Home Blog Page 524

Otvoren 17. Šumadijski sajam poljoprivrede

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Na najvećoj jesenjoj smotri agrara u Šumadiji predstavlja se preko 100 izlagača biljne i stočarske proizvodnje, a najveći deo izložbenog prostora ispunila su stočna grla, mehanizacija, oprema i alati za poljoprivredu, navodi se na sajtu Grada Kragjevca.

Uz bogat prateći program, koji čine stručna predavanja i tribine o aktuelnim temama iz oblasti poljoprivrede, tokom četiri sajamska dana biće održane i tradicionalne izložbe stoke i sitnih životinja.

“Prošle godine sajam poljoprivrede nije organizovan, jer je u hali sajma bila privremena kovid bolnica, tako da smo se svi uželeli, a najviše zaposleni u Šumadija sajmu koji su tada bili onemogućeni da rade svoj posao”, rekao je gradonačelnik Nikola Dašić.

On je dodao da je ova sajamska manifestacija od velikog značaja za domaće poljoprivrednike jer su upravo takva mesta svuda u svetu ključna za  povezivanje ljudi i prenos znanja.

Važno je, ističe Dašić, da proizvođači međusobno razgovaraju i razmenjuju iskustva kako bi naučili nešto novo.

“Konačno smo krenuli u tom pravcu, kako se to svuda radi na svetu a ne onako kako su radili naši preci, nego kako nuka nalaže. Jako je bitno da naši mladi koji nasleđuju te poslove budu obrazovani u tom pravcu. Ne postoji ništa drugo kao razlog zbog čega bi prinos po hektaru ili po aru zemlje bio manji ovde nego u Holandiji. Naprotiv, naša zemlja je bolja, ima više sunčanih dana, uslovi su takvi da mi samo uz primenu pravih agrotehničkih mera, uz pravilnu strategiju i uz pomoć države i grada, možemo da dajemo najbolje rezultate”, poručio je gradonačelnik.

Državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Velimir Stanojević najavio je sličan sajam u Kruševcu za deset dana i dodao da je veoma važno što lokalni poljoprivrednici mogu da vide najsavremeniju mehanizaciju i rasnu kvalitetnu stoku, ali i šta su njihovi zemljaci i komšije postigli u oblasti prerade voća i povrća.

“U Šumadiji je centar vinogradarsko vinarske porizvodnje. Od Oplenca do Levča, imamo niz dobrih vinarija, a mi kao Ministarstvo poljoprivrede potenciramo više nivoe prerade, to ćemo raditi i ubuduće. Za velike proizvođače odnosno prerađivače tu su IPARD mere a za mala seoska gazdinstva, podsticaji iz nacionalnog budžeta”, rekao je Stanojević.

Energetski portal

 

Od danas prijavljivanje za subvencije za solarne panele

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović najavila je da će danas biti raspisan Javni poziv za subvencionisanje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

“Program će se sprovoditi po istom modelu kao i kad smo imali Javni poziv za zamenu stolarije, što znači da 50 odsto novca obezbeđuju jedinice lokalne samouprave i Ministarstvo, a 50 odsto plaćaju sami građani. Očekujem da u narednih mesec, do mesec i po dana, građani mogu da potpišu prve ugovore sa jedinicama lokalnih samouprava”, rekla je Mihajlovićeva, navodi se u saopštenju.

Potpredsednica Vlade je dodala da je planirano da do kraja godine bude raspisan još jedan Javni poziv za zamenu stolarije, a da će u narednoj godini biti nekoliko Javnih poziva za subvencionisanje ugradnje solarnih panela.

“Ne postoji nijedan razlog da ne koristimo zelenu energiju i da ne učinimo sve da budemo efikasniji u korišćenju električne i toplotne energije, a javni pozivi upravo treba da doprinesu tom cilju. Hoćemo da vidimo u narednih nekoliko godina na krovovima zgrada i kuća više solarnih panela i da više koristimo zelenu energiju”, kaže ministarka.

Energetski portal

Kako ljubav ozelenjava Firencu

Foto-ilustracija: Unsplash (Noah Buscher)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Korner)

Oni, kojima je dosadilo da voljenim osobama daruju cveće, bombonjere i druge odavno ustaljene poklone, svoju ljubav sada mogu da iskažu na jedan potpuno originalan način – sadnjom drveta.

U nameri da smanji koncentraciju ugljen-dioksida u gradu, ali i da uključi stanovništvo u borbu protiv klimatskih promena, Firenca je uvela inicijativu “Donirajte drvo” koja građanima omogućava da doniraju jedno ili više stabala i posvete ga onima koje vole, navodi se u saopštenju Grada.

Donator snosi troškove kupovine stabla i materijala neophodnog za sadnju, dok Grad preuzima troškove sadnje, daljeg održavanja ili zamene ukoliko je potrebno.

Firenčani, koji na ovaj način žele da čestitaju rođenje deteta ili obeleže neki važan datum, za svako drvo treba da izdvoje 150 evra. Nakon toga elektronskom poštom bivaju obavešteni da je drvo posađeno, a u poruci se nalaze i pojedinosti vezane za stablo kako bi njegov donator mogao da ga locira i prepozna.

Uvek se čeka najpovoljniji period godine za sadnju u zavisnosti od vrste drveta, pa će neki donatori morati da pričekaju do sedam meseci pre nego što njihovo stablo postane deo drvenog nasleđa Firence.

Međutim, ovo nije jedina mera kojom glavni grad Toskane nastoji da poboljša kvalitet života građana i smanji ugljenični otisak. Kako je saobraćaj i ovde jedan od glavnih izvora aerozagađenja, nedavno su prihvaćena dva nova projekta proširenja biciklističkih staza u koje je uloženo blizu 1,2 miliona evra, piše Ekovjesnik.

Milena Maglovski

Hodanje kao novi obnovljivi izvor energije

Foto-ilustracija: Unsplash ( Neven Krcmarek)
Foto-ilustracija: Unsplash ( Neven Krcmarek)

Ako već do sada niste izdvojili novac za dotrajali parket koji vas godinama nervira svojim škriputanjem, pričekajte još malo jer će se na tržištu uskoro pojaviti drveni pod koji proizvodi struju!

Iako mi se, kao nekome čije komšije u stanu iznad neobjašnjivo mnogo hodaju, ne dopada ideja da se dokopaju strujoproizvodećeg parketa, moram priznati da je izum, koji je glavna tema ovog bloga, vredan svake pažnje.

Istraživači sa Tehnološkog instituta u Cirihu predstavili su drveni pod koji se sastoji od dve ploče u čijem središtu se, kao u sendviču, nalaze elektrode.

Poznat vam je čuveni „eksperiment“ sa naelektrisanim balonom kojim smo bili fascinirani kao klinci? Ovaj izum funkcioniše po sličnom principu: kada se ploče spajaju i rastavljaju dok po njima hodamo, postaju statički naelektrisane što je fenomen poznatiji kao triboelektrični efekat.

Ipak, drvo je prilično triboneutralan materijal, a kako bi uvećali efikasnost ovog neobičnog parketa, istraživači su jednu unutrašnju površinu presvukli silokonom koji ima tendenciju da prima elektrone, a drugu površinu nanokristalima koji su skloni gubljenju elektrona.

Na ovaj način uvećana je efikasnost za 80 odsto, a ovaj pod, iako neće biti dovoljan da pokrije vaše dnevne potrene za strujom, moći će da napaja sijalice i male kućne uređaje.

Ideja je da parket koji generiše struju postane sastavni deo pametnih kuća i zgrada budući da su svi materijali jeftini i u velikoj meri održivi, a pre nego što dođe do masovne proizvodnje, naučnici će dodatno usavršiti ovaj prototip.

Oni koji su mislili da drvo može da proizvede električnu energiju samo kada se zapali i nikako drugačije, grdno su se prevarili – drvo će tek pokazati svoj potencijal u eri obnovljivih izvora energije. A najbolje od svega je što ne moramo da se odreknemo tog toplog i mirisnog materijala koji svaku kuću čini domom, čak i sada kada sazreva najmodernija tehnologija.

Milena Maglovski

Ministarstvo zaštite životne sredine – Uskladiti poslovanje sa ekološkim standardima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

Republički inspektori zaduženi za ekologiju intenzivno kontrolišu privredne subjekte kako bi proverili da li prekoračuju dozvoljeni nivo zagađujućih materija. Kako objašnjava Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, inspektori su od 27. do 31. avgusta uradili vanredne kontrole i obišli su 10 preduzeća u Srbiji.

“U skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha, kontrolom su ustanovljene nepravilnosti samo u ciglani „Fantini Scianatiko“ u Mihajlovcu, koje su prouzrokovane nedovoljnim ulaganjem u opremu”, kaže ministarka.

Ona je uputila zahtev svim privrednim subjektima da u najkraćem roku usklade svoje poslovanje sa svim standardima zaštite životne sredine jer je to u interesu i privrede i građana.

“Već sam apelovala na kompanije, pri čemu većina njih sada to poštuje i ima svest o zaštiti životne sredine, tako što održava opremu koja smanjuje emisije zagađujućih materija u vazduh, redovno radi remont, a neke čak ulažu i u novu opremu. Tokom kontrole kompanije „Eliksir Zorka – Mineralna đubriva“ iz Šapca, koja već uspešno sprovodi projekat za unapređenje prečišćavanja gasova, inspektori su utvrdili da je emisija zagađenja u dozvoljenim granicama”, rekla je Vujović, navodi se u saopštenju.

U kompanijama „Lafarž BFC“ iz Beočina, „Zorka keramika“, „Vukocem“, „Aksinta“ i „Oblak internacional“ iz Šapca, Valjaonici bakra iz Sevojna, Ciglani IGM Mladost iz Leskovca nisu uočene nepravilnosti.

Ministarka je podsetila na to da su odnedavno u nadležnosti Republičke inspekcije za zaštitu životne sredine i postrojenja za sagorevanje, čija je snaga manja od 50 kWth, što je ustanovljeno novim izmenama Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija.

Prema njenim rečima, budući da se veliki broj pritužbi građana odnosi na male zagađivače, Uredbom su i oni obuhvaćeni, tako da će i njihovi procesi rada biti predmet kontrole.

Ministarstvo ulaže velike napore kako bi se, kroz usklađivanje propisa i različite projekte efikasnije rešavao ovaj problem, istakla je Vujović.

Kvalitet vazduha je apsolutni prioritet i zato nastavljamo da radimo još brže kako bismo generacijama koje dolaze obezbedili čistiju budućnost”, poručila je Vujović.

Energetski portal

Poljoprivreda ostvarila izvoz od 1,98 milijardi evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Hulsey)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

Srbija je u poslednjih šest meseci zabeležila izvoz u poljoprivredi i prehrambenoj industriji vredan 1,98 milijardi evra, što je 13,9 odsto više u odnosu na rekordnu 2020. godinu, navodi se u saopštenju Vlade.

Prema rečima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića izvoz u 2010. godini iznosio je približno 1,08 milijardi dolara, što je dva i po puta manje nego sada.

Ipak, kako dodaje, postoje problemi u poljoprivrednom sektoru, pre svega u mlečnom i tovnom govedarstvu, ali da se ove grane trude da intervencijama države neutrališu negativne efekte na tržištu.

Nedimović je, govoreći o aktuelnim podsticajima, rekao da se upravo završava konkurs za nabavku mehanizacije neophodne iz, navodeći da su rezultati konkursa objavljeni i da je u toku žalbeni rok, te da će za nedelju dana biti objavljeni konačni rezultati konkursa.

Od je podsetio da je u toku konkurs „50:40:10“ za stočare, koji podrazumeva da poljoprivrednik dobija unapred odobrena sredstva na osnovu projekta i to tako da pola sredstava dobija bespovratno, 40 odsto se finansira iz kredita banke u kojoj poljoprivrednik ima račun registrovanog gazdinstva i pod uslovima te banke, a samo 10 odsto treba da ima ličnog učešća.

Najavio je i da će uskoro uslediti konkurs za ratare, ocenivši da ove mere itekako znače poljoprivrednicima.

Energetski portal

Ugrožena trećina svih vrsta drveća u svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko trećine svih vrsta drveća u svetu je pod pretnjom nestajanja, upozorava studija o “Stanju drveća u svetu” koju je objavila humanitarna organizacija “Botanical gardens conservation international” (BGCI).

Od 58.497 vrsta drveća, koliko je obuhvaćeno studijom, zaključeno je da je 30 odsto (17.500) pod pretnjom izumiranja, a još sedam odsto je “moguće pod pretnjom”. Nedostaju podaci o proceni 21 odsto vrsta, a za nešto više od 40 odsto smatra se da više nisu u opasnosti.

Krčenje šuma da bi se napravio prostor za poljoprivredu predstavlja najveću pretnju po drveće. Čak i rasprostranjeno drveće poput magnolije spadaju u najugroženije vrste, a nisu poštedjeni ni hrast,  javor i ebonovina.

Smatra se da su ukupno 142 vrste nestale, a da je 440 vrsta na putu da nestane, kao i da manje od 50 vrsta drveća postoji u divljem stanju u svetu.

“Brojne vrste su na ivici nestajanja, neke imaju samo po jedan živi primerak”, rekao je Žan-Kristof Vie, generalni direktor fondacije Franklinija, sa sedištem u Švajcarskoj, prilikom predstravljanja izveštaja.

On je rekao da je i dalje šokanatan nivo uklanjanja šuma, iako drveće igra vitalnu ulogu u prirodi, pruža stanište za brojne biljne i životnijske vrste, apsorbuje ugljen-dioksid i daje sastojke za neke lekove.

Najveći udeo ugroženih vrsta je u tropskim oblastima Afrike, posebno na Madagaskaru i Mauricijusu gde je 59 odnosno 57 odsto vrsta u opasnosti.

“Vrste drveća koje su evoluirale milionima godina prilagodjavajući se klimatskim promenama, ne mogu da prežive lavinu ljudskih pretnji”, upozorio je Žan-Kristof Vie.

Šumski ekosistemi mogu da nestanu kada su izloženi brojnim pretnjama, kao što su požari, eksploatacija šuma i rasparčavanje staništa što može da dovede do nagle ekološke promene, navodi se u izveštaju.

Vie smatra da je restauracija šuma najbolji način borbe protiv klimatskih promena.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Novi izveštaj WWF-a: Održiva budućnost moguća je bez hidroenergije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Po prvi put, sada možemo da ispunimo globalne klimatske i energetske ciljeve, a da pri tome ne ugrožavamo preostale svetske reke slobodnog toka za hidroenergiju. Ipak, novi izveštaj WWF-a pokazuje da se mnoge zemlje pridržavaju zastarelih planova za izgradnju hidroenergetskih brana, koje bi ugrozile različite dobrobiti koje reke slobodnog toka pružaju ljudima i pogoršale globalnu krizu u prirodi, iako sada postoje bolje alternative za obnovljive izvore energije.

Objavljeno uoči ovogodišnjeg Svetskog kongresa hidroenergije, izveštaj „10 Rivers in Risk“ detaljno opisuje pretnju koju planirane brane predstavljaju nekim od najprepoznatljivijih reka širom sveta – od velikih, tropskih reka poput Iravadija, Mekonga, Tapahosa i Sepika, do poslednje glečerske reke slobodnog toka u Alpima, Vjose, poslednje divlje reke u Evropi, i reka koje su žila kucavica svetski poznate delte Okavango i migracije gnua Mara.

Prirodni tok vode, sedimenata i hranjivih materija niz ove reke ključan je za proizvodnju hrane i egzistenciju više od 80 miliona ljudi te stabilnost nekih od velikih svetskih delta, istovremeno održavajući izuzetnu raznovrsnost vrsta kako u vodi, tako i izvan nje.

Moramo drastično da povećamo proizvodnju energije iz obnovljivih izvora kako bismo se uhvatili u koštac sa klimatskim promenama i do 2050. godine stvorili svet sa nultim neto emisijama, ali to ne možemo da učinimo na račun reka, ljudi i prirode. Zemlje moraju da iskoriste priliku stvorenu obnovljivom revolucijom i da izaberu obnovljive izvore energije sa manjim uticajem na prirodu, poput sunca ili vetra”, rekao je Stjuart Or, voditelj programa slatkovodnih voda WWF-a.

Pregrađivanje ovih kultnih reka, kao i mnogih drugih širom sveta, trošak je koji zemlje više ne moraju da plaćaju. Sada mogu da razviju električne mreže sa niskom emisijom ugljenika, nižim cenama i sa manjim uticajem na prirodu i ljude”, dodao je Or.

Ipak, uprkos niskim cenama proizvodnje solarne energije i vetra i tehnologijama skladištenja, u planu je izgradnja hiljadu hidroelektrana. Nedavno objavljena studija zaključila je da bi se, ako se izgrade planirane hidroelektrane, fragmentisalo 260.000 km reka slobodnog toka, a do 2050. godine proizvodilo bi se manje od dva odsto obnovljive energije – što bi nanelo značajnu štetu ljudima i prirodi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema izveštaju WWF-a, planirane hidroelektrane ugrozile bi dobrobiti koje reke slobodnog toka pružaju ljudima, od izvora hrane za lokalne zajednice i autohtono stanovništvo uz reke Sepik i Tapahos, do prirodnih tokova sedimenta koji su ključni za uzgoj riže u slivu reke Iravadi i ključni su za stabilizaciju delte Mekonga, te netaknutu lepotu koja mami turiste da posete reku Isel.

Od 1970. godine brojnost populacija slatkovodnih vrsta smanjena je za 84 odsto, a jedan od glavnih razloga je fragmentacija reka zbog hidroelektrana. Izgradnja novih brana pogoršala bi ovaj trend, slabeći globalne napore kako bi se do 2030. godine zaustavio gubitak populacija slatkovodnih vrsta i stvorio svet u kojem ljudi i priroda žive u ravnoteži.

Kriza prirode najviše je pogodila naše reke, jezera i močvarna staništa. Kad bi se izgradile sve planirane hidroelektrane, ne bismo imali priliku da zaustavimo gubitak populacija slatkovodnih vrsta”, ističe Or. “Dobra vest je da to možemo da izbegnemo. Sada možemo da se borimo protiv klimatskih promena bez dodatnog gubitka naše slatkovodne biološke raznovrsnosti. Razvijanjem odgovarajućih obnovljivih izvora energije na pravim mestima možemo da stvorimo svetliju budućnost za ljude, klimu, reke i prirodu.”

Sada je pravi trenutak da države zaustave izgradnju novih hidroelektrana i počnu da razvijaju proizvodnju energije sa niskim emisijama ugljenika. Studije pokazuju da postoji 1,6 puta veći potencijal za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (npr. sunce) na razvijenim zemljištima, poput krovova, starih rudnika, industrijskih zona i pašnjaka, kako bi se do 2050. godine sva energija proizvodila iz obnovljivih izvora.

Izvor: WWF Adria

Vrnjačka Banja – Otvoren Regionalni inovacioni centar

Foto: Wikipedia/ Katarina Z
Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za inovacije i tehnološki razvoj Nenad Popović otvorio je Regionalni inovacioni startap centar u Vrnjačkoj Banji, i izrazio uverenje da će na tom mestu mladi razvijati nove ideje turizmu koje će biti primenjivane u celoj Srbiji, ali i šire.

Popović je istakao da Vrnjačka Banja, sa 1,2 miliona noćenja godišnje, zaslužuje da ima ovakav centar, i poručio da moramo da gradimo kadrovske i inovacione kapacitete ovog grada jer je znanje naš najvažniji resurs za budući razvoj.

On je ukazao na to da u svim modernim turističkim centrima, pogotovo u najjačim ekonomijama poput SAD, Izraela, Nemačke, postoje ovakvi inovacioni centri, kako bi oni koji dođu da odmaraju mogli i da rade.

“Želimo da ovde, pored naših mladih ljudi, dolaze i digitalni nomadi iz celog sveta, koji žele da imaju prijatan boravak u prirodi, da koriste mogućnosti termalnih voda, banjskog turizma poput ovog u Vrnjačkoj Banji, ali i da imaju mogućnost da rade u savremenom ko-vorking prostoru”, objasnio je ministar, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim rečima, oni ovde imaju takvu mogućnost i taj koncept treba da promovišemo u budućnosti kao jedan od turističkih potencijala Vrnjačke Banje.

Mladi koji žive u ovom gradu i žele da započnu svoj biznis i da se bave inovacijama, imaće punu podršku lokalne samouprave i Vlade, naglasio je Popović i dodao da je Vlada za ovaj projekat izdvojila 36 miliona dinara.

“Država će nastaviti finasiranje ovog, kao i svih drugih startap centara u regionima Srbije, kako bi oni mogli nesmetano da rade i kako bi deca koja žele da se bave inovacijama dobila svu neophodnu finansijsku i mentorsku pomoć – od ideje do realizacije”, poručio je Popović.

On je napomenuo da Vrnjačka Banja ima još jedan značajan potencijal, a to je Fakultet za hotelijerstvo i turizam sa 1.000 studenata, i u tom kontekstu najavio mogućnost da na ovom fakultetu, master i doktorske studije upisuju studenti iz Rusije.

Predsednik Opštine Vrnjačka Banja Boban Đurović rekao je da je Regionalni inovacioni smart centar otvoren u pravom trenutku, pre svega zbog ubrzanog razvoja opštine, i da je zahvaljući njemu Vrnjačka Banja dobila mesto na digitalnoj karti Srbije i Evrope.

Pomenuti centar, kako je podvukao, doprineće razvoju Vrnjačke Banje i otvoriće mnoštvo mogućnosti za mlade koji žele da razvijaju svoje talente ili pokrenu svoje startap kompanije.

Prema njegovim rečima, veliki broj mladih ljudi vidi ovaj startap centar kao mesto kroz koje mogu da ostvare svoje ideje i ambicije, a na tom putu će im opština pružiti svu neophodnu podršku.

Energetski portal

Skladište energiju iz OIE u vrelom pesku

Foto: Patrick Davenport / Al-Hicks (NREL)
Foto: Patrick Davenport / Al Hicks (NREL)

Iako smo u eru obnovljivih izvora energije (OIE) uveliko zašli, do potpunog oslanjanja na zelenu energiju očekuje nas dugačak put. Pre svega, jer je neophodno rešiti neke od poteškoća za koje nismo znali dok smo zavisili mahom od termoelektrana na fosilna goriva.

I dok je pre bilo dovoljno pojačati rad termoelektrana kadgod nastanu manjkovi električne energije, sa solarnom energijom i energijom vetra to nije moguće jer njihova efikasnost u potpunosti zavisi od vremenskih prilika.

Stoga je neophodan efikasan i pouzdan sistem skladištenja proizvedene energije kako bi se sačuvali viškovi proizvodnje i iskoristili po potrebi. Na pomen skladištenja električne energije prva pomisao su litijum-jonske baterije, premda su one pogodne samo za čuvanje manjih količina energije na kraći vremenski period.

Za potrebe zgrada, industrije i elektrodistributivne mreže nužno je pronaći alternativni sistem skladištenja energije, a upravo su istraživači sa Nacionalne laboratorije za obnovljivu energiju (NREL) iz SAD-a na korak do rešenja.

Štaviše, njihov prototip nove tehnologije termalnog skladištenja energije koja kao medijum koristi jeftin silicijumski pesak, odnosno kvarc, već se nalazi u završnoj fazi testiranja.

Tehnologija pod imenom “Enduring” (Izdržljivo) koristi višak električne energije iz OIE za zagrevanje kvarca. Čestice peska prolaze kroz niz električnih grejnih elemenata da bi ih zagrejale na 1.200 ° C, a potom se gravitaciono unose u izolovane betonske silose radi skladištenja toplotne energije.

Kada je potrebno proizvesti veću količinu energije, vruće čestice se gravitaciono unose kroz izmenjivač toplote, zagrevajući i stvarajući pritisak u radnom gasu koji pokreće turbomašinu i generatore koji stvaraju električnu energiju za mrežu.

Kada se isprazne, hladne čestice iznova se ubacuju u izolovane silose za skladištenje sve dok uslovi ponovo ne budu pogodni za punjenje.

Na ovaj način moguće je ekonomično skladištiti čak 26.000 MWh toplotne energije, mada se zahvaljujući modularnom dizajnu kapacitet skladištenja može relativno lako povećati ili smanjiti, objašnjeno je u saopštenju.

Osim što je neuporedivo jeftinija od litijum-jonskih baterija, ova tehnologija pogodna je za sva postrojenja koja zahtevaju skladištenje velikih količina električne energije na duži vremenski period pa će, ukoliko prođe završna testiranja, “Enduring” sasvim sigurno postati globalno priznata.

Milena Maglovski

 

Valjevo – Završena studija izvodljivosti za javno osvetljenje

Foto: Wikipedia/Guerberj
Foto: Proglas

Na teritoriji grada Valjeva biće zamenjeno 11.373 svetiljki i ugrađeno 232 upravljačka sistema koji će regulisati automatsko funkcionisanje javnog osvetljenja. Cilj projekta je da ceo ovaj sistem radi bez ljudskog angažovanja odnosno automatski.

Studija izvodljivosti, koja je neophodna za realizaciju ovog posla, “Smart City Valjevo – unapređenje javne infrastrukture kroz rekonstrukciju javnog osvetljenja uz primenu mera energetske efikasnosti i smanjenja emisije CO2“ predsavljena je u ovom gradu.

U okviru studije prikazana je tehnička i ekonomska opravdanost ulaganja u unapređenje javne infrastrukture u skladu sa standardom SRPS EN 13201:2016. 

Na lokacijama gde ne postoji mreža javnog osvetljenja predviđena je ugradnja svetiljki koje se napajaju iz solarnih panela i koje su izvan sistema javnog osvetljenja. Studija definiše implementaciju svetiljki sa LED tehnologijom i proširivanje SMART elementima za komunikaciju i povezivanje na centralni sistem upravljanja.

“Država Mađarska nastaviće sa ulaganjem u Srbiju kao i do sada. Verujem da će ovakvih projekata biti sve više kako bi se sigurnim koracima otvorila vrata prema EU. Kontinuirano raste broj mađarskih investicija u Srbiji i takav tempo želimo da zadržimo, što pokazuje i ova studija”, izjavio je ambasador Mađarske u Srbiji Attila Pintér, navodi se u saopštenju.

Razvoj regiona Balkana u svim segmentima je od izuzetnog značaja za Evropu, naveo je Nemanja Milutinović, počasni konzul Mađarske u Srbiji.

“Politička stabilnost i strateški odnosi između Srbije i Mađarske u velikoj meri potvrđuju kontinuirani rast mađarskih investicija i dalje jačanje odnosa. Upravo projekti poput ovog u Valjevu su značajni i vidljivi običnim građanima koji će u ovom slučaju imati bolju rasvetu, a grad manje troškove”, dodao je Milutinović.

“Svetlosno zagađenje predstavlja najbrži globalno rastući problem životne sredine, a Valjevo je prvi grad koji je u sklopu elaborata i predstavljanja projekta dao pažnju i ovoj tematici. Pored ekonomske i energetske uštede, ovim projektom se procenjuje značajno smanjenje svetlosnog zagađenja koje će uticati ne samo na povećanje kvaliteta životne sredine građana, nego i svih prirodnih dobara u okolini grada”, izjavila je Dejana Bjelajac predstavnica nevladine organizacije Carpe Noctem.

Nepovratna sredstva u iznosu od 82.857 evra za izradu studije o implementaciji javnog osvetljenja na teritoriji grada Valjeva usmerena su na razvoj Zapadnog Balkana. Cilj projekta jeste ostvarivanje rezultata u skladu sa Pariskim sporazumom o klimi.

“Studija izvodljivosti pokazuje da postavljenjem LED svetiljki sa tehnologijom može smanjiti potrošnju, kao i zagađenje vazduha, koje je trenutno jedan od prioriteta za rešavanje. Svaki korak je veoma bitan i nadam se da ćemo uspešno rešiti problem zagađenja vazduha u Valjevu”, rekao je gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković.

“Zaštita životne sredine kroz uštedu energije je imperativ sadašnjosti. Rezultati se mogu ostvariti samo i jedino ako svi uradimo ono što možemo u svom okruženju. Raduje nas činjenica da ova studija pokazuje mogućnost smanjenja zagađenja uz poboljšanje kvaliteta osvetljenosti i bezbednosti građana, kao i nadogradnja Smart City sistema funkcionisanja koji su  prepoznali naši donatori WBGC (Western Balkans Green Centre) i Vlada Mađarske. Ova donacija potvrđuje odlične odnose naših država u najavi sledeće međuvladine konferencije koja će se održati sledeće nedelje. Uvereni smo da će donatori imati razumevanja da pomognu i sufinansiraju implementaciju mera iz ove studije, naravno uz uslov da Grad Valjevo prihvati ovaj naš predlog. Na osnovu ove studije steći će se uslovi da zatražimo sufinasiranje, a mi ćemo se kao kompanija, u tom slučaju potruditi da realizujemo projekat ovakvog unapređenja bez dodatnog troška za građane i budžet Valjeva” kaže Obrad Tadić, direktor Smart Energy Investment Kft Beograd.

Realizacijom projekta postoji mogućnost uštede na godišnjem nivou od oko 3.700.000 kWh električne energije, odnosno oko 2.114,7 tona CO2 godišnje.

Izvor: Proglas

Opština Ražanj – ekološka oaza

Foto-ilustracija: Unsplash (Tyler Tang)
Foto: Kancelarija predsednika opštine Ražanj

Čiste ulice i uređene javne površine, ispražnjene kante za otpad, postavljeni kontejneri za reciklažu, posebni kontejneri za medicinski otpad… Klupe u parku mame posetioce da predahnu i uživaju u brižno oblikovanim zelenim površinama.

U okolnim selima ista slika – uredno i lepo okruženje. Ni traga od divljih deponija koje po Srbiji niču preko noći brže od bilo koje kulture, kakogod da je posejete. Sve podseća na neku ljupku varoš u Evropi, daleko od Srbije. Ipak, ovo mestašce nalazi se u Niškom regionu.

Reč je o opštini Ražanj čiji stanovnici svakodnevno rade na važnom zadatku. Oni su odlučni da unaprede svoju varošicu tako da ona postane zelena, ekološka opština. Domaćinski brinu o svim zelenim površinama, a naročito o parkovima i okolnim šumama. O idejama i planovima o tome kako da postanu najčistija, i po tome najprepoznatljivija, opština u Srbiji razgovarali smo sa Dobricom Stojkovićem, predsednikom opštine.

EP: Kako planirate da postanete prva ekološka opština u Srbiji?

Dobrica Stojković: Za početak, mi smo spontano preduzimali aktivnosti kako bi Ražanj i sva sela bili čisti i uredni. Najpre smo definisali metodologiju uređenja javnih površina postavljanjem potrebnog broja kontejnera, određivanjem ekoloških redara i uspostavljanjem rada komunalne policije u dve smene. Odrednicu ekološke opštine nismo sami sebi dodelili, već nas tako drugi vide kad nam dođu u posetu, verovatno uporedivši stanje kod nas sa stanjem u nekim drugim opštinama. Mi smo uradili sve ono što smo mogli sa sopstvenim kadrovima i raspoloživim finansijskim sredstvima. Uradili smo Strategiju upravljanja otpadom i u njoj smo precizno definisali nivo razvoja i zacrtali ciljeve za naredni period. Nedostaju nam sredstva za opremanje Reciklažnog centra, vozila za prikupljanje čvrstog otpada sa teritorije cele opštine i sređivanje deponije. Naš cilj je da intenzivnom reciklažom i proizvodnjom reciklata odložimo samo 15 odsto proizvedenog čvrstog otpada na deponiju. Kada je reč o prečišćavanju otpadnih voda, projekat je urađen i očekujemo da će biti realizovan u ovoj godini. Sredstva su obezbeđena i to kroz projekat koji finansira Ministarstvo zaštite životne sredine.

EP: Na koji način ste rešili problem divljih deponija?

Dobrica Stojković: Mi se zaista trudimo da sprečimo nastajanje divljih deponija, a ako se i pojave, uklanjamo ih u najkraćem mogućem roku. Za praćenje stanja na terenu zadužena je komunalna policija, a često nam pomažu i ekološke patrole koje organizuje udruženje „Zelena oaza”. Sva naseljena mesta imaju definisan prostor gde se privremeno odlaže otpad. Na ovaj način, otpad se skuplja na jednom mestu i ne dolazi do rasipanja po okruženju. Duž regionalnih i glavnih opštinskih puteva postavili smo korpe koje se u određenim vremenskim razmacima prazne. Zahvaljujući ovom sistemu retko ćete pronaći bilo kakav otpad pored naših puteva. Kako bismo na pravi način pristupili sanaciji čvrstog otpada, morali smo da utvrdimo brzinu nastajanja pojedinih vrsta otpada za sva naseljena mesta u opštini. Po određenoj metodologiji urađena su ispitivanja za letnji i zimski period i utvrđene su srednje vrednosti i to su nam bili polazni podaci za definisanje tehnologije reciklaže za određene vrste otpada.

EP: Usled epidemije koronavirusa ceo svet se suočio i sa problemom odlaganja iskorišćenih maski i rukavica. Vi taj problem uspešno rešavate.

Foto: Kancelarija predsednika opštine Ražanj

Dobrica Stojković: Mi smo tretirali iskorišćene maske i rukavice kao opasan otpad i obezbedili smo posebne kontejnere za odlaganje. U saradnji sa Domom zdravlja koji je u obavezi da tretira opasan medicinski otpad, praznimo kontejnere. Nakon postavljanja kontejnera bilo je očigledno da je najveći broj iskorišćenih maski i rukavica završio u njima.

EP: Šta biste istakli kao ključnu aktivnost u uređenju i čišćenju ulica, parkova i drugih javnih površina?

Dobrica Stojković: Da biste obezbedili besprekorno čište javne površine, morate staviti u funkciju odgovornosti sve raspoložive organe u opštini, kao i da napravite poseban dogovor sa komunalnom organizacijom. Na sastanku sa komunalnom policijom, rukovodstvom komunalne organizacije i čelnim ljudima Centra za socijalni rad utvrđene su konkretne pojedinačne obaveze. Organizovan je rad komunalne policije u dve smene, dogovorena dinamika čišćenja javnih površina i pražnjenje kontejnera, a dogovoreno je da korisnici socijalne pomoći budu, uz odgovarajuće nadoknade, angažovani na poslovima čišćenja svih površina na prostoru cele opštine. Pojačali smo kontrole komunalne policije na teritoriji cele opštine i dali slobodu komunalnoj policiji da kažnjava tamo gde posle opomene nisu preduzete odgovarajuće mere. Zahvaljujući adekvatnom angažovanju svih raspoloživih resursa, ubrzo je došlo do značajne promene u izgledu opštine. Posebnu pažnju posvetili smo stanju javnih površina u centru opštine, uređene su ulice i parkovske površine, a odlučili smo da pokrivamo parkovske klupe u slučaju atmosferskih padavina. Zato su klupe u našem parku potpuno očuvane.

Intervju vodila: Milica Radičević

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Kako se svetski gradovi bore protiv zagađenja vazduha

Photo-illustration: Unsplash (Macau Photo Agency)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anthony Delanoix)

Globalno zagađenje vazduha postaje jedno od najhitnijih ekoloških i zdravstvenih pitanja na koje će sve više uticati klimatske promene. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO) čak 90 odsto ljudi širom planete udiše vazduh koji se smatra potencijalno štetnim.

Vazduh zagađuju izduvni gasovi, termoelektrane, upotreba fosilnih goriva, individualna ložišta, paljenje strnjike, sve to, a i još mnogo toga, predstavlja ozbiljnu pretnju za zdravlje ljudi.

Oko sedam miliona ljudi u svetu godišnje umre od posledica udisanja vazduha koji u sebi sadrži fine čestice koje prodiru duboko u pluća i kardiovaskularni sistem, prouzrokujući moždani udar, srčane bolesti, rak pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća i respiratorne infekcije, uključujući pneumoniju.

Mnogi postaju veoma svesni ovog problema, a čini se da u urbanim sredinama sve intenzivnije rade na poboljšanju kvaliteta vazduha. Sadnja drveća, ozelenjavanje površina, uvođenje oblasti sa niskim emisijama štetnih gasova, potpuna zabrana vožnje automobila u centralnim gradskim zonama, samo su neki od koraka koje preduzimaju. 

Pet svetskih gradova inovativnim rešenjima radi na poboljšanju kvaliteta vaduha.

Pariz

U glavni grad Francuske u centar mogu ući samo ekološki prihvatljiva vozila, na obalama Sene nema automobila, a u planu je da se parking mesta pretvore u zelene oaze pune drveća i zelenila.

Proglašenje pandemije koronavirusa i “zaključavanje” ovog grada dovelo je do toga da je vazduh postao značajno kvalitetniji, te su čelni ljudi rešili to da iskoriste. Proširena je mreža biciklističkih staza i teži se ka tome da se Pariz transformiše u “grad kojim se može prošetati“, što bi značilo se da se potrebe stanovnika mogu zadovoljiti u roku od 15 minuta šetnje.

Seul

Republika Koreja ima jednu od najsavremenijih kampanja protiv zagađenja vazduha. Autonomni roboti pomoću 5G mreže skeniraju industrijske komplekse kako bi pratili kvalitet vadzuha, dok građani, zahvaljujući satelitskim sistemima u relanom vremenu mogu proveriti kakav vazduh udišu.

Gradski čelnici i cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, najavljuju stvaranje prve “šume sa vetrovitim stazama”, naime oni će saditi drveće blizu reka i putevima će kanalisati vazduh u centar grada. Očekuju da će ova šuma apsorbovati negativne čestice iz vazduha. Ideja je da do 2030. godine za 30 odsto povećaju površine pod zelenilom, kao i da se sve više koristi održivi način prevoza, poput pešačenja, biciklizma i javnog prevoza.

Njujork 

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Bye)

Betonska džungla Njujorka postaje zelena. Kako bi poboljšali kvalitet vazduha, vlasti ovog grada, uložiće 1,4 milijarde dolara za finansiranje projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije. Posebna pažnja biće posvećena solarnim i vetroelektranama koje će proizvoditi električnu energiju za 430.000 domova.

Projekti, za koje se očekuje da će biti u punoj funkciji do 2022. godine, smanjiće emisiju ugljenika za 1,6 miliona metričkih tona, što je ekvivalentno uklanjanju 340.000 automobila iz saobraćaja.

Jedna od ideja je i da svi automobili koji saobraćaju u oblasti Menhetna plaćaju takse za zagađenje vazduha. Na ovaj način bi trebalo da se smanji emisija štetnih gasova, a novac dobijen od naplaćenih taksi biće uložen u modernizaciju javnog gradskog prevoza.

Bogota

Zatvaranje Bogote zbog pandemije koronavirusa dovelo je do dramatičnog pada zagađenja vazduha. Manje saobraćaja na ulicama u velikoj meri je uticalo na kvalitet vazduha, ohrabreni novim podacima, čelni ljudi grada pokrenuli su niz inicijativa kako bi trajno rešili pitanje saobraćaja koji je odgovoran za čak 70 odsto zagađenja u ovom gradu Kolumbije.

Grad planira da nametne stroge standarde kada je u pitanju drumski saobraćaj. Razvijaju potpuno električni metro koji će biti dovoljan za prevoz svih osam miliona stanovnika, a 550 kilometara biciklističkih staza biće upotpunjeno sa još 60 kilometara koje će uskoro biti izgrađene.

Akra

Glavni grad Gane, je prvi sa ovog kontinenta koji se priključio kampanji “BreatheLife” (Udahni život). Ovaj zajednički projekat Svetske zdravstvene organizacije, Programa UN za životnu sredinu, Svetske banke i Koalicije za klimu i čist vazduh, podstiče gradove da prave promene kako bi uticali na smanjenje zagađenja vazduha.

Akra je i deo pilot projekta SZO-Urbane zdravstvene inicijative, jedan od njihovih ciljeva je podsticanje stanovništva da koriste ložišta na gas i električnu energiju, kako bi što manje udisali dim. Rade i na edukaciji stanovništva, jer mnogi ne znaju kakav štetan uticaj ima spaljivanje otpada.

Milica Radičević

Alge za prevenciju požara na deponijama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Deponija u naselju Torovi u Topoli gorela je nekoliko dana. Ovaj problem brzom intervencijom Javnog komunalnog preduzeća Topola i vatrogasnih jedinica uspešno je rešen.

Kako se slična situacija ne bi ponovila, nadležni iz opštine Topola obezbedili su rastvor od algi koji sprečava pojavu požara.

Deponija u tom naselju postoji 40 godina, a svakodnevno se donese i do 30 tona smeća, odnosno 100.000 tona godišnje. Požar je u toku vikenda zahvatio veći deo deponije, pa se strahovalo da će se proširiti i na zgradu koja je predviđena za reciklažu otpada, ali i tridesetak kuća u romskom naselju koje se nalazi odmah iza deponije.

Požar je lokalizovan zahvaljujući brzini vatrogasnih ekipa iz Topole, Aranđelovca i Kragujevca, a zatim se radilo na trajnijem rešenju, površinski deo nasut je zemljom i žutim peskom.

“Na ovoj deponiji koja se prostire na 2,5 hektara gde je 20 metara dubine, visina deponije prelazi deset metara, uspeli smo da saniramo požar. Dovezli smo 6,5 kubika peska kamionima i prosuto je preko 100 cisterni vode”, naveo je Igor Petrović, predsednik opštine Topola.

Kako bi se rešio problem kosina, obodnih delova koji su lako zapaljivi, opština je investirala oko milion dinara za rastvor na bazi algi i potpuno je organski proizvod.

“Alga formira gelastu strukturu i sprečava dotok kiseonika kao i pojavu požara. Rastvor alge i vode treba da dospe i na određenu dubinu deponije. Stoga treba dobro naliti kako bi alhinati dospeli do dubina, vezali se za metan i pretvorili ga u nezapaljiv oblik. Prednosti su i što se neutrališe amonijak, nema neprijatnih mirisa, razložiće se sve što je organskog porekla na deponiji i svi delovi koji se tretiraju nemaju mogućnost zapaljivanja”, istakla je Natalija Radovanović, pomoćnica direktora JKSP Topola.

Za sada se još sporadično pojavljuje dim na 60 ari koliko je tretirano tim rastvorom. Opština planira da nabavi sredstva da isti postupak sprovede i na ostalim delovima deponije.

Izvor: RTS

Jačanje saradnje sa Poljskom u oblasti energetike i rudarstva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O ekonomskim odnosima i saradnji u oblasti energetike Srbije i Poljske razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Rafal Perl, ambasador ove zemlje u našoj zemlji. Na sastanku je bilo reči i o projektima i planovima u rudarskom sektoru, strateškim okvirima i energetskoj tranziciji.

Ambasador Poljske je pozvao Zoranu Mihajlović da učestvuje na ministarskom sastanku Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku saradnju (P-TECC) u Varšavi, u okviru kojeg će biti organizovan i biznis forum, uz učešće kompanija iz Srbije.

Mihajlović je ocenila da je razmena iskustava dveju zemalja u oblasti energetske tranzicije u zajedničkom interesu, dodavši da su Poljska i Srbija najveći proizvođači bakra i jedni od najvećih potrošača uglja u Evropi i da je neophodno razgovarati o svim kapacitetima i potencijalima u sektoru obnovljivih izvora (OIE).

Ona je naglasila da je Srbija donela jedan od najmodernijih zakona o korišćenju OIE u Evropi, istakavši da su potencijali naše zemlje u ovoj oblasti ogromni, navodi se u saopštenju.

“Želimo da sarađujemo sa najboljim svetskim kompanijama koje imaju iskustva u izgradnji solarnih i vetroelektrana. Prioriteti koje smo zacrtali, a deo su naše vizije o zelenoj Srbiji, obezbediće energetsku sigurnost, stabilnost i nezavisnost, i to ne samo našoj zemlji, već i regionu”, rekla je Mihajlović.

Ambasador Poljske je naveo da su dobri politički odnosi dveju zemalja osnova za jačanje saradnje u energetici i rudarstvu, pre svega kroz razmenu iskustava.

Perl je ukazao na to da su poljske kompanije zainteresovane za ulaganje u Srbiju, pri čemu je izrazio očekivanje da predsednik Andžej Duda do kraja godine dođe u zvaničnu posetu i da će do tada biti dogovoreni konkretni vidovi saradnje.

“Zanimaju nas i potencijali Srbije u rudarskom sektoru, posebno jadarit, jer je potražnja za litijumom izuzetno velika i Poljska je, kao i Srbija, zainteresovana za proizvodnju električnih vozila”, poručio je on.

Energetski portal

Kako je raslo tržište električnih vozila ( i zašto će nastaviti da raste)

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Energetski portal

Prošla godina, koju su mnogi okarakterisali kao najgoru, bila je neočekivano povoljna za tržište električnih vozila (EV). Uprkos tome što je pandemija ekonomski oslabila kupovnu moć i automoto industriju, prodaja električnih četvorotočkaša u 2020. godini skočila je za čak 41 odsto u odnosu na 2019. godinu.

Prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA), globalno je prodato oko 3 miliona električnih automobila, a Evropa je po prvi put pretekla Kinu koja je do sada bila najveće svetsko tržište ovih vozila.

Da stvar bude još interesantnija, prodaja EV u 2019. godini porasla je za svega 9 odsto u odnosu na 2018. godinu iako na vidiku nije bilo nikakvih očiglednih prepreka, kao što je već pomenuta pandemija.

Prodaja ostalih električnih vozila takođe ide uzlaznom putanjom, pa je broj električnih bicikala u SAD-u bio dvostruko veći 2020. godine u odnosu na prethodnu, dok su u Evropi nešto popularniji električni skuteri. Kina pak ubedljivo vodi kada je reč o broju električnih dvotočkaša i trotočkaša. Njen udeo je čak 99 odsto od ukupnog broja ovih vozila u svetu.

Šta nam preostaje, osim da zaključimo – budućnost mobilnosti je električna!

Subvencijama do elektrifikacije saobraćaja

Za uspešno plasiranje električnih četvorotočkaša na tržište velikim delom zaslužne su subvencije. Evropske vlade nudile su niz stimulativnih mera koje su dale očekivane rezultate pa je tako Evropa u 2020. godini ostvarila najveću prodaju električnih automobila – čak 1,4 miliona vozila, dok je u Kini taj broj iznosio 1,2 miliona, a u  SAD-u 295.000.

Vlade širom sveta potrošile su 14 milijardi dolara na podršku prodaji električnih automobila, što je 25 odsto više u odnosu na 2019. godinu, navodi se u izveštaju IEA.

Foto: Energetski portal

Ispostavilo se da skandinavske zemlje imaju  najveću sklonost ka kupovini električnih vozila pri čemu je Norveška apsolutni lider sa 75 odsto elekričnih automobila na ulicama, premda mnogo ne zaostaju ni Island sa 50 odsto ili Švedska sa 30 odsto.

Podsećamo da i u našoj zemlji vlada pomaže razvoj elektromobilnosti subvencijama za kupovinu električnih vozila, pa kupci mogu iskoristiti pomoć od 250 evra za mopede i lake tricikale, 2.500 evra za hibridne automobile, 3.500 evra za plag-in hibride, a 5.000 evra za električna vozila.

Kakve su prognoze?

Tekuća godina već je ispunila očekivanja jer je u prvom kvartalu globalna prodaja električnih automobila porasla za oko 140 odsto u poređenju sa istim periodom u 2020. godini.

Od svetskih vlada zavisi kojim tempom će teći dalja prodaja električnih vozila, a što ozbiljnije pristupe borbi protiv klimatskih primena, tim bolje po tržište EV.

Očekuje se i da će cena baterija, proizvodnje, pa samim tim i električnih četvorotočkaša drastično opasti u narednim godinama što će uvećati njihovu brojnost na ulicama. Osim toga, već sada je moguće nabaviti polovno električno vozilo sa sasvim solidnim performansama, a cena će u narednim godinama nastaviti da pada.

Mnoge zemlje intenzivno rade na izgradnji infrastrukture za punjenje EV baterija što će takođe imati pozitivan efekat na tržište električnih automobila.

Kada je u pitanju dugoročni plan, IEA u svom izveštaju navodi dva moguća scenarija: prvi predviđa da će do 2030. godine 7 odsto globalnog voznog parka činiti električna vozila, dok drugi, daleko ambiciozniji, cilja na 30 odsto električnih četvorotočkaša u svetu.

Milena Maglovski