Home Blog Page 522

Skandinavske zemlje pomažu Srbiji u prelasku na cirkularnu ekonomiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat “Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji – nordijska iskustva” predstavljen je u rezidenciji ambasadora Norveške u Beogradu. To je zajednički projekat ambasada Danske, Finske, Norveške i Švedske, uz podršku Nordijskog saveta ministara, koji za cilj ima da pomogne Srbiji u usvajanju principa i prelasku na cirkularnu ekonomiju.

U cirkularnoj ili kružnoj ekonomiji u kojoj se otpad pretvara u novac i pri tome čuva životna sredina, skandinavske zemlje su bile pioniri. Sada žele da podele svoja iskustva i pomognu Srbiji u usvajanju principa održivog razvoja i cirkularne ekonomije na putu ka zelenijoj budućnosti.

“Uveren sam da je prelazak sa linearne na cirkularnu ekonomiju, ključ pozicioniranja na evropskom tržištu. Srećan sam da vidim spremnost u Srbiji za ovu specifičnu tranziciju”, kaže ambasador Norveške u Beogradu Jern Jelsta.

Tokom septembra i oktobra održaće se radionice u Novom Sadu, Kragujevcu, Nišu i Beogradu, na kojima će stručnjaci iz nordijskih zemalja prikazati primere dobre prakse kako bi ključni akteri, a to su građani i poslovni sektor razumeli da je otpad iz jedne industrije sirovina za drugu industriju.

“To je dobro za razvoj postojećih biznisa, kreiranje novih biznisa i otvaranje novih radnih mesta u Srbiji”, ističe ambasador Finske u Beogradu Kimo Lahdevirta.

Ovom prilikom, književniku, prevodicu i izdavaču Vladislavu Bajecu ukazom norveškog kralja, uručen je orden za doprinos promociji norveške književnosti i kulture.

Izvor: RTS

„Zelena“ politika kao osnovni postulat poslovanja kompanije Strauss Adriatic

Foto: Strauss Adriatic
Foto: Strauss Adriatic

Kompanija Strauss Adriatic već godinama postavlja standarde u ekspertizi proizvodnje kafe, ali i konstantno radi na poboljšanju održivog razvoja, kao i brizi o očuvanju životne sredine, svesna sve većeg značaja ekoloških poslovnih inicijativa.

Jedan od prioriteta kompanije jeste podizanje svesti o važnosti održivog poslovanja ne samo među zaposlenima, već i među partnerima i potrošačima. O tome svedoči i činjenica da se u zaštiti životne sredine kompanija rukovodi principima  standarda ISO 14001.

Borivoje Petrović, menadžer održavanja, ističe da je kompanija još pre deset godina prva  počela da koristi kafenu plevicu kao biomasu za grejanje kompletnog pogona i administrativnog dela fabrike u Šimanovcima. Kafena plevica predstavlja nus proizvod iz procesa prerade kafe i kao takva je ranije predstavljala otpad i bila neiskorišćena, tako da otkriće njene toplotne moći i njena primena predstavljaju kuriozitet kojim se rešava problem odlaganja otpada i pronalazi njegova nova namena.

“Inicijalna investicija je iznosila 100.000 evra, a samo tokom prve sezone napravljena je ušteda od 83.000 evra čime je otplaćeno 80 odsto investicije. Troškovi grejanja su se drastično smanjili, jer smo uvođenjem ovog sistema grejanja sveli potrošnju  TNG-a na minimum. Korišćenje briketa plevice kao energenta pruža ne samo finansijski već i ekološki benefit jer je njihovom upotrebom smanjena emisija ugljen-dioksida za čak 11 odsto, a sami produkti sagoveranja biomase su bez štetnog uticaja na okolinu i rešava se pitanje odlaganja otpada. Godišnjom preradom sirove kafe dobija se oko 120 tona kafene plevice koja greje fabriku“, nastavlja Petrović.

Foto: Strauss Adriatic

Predlog za upotrebu kafene plevice je stigao od jednog od zaposlenih u kompaniji i predstavlja izuzetan primer primene Kaizen-a, japanske poslovne filozofije koju kompanija primenjuje, a koja se zasniva na principu da sve aspekte poslovanja treba stalno unapređivati, uz optimalnu upotrebu svih raspoloživih resursa i sa akcentom na razvoju ljudskih kvaliteta. Kako Kaizen predstavlja kontinuiran proces, fokusiran na konstantna poboljšanja, briga o životnoj okolini je okosnica poslovanja fabrike u Šimanovcima.

U želji da se poboljšaju uslovi rada, poveća produktivnost i bezbednost, uredi prostor kao i da se poboljša komunikacija među zaposlenima, kompanija Strauss Adriatic je jedna od retkih u Srbiji koja već duži niz godina primenjuje Kaizen poslovnu filozofiju. Zaposleni se motivišu da daju predloge, podstiču se da predlažu najbolja rešenja za određene probleme sa kojima se susreću tokom radnog procesa, od menadžera na visokim pozicijama do osoblja za održavanje higijene prostorija. Reklo bi se da se briga o zaštiti životne sredine tu završava, ali ona zapravo tu tek počinje.

Borivoje Petrović  ističe da su samo tokom ovog leta završena dva „zelena“ projekta. Najpre je instalirana još jedna solarna elektrana od 66 kW instalisane snage, tako da je sada ukupni kapacitet instaliranih solarnih panela 109kW, a završen je i projekat rekuperacije toplotne  energije na sistemu za klimatizaciju proizvodnog pogona te su obezbeđeni dodatni efekti uštede i obezbeđeni bolji uslovi za rad zaposlenih.

Solarni paneli na Doncafé fabrici u Šimanovcima

Foto: Strauss Adriatic

„Grejanje na kafenu plevicu je bio prvi u nizu izuzetnih ekoloških projekata koji su okrenuti održivom poslovanju i ‘zelenim’ ciljevima. Na krovu Doncafé fabrike u Šimanovcima su instalirane dve solarne elektrane koje imaju kapacitet da proizvedu skoro 100kW solarne energije. Ostatak električne energije koji koristimo iz mreže je iz 100 odsto obnovljivih izvora za šta kao potvrdu na godišnjem nivou dobijamo sertifikat od EPS-a. Ovakva ,’zelena’ električna energija ima nešto višu cenu nego regularna, ali bez obzira na to naše je opredeljenje da svojim delima dajemo primer drugima i da budemo pokretač u ovoj oblasti. S tim u vezi, postali smo član Zelene alijanse, grupe koju je oformila Privredna komora Srbije a koja za cilj ima razvoj cirkularne ekonomije i deljenje pozitivnih primera prakse. Započeli smo projekat zamene dela voznog parka vozilima sa hibridnim pogonom. Najviše se menjamo „iznutra“. Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu, kao što su čaše i slamčice, izbačeni su iz upotrebe. Za svakog zaposlenog su obezbeđene personalizovane EcoCareCup čaše od šećerne trske i instalirana je presa za plastične flaše, a pojedinačne kante za otpatke u kancelarijama su zamenjene onima za sortiranje otpada“, napominje Borivoje Petrović.

On dodaje da kontinuiranim ulaganjem u zaštitu životne sredine, kompanija istovremeno radi na unapređenju energetske efikasnosti. Vodeći računa o emisiji štetnih gasova, potrošnji vode, utrošku energije i generisanju komunalnog otpada, poštuju se visoko postavljeni standardi Strauss Grupe čiji je deo.

Izvor: Strauss Adriatic

Na putevima u Srbiji osam punjača za električne automobile, dogodine još deset

Foto: MSGI.gov.rs
Foto: MSGI.gov.rs

Ove turističke sezone punjači za električne automobile na Koridoru 10 radili su punom parom. Besplatno punjenje privlači strance, kažu u Javnom preduzeću “Putevi Srbije”. Raspisan je i novi poziv da se kompletna trasa koridora snabde punjačima, tako da se dogodine očekuje još više elektroautomobila bez čekanja na stanicama.

U našoj zemlji trenutno se koristi oko 4.000 električnih i hibridnih vozila, procena je Ministarstva zaštite životne sredine. Iako su vozila na taj pogon već duže na tržištu i u upotrebi, očekuje se da će njihova proizvodnja i korišćenje tek doživeti pravu ekspanziju. “Putevi Srbije” prvi su na koridorima postavili punjače.

Šefica Naplate putarine JP “Putevi Srbije” Jelena Puzović kaže da je do sada instalirano osam elektropunjača od kojih su tri ultrabrza sa kapacitetom većim od 175 kilovata.

Postavljeni su na naplatnoj stanici Beograd i na naplatnoj stanici Niš jedan u smeru ka Nišu, a drugi u smeru ka Beogradu.

“Ostalih pet je instalirano na naplatnoj stanici Subotica, Šid, Dimitrovgrad, Preševo i odmorištu u Boljkovcu koje se nalazi na deonici auto-puta Beograd–Čačak kod naplatne stanice Ljig”, poručuje Puzovićeva.

Električni autmobili mogu se dopuniti i na nekim pumpama, ali se negde ono plaća, a negde ne. Cilj “Puteva Srbije” je proširenje beslatne mreže punjača.

“U narednom periodu planiramo instalaciju još deset punjača duž puteva prvog A reda”, navodi Puzovićeva.

U okruženju u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama ima punjača, ali za sada morate plaćati struju koju napunite ili na benzinskoj stanici potrošiti određenu sumu na piće i hranu. Pojedini proizvođači automobila postavljaju punjače u servise i tu je punjenje besplatno.

Izvor: RTS

Ekološke organizacije i javne ličnosti vas pozivaju na sutrašnji “Ustanak za opstanak”

Foto: Fejsbuk / Odbranimo reke Stare planine

“Oni nam otimaju šume, planine, njive, zemlju, otimaju vazduh, reke i vodu, koje sve manje ima u svetu, pa i kod nas… Zaista, svako mora da unese delić svoje energije i doprinese borbi za opstanak, borbi za život” – ovim rečima je glumica Jelisaveta Seka Sablić, jedna od brojnih javnih lićnosti koji će se sutra u 14 časova pojaviti na protestu “Ustanak za opstanak”, pozvala sve građane da svojim prisustvom podrže ovu borbu.

Ekološki problemi u našoj zemlji već dugo se akumuliraju, pa će na protestu biti reči o zagađenju vazduha, seči šuma, mini-hidroelektranama, nesanitarnim deponijama, radu postrojenja bez filtera i ostalim temama zbog kojih će se brojni građani okupiti da iskažu svoje nezadovoljstvo.

Među organizatorima protesta je mreža organizacija Pravo na vodu, pokret Odbranimo reke Stare planine, nevladine organizacije Građanski preokret i Internet radnici Srbije, Pokret odbranimo šume Fruške gore i brojne druge organizacije, a “Ustanku” će se priključiti i pokret Ne davimo Beograd, udruženje Bitka za Vlasinu, Društvo za zaštitu životne sredine “Stara planina”, neformalna grupa građana “Eko straža” i drugi.


“Građanski preokret poziva sve građane da se pridruže protestu “Ustanak za opstanak”, koji će biti održan u subotu 11. septembra, u 14 časova, ispred Predsedništva Srbije. Nezadovoljstvo građana izazvano katastrofalnim stanjem životne sredine je opravdano. Širom države se sve više ugrožavaju vazduh, voda, zemljište, šume, reke i druga prirodna bogatstva. Borba za zdravu životnu sredinu je istovremeno borba za institucije koje će raditi u opštem interesu, po propisima, uz uvažavanje građana, njihovih potreba i stavova”, navodi se u saopštenju ove nevladine organizacije.

Podsetimo, na prvom ekološkom ustanku održanom 10. aprila u Beogradu, nekoliko hiljada ljudi se okupilo kako bi zajedno insistirali na poštvanju Ustava i Zakona o zaštiti prirode, usklađivanju propisa sa najvišim ekološkim standardima i obustavi svih projekata koji su štetni po životnu sredinu.

Milena Maglovski

10 miliona funti za čišćenje žvaka sa britanskih ulica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricky Han)

Vodeći proizvođači žvaka investiraju 10 miliona funti u čišćenje britanskih ulica od bačenih žvaka. Godišnja cena čišćenja je procenjena na sedam miliona funti, a ovim otpadom prekriveno je 87 odsto ulica, procenjuje udruženje Za čistu Britaniju (Keep Britain Tidy), koje će i upravljati organizacijom čišćenja.

Sredstva će obezbediti kompanije poput Mars Wrigley, GlaxoSmithKline i Perfetti Van Melle. Inicijativu je pokrenulo odeljenje za ekologiju britanske vlade koje ističe da će novac biti upotrebljen za samo čišćenje ulica, ali i razvoj drugačijih navika kako bi se ljudi motivisali da na adekvatan način odlažu otpad od korišćenih žvaka. Raniji pilot programi pokazali su da se otpad od žvaka smanjio za 64 odsto. 

Ministarka ekologije Rebecca Pow istakla je da mrlje od žvaka kvare izgled ulica, ali i troše milione funti novca poreskih obveznika.

“Nova šema znači da proizvođači žvaka ne samo da pomažu u čišćenju gradova, već i rade na prevenciji bacanja ove vrste otpada. Želimo da centre gradova učinimo atraktivnijim mestima što je deo dugoročne strategije da udahnemo novi život našim zajednicama”, istakla je ministarka. 

Inače, odeljenje za ekologiju britanske vlade podseća da je bacanje smeća na ulicu prestup. Vlada je savetovala lokalnim vlastima da povećaju kazne za prestupnike na 150 funti, pa sve do 2.500 funti ako budu osuđeni.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

 “Behtel“ zainteresovan za ulaganja u OIE u Srbiji 

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u oblasti rudarstva, novim investicima u oblasti energetike, kao i o postojećim projektima komanije “Behtel“ u Srbiji, razgovarale su ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović i Eli Mekadam, predsednica ove kompanije za rudarstvo.

Zelena agenda je model rasta, a iz energetske tranzicije ćemo izaći snažniji i razvijeniji. Hoćemo da unapredimo rudarski sektor, jer je mnogo mogućnosti za nova ulaganja i nove kompanije, poput „Behtela“, što znači i veći udeo rudarstva u BDP-u, nova radna mesta. Nadam se da ćemo nastaviti dobru saradnju, koju smo započeli u vreme dok sam vodila Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture“, rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju.

Ona je, govoreći o novim projektima u oblasti rudarstva, rekla da će realizacija svih projekata biti uslovljena ispunjenjem visokih standarda zaštite životne sredine

„Projekat „Jadar“ je strateški važan ne samo za rudarstvo, već za kompletnu privredu u Srbiji i verujemo da će biti ispunjeni svi uslovi u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine i da ćemo imati rudnik jadarita, odnosno litijuma. Ipak, naš cilj je da imamo kompletan lanac proizvodnje litijuma, fabriku litijumskih baterija i fabriku električnih vozila“, napomenula je ministarka.

Mihajlovićeva je istakla da novi Zakon o korišćenju OIE predstavlja osnovu za novi investicioni okvir, kao i da postoji prostor za saradnju sa „Behtelom“ u realizaciji projekata u izgradnji novih HE, vetroelektrana i solarnih elektrana

“Podržavamo viziju i ciljeve koje ste zacrtali u procesu energetske tranzicije i drago nam je da postoji mogućnost da budemo deo te vizije o zelenom rudarstvu, zelenoj energetici i održivoj ekonomiji. Nadam se da će iskustvo kompanije i moje lično iskustvo pomoći u narednim projektima, posebno jer već imamo odlično iskustvo kada je u pitanju saradnja sa Vama u prethodnom Ministarstvu“, rekla je Eli Mekadam, predsednica „Behtela“ za rudarstvo. 

Sastanku, na kojem je dogovoreno da razgovori o saradnji kompanije „Behtel“ sa Ministastvom budu intenzivirani, prisustvovao je i ambasador SAD u Srbiji Entoni Godfri.

„Postoji nekoliko načina na koje možemo da produbimo saradnju. Jedan od prioriteta naše Vlade su održiv rast, zelena ekonomija i neophodnost povećanja proizvodnje zelene energije, o čemu je i predsednik Bajden govorio, a imajući u vidu vašu viziju i posvećenost transformaciji energetskog miksa, odnosno rastu kapaciteta koji koriste OIE, postoji veliki prostor da Srbija postane primamljivije mesto za nove investicije, ne samo iz SAD, već i iz EU“, rekao je Godfri.

Energetski portal

Nautički turizam razvojna šansa Srbije

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Kníže)

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić i direktor Agencije za upravljanje lukama Vuk Perović potpisali su  Memorandum o razumevanju u oblasti nautičkog turizma u unutrašnjim plovnim putevima.

Memorandumom se unapređuje privredni ambijent i podstiču investicije u razvoj turizma i vodnog saobraćaja. Na taj način povećaće se vidljivost nautičkih potencijala Srbije, a domaćim i inostranim turistima približiće se kulturne znamenitosti i prirodne lepote naše zemlje.

Matić je tim povodom ukazala na to da su proizvodi nautičkog/rečnog turizma Srbije u velikom raskoraku sa trenutnim potrebama turističkog tržišta.

Prema njenim rečima, nautički turizam je razvojna šansa Srbije, čiji se veliki potencijal ogleda u mreži rečnih tokova od približno 1.600 kilometara dužine i Dunavu.

“Potpisivanje Memoranduma je veoma značajno i doprineće podsticanju investicione aktivnosti. Resorno ministarstvo je u prethodnih šest godina za pristane opredelilo ukupno 327,9 miliona dinara”, navela je ministarka, piše u saopštenju.

Perović je ocenio da će Memorandum umnogome unaprediti nautički turizam u Srbiji, budući da je njime prepoznat značaj izgradnje i otvaranja novih međunarodnih putničkih pristaništa i marina.

“Srbija je zemlja velikih nautičkih potencijala i saradnja sa Ministarstvom doprineće tome da oni budu vidljiviji i dostupniji turistima. U narednom periodu zajednički ćemo intenzivno raditi na planiranju i poboljšanju turističke infrastrukture. Marine i međunarodna putnička pristaništa upotpuniće nautičku ponudu Srbije”, kaže Perović.

Prema njegovim rečima aktivnosti Agencije će biti usmerene ka planiranju kapitalnih i prioritetnih projekata i njihovoj realizaciji.

“Uvereni smo u to da će razmena znanja, iskustva i informacija sa Ministarstvom biti od ključnog značaja da se, nakon više decenija, u potpunosti iskoriste turistički potencijali Dunava i Save”, predočio je on.

Perović i Matić su ocenili da će se kroz saradnju dveju institucija efikasnije realizovati projekti u oblasti nautičkog turizma.

Izgradnja i otvaranje novih međunarodnih putničkih pristaništa i marina doprineće razvoju lokalnih samouprava i povećanju ukupnih prihoda od turizma u Srbiji.

Energetski portal

Sove – najbolji „saradnici“ poljoprivrednika i žrtve rodenticida

Foto: Daniel Zupanc
Foto-ilustracija: Pixabay

Krupne oči, nečujno krstarenje nebom i oštre kandže – sove su predatori specijalizovani za hvatanje glodara koji zadaju muke poljoprivrednicima. Ipak, u želji da se otarase štetočina, poljoprivrednici koriste otrove ne znajući da tako ugrožavaju opstanak svojih prirodnih saradnika koji, nakon što pojedu otrovanog miša, umiru danima, pa čak i nedljama.

Samo jedna sova za noć može uhvatiti do 12 miševa, a kako pojedine vrste love u grupama, njihova efikasnost time je veća, kažu stručnjaci za ove ptice.

Udruženje za zaštitu sova „The Barn Owl Trust“ objašnjva da rodenticidi funkcionišu kao antikoagulanti odnosno sprečavaju zgrušavanje krvi. Sova koja pojede tek otrovanog miša (što se, nažalost, često dešava) u organizam unosi letalnu dozu otrova koji je zatim polako i bolno ubija.

Stoga bi svaki poljoprivrednik, pre nego što posegne za rodenticidima, trebalo da se zapita da li je moguće da na svoje imanje privuče sove koje će vrlo rado obavljati posao „noćnog čuvara“ useva.

Za prisustvo ovih ptica tokom dana nećete ni znati jer su većinom aktivne isključivo noću, a sve što teba je da im obezbedite skriveno mesto na kome će se gnezditi i vodu koja im je uvek dostupna. Poželjno je da, pre nego što „uposlite“ ove predatore, zapušite rupice u koje se glodari mogu zavući i u dvorište na otvorenom postavite hranilicu sa semenkama koja će služiti kao mamac za glodare.

Milena Maglovski

Emisija sumpor-dioksida iz srpskih termoelektrana veća nego u celoj EU

Foto-ilustracija: Pixabay

Emisija sumpor-dioksida iz srpskih termoelektrana na ugalj je 2020. godine bila veća nego emisije iz svih termoelektrana u Evropskoj uniji, navodi se u izveštaju mreže CEE Benkvoč (CEE Bankwatch Network) i Centra za istraživanje energetike i čistog vazduha.

Procenjuje se da je tokom protekle tri godine zbog zagađenja vazduha iz elektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu umrlo 19.000 ljudi, a od toga je 12.000 smrtnih slučajeva uzrokovano prekoračenjem zakonski obavezujućih limita.

Ukupne emisije sumpor-dioksida (SO2) iz 18 termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu 2020. bile su 2,5 puta veće od emisija iz 221 postrojenja u celoj EU, navodi se u izveštaju “Uskladiti ili zatvoriti”, objavljenom 7. septembra.

Srpske termoelektrane su imale najveće emisije SO2 – 6,1 puta veće od dozvoljenih, što je znatno više nego 2019, kada su bile 5,6 puta veće.

Najveći zagađivač bila je termoelektana Ugljevik u BiH, a zatim Kostolac B1 i B2 u Srbiji. Ta postrojenja su emitovala skoro 12 puta više od dozvoljenih vrednosti SO2, uprkos tome što su imali ugrađenu opremu za odsumporavanje.

Autori izveštaja su pozvali vlasti u Srbiji da “hitno objasne javnosti” zašto oprema za odsumporavanje u termoelektrani Kostolac B nije radila više od tri godine i apelovala da se zaustavi izgradnja TE Kostolac B3, “barem dok ne postane jasno da li postoji problem sa tehnologijom za kontrolu zagađenja životne sredine koju ugrađuje kineska kompanija CMEC”.

“Pad emisija se možda očekivao 2020. godine zbog smanjenja ekonomske aktivnosti kao posledice pandemije kovida-19. Međutim, to je bilo daleko od istine. Za termoelektrane obuhvaćene NERP-om u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Srbiji i na Kosovu, emisije su se povećale a ne smanjile”, ističe se u izveštaju i dodaje da su 2018. i 2019. godini termoelektrane emitovale su oko šest puta više SO2 nego što je dozvoljeno.

Postrojenja su emitovala i oko 1,6 puta više praškaste materije nego što je dozvoljeno tokom sve tri godine između 2018. i 2020. godine.

Samo emisije oksida azota i dalje su bile ispod zbira maksimalnih emisija za zemlje za 2020. godinu – 90 odsto od dozvoljenih, navodi se u izveštaju.

Zbog ukupnih emisija iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu bilo je skoro 19.000 smrtnih slučajeva od 2018. do 2020. godine, od čega je 10.800 bilo u zemljama EU, 6.500 na Zapadnom Balkanu, a ostatak u drugim regionima.

Ukupne emisije termoelektrana prouzrokovale su troškove između 25,3 milijarde i 51,8 milijardi evra, a procenjuje se da su troškovi zbog prekoračenja emisija 2020. godine iznosili između 6 i 12,1 milijardi evra.

Autori izveštaja istuču da EU, kao uvoznik električne energije iz zemalja Zapadnog Balkana, snosi ne samo veliki deo zdravstvenih troškova nastalih zbog proizvodnje električne energije iz uglja u regionu, već i deo odgovornosti.

Od 2018. do 2020. godine Zapadni Balkan je izvezao 25 TWh električne energije u EU, što iznosi 8 odsto ukupne proizvodnje električne energije iz postrojenja na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

“Na taj način EU igra značajnu ulogu u održavanju proizvodnje električne energije iz uglja u regionu”, navodi se u izveštaju.

Lauri Millivirta, vodeća analitičarka u Centru za istraživanje energije i čistog vazduha, navela je da EU mora pomoći zemljama Zapadnog Balkana da prevaziđu ugalj oporezivanjem uvoza električne energije na bazi fosilnih goriva i osiguravanjem efikasne primene Ugovora o energetskoj zajednici.

“Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU ignorišući propise o kontroli zagađenja. Da bi se izbegla ova vrsta flagrantnog nepoštovanja, sprovođenje Ugovora o energetskoj zajednici mora biti prioritet. Evropska komisija i vlade zemalja EU moraju uvesti efikasne kazne”, oceila je Joana Ciuta, energetska koordinatorka za Zapadni Balkan u mreži CEE Benkvoč.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs

Kako je Mercedes Benz ostvario Švarcenegerov san

Foto: Mercedez Benz (Promo)
Foto: Mercedez Benz (Promo)

U moju odbranu, svakome je dovoljno par milisekundi da postane zaljubljenik famozne mercedesove G-klase iliti G-vagena, pa se nadam da ću svojim pisanijem odati utisak osednutosti naprednom tehnologijom, ali ne i skupim kolima.

Jer, kada već pričamo o ceni, najviše što mogu da očekujem jeste da, kao pravi čudak, omirišem kožna sedišta “vagena” čiji se vlasnik parkirao da kupi cigarete i sačekam ga tek da čijem prepoznatljivo “klik” kada zatvori vrata.

Zna se ko sedi za volanom ovih ikoničnih terenaca – Kristijano Ronalno, (ne)slavne sestre Kardašijan i verovatno najistaknutiji fan G-klase, Švarceneger!

Ruku na srce, možete li da zamislite terminatora kako vozi nešto drugo do G-klasu (ili eventualno Ladu Nivu, mada o tome drui put)?

E pa vidite, Švarci je na svetskoj premijeri aktuelne generacije modela G-klase  2018. dobio obećanje od tadašnjeg predsednika upravnog odbora ove autokompanije da će se na tržištu pojaviti potpuno električna verzija pomenutog luksuznog terenca.

I pogađate – terminatorov san postao java! Na ovogodišnjem sajmu automobila u Minhenu premijerno je prikazan koncept EQG koji predstavlja uvertiru za potpunu elektrifikaciju G-klase kojoj Mercedes Benz teži do kraja decenije.

Kažu da dobre stvari ne treba menjati, pa je već na prvi pogled jasno da je EQG električni rođak modela G-klase sa SUS motorima. Robustan dizajn i pogon na sva četiri točka sa pravom ga svrstavaju u terence sa visokim performansama, mada ga od dosadašnjih modela izdvajaju svetleće linije koje naglašavaju njegov električni karakter.

Pogledajte kako izgleda EQG, predstavljen pod sloganom “Jači od vremena” budući da se G-klasa, koja je odavno postala zaštitni znak dobrostojeće gospode, proizvodi još od 1979. godine (mada je Lada Niva, dve godine stariji terenac, u fazonu: pridrži mi pivo dok ti pokažem ko je jači od vremena). Uživajte!

https://www.youtube.com/watch?v=WxEx5z55CDg

Milena Maglovski

Mostar dobio prvu javnu punionicu električnih automobila

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Iza Gradske skupštine Grada Mostara postavljena je dvostrana punionica električnih automobila koja bi nejverovatnije iduće nedelje trebalo da bude puštena u rad.

Menadžer koordinator za energetsku efikasnost Mostara Darko Knezović u izjavi za Fenu rekao je da dvostrana punionica znači da se dva električna vozila mogu puniti u isto vreme, a takođe se mogu puniti električni bicikli i skuteri.

”Instalirana punionica je snage dva puta 22 kW, tip utičnice model 3. Probni rad je napravljen i zatražili smo elektroenergetsku saglasnost i mislimo da bi iduće nedelje mogla krenuti sa radom”, rekao je Knezović.

On napominje da je vlasnicima električnih automobila u Bosni i Hercegovini trenutno dostupno svega nekoliko javnih punionica, a ova će biti prva takva u Mostaru. Korišćenje punionice u početku će biti besplatno, a planirano je da se postepeno krene sa naplatom.

Procenjena vrednost projekta je preko 17.000 evra (35.000 KM), a sredstva su obezbedili Fond za zaštitu životne sredine Federacije BiH i Grad Mostar.

Glavni cilj projekta je smanjenje emisije štetnih gasova iz saobraćaja kroz uvođenje novih tehnologija i vozila na ekološki prihvatljiv pogon u Mostaru i šire.

”Vodeći zagađivači vazduha su konvencionalna vozila s unutrašnjim sagorevanjem, a taj problem je posebno primetan u središnjoj gradskoj zoni gde veliki broj automobila, autobusa i kamiona emituje velike količine štetnih gasova”,  istakao je Knezović.

On je dodao da su glavni razlozi što još uvek ne srećemo dovoljo električnih automobila na ulicama visoka cena vozila, ograničen domet baterije i nedostatak javnih punionica.

Izvor: Bljesak.info

Raspisan Javni poziv za dodelu sredstava za ugradnju solarnih panela na porodičnim kućama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve smo bliži izgradnji solarnih elektrana na krovovima porodičnih kuća koje bi mogle da nam obezbede, uz povoljne uslove, dobar deo električne energije. Naravno, čistiji vazduh predstavlja možda najvažniju korist za čitavu zajednicu.  

Nakon najave Ministarstva rudarstva i energetike da će se finansirati aktivnosti i mere unapređenja efikasnog korišćenja energije u 2021. godini, raspisan je  Javni poziv za dodelu sredstava za finansiranje programa energetske sanacije porodičnih kuća, koji će činiti pojedinačni projekti energetske sanacije porodičnih kuća putem ugradnje solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe, koje sprovode jedinice lokalne samouprave kao i gradske opštine, a u cilju ostvarivanja uštede energije i njenog racionalnog korišćenja, te smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Iz poziva naročito izdvajamo informaciju o udelu finansiranja. Naime, građani bi trebalo da pokriju  minimalno 50% vrednosti pojedinačnog projekta energetske sanacije porodičnih kuća. Preostali iznos obezbeđuju lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike.

  • Pravo na podnošenje prijava imaju jedinice lokalne samouprave i gradske opštine.
  • Datum objavljivanja u dnevnom listu „Politika” 3. septembar 2021. godine.
  • Rok za podnošenje prijava je 1. oktobar 2021. godine do 15 časova. Prijave treba da pristignu na pisarnicu Ministarstva rudarstva i energetike, Nemanjina 22-26, Beograd i budu overene pečatom prijema do 15 časova, 1. oktobra 2021. godine.
  • Odluka o izboru Programa biće objavljena na internet stranici Ministarstva.
  • Za informacije u vezi Javnog poziva možete se obratiti na elektronsku adresu: fondpaneli@mre.gov.rs 
  • Sva pitanja i odgovori biće objavljeni na internet stranici Ministarstva.

Više o javnom pozivu saznajte OVDE.

Obrazce za prijavu pronađite OVDE.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Početkom oktobra potpisivanje prvih ugovora sa lokalnim samoupravama za solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike početkom okotobra će potpisati prve ugovore sa gradovima i opštinama, a oni će nakon toga raspisatu dva Javna poziva, najavila je ministarka Zorana Mihajlović.

Ona je podsetila na to da je 3. septembra raspisan Javni poziv za dodelu subvencija za solarne panele, pomoću kojih će računi za električnu energiju biti višestruko manji.

Mihajlovićeva je rekla da je procedura ista kao za dodelu subvencija za zamenu stolarije i da je sledeći korak na jedinicama lokalne samouprave, navodi se u saopštenju.

„Početkom oktobra će Ministarstvo potpisati ugovore sa gradovima i opštinama, koji će posle toga raspisati dva javna poziva, ka kompanijama koje će ugrađivati solarne panele i ka građanima. Realno je da početkom novembra imamo prve ugovore sa građanima. I za ovaj projekat polovinu novca daje država, odnosno Ministarstvo i lokalne samouprave, a 50 odsto plaćaju građani“, rekla je ona. 

Mihajlovićeva je istakla da je procedura, u odnosu na raniji period, maksimalno pojednostavljena, kao i da se investicija isplati za sedam do osam godina.

„Prosečno domaćinstvo u Srbiji troši oko 400 kilovat-sati mesečno, sa računom od oko 3.500 dinara. Jedan solarni panel od pet kilovata može da proizvede oko 430 kilovat-sati, njegova cena je 4.000 evra, a polovinu novca daje država. To znači da se isplati za sedam do osam godina, a rok trajanja panela je 25 godina, pritom će građani mesečno plaćati samo fiksne troškove koji su oko 700 dinara. Drugi bitan deo je da nema administrativnih procedura. Ranije je bilo potrebno i više od 20 koraka i procedura, čekalo se od šest meseci do godinu dana. Mi smo sve sklonili. Kada se instalira sistem, potpiše se ugovor sa snabdevačem, distribucija je dužna da ga u roku od pet dana poveže na mrežu. Nema šaltera, nema čekanja, nema birokratije“, objašnjava ministarka.

Energetski portal

Novi Sad – Akcija uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Formiranje divljih deponija na teritoriji Novog Sada predstavlja jedan od izazova u oblasti zaštite životne sredine koji ovah grad pokušava da reši, kako redovnim uklanjanjem i merama prevencije njihovog stvaranja, tako i jačanjem svesti i edukacijom građana o pravilnom postupanju sa otpadom.

Grad Novi Sad – Gradska uprava za zaštitu životne sredine i Javno komunalno preduzeće ”Čistoća”, u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine, pokrenuli su kampanju uklanjanja divljih deponija i čišćenje javnih površina na teritoriji Novog Sada, navodi se na sajtu grada.

U okviru ove akcije do sada je uklonjeno nekoliko divljih deponija u Veterniku kod groblja, u Futogu u Ulici Sonje Marinković, u Petrovaradinu kod „Pobede“. U planu je uklanjanje divljih deponija koja se nalaze na lokaciji Temerinski put br. 100 – kod „Gasne stanice“ i Ulici Majke Jugovića – kod ”Malog Beograda”.

Kako je najavljeno 8. septembra 2021. godine biće uklonjene divlje deponije na lokaciji Čerevićka skela, a 9. septembra u Kaću, na lokaciji u Ulici Moše Pijade – ugao sa Ulicom Stefana Nemanje.

Deo sredstava za realizaciju ove akcije u iznosu od 5.092.584 dinara obezbedilo je Ministarstvo zaštite životne sredine za uklanjanje divljih deponija na sedam različitih lokacija  u Kaću.

Osim uklanjanja divljih deponija, cilj akcije je i da se podigne svest građana da otpad ne odlažu na divlje deponije, već da ga odlažu na za to propisana mesta.

Energetski portal

OIE i poljoprivreda – spoj koji garantuje uspeh

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)

Obnovljivi izvori energije (OIE) uskoro će postati neizostavna komponenta savremenih poljoprivrednih gazdinstava širom sveta, a to je model koji bi i domaći poljoprivrednici trebalo da slede kako bi ostvarili maksimalne uštede i efikasnu proizvodnju.

Iako je oblast zelene energije u našoj zemlji još uvek relativno nova i za mnoge potpuno strana, novi zakoni i brojni podsticajni programi stvaraju povoljnu atmosferu za razvoj projekata OIE.

U želji da edukuje zainteresovane poljoprivrednike o načinima kako da spoje poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju čiste električne energije, EU info mreža je organizovala vebinar pod nazivom „Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost u poljoprivredi“ gde su stručnjaci iz pomenutih oblasti pokrili sve relevantne teme vezane za poljoprivredu i OIE.

Jedan od učesnika vebinara, projektni menadžer delegacije EU u Srbiji Boris Ilijevski, istakao je da su mogućnosti poljoprivrednika, kada je reč o realizaciji projekata obnovljivih izvora energije na njihovim gazdinstvima, mnogo veće nego što je to slučaj sa urbanim sredinama. Ipak, to će ih, kako kaže, staviti na „slatke muke“ jer nije lako odabrati pravi spoj obnovljivih izvora koji će dati najbolje rezultate.

Danijela Isailović, menadžerka Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, savetuje da za početak to budu solarni paneli jer svaki poljoprivrednik lako može realizovati malu solarnu elektranu za svoje potrebe. Za to mu čak nije potrebna posebna parcela, već se solarni paneli mogu nalaziti na istom zemljištu na kome se nalaze zasadi pružajući tako biljkama hlad i smanjujući potrošnju vode.

Ilijevski je dodao da će Evropska unija kroz IPARD program plasirati sredstva opredeljena za realizaciju akcionog plana Zelene agende na koju se obavezala Srbija, kako bi Evropa do 2050. godine postala klimatski neutralan kontinent.

Dobar odnos sa lokalnom zajednicom

Kako objašnjava Danijela Isailović, za uspešnu realizaciju projekata OIE na poljoprivrednim parcelama ključan je dobar odnos sa lokalnim zajednicama.

Navodeći primere izgradnje vetroparkova u Srbiji, ona je istakla da je saradnja sa lokalnim stanovništvom uvek bila prioritet, te da su organizovane brojne prezentacije na kojima su meštani bili detaljno upoznati sa svim koracima u procesu izgradnje, ali i benefitima koje će oni, i čitavo čovečanstvo, imati.

„Mi se bavimo lokalnim stanovništvom najpre profesionalno, a onda to preraste u privatan odnos i druženje. Važno je da osećaju da su i oni deo projekta“, navela je Isailović dodajući da sa MHE, koje su naišle na snažan otpor stanovništva, to nije bio slučaj već da su meštani sa investitorima bili upoznati tek kada su došli da postave cevi.

Biogasne elektrane – kao stvorene za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Pixabay

Poznato je da bavljenje poljoprivredom uvek podrazumeva izvestan otpad – bilo da su to žetveni ostaci, fekalije od životinja ili ostaci od proizvodnje hrane, kao što je surutka.

Sa biogasnim elektranama ostataka nema jer se sve može iskoristiti za proizvodnju električne i toplotne energije, kaže Luka Naglić, tehnički ekspert za GEFF program.

On objašnjava da, iako je ova tehnologija još uvek prilično skupa u našoj zemlji jer dostiže nekoliko miliona evra, udruživanjem više gazdinstava i lokalnih preduzeća, moguće je realizovati ovakav projekat.

Govoreći o principu po kome rade pomenute elektrane, Naglić kaže da sav organski otpad tretiraju bakterije koje izazivaju fermentaciju, a od nastalih gasova se u procesu dalje prerade dobija metan. Čak se ni ostatak organskog otpada ne baca jer on predstavlja visokokvalitetno organsko đubrivo koje može zameniti mineralna đubriva, a uz to je i besplatno, ističe Naglić.

Milena Maglovski

Ulaganje u nove i postojeće kapacitete koji koriste OIE u Malom Zvorniku

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto: Opština Mali Zvornk

Prilikom obilaska rekonstruisane Hidroelektrane “Zvornik” i nove toplane na biomasu, ministarska rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da su prioriteti Ministarstva ulaganje i podrška kapacitetima koji za proizvodnju električne i toplotne energije koriste obnovljive izvore.

„Toplana u Malom Zvorniku, zajedno sa toplanom koja se gradi u Priboju, biće prve u Srbiji koje koriste biomasu kao energent. Toplana će 1. oktobra početi sa probnim radom kako bi bila spremna za predstojeću grejnu sezonu, tokom koje će građanke i građani Malog Zvornika imati grejanje 24 časa, ali, što je podjednako važno, neće biti gubitaka na mreži i imaćemo zdraviju životnu sredinu”, rekla je ministarka.

Ona je, kao drugu važnu stvar, navela rekonstrukciju hidroelektrane koja će, osim većeg proizvodnog kapaciteta i instalisane snage, imati i produžen vek trajanja za dodatnih 40 godina.

„Ovo zaista jeste primer dobre prakse. Za četiri godine podigli smo snagu, efikanost i pouzdanost. Dobili smo novu mašinsku i elektronsku opremu i produžili rad Hidroelektrane Zvornik“, istakao je Vladimir Marković, pomoćnik direktora EPS-a.

Vladan Krasavac, načelnik Mačvanskog okruga, zahvalio je na podršci u realizaciji projekata koji se realizuju na teritoriji svih opština.

„Usvajanjem seta zakona, Ministarstvo je definisalo novu energetsku politiku i stvorena je osnova da sve lokalne samouprave imaju pomoć i korist, od izgradnje novih toplana, mapiranja Bogatića i Vladimiraca na evropsku energetsku mapu kada su u pitanju geoteramlni izvori i idemo ka tome da budemo prvi zeleni okrug“, rekao je Krasavac.

Energetski portal