Home Blog Page 520

Gastronomski turizam mogućnost za razvoj preduzetništva

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić bila je domaćin “Festivala srpske trpeze“, jedinstvene manifestacije koja doprinosi očuvanju našeg gastronomskog nasleđa i predstavlja srpsku trpezu kao istinski turistički brend.

Matić je poručila da ova manifestacija, druga po redu, pored toga što neguje običaje i osobenosti srpske trpeze kroz vekove, ima i ključni značaj u pozicioniranju Srbije kao gastronomske destinacije i teži da postane tradicionalno mesto susreta domaćina i gostiju na kulturnoj i turističkoj mapi naše zemlje.

Ona je istakla da gastronomski turizam otvara mogućnost za razvoj preduzetništva i povećanje zaposlenosti, ali ima i brojne pozitivne efekte na hotelsku industriju, ugostiteljstvo i povećanja broja dolazaka turista.

U proteklih šest godina, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija uložilo je ukupno 52,8 miliona dinara u razvoj i promociju gastronomskih manifestacija, dok je za “Festival srpske trpeze“ opredeljeno 1,5 miliona dinara.

Drugi po redu “Festival srpske trpeze“ održan je u Skadarliji.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Kako je Španija postala poljoprivredna velesila?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Aarón Blanco Tejedor)

Španija je danas najveći proizvođač i izvoznik voća i povrća u EU, a treći u svetu. Imajući u vidu prirodna ograničenja Iberijskog poluostrva – zemljište koje nije naročito plodno, uz često nepovoljne klimatske uslove, sušna, žarka leta, oštre zime u kontinentalnom delu zemlje i manjak padavina – nameće se pitanje: kako je Španija uspela da postane poljoprivredna velesila u Evropi i u svetu?

Ulaganje u tehnologiju je ključ uspeha

Španska poljoprivredna tehnologija i oprema prepoznatljiva je i tražena u svetu, zahvaljujući svom kvalitetu i prilagodljivosti različtim uslovima. Jedan od sektora u kojima Španija prednjači su zalivni sistemi, koji su tokom decenija konstanto unapređivani usled prirodne potražnje – Španiji manjka vode za zalivanje, pogotovo na jugu, pa je tehnologija morala da odgovori na ovaj izazov.

Rezultat su usavršeni sistemi za navodnjavanje, koji nude najveću produktivnost uz minimalan utrošak vode i maksimalnu kontrolu troškova.

Zahvaljujući plastenicima povećan je ciklus poizvodnje

Važno je napomenuti da je Španija vodeća evropska zemlja u plasteničkoj proizvodnji: korišćenje plastenika omogućava mnogim poljoprivrednicima proizvodnju od dva do tri ciklusa godišnje, kombinujući jesenje i zimske, sa prolećnim kulturama, što je omogućilo Španiji da postane lider u Evropi u proizvodnji voća i povrća.

Potreba za prevazilaženjem nepovoljnih klimatskih uslova, sa ekstremno sušnim letima i olujnim jesenjim kišama, podstakli su korišćenje plastenika u Španiji.

Međunarodni sajam poljoprivrede u Novom Sadu je idealna prilika da da srpski poljoprivrednici razmene iskustva svojim španskim kolegama, na nacionalnom štandu Kraljevine Španije, u Hali 1 Novosadskog sajma, 18-24. septembra.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: Agroklub

Pokret Tvrđava: Preduzeće zagađuje Smederevo i bez vodne dozvole

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)

Nadležne inspekcijske službe su ustanovile da preduzeće “SWAN LAKE” iz Kovina ispušta otpadne vode sa prekoračenim graničnim vrednostima više zagađujućih materija, kao i da uopšte nema vodnu dozvolu, čime je počinilo ozbiljan privredni prestup i prekršilo Zakon o vodama, saopštio je Pokret Tvrđava.

Inspekcija je reagovala po prijavi Pokreta Tvrđava “usled smrada koji se u Smederevu oseća mesecima unazad”.

“Uvidom u izveštaje o ispitivanju otpadne vode, sačinjene od strane ovlašćenih laboratorija, utvrđeno je da ispitivani parametri otpadne vode koja predstavlja tehnološku otpadnu vodu – džibru, suspendovane materije, pH vrednost, hemijska potošnja kiseonika, biološka potrošnja kiseonika, ukupni fosfor i ukupni neorganski azot, prekoračuju granične vrednosti propisane Uredbom o graničnim vrednostima emisije zagađujućih materija u vode i rokovima za njihovo dostizanje”, navele su inpekcijske službe u odgovoru koji su dostavili Pokretu Tvrđava.

Utvrđeno je i da nadzirani subjekat nije pribavio vodna akta odnosno Vodnu dozvolu u skladu sa odredbama Zakona o vodama kojim se utvđuju način, uslovi i obim, tako da je postupjući inspektor prosledio zapisnik o inspekcijskom nadzoru Pokrajinskom sekretarijatu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, navodi se u saopštenju.

Predstavnici Pokreta Tvrđava su početkom avgusta, nakon što se mesecima u Smederevu i okolini širio neprijatan miris, izašli ne teren i obišli nekoliko lokacija pretpostavljajući da je izvor takvog zagađenja najverovatnije neka od deponija.

Ispostavilo se da je u pitanju ispust za otpadne vode iz proizvodnje fabrike SWAN LAKE DOO, koja teritorijalno pripada opštini Kovin, ali se nalazi na samo nekoliko kilometara od centra Smedereva.

Kako navode iz Pokreta Tvrđava reč je o fabrici koja se bavi proizvodnjom rafinisanog etil alkohola i tehničkog alkohola i koja kao sirovinu koristi melasu – kukuruz i da tokom 24 sata generiše 270.000 litara procesne otpadne vode, osnosno džibre, koja se sprovodi do taložnog polja.

Izvor: Nova Ekonomija

Srbija i Mađarska zajedno jačaju mlade u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mladi se sve više interesuju za poljoprivredu, a Srbija i Mađarska su, prepoznavši ovo, rešile da unaprede saradnju u oblasti poljoprivrede, proizvodnje hrane, šumarstva, zaštite životne sredine i očuvanja prirodnih resursa između mladih poljoprivrednika obe zemlje.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo poljoprivrede Mađarske potpisali su zato Memorandum o razumevanju kojim su utvrđeni glavni ciljevi saradnje, navodi se na sajtu Ministarstva.

Kako je saopšteno, saradnja Republike Srbije i Mađarske biće usmerena ka razmeni znanja, iskustava, tehnologija i inovacija mladih poljoprivrednika iz .

„Saradnja mladih poljoprivrednika Republike Srbije i Mađarske obuhvatiće uspostavljanje radne grupe za mlade poljoprivrednike obe zemlje, pokretanje pilot projekta u Republici Srbiji koji bi obuhvatio sveobuhvatnu analizu stanja među mladima i u oblasti ruralnog razvoja proučavanje instrumenata i ekoloških rešenja za organizaciju i rad mladih poljoprivrednika. Zatim, pomoć u uspostavljanju nacionalne platforme za organizaciju mladih u ruralnim područjima, pomoć u pripremi i sprovođenju pilot projekta, saradnju u uvođenju šema podrške za mlade poljoprivrednike kao savetodavne usluge u pripremi dugoročnog akcionog plana za saradnju sa mladim poljoprivrednicima u Republici Srbiji“, rekla je Vedrana Ilić, pomoćnik ministra poljoprivrede za međunarodnu saradnju koja je boravila u Budimpšeti ovom povodom.

U cilju sprovođenja ovog dogovora biće organizovane obuke, predavanja, savetovanja, razmena informacija i tehničkih podataka, izrada publikacija i dokumenate kao i studijska putovanja, zajednička organizacija konferencija, radionica, seminara , predavanja kao i saradnja stručnih udruženja na međunarodnom nivou.

Energetski portal

Čajetina obeležava Evropsku nedelju mobilnosti

Foto: Opština Čajetina
Foto: Opština Čajetina

Evropska nedelja mobilnosti održava se širom Evrope i ove godine u obeležavanju učestvuje 2.520 gradova iz 47 zemalja. Od toga se iz Srbije prijavilo 23 naseljena mesta među kojima je i Opština Čajetina.

„Želimo kroz niz manifestacija na Kraljevom trgu, u Kulturnom centru na Zlatiboru, sa našim ljudima ovde u Čajetini i na Zlatiboru kao i sa našim gostima, da sprovedemo nedelju Evropske mobilnosti. Cilj nam je da opština Čajetina bude jedna od prvih ekoloških opština u Srbiji, da vazduh bude što čistiji, priroda takođe, kao i sam centar turističkog mesta Zlatibor kako bi dolazilo što više gostiju u našu opštinu“, rekao je Miloje Rajović, predsednik Saveta za bezbednost saobraćaja opštine Čajetina.

Prva u nizu aktivnosti koju je osmislio Savet za bezbednost saobraćaja opštine Čajetina jeste razgovor sa lekarima SB „Čigota“ koji će dati svoje stručno mišljenje na temu zdravlja dece. U nastavku programa 17. septembra vršiće se dodela besplatnih auto sedišta dok će u ponedeljak 20. septembra biti organizovana šetnja dece PU „Radost“ Čajetina.

Akcenat u ovoj nedelji biće dan bez automobila od 19-22. septembra i tom prilikom promovisaće se aktivni vidovi kretanja.

„Poslednji dan aktivnosti u okviru Evropske nedelje mobilnosti je 22. septembar. Tog dana u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja i Savetom za bezbednost saobraćaja opštine Čajetina, na Kraljevom trgu na Zlatiboru od 14 časova biće izloženi simulatori čeonog sudara, vožnje u pijanom stanju tzv. „pijane naočare“, simulator prevrtanja kao i poligon bezbednosti za decu. Svi zainteresovani mogu da dođu i tom prilikom vide kakav je to način vožnje, šta može da se desi u toku vožnje i šta može da ih sačeka u datom trenutku“, kaže Slađana Vulović, zamenica predsednika Saveta za bezbednost saobraćaja opštine Čajetina.

U cilju dobijanja nagrade od Evropske komisije za organizaciju Evropske nedelje mobilnosti potrebno je ispuniti više kriterijuma a opština Čajetina je za sada prepoznata kao jedna od vodećih lokalnih samouprava.

„Jedan od kriterijuma je pre svega održavanje Evropske nedelje mobilnosti a zatim da imamo plan održive urbane mobilnosti. Mi smo izradi tog plana pristupili ove godine. Radimo i studiju pristupačnosti za javne objekte na teritoriji naseljenih mesta Čajetina i Zlatibor gde ćemo imati kompletnu prijavu za dalje konkurisanje bilo kakvih vidova nagrada u vezi urbane mobilnosti“.

Izvor: Opština Čajetina

“OIE Srbija 2021” – Žene u zelenoj industriji

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbije

Čast da zatvore prvu konferenciju “OIE Srbija 2021” imale su dame koje su odlučile da se izbore za svoje mesto u zelenoj industriji. Učesnice petog panela Amalija Janakiku, direktorka sektora za razvoj i ulaganje u Evropi kompanije MASDAR, Maja Macić iz kompanije PR GLOBAL, Nevana Đukić, iz komopanije CEEFOR, Kamala Mujezinović Šantić, predstavnica New Energy Solutions, dok je moderatorka bila Danijela Isailović, menadžerka Udruženja obnovljivi izvori energije Srbije.

Kako je istakla Danijela Isailović, u udruženju postoji Zelena ženska mreža koja ima za cilj da umreži i poveže sve žene koje rade u kompanijama članicama, ali i one koje još uvek nisu članovi i koje dele misiju i viziju.

Kompanija MASDAR posluje u više od 30 država, investirali su više od 20 milijardi evra, doprinose smanjenju emisije ugljen-dioksida na godišnjem nivou za 160 miliona tona. U Srbiji su u saradnji sa drugim kompanijama učestvovali u izgradnji Čibuka 1, kao i Čibuka 2 koji se uspešno razvija.

Kako je objasnila Maja Macić, kompanija PR GLOBAL, ima velike planove kada je u pitanju eskploatacija energije vetra i sunca. Nedavno su otvorili kancelariji u Srbiji i planiraju da ostanu duži vremenski period, prvenstveno će se zalagati za početak grinfild investicija i ona se nada da će to uticati i na dolazak nekih drugih investitora.

Nevena Đukić iz kompanije CEEFOR, istakla je da zahvaljujući dobrom mentorstvu uspeva da obavlja sve poslove, kako u kompaniji na čijem se čelu nalazi, tako u firmama MT-KOMEX, Charge&GO, i kao glavna urednica Energetskog portala.

“CEEFOR je osnovan pre 11 godina, kada se u našoj zemlji malo znalo o solarnim elektranama i jedan od prvenaca je Solaris Energy. Nakon zavšetka ovog projekta, ljudi su počeli da shvataju šta su solari. Istim povodom je pokrenut i Energetski portal, kako bi svima, na neki način približili obnovljive izvore energije. Do sada smo uradili preko 200 megavata projekata, izgradili smo preko 10 megavata i postavili smo preko 300 punjača, a imamo i platformu za naplatu za punjenje električnih automobila – Charge&GO”, kaže Nevena Đukić.

Kamala Mujezinović Šantić, kaže da je veoma rano shvatila da želi da se bavi obnovljivim izvorima energije i da radi na njihovom razvoju.

Učesnice su se složile da u ovoj oblasti sada ima mnogo više žena, nego pre desetak godina i da one rade na ozbiljnim i veoma značajnim projektima. 

Prvu Konferenciju “OIE Srbija 2021”, koja je održana u Beogradu, su organizovali Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije u saradnji sa generalnim partnerom Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), pod pokroviteljstvom Ministartsva rudarstva i energetike.

Milica Radičević

Zbog čega tegla meda košta gotovo 2.000 dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U nekim prodavnicama med već sada košta od 1.500 do 1.800 dinara, a iz Udruženja pčelara najavljuju da bi uskoro kilogram mogao da košta i 2.000 dinara. Cena raste zbog sve manje ponude, a poznavaoci kažu – sve više livada je u korovu, a lošiji su i klimatski uslovi.

Prema rečima profesora Biološkog fakulteta Ljubiše Stanisavljevića,  nedostatak meda, posebno bagremovog, evidentan je već godinama, a glavni razlog je što pčele nemaju dovoljno nektara da bi sakupile med.

Pčele nisu imale dovoljno nektara da bi sakupile med i to se desilo ove godine i dešava se već godinama, konkretno kod nas imamo nedostatak bagremovog meda. Dešava se da bagrem cveta, ali ne medi dovoljno i onda nemate dovoljne količine meda”, objašnjava Stanisavljević.

I kupci koji godinama kupuju med od proverenih proizvođača primećuju nestašicu koja, kako kažu, traje već šest godina.

“Ne bih znao da vam kažem koji je pravi uzrok nestašice meda, ja kupujem već godinama od proverenog proizvođača”, kaže jedan od sagovornika.

S druge strane, falsifikovanog meda je sve više na tržištu, a Srbija nema laboratoriju za detaljnu kontrolu, već su one rutinske i odnose se na ispitivanje osnovnih parametara.

Načelnik veterinarske inspekcije Zoran Ivanović kaže da u slučaju otkrića falsifikovanog meda u inspekciji povećavaju nadzor ne samo distribucije meda nego i proizvodnje.

“Svaki subjekat u poslovanju mora da obezbedi sve potrebne informacije svom nadležnom inspektoru”, objašnjava Ivanović.

Kad ga već tako skupo plaćamo, bar da ne kupujemo falsifikat.

“Kada vidimo da je med kristalizovan jer je to njegovi prirodni proces, to je sigurno pravi med, jer falsifikatori nisu mogli da naprave falsifikat koji se kristališe”, tvrdi Stanko Rajić iz Udruženja pčelara.

Stariji i iskusniji kupci imaju svoje načine kako proveravaju kvalitet meda, tako jedna baka kaže da kada okrene teglu, gleda da li će se pojaviti “kugla”.

Izvor: RTS

Prvi prečišćivač vazduha od algi postavljen ispred opštine Stari grad

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Opština Stari grad

Prvi urbani foto-bioreaktor u Srbiji, „LIQUID 3“, postavljen je ispred zgrade opštine Stari grad u Makedonskoj ulici u Beogradu. Ovo „tečno drvo“ kako ga nazivaju u Institutu za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu gde je osmišljen, predstavlja potpuno novo biotehnološko rešenje za prečišćavanje vazduha i smanjenje emisije ugljen-dioksida u urbanim područjima gde su njegove koncentracije najveće.

“Više od polovine stanovnika Srbije živi u urbanim naseljima, čak 59 odsto, i taj broj se stalno povećava. To u mnogome utiče na gustinu naselja, kvalitet života, povećanje broja vozila na ulicama, zagađenje i povećanje štetnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Procenjuje se da su gradovi izvor čak 75 odsto ukupnih emisija ugljen dioksida na svetu, od čega najveći procenat dolazi iz saobraćaja i hlađenja i grejanja u zgradama”, objasnila je Fransin Pikap, stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji.

Prema njenim rečima, kako drveće i zelene površine predstavljaju prirodne prečišćivače vazduha u urbanim područjima često nedostaje slobodnih površina za ozelenjavanje, „LIQUID 3“ je efikasno i inovativno rešenje za smanjenje emisije štetnih gasova i poboljšanje kvaliteta vazduha.

“Foto bioreaktor predstavlja potpuno novo biotehnološko rešenje za prečišćavanje vazduha i proizvodnju čistog kiseonika. Funkcioniše tako da u akvarijumu od šest stotina litara vode imamo alge koje vezuju ugljen-dioksid i putem fotosinteze u direktnom procesu proizvode čist kiseonik. Projekat je osmišljen da bude i multifunkcionalan, projektovan je kao klupa, ima punjače za mobilne telefone, kao i solarnu ploču zahvaljujuči kojoj klupa ima rasvetu tokom noći. Opština Stari grad odlučila je da podrži projekat koji kroz pametna i inovativna rešenja direktno doprinosi poboljšanju kvaliteta života naših sugrađana, javnog zdravlja i čistije životne sredine”, rekao je Bojan Bojić, rukovodilac Odeljenja za društvene delatnosti i projekte razvoja u Upravi GO Stari grad.

“Mikroalge, koje se nalaze u ovom bio reaktoru, menjaju dva drveta starosti 10 godina ili 200 kvadrata travnjaka. Sistem je isti jer i drvo i trava vrše fotosintezu i vezuju ugljen-dioksid. Ono što je prednost mikroalgi je što su efikasnije 10 do 50 puta u odnosu na drvo. Cilj nam nije da zamenimo šume, nego da pomoću ovog sistema popunimo one urbane džepove gde ne postoji prostor za sadnju drveća. U nekim uslovima velikog zagađenja drvo ne može ni da opstane, dok algama to zagađenje ne smeta”, istakao je Dr Ivan Spasojević, jedan od autora projekta iz Instituta za multidisciplinarna istraživanja.

Kako je objasnio, Institut je koristio jednoćelijske slatkovodne alge, koje postoje u barama i jezerima u Srbiji i mogu da rastu u vodi iz česme, a otporne su na visoke i niske temperature. Sistem ne zahteva posebno održavanje – dovoljno je na mesec i po dana ukloniti biomasu nastalu deljenjem algi, koja može da se koriti kao odlično đubrivo, sipati novu vodu i minerale, i alge nastavljaju da rastu beskonačno. Ovaj projekat ima za cilj da popularizuje i raširi primenu mikroalgi u Srbiji, jer se one mogu koristiti u prečišćavanju otpadnih voda, kao kompost za zelene površine, za proizvodnju biomase i biogoriva, kao i za prečišćavanje vazduha od izduvnih gasova iz fabrika.

Foto bioreaktor „LIQUID 3“je nagrađen kao jedno od 11 najboljih inovativnih i klimatski pametnih rešenja u okviru projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, koji Program ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sprovodi u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu. Opština Stari grad je kao partner u realizaciji projekta obezbedila lokaciju i dozvole za postavljanje sistema.

Izvor: Opština Stari grad

Unapređenje kvaliteta vazduha i kroz održivu zelenu mobilnost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Do boljeg kvaliteta vazduha kroz održivu zelenu mobilnost uz pomoć subvencija Ministarstva zaštite životne sredine za kupovinu električnih i hibridnih vozilaMinistarka Irena Vujović je, otvarajući konferenciju „Eko mobilnost“, navela podatak da je ove godine inicijalno izdvojeno 120 miliona dinara za podršku fizičkim i pravnim licima prilikom kupovine eko-vozila, navodi se u saopštenju.

“Kada smo dobili 300 ispravnih zahteva shvatili smo da je naša mera uspela i da smo obezbeđena sredstva utrošili. Vlada Srbije je brzo reagovala i obezbeđena su dodatna sredstva kako bismo podržali sve zainteresovane za ekološki prihvatljivija vozila. To je jedan od načina da se približimo ideji o zelenoj mobilnosti, odnosno zelenom transportu, ova ideja u Srbiji još je u povoju, ali ohrabruje to što postaje deo strateških dokumenta, poput Zelene agende”, navela je Vujović.

Prema njenim rečima moramo da se potrudimo da spremni dočekamo sve promene i prilagođavanja propisa u narednom periodu.

“Iako je udeo emisija PM10 i PM2.5 čestica u drumskom saobraćaju relativno mali, po emisijama azot-oksida u 2020. godini, ova vrsta saobraćaja je bila drugi najveći zagađivač, sa doprinosom od 19 odsto. Zato je prelazak na ekološki prihvatljivija vozila jedno od rešenja za smanjenje ovih čestica. Trudićemo se da i sledeće godine nastavimo sa ovom merom, i nadam se da ćemo je sprovesti zajedno sa proizvođačima, jer samo zajedno možemo na pravi način da brinemo o životnoj sredini”, naglasila je ministarka.

Ona je poručila da Vlada Srbije brine o aerozagađenju i radi paralelno na više koloseka kako bi naredne generacije imale bolji kvalitet vazduha i zdraviju životnu sredinu.

Energetski portal

Kako nam šetanje pomaže da ostanemo zdravi

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Zagađenje vazduha usled saobraćaja svake godine premašuje prethodnu, a broj obolelih od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti raste. Rešenje za oba problema može biti vrlo jednostavno – šetnja.

Često se spominje pozitivan uticaj pešačenja na ljudsko zdravlje i okolinu, no čini se da smo, poneseni sve bržim tempom života, zanemarili ovu korisnu praksu, pa čak i na lokacije u blizini odlazimo automobilom.

Evropska  nedelja mobilnosti nas i ove godine podseća da je neophodno da se okrenemo zelenim vidovima transporta kao što su pešačenje i biciklizam, ne samo zbog zaštite životne sredine, već i zbog našeg zdravlja.

Ukoliko svakoga dana pešačimo svega 30 minuta, ojačaćemo kosti i mišiće i umanjiti rizik od pojave bolesti srca, dijabetesa, osteoporoze, pa čak i nekih vidova kancera, piše Better Health.

Najbolje od svega je što šetnja ništa ne košta, svi možemo pronaći zgodnu putanju na kojoj možemo „pustiti korak“, a idealno je i da na posao, fakultet, u školu, ukoliko je moguće, odlazimo pešaka.

Oni, kojima 30 minuta zvuči mnogo, ne treba da se obeshrabre jer će im i za deset minuta šetnje telo biti veoma zahvalno.

Milena Maglovski

Webiz konferencija – Elektromobilnost i platforma Charge&GO

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: EP

Regionalna konferencija Webiz Festival, koja se održava u Beogradu, na jednom mestu okupila je stručnjake iz oblasti telekomunikacija, elektromobilnosti, finansijskog sektora, oblasti IT, ivent industrije i predstavnike više startapova.

Učesnici konferencije imali su jedinstvenu priliku da od Miloša Kostića, direktora kompanije Charge&GO d. o. o, koji je sa svojim timom pokrenuo platformu Charge&GO, čuju sve o elektromobilnosti kod nas, kako koristiti ovu platformu i planove za budućnost.

Platforma Charge&GO je sve ono što je potrebno vlasniku automobila na električni pogon. Naime, vozači električnih automobili, zahvaljujući ovoj platformi, na jednom mestu mogu da vide umrežene punjače, kako bi na brz i lak način našli idealno mesto za dopunu svojih automobila. 

“Charge&GO je prva regionalna digitalna platforma i aplikacija za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila, koja je nastala u partnerstvu sa globalnim sistemom Virta. Sistem Charge&GO osmišljen je tako da vozačima električnih automobila pruža mogućnost da jednostavno i brzo pronađu punjačko mesto, autorizuju se, priključe vozilo, kada je to potrebno, zaustave punjenje i nastave svoje putovanje”, objašnjava Kostić.

Prednosti ove platforme su u tome što mogu da je koriste i registrovani i neregistrovani korisnici, a na raspolaganju su im, osim punjača u Srbiji, oko 170.000 punjača u 28 zemalja. Mogućnosti sistema su brojne, tako korisnici iz inostranstva vide punjače u našoj zemlji, dok korisnici registrovani u Srbiji, kroz partnersku mrežu mogu da vide punjače koji su u sistemu, a nalaze se van partnerske mreže.

“Više od 300 korisnika pomoću sistema Charge&GO, puni svoje automobile, od toga je 60 odsto domaćih, a 40 odsto iz inostranstva”, rekao je Kostić.

Kako je istakao, prema trenutnim podacima u Srbiji ima svega 300 električnih automobila, ali da se nada da će se to uskoro promeniti i da će broj ovih automobula na ulicama biti mnogo veći.

Učesnici Webiz Festivala bili su vema zainteresovani za predavanje Miloša Kostića, zahvaljujući postavljenim pitanjima čule su se i nove informacije, kao što je formiranje Mobilne ekipe koja će “priskakati” u pomoć vozačima kada se baterija na automobilu isprazni, a punjača nema u blizini. I do kraja godine biće ugrađeno još punjača u našoj zemlji.

Webiz Festival organizuju predstavnici Evropske mreže preduzetništva, Fakultet za projektni i inovacioni menadžment Beograd, DSI, ICTHub, ImpactHUB, USAID.

Milica Radičević

“OIE Srbija 2021” – Integracije na tržište električne energije

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Učesnici četvrtog panela konferencije “OIE Srbija 2021” razgovarali su o integracijama obnovljivih izvora energije (OIE) na tržište električne energije. Kako je rečeno potpuna integracija je realnost i da svi indikatori razvoja elektroenergetskog sistema, kako kod nas, tako i u regionu, na to ukazuju.

Izvršni direktor SEEPEX-a, Miloš Mladenović, okupljne je podsetio da je i prethodna fid-in tarifa imala jedan dobar podsticajni okvir, što realizovane investicije i potvrđuju.

“Da kažem da smo evoluirali dalje i primenjujemo koncept aukcija, u našem slučaju će to biti finansijski ugovor koji će biti jedan zadovoljavajući okvir, ali treba to posmatrati u smislu jednog tranzicionog rešenja”, kaže Mladenović.

Marko Janković, direktor Direkcije za tržišta Elektromreže Srbije, objašnjava da se mi trenutno nalazimo u tranzicionom periodu kada je u pitanju dekarbonizacija. Na ovom putu veoma su bitne zakonske regulative, podzakonski akti i uredbe koje su približile regulativu Evropske unije našem zakonodavstvu.

“Podzakonska akta su veoma bitna i ona su nekim finalnim fazama izrade, određene uredbe su već završene”, rekao je Janković.

Prema rečima Ante Tojčića, izvršnog direktora Fractala iz Hrvatske, njihovo tržište, kada je reč o OIE, znatno je napredovalo nakon povezivanja sa slovenačkim Kropeksom (CROPEX), te je to doprinelo tome da volumeni narastu tri do četiri puta.

“Siguran sam da će i tržište u Srbiji, kada dođe do povezivanja sa okolnim berzama, napredovati i da će volumeni narasti, kao i da će se nepoverenje i od investitora i od finansijskih instituacija sigurno smanjivati”, objasnio je Tojčić.

Vladimir Đorđević, iz kompanije AXPO, ističe da su oni bili pioniri na tržištima Evrope, kao i da pažljivo prate razvoj i da pokušavaju da na tržište izađu sa rešenjima koja će biti prihvatljivija za banke koje bi trebalo da prate razvoj projekata u ovoj oblasti.

“Nadam se da će potreba za investicijama i potreba za otkupom biti mnogo veća nego što je mogućnost države da izađe na tržište sa aukcijama. U ovom trenutku ne možemo da uradimo nešto kao država, ali sigurno možemo da napravimo neka dobra rešenja”, kaže Đorđević.

Kako su se složili panelisti tržište električne energije je u jednu ruku zanimljivo, a u drugu veliki rizik. Kao i da je otvoreno tržište ono ka čemu svi teže i da treba shvati da koncpet obnovljivi izvori energije nije nacionalni, već regionalni odnosno evropski koncept.

Prvu Konferenciju “OIE Srbija 2021”, koja je održana u Beogradu, su organizovali Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije u saradnji sa generalnim partnerom Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), pod pokroviteljstvom Ministartsva rudarstva i energetike.

Milica Radičević

Srbija prvi put emitovala “zelenu obveznicu” od milijardu evra

Foto ilustracija: Unsplash (Micheile Henderson)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija je na međunarodnom finansijskom tržištu realizovala dve emisije evroobveznica u evrima, saopštila je Narodna banka Srbije, ističući da je prvi put emitovana “zelena” evroobveznica u iznosu od jedne milijarde evra, ročnosti sedam godina.

Evroobveznica emitovana je po najnižoj kuponskoj stopi ikada od 1,00 odsto i stopi prinosa od 1,26 odsto, uz tražnju investitora koja je tokom aukcije premašila tri milijarde evra, navodi NBS.

Dodaje da je emitovana, istovremeno, i petnaestogodišnja konvencionalna evroobveznica u evrima u iznosu od 750 miliona evra, po kuponskoj stopi od 2,05 odsto i stopi prinosa od 2,3 odsto, što je evroobveznica najduže ročnosti koju je Republika Srbija do sada emitovala – za kojom je tražnja investitora premašila nivo od 2,5 milijarde evra.

Današnjom emisijom zelene obveznice, Srbija je postala jedna od malobrojnih evropskih zemalja i jedina evropska država van EU koja je emitovala zeleni instrument, navodi NBS.

Za šta će biti iskorišćena sredstva 

Ovako prikupljena sredstva biće iskorišćena isključivo za finansiranje ili refinansiranje novih i postojećih rashoda usmerenih na postizanje još održivijeg rasta srpske ekonomije, a kroz ulaganja u oblastima obnovljive energije, energetske efikasnosti, saobraćaja, održivog upravljanja vodama i sprečavanja i kontrole zagađenja, kaže se u saopštenju.

“Još jedan uspešan izlazak naše zemlje na međunarodno tržište i izuzetno interesovanje međunarodnih investitora za srpskim hartijama, koje je tokom aukcije premašilo šest milijardi evra, predstavlja još jednu potvrdu njihovog poverenja u dugoročnu održivost dobrih ekonomskih performansi i očuvanje makroekonomske stabilnosti Republike Srbije”, rekla je guvernerka Jorgovanka Tabaković.

Dodaje da je “posebno raduje činjenica da je zabeležena snažna tražnja investitora za prvim zelenim instrumentom koji je naša zemlja emitovala, što je rezultiralo najnižom stopom finansiranja koju je Srbija do sada postigla (1,00 odsto) i ukazuje na poverenje investitora u strategiju održivog razvoja Srbije”.

Delegacije NBS i Ministarstva finansija su tokom protekla tri dana obavile niz uspešnih razgovora sa mnogobrojnim međunarodnim investitorima i finansijskim institucijama, zahvaljujući čemu je na aukciji interesovanje za srpskim evroobveznicama pokazalo preko 200 eminentnih ulagača iz celog sveta, navodi se u saopštenju.

Tabakovićeva je rekla da “činjenica da je u ambijentu još uvek prisutnih neizvesnosti na globalnim tržištima, Republika Srbija ponovo postigla izuzetno povoljne uslove finansiranja, predstavlja potvrdu da renomirani investitori pozitivno ocenjuju performanse naše ekonomije nakon krize i već je svrstavaju među zemlje sa rejtingom investicionog ranga, odnosno visoke sigurnosti ulaganja”.

“Koliko su emisije bile uspešne govori i činjenica da je Srbija tokom dana, od početnih uslova uspela da snizi kamatne stope za petinu, tj. 20 odsto (odnosno 0,35 procentnih poena) – kod “zelene” 7G obveznice i za 13 odsto (odnosno 0,30 procentnih poena) u slučaju konvencionalne 15G obveznice”, naglasila je guvernerka.

Emisija zelene obveznice u potpunosti je u skladu sa Principima zelenih obveznica Međunarodne asocijacije tržišta kapitala – ICMA-International Capital Market Asociation, koji su svetski standard, navodi se u saopštenju

“Sredstva prikupljena emisijom zelene evroobveznice biće korišćena u skladu sa Okvirnim dokumentom za izdavanje zelenih obveznica, dok će sredstva prikupljena emisijom konvencionalne evroobveznice biti iskorišćena delom za refinansiranje postojećih dugova, kao i za pružanje podrške daljem rastu naše ekonomije. Održivost javnog duga naše zemlje, kao i do sada, ni u jednom trenutku neće biti dovedena u pitanje”, istakla je guvernerka NBS.

Mali: Država ulaže u ekologiju

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je država posvećena povećanju ulaganja u ekologiju i zaštitu životne sredine, kao i obezbeđivanju najpovoljnijih sredstava za zelene projekte iz novih izvora finansiranja, kao što je tržište zelenih obveznica.

Izjavio je da će sredstva biti iskorišćena za projekte iz tzv. Zelene agende, kao i da je ovo još jedan pokazatelj opredeljenosti i posvećenosti Srbije zelenim projektima i povećanju ulaganja u ekologiju, saopštilo je Ministarstvo finansija.

“Sredstva od izdatih zelenih obveznica koristiće se i za finansiranje i refinansiranje troškova vezanih za izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode za piće i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, za izgradnju metroa i moderne železnice, zaštitu od poplava, očuvanje biodiverziteta, kontrolu i prevenciju zagađenja, prikupljanje, preradu i reciklažu otpada, energtetsku efikasnost i obnovljive izore energije”, naveo je Mali, koji je rekao da sredstva biti strogo kontrolisana.

Naglasio je da će najveći deo sredstava prikupljenih emisijom druge tranše evroobveznice, biće iskorišćen za ono što je najurgentnije u ovom trenutku, a to je da se otplate dugovi koji su nasleđeni iz prošlosti.

Izvor: RTS

Uloga biznis sektora ključna u odgovoru na klimatske promene

Foto-ilustracija: Unsplash (You X Ventures)
Foto-ilustracija: Unsplash ( kvalifik)

Poslovni sektor igra važnu ulogu u prilagođavanju i jačanju otpornosti na klimatske promene, a sve kompanije u svojim poslovnim planovima treba da stave fokus na zaštitu životne sredine, poručio je Siniša Mitrović, rukovodila Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Srbije (PKS) na onlajn konferenciji “Klimatske promene i zelena tranzicija” koju je PKS organizovala u saradnji sa Svetskom oragnizacijom za zaštitu prirode (WWF).

Direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju PKS, Mihailo Vesović istakao je značaju strateških ciljeva zelene tranzicije i zelene ekonomije kao i dekarbonizaciji industrije.

„Društvo i ekonomija su pod velikim pritiskom promena koje se očekuju, a najvažnije je da primene pođu upravo od kompanija. Zelena tranzicija mora biti u fokusu u odnosu prema zaštiti životne sredine i klimatskim promenama”, kaže Vesović. Dodaje da je PKS veoma aktivna na tom polju kroz Alijansu za zelenu tranziciju Srbije (CE HUB), kao i da je pokrenuta Digitalna platforma za cirkularnu ekonmiju. Podseća da je indistrijskom politikom Vlade Srbije cirkularna ekonomija stavljena kao jedan od prioriteta.

Inkluzivno i inovativno su koncepti na kojima počiva zelena tranzicija u Švedskoj, kaže Ida Rojtersverd, prva sekretarka Ambasade Švedske, rukovodilac programa za zaštitu životne sredine. Zelena tranzicija, koja treba da bude pravična i da nikog ne izostavi, prioritet je švedske vlade, a kao najveći donator na planu zaštite životne sredine u Srbiji, Švedska je posebno fokusirana na oblasti poput upravljanja otpadom i obrazovanja mladih i ranjivih grupa o klimatskih promenama.

Velika Britanija zelenu tradiciju vidi kao novu ekonomsku priliku i za sopstvenu i za globalnu privredu. U Srbiji sarađuje sa organizacijama civilnog društva na definisanju politika vezanih za životnu sredinu. Za svaku ekonomiju najskuplje je ako ne preduzima ništa da se prilagodi uslovima klimatske krize, kaže Kristofer Li, drugi sekretar Ambasade Velike Britanije za trgovinu, ekonomiju i životnu sredinu.

Svoju dobru praksu u domenu zaštite životne sredine predstavili su predstavnici korporativnog sektora, kompanije Coca-Cola i IKEA, kao i dva domaća startapa – WoolAPack, koji je kao zamenu za stiropor razvio ambalažu za hranu od vune, i Dr. Knight, inovator uređaja koji upija boju iz odeće sprečavajući tako da ona dospe u reke.

Izvor: Privredna komora Srbije 

“OIE Srbija 2021” – Izazovi i prepreke u razvoju i izgradnji projekata OIE

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Prema podacima u 2020. godini u Evropskoj uniji obnovljivi izvori energije su generisali više struje od fosilnih goriva. O tome gde se Srbija nalazi na ovom putu i dokle smo stigli, razgovarali su Emanuel Van Vyve, direktor poslovnog razvoja kompanije Elicio, Marko Liposcak, direktor poslovnog razvoja kompanije Enligh, Boni Norman, predsednica E3 International i Aleksandar Jakovljević, direktor za strategiju Elektroprivrede Srbije.

Kako je istakao Enanuel Van Vyve, investitori se sreću sa veoma komplikovanim procesom dobijanja građevinskih dozvola za izgradnju vetroparkova, kao i da postoje strogi zahtevi za dozvole za rad. Iskreno se nada da će u budućnosti ovaj sistem biti malo bolje uređen, a pohvaljuje najavu da će uskoro biti doneti podzakonski akti.

“Radimo na projektu 200 megavata koji je ranoj fazi planiranja, a vetroparkovi Alibunar i Malibunar imaju kapacitet 50 MW”, kaže on i dodaje da se nada da će biti spremni za najavljeni sistem aukcija.

Vetropark Kovačica, pionirski je poduhvat u našoj zemlji i uskoro će biti proširen, jer je u toku dobijanje dozvola za projekat Pupin.

Kako je pojasnio Marko Liposcak, ranija iskustva su im pomogla u procesu dobijanja dozvola, što im pokazuje da ima napretka, kao i da su optimistični kada je reč o razvoju projekata OIE u Srbiji.

“Novi izazov, trenutno je, plasiranje energije u mrežu. Važno je da se projekti razvijaju u saradnji sa lokalnom zajednicom”, kaže Liposcak.

Prema rečima Aleksandra Jakovljevića, tranzicija Srbije ka obnovljivim izvorima energije je realna i održiva i jasno definiše naš put u procesu dekarbonizacije i tranzicije. Ali da naše rešenje mora da bude specifično jer će ugalj u narednom periodu biti ključni faktor kada je reč o energetskoj sigurnosti Srbije. Jer mi trenutno, u proizvodnom procesu, koristimo čak 70 odsto uglja i potrebno je vreme da se to promeni.

“Povećanje obnovljivih izvora energije je potrebo i neophodno, mora se napraviti balans i proces koji bi mogao da bude održiv za sve”, kaže Jakovljević.

Biomasa i restauracija degradiranog i zapuštenog zemljišta na kom se može proizvoditi hrana, teme su na koje se osvrnula Boni Norman. Ona je istakla da na teritoriji Srbije ima 1,6 miliona hektara ovakvog zemljišta, da ga puno ima Vojvodini i Kolubarskom okrugu u kom rade na jednom velikom projektu.

“Treba raditi na tome da se neuništavaju zemljišta i šume, restauracija degradiranog zemljišta, kao i deponija, su šansa za nova radna mesta, ali i za poboljšanje kvaliteta vazduha”, istakla je ona. 

Prvu Konferenciju “OIE Srbija 2021” su organizovali Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije u saradnji sa generalnim partnerom Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), pod pokroviteljstvom Ministartsva rudarstva i energetike.

Milica Radičević

Priča o dečaku i deponiji (koja neće imati srećan kraj)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Smeće uglavnom prestaje da nas zanima onog trenutka kada zatvorimo poklopac kante, a čak i ako se stidljivo pomoli pitanje „da li sam mogao/la ponovo da upotrebim/recikliram/kompostiram?“, tok misli brzo sklizne na sijaset „prečih“ tema – ovogodišnju Met Galu, Novakove suze nakon poraza na US Openu i akciju u DIS-u.

Ipak, kilogrami otpada koje milioni domaćinstava svakodnevno gomilaju (svaka čast malobrojnim zero-waste porodicama), ne treba da nas brinu isključivo zbog neprijatnih mirisa jer, kada ja nesmotreno trpam mešani otpad u jednu te istu crnu kesu, za nekoga, potpuno nevinog, muke baš tu počinju.

Maleni Metju Ričards ceo svoj kratki život izložen je isparenjima sa obližnje deponije u Silverdejlu, selu u Velikoj Britaniji.

Iako se nadam da će život ovog petogodišnjaka biti ispunjen radošću i brojnim uspesima, pedijatri su saglasni da je izloženost gasovima sa deponije uzrokovala nepovratnu štetu Metjuovom zdravlju i da je njegov očekivani životni vek drastično skraćen.

Zamislite to – isparenja sa deponije…uzrokovala štetu… Onda možete pretpostaviti kako na zdravlje najmlađih utiče dim!

Još uvek se nismo oporavili (ako je uopšte moguće oporaviti se) od požara na deponijama širom Srbije zbog kojih se nad gradovima nadvio monstruozni, nepodnošljivo smrdljivi i smrtonosni dim. Na hiljade Metjua iz Beograda, Novog Sada, Bora, Topole, neki stari svega par sati, danima su udisali toksične gasove sa deponija na kojima gori sve što vam padne napamet.

Bojim se da mislim o posledicama ovih incidenata, ali jedna stvar mi je neprestano u glavi – ovo nikada više ne sme da se dogodi!

Prevencija iziskuje da znamo kako do ovih požara uopšte dolazi i ne, nisu podmetnuti. Glavni osumnjičeni je lako zapaljivi metan. A stručnjaci kažu još i ovo: kada se biootpad razgrađuje prirodnim putem, oslobađa se ovaj gas koji ostaje zarobljen ispod naslaga smeća. Dovoljna je kombinacija visokih temperatura i deponija puna džepova metana i buum! – Eto nama požara koji ni 20 cisterni i danonoćni rad vatrogasaca ne mogu da ugase.

Zato se vraćam na uvod bloga i značaj odvajanja otpada – plastike, stakla, biootpada, medicinskog otpada, jer sve to, pomešano na istoj deponiji, predstavlja pravu tempiranu bombu.

Verujem da je gnjavaža, makad dok se ne naviknemo, ali klinci, čija nejaka pluća ni kriva ni dužna stradaju, od nas to očekuju.

Milena Maglovski