne naplaćuju želeći da na taj način podrže borbu za bezopasan vazduh.

“Ljudi koji rade grafički dizajn, edituju video materijal, snimaju, rade administrativne zadatke, to rade ‘pro bono’ punog srca jer veruju da će jedna promena, kao što je čist vazduh, možda promeniti i celo društvo”, navode u “Eko straži”.

Oni dodaju da je neophodno da se držimo zajedno i donosiocima odluka prenesemo poruku imajući argumente struke iza sebe. Na jučerašnjem protestu građani su po prvi put imali priliku da čuju konkretne i zaokružene probleme zagađenja vazduha kao i ispunjive zahteve koje svi mogu da podrže. Kako je bilo na skupu, pogledajte u videu.

Milena Maglovski

Hrvatske pećine pune divljih deponija koje ugrožavaju vodu i zdravlje ljudi

Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje
Foto: Fejsbuk skrinšot / Čisto podzemlje

Fotografije, koje je na svojoj fejsbuk stranici objavila volonterska speleološka inicijativa „Čisto podzemlje“, munjevito su se proširile društvenim mrežama i hrvatskim medijima izazvavši veliku uznemirenost javnosti.

Reč je o fotografijama podzemne deponije u Gaćinoj jami u području Zagvozda koje su zabeležili članovi Društva za planinarenje, istraživanje i očuvanje prirodnih vrednosti „Osmica Karlovac“ i o tome ubrzo obavestili pomenutu inicijativu.

“Čisto podzemlje” se uveliko bori protiv bacanja otpada u krško podzemlje, a Gaćina jama je samo jedna od preko 103 zagađene lokacije u okolini Splita.

Sudeći prema fotografijama koje objavljuju na svojoj fejsbik stranici, jame i pećine u Hrvatskoj pretrpane su svakojakim otpadom – od lešina do lekova i granata, a sve to završava u vodi za piće.

„Lokalni ljudi uspeli su da ubace preko 100 kubika kućnog otpada, strvina, krupnog i građevinskog otpada, lekova, hemikalija i pesticida. Smeće smo dosad videli samo mi speleolozi, jer – okolina ulaza je čista kao suza… a u podzemlju horor film“, navodi se u objavi inicijative.

Inicijativa je posljednjih godina očistila nekoliko desetina podzemnih deponija, a kako navode, samo do aprila 2021. organizovali su 38 akcija čišćenja u kojima je iz dubokih jama izvađeno ukupno 147 kubika otpada.

Prema rečima speleologa i pokretača inicijative Ruđera Novaka, deponije u podzemlju predstavljaju veliku ekološku pretnju budući da su pećine i jame prirodni putevi preko kojih se cedi voda. U ovom slučaju, voda prolazi kroz naslage otpada i kao takva dolazi do izvora pijaće vode, upozorava Novak.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Ekovjesnik

Organizacije civilnog društva upozoravaju na neodgovorno upravljanje Fruškom gorom

Foto: pixabay
Foto: Wikipedia/Jovancavic

Nedavni izveštaj Državne revizorske institucije o poslovanju JP „NP Fruška gora“ ukazao je na postojanje ozbiljnih problema u upravljanju najstarijim nacionalnim parkom Srbije, navodi se u saopštenju organizacija civilnog društva.

Nedostaci se pre svega odnose na proces javnih nabavki i upravljanje i korišćenje prirodnih resursa.

Kako je saopšteno, utvrđeno je da javno preduzeće nema ustanovljene procedure naplate naknada za korišćenje zaštićenog područja, a koje bi trebalo da budu jedna od ključnih stavki u održivom finansiranju zaštićenih područja.

Nacionalni parkovi su značajan deo naše prirodne i kulturne baštine i ne smemo dozvoliti da se njihove vrednosti uništavaju zarad individualnih interesa i neodgovornog upravljanja. Zbog toga pozivamo odgovorne institucije, a pre svih ’Javno preduzeće Nacionalni park Fruška gora’, Ministarstvo zaštite životne sredine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da objasne kako je došlo do ovakvih propusta u upravljanju parkom i gazdovanju šumskih resursima i ono što je još važnije, šta će učiniti da se zaustavi dosadašnja loša praksa upravljanja  i da se zaštite prirodne vrednosti od najvišeg javnog interesa“, rekao je Goran Sekulić iz WWF-a.

Državni revizori ustanovili su da je u 27 ugovora, sklopljenih između Javnog preduzeća “NP Fruška gora” i podizvođača, ustanovljeno odstupanje između planiranog i ugovorenog obima seče veće od 10 odsto. Tačnije, u toku 2019. i 2020. godine na području NP Fruška gora posečeno je oko 4.400 m2 drvnih sortimenata više od planirane i dozvoljene količine prema planskim dokumentima.

“Sadašnji model upravljanja zaštićenim područjima neophodno je što pre reformisati, između ostalog uspostavljanjem jasnih procedura poslovanja i internih kontrolnih funkcija javnog preduzeća kao upravljača”, navodi Dragana Arsić iz Pokreta Odbranimo šume Fruške gore.

Ona dodaje da, osim reagovanja nadležnih ministarstava, očekuju i reagovanje Pokrajinske vlade, jer bez obzira na to što je od 2013. godine osnivačko pravo preneto sa Pokrajine na Republiku, nadzor nad sprovođenjem relevantnih zakona je u nadležnosti pokrajinskih inspekcija.

Organizacije ukazuju na to da bi nacionalni parkovi trebalo da budu zaštićena područja najviše kategorije i da, kako im i sam naziv kaže, predstavljaju najviše prirodne vrednosti naše zemlje. Upravljanje takvim područjima bi morala da bude u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom, odgovorno i profesionalno jer se radi o javnim dobrima od posebnog značaja za sve građane Srbije.

Stoga pozivaju nadležne organe da preduzmu korake u njihovoj nadležnosti i javnosti obrazlože kako je došlo do neregularnih radnji prikazanim u nedavnom izveštaju Državne revizorske institucije o reviziji poslovanja JP „NP Fruška gora“.

Potpisnici saopštenja su WWF Adria-Srbija (Svetska organizacija za zaštitu prirode), Pokret Odbranimo šume Fruške gore, Mladi istraživači Srbije, Beogradska otvorena škola, Centar za istraživanje biodiverziteta i Fruškać.

Izvor: WWF Adria 

Brodom na posao, kako bi izgledao gradski prevoz rekama u Beogradu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ideja nije nova, ali je dobra – gradski prevoz rekama u Beogradu. Cilj je da se rekom poveže sve od Obrenovca do Grocke i do Zemuna, uključujući i Surčin. Tako bi oni koji žive na obalama mogli da izbegnu saobraćajne gužve.

Grad je već postavio nekoliko pristana, koji će postati deo mreže linija za prevoz putnika rekom. I ranije je bilo pokušaja da se u Beogradu uvede ovaj vid saobraćaja, ali to nije uspelo, pre svega zato što su putnici morali da kupuju posebne karte.

Odluka kojom su definisane trase, pristani, vrsta brodova koji će se koristiti, broj putnika koji će moći da uđe u te brodove, omogućiće Gradu da uskoro raspiše javni poziv firmama koje se bave ovom vrstom prevoza, jer je ceo koncept zamišljen kao javno-privatno partnerstvo.

“Mi ćemo ovom odlukom sve definisati. Grad Beograd će potražiti potencijalne partnere. Vi ćete moći da uđete sa karticom za javni prevoz i u rečni prevoz. Novina je što nećete moći da uđete ako niste validirani. Suludo je da grad koji ima oko 100 kilometara reka nema rečni prevoz. I to ćemo sada imati”, rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Od novog sistema očekuje se da obezbedi bolju vezu građanima Grocke, Zemuna i Obrenovca sa centrom grada i brži prelazak sa jedne na drugu obalu. Osim toga, smanjiće se broj autobusa u gradu, a time i zagađenje vazduha

“To će zahtevati specifična plovila, koja ne postoje na ovom tržištu, ali postoje svuda u svetu. Treba napraviti studiju koja će pokazati da je isplativo investirati u brža plovila”, rekao je Veljko Kovačević iz Ministarstva građevine, saobraćaja i infrastrukture.

Građani sa kojima smo razgovarali pozdravljaju odluku i kažu da bi putovali brodovima.

Grad će morati da prilagodi i trase javnog prevoza, kako putnici ne bi morali dugo da pešače kada budu prelazili iz jedne vrste prevoza u drugu.

Za žitelje Obrenovca i Grocke važnije će biti vreme putovanja od toga što će važiti kartice Bus plusa. Ako brodovi budu sporiji, tako će se voziti oni koji ne žure već žele da razgledaju priobalje, a takvih neće biti dovoljno da se podmiri makar deo troškova.

Izvor: RTS

Radovi na izgradnji linijskog parka u Beogradu počinju krajem oktobra

Photo: Cabinet of the Mayor of Belgrade
Foto: Grad Beograd

Plan detaljne regulacije za područje na kojem će se nalaziti linijski park usvojen je, to praktično predstavlja osnov za sve dalje aktivnosti u vezi sa ovim projektom. Prema rečima Marka Stojčića, glavnog gradskog urbaniste, na pripremnim radovima za projekat linijskog parka radise već duže od dve i po godine. 

“Prve dve celine nalaziće se na potezu od Beton hale do SC „Milan Gale Muškatirović”. Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd” izrađuje projektnu dokumentaciju za taj potez i ukoliko sve bude išlo u skladu sa planovima, radovi bi mogli da počnu već krajem oktobra. Paralelno sa tim biće raspisan tender za izradu projektne dokumentacije od treće do desete celine. Linijski park je podeljen na 10 celina, jer smo imali konkurs na kojem je radilo 55 mladih ljudi i svaka grupa je bila zadužena za određenu celinu. Sada imamo 10 u potpunosti različitih, ali povezanih celina”, rekao je Stojčić, navodi se na sajtu grada. 

Kako je objasnio, jedan od zahtevnijih delova posla oko linijskog parka jeste i rušenje privremenih objekata i rešavanje pitanja vlasnika tih objekata, za šta je posebno bio važan plan detaljne regulacije ovog područja. 

“Kada su objekti u pitanju, imamo nekoliko tipova i niko neće biti ni zaboravljen niti oštećen, u skladu sa zakonom. U prethodnom planu detaljne regulacije ovo područje nije bilo namenjeno za javnu zelenu površinu, ali je usvajanjem novog plana upravo to predviđeno. Krenuli smo u rešavanje tih postupaka zajedno sa opštinama Stari grad i Palilula i kako bude završeno projektovanje delova parka, uslediće i radovi na izgradnji parka. Okvirni rok za završetak radova je oko tri godine. U smislu građevinskih radova nije potrebno više od dve do dve i po godine, ali zbog pravnih postupaka koje je neophodno sprovesti potrebno je dodatno vreme”, istakao je Stojčić.

Foto: Grad Beograd

Glavni urbanista je naglasio da je trasa na kojoj će se nalaziti linijski park velika, kao i da predstavlja prirodni nastavak novog parka koji se nalazi pored Beton hale uz Karađorđevu ulicu. 

“Pre toga se nalazi promenada u okviru Beograda na vodi, a u narednom periodu radiće se i deo od Beograda na vodi do Ade Ciganlije. Dakle, imamo zaista dug potez, od Ade Ciganlije do Ade Huje. Planirano je da Ada Huja postane rezervat prirode i da se čitav deo pošumi, te da bude nešto poput Ade Ciganlije”, kaže on.

Kako je dodao linijski park će imati sve sadržaje koje može da ima savremeni urbani park u jednom savremenom gradu kakav je Beograd.  

“Biće tu sportskih terena, sadržaja za decu, za starije, biciklističkih staza, staza za trčanje. Imaćemo amfiteatar za kulturna dešavanja na otvorenom, tri podzemne javne garaže, čime ćemo rešiti problem parkiranja u ovom delu Dorćola koji se nastavlja na linijski park, ali i za korisnike linijskog parka”, objašnjava Stojčić.

Kako ovaj park ne bi presecale saobraćajnice, objasnio je da su na nekoliko mesta predviđene pozicije za nove podvožnjake, odnosno proširenje postojećih. Na taj način ovo će biti oaza bez buke, automobila i zagađenja. 

“Građevinski radovi na prve dve celine najverovatnije kreću krajem oktobra, a preliminarna vrednost  ukupnih radova je 55 miliona evra, mada to zavisi od projektne dokumentacije”, kaže gradski urbanista. 

Energetski portal

Raspisan Javni poziv za ugradnju solarnih panel – Kako se prijaviti

Photo-illustration: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je Javni poziv programa energetske sanacije porodičnih kuća i stambenih zgrada koji sprovode jedinice lokalne samouprave, kao i gradske opštine, u okviru koga će biti finansiran program ugradnje solarnih panela.

Kako se dalje navodi, finansiranje se odnosi na ugradnju solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe i za izradu neophodne tehničke dokumentacije i izveštaja izvođača radova na ugradnji solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije koji je u skladu sa zakonom neophodan prilikom priključenja na distributivni sistem.

Ukupno raspoloživa sredstva podsticaja Ministarstva za realizaciju Programa iznose 50.000.000 dinara. Kao i za zamenu stolarije, građani finansiraju 50 odsto troškova, a ostatak ministarstvo i jedinice lokalne samouprave.

Pravo na prijavu imaju jedinice lokalne samouprave (opštine, gradovi, i Grad Beograd, kao i gradske opštine) koje imaju opredeljena sredstva u budžetu za sufinansiranje mera energetske efikasnosti, a za gradove i opštine dodatni uslov je imenovanje energetskog menadžera u skladu sa Zakonom o energetskoj efikasnosti.

Rok za podnošenje prijava je 1. oktobar 2021. godine do 15 časova. Prijave treba da pristignu na pisarnicu Ministarstva rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, Beograd i budu overene pečatom prijema do 15 časova.

Detaljne informacije i spisak neophodne dokumentacije možete pogledati ovde.

Energetski portal

Potpisan ugovor za izgradnju regionalne deponije u Vranju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja regionalne sanitarne deponije u Vranju planirana je za drugu polovinu 2022. godine, a krajnji rok za završetak radova je kraj 2024. godine. Finansijske ugovore za realizaciju ovog projekta potpisali su ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović i čelni ljudi Nemačke razvojne banke KfW.

Ukupna vrednost investicija u prvoj fazi iznosi 13,3 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Momirović je izrazio zahvalnost nemačkoj vladi na direktnoj podršci, ocenivši da će realizacijom ovog projekta, za dve do tri godine, Vranje postati, u ekološkom smislu, poput gradova u Nemačkoj ili Švajcarskoj.

On je rekao da se očekuje da od 2025. godine ekološki projekti postanu dominantni u investicionom ciklusu, istakavši da će to biti prioritet Vlade Srbije i resornog ministarstva.

Gradonačelnik Vranja Slobodan Milenković preneo je zahvalnost Vladi Srbije i KfW na realizaciji ovog projekta, koji je značajan i za taj grad i za čitav Pčinjski okrug.

Direktor KfW za Srbiju Rudiger Hartman iskazao je zadovoljstvo zbog pokretanja ovog projekta održivog razvoja u oblasti životne sredine.

On je dodao da je uspešna dugogodišnja saradnja sa Ministarstvom građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i ovim gradom već na delu pokazana i da se nada njenom nastavku na novim projektima.

U okviru dugogodišnje bilateralne saradnje sa Nemačkom, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, u partnerstvu sa Nemačkom razvojnom bankom KfW, sprovodi projekte izgradnje komunalne infrastrukture u oblasti vodosnabdevanja, otpadnih voda i upravljanja čvrstim otpadom.

Realizacijom ovih investicija daje se značajan doprinos održivom urbanom razvoju kroz racionalno korišćenje prirodnih resursa, unapređenju zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i borbi protiv klimatskih promena, u skladu sa ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan i pregovaračkom pozicijom za Poglavlje 27, u okviru procesa pristupanja Evropskoj uniji.

Do sada je, u okviru finansijske i tehničke podrške Nemačke i KfW banke, obezbeđeno 290 miliona evra za prioritentne investicije u 35 gradova u Srbiji.

U oblasti otpadnih voda završene su investicije ili je realizacija u toku u Kruševcu, Vranju i Subotici, dok je u oblasti upravljanja komunalnim otpadom u pripremnoj fazi program za dva regiona sa centrima u Kruševcu i Vranju.

Energetski portal

Rekordna koncentracija litijuma otkrivena u geotermalnim vodama Engleske

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Retko koja pojava može da za kratko vreme stekne i negativan i pozitivan poblicitet, no litijum je u tome uspeo. Pozitivan – jer je ovaj alkalni metal ključna komponenta za izradu litijum – jonskih baterija električnih automobila, i negativan – jer proces njegove eksploatacije negativno utiče na životnu sredinu.

Ipak, kompanija Geothermal Engineering Ltd (GEL) dokazuje da je do litijuma moguće doći bez ekoloških posledica i to njegovim izdvajanjem iz geotermalnih voda.

Iako prisustvo ovog metala u podzemnim vodama nije novost, u Engleskoj su nedavno otkrivene rekordne količine sa čak 250 miligrama litijuma po litru što je najveća koncentracija u geotermalnim vodama zabeležena u svetu. Takođe, količina magnezijuma, koji može da oteža preradu tečnosti i proces učini skupljim, je izuzetno mala.

Kompanija GEL, koja je primarno angažovana na izgradnji geotermalne elektrane u Engleskoj, navela je u saopštenju da su ove rezultate potvrdili i nezavisno sprovedeni testovi, te da se sada isprobavaju održive i niskougljenične metode za izdvajanje litijuma iz geotermalne vode.

Da su na dobrom putu svedoči i podatak prema kome su već uspeli da izdvoje 95 odsto ovog dragocenog metala.

Na osnovu ovoga otkrića, kompanija u geotermalnim vodama vidi potencijal za proizvodnju 4,000 tona litijuma godišnje koja bi mogla da otpočne već 2026. godine.

Kako se navodi u saopštenju kompanije, veliki ekološki problem ne predstavlja samo rudarenje litijuma, već i njegov transport sa kraja na kraj planete. Rešenje je u lokalno proizvedenom litijumu i baterijama, a potražnja za ovom rudom u Engleskoj bi uskoro mogla da dostigne 59.000 tona godišnje.

Milena Maglovski