Home Blog Page 527

Krivična prijava protiv investitora MHE zbog isušivanja reke Gokčanice

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Inicijativa Pravo na vodu saopštila je da je podnela je krivičnu prijavu protiv preduzeća “Studenicaelektro” iz Kraljeva, investitora male hidroelektrane (MHE) “Jelići”, zbog isušivanja reke Gokčanice.

Ta inicijativa navela je da se na terenu uverila da je preduzeće, kao investitor male hidroelektrane na reci Gokčanici, propustilo odredbe iz Rešenja o izdavanju vodne dozvole, te je u vremenski sušnom periodu sva voda iz reke upotrebljena za proizvodnju električne energije, dok su korito ispod MHE i riblje staze ostavljeni da potpuno presuše.

Kako su naveli, riblja staza, osim što je potpuno suva, bila je blokirana kamenjem, čime je onemogućeno da riba prolazi kroz nju i dodaju da je takvo stanje “posledica nepoštovanja odredbi na koje se investitor obavezao pre izgradnje MHE”.

Prema njihovim navodima, uzvodno od akumulacije i nizvodno od mašinske zgrade postoji značajna količina vode, protok je normalan, i sušni vremenski period nije uzrok suvog korita ispod MHE i riblje staze, već isključivo nemar investitora.

Krivična prijava protiv investitora podneta je Osnovnom javnom tužilaštvu u Kraljevu uz priložene fotografije sa terena, kao i uz Rešenje o izdavanju vodne dozvole, koji “dokazuju” da su prekršeni propisi.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Javi poziv za subvencije za solarne panele biće raspisan 3. septembra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Javni poziv za subvencionisanje ugradnje solarnih panela na krovove stambenih objekata Ministarstvo rudarstva i energetike objaviće 3. septembra. Prema rečima Jovanke Atanacković, državne sekretarke ministarstva, nakon raspisivanja Javnog poziva lokalne samouprave će nastaviti da sprovode dalje korake.

“Najvažnija informacija za građane je da je procedura pojednostavljena i da je jedino potrebno da se obrate snabdevaču i u roku od nekoliko dana će biti priključeni na mrežu“, rekla je Atanacković, navodi se u saopštenju ministarstva.

Kako se dalje navodi, nakon što poziv bude objavljen, postupak će biti isti kao u slučaju subvencionisanja zamene stolarije.

“U procesu energetske tranzicije pratimo svetske tokove, a to znači da želimo čistiji vazduh i dodatni ekonomski razvoj. Kada govorimo o tome da građani mogu da postanu kupci-proizvođači, što je novost kod nas, malo toga je potrebno uraditi. Danas Vlada usvaja uredbu o prosumeru i počinje primena ovog propisa, što je u stvari samo jedan korak do solarnih panela“, istakla je ona.

Atanackovićeva je podsetila da je ranije bilo potrebno ispuniti niz administrativnih procedura i da je postupak trajao i duže od šest meseci.

“Danas je sve drugačije. Nema kontakta sa državnom administracijom, nije potrebno idejno rešenje, lokacijski uslovi, rešenje o građevinskoj dozvoli, odobrenje o instalaciji, probni rad. Jedini korak koji građani treba da naprave posle kupovine i ugradnje panela je da se obrate snabdevaču, sa kojim potpišu ugovor, i nakon toga budu priključeni na mrežu. Od tada će svi kupci-proizvođači dobiti dvosmerno brojilo, što znači da svu proizvedenu električnu energiju predaju mreži, a na kraju meseca se vidi razlika, pa će ako su proizveli više nego što su potrošili ta količina biće prebačena za sledeći mesec“, objašnjava Atanacković.

Državna sekretarka je objasnila da je površina krovova u Srbiji oko 600 kvadratnih kilometara, i ako bismo iskoristili samo deset odsto, mogli bi da imamo oko šest gigavata iz solarnih panela. 

“Solarni paneli imaju dvostruku korist za sve nas. Ekonomski su isplativi, za sedam do osam godina vrati se ulaganje, a radni vek panela je 25 godina. Računi za utrošenu energiju će biti znatno niži. Drugi bitan razlog je da konačno svi počnemo da vodimo računa o zaštiti životne sredine i energetskoj efikasnosti, jer godišnje bacimo proizvodnju jedne termoelektrane kroz prozor“, ističe ona.

Energetski portal

Akcija “Pretvorimo kvart u park za zeleni Novi Sad”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Canty)

Novi Sad pokreće akciju “Pretvorimo kvart u park za zeleni Novi Sad” u okviru koje inicijativu za uređenje zelenila na javnim površinama na teritoriji grada podnose stambene zajednice preko svojih organa ili profesionalnih upravnika kome su povereni poslovi upravljanja.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine, je u okviru Programa korišćenja sredstva budžetskog fonda za zaštitu životne sredine Novog Sada za 2021. godinu, između ostalog, predvideo sredstva u iznosu od 10.400.000 dinara za očuvanje i unapređenje zelenila malih urbanih celina, a u cilju povećanja zelenih površina na teritoriji grada i podsticanja građana da svoje slobodno vreme posvete aktivnom boravku u zelenom okruženju tokom cele godine, navodi se na sajtu grada.

Prijave se podnose u periodu od 1. do 30. septembra 2021. godine i mogu se poslati na office.zivotnasredina@uprava.novisad.rs.

Kako preuzeti prijavi pogledajte ovde.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine će u saradnji sa stručnim timom imenovanim u Radnoj grupi za održvi razvoj Grada Novog Sada i JKP „Gradsko zelenilo“ Novi Sad, nakon pregleda i razmatranja prispelih prijava, pregleda stanja prijavljenih površina na predloženim lokacijama i vrste predloženih radova, a u skladu sa raspoloživim sredstvima, odabrati lokacije na kojima će se sprovesti akcija očuvanja, unapređenja i podizanja zelenila.

Prednost u odabiru lokacija za očuvanje, unapređenje i podizanja zelenila će imati delovi grada koji imaju manje površina pod zelenilom i površine koje su devastirane.

Dobro planirano i očuvano zelenilo predstavlja jedno od najvećih bogatstava svakog urbanog mesta i ima centralnu ulogu u održivom razvoju gradova te pozivamo sve građane da pošalju svoje predloge lokacija za ozelenjavanje i da ulepšaju svoje okruženje.

Energetski portal

Kompletirana najveća plutajuća vetroelektrana na svetu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kada je reč o plutajućim vetroelektranama, mnogi se pitaju kako se tako gorostasne turbine održavaju na vodi ili šta se dešava kada  nastupe jake oluje? Ipak, interesovanje za ovu tehnologiju raste iz godine u godinu, a brojne zemlje koje izlaze na more budućnost snabdevanja električnom energijom vide baš u priobalnom vetru.

Japan, Kina i SAD već najavljuju velike projekte, dok je Škotska upravo postala zemlja sa najvećom vetroelektranom na svetu.

Sada se na 15 km od obale Aberdinšir u Škotskoj nalazi vetro-farma instalisane snage 50 MW.

Vetroelektrana pod imenom „Kinkardin“ sastoji se od pet Vestas turbina pojedinačne snage 9,525 MW i jednom od 2 MW, a očekuje se da će godišnje proizvoditi 218 GWh električne energije što će biti dovoljno za snabdevanje 55.000 domaćinstava, javljaju svetski mediji.

Sve faze projekta, uključujući projektovanje, dizajn, izradu i servisne preglede, usklađene su sa vodičem za izgradnju i klasifikaciju plutajućih vetroturbina američkog klasifikacionog društva ABS (American Bureau Of Shipping).

“Ovaj uzbudljiv projekat pokazuje potencijal plutajućih turbina i uvereni smo da će imati sve značajniju ulogu u razvoju održive energije u celom svetu”, navodi se u saopštenju društva.

Kako je najavljeno, elektrana „Kinkardin“ će biti u potpunosti operativna 2022. godine.

Prednosti i mane plutajućih vetroelektrana

Samo jedan krak Vestas turbina vetroelektrane “Kinkardin” težak je 35 tona, a osigurati im da se održe na površini vode i rotiraju na 110 metara nadmorske visine iziskuje velike troškove. Upravo to je najveća mana plutajućih u odnosu na znatno jeftinije vetroelektrane na kopnu.

Velika ulaganja ne odnose se samo na izgradnju plutajućih vetro-farmi, već su neophodna i tokom njihovog čitavog životnog veka jer su konstantno izložene vodi, pa samim tim i koroziji.

Ipak, vetrovi su mnogo jači i učestaliji na moru nego na kopnu što je jedan od glavnih razloga zbog kojeg su mnoge zemlje spremne da ulože u ovaj obnovljivi izvor energije.

Druga prednost je i to što su pogodne za izgradnju na većoj udaljenosti od kopna čime se sprečava da negativno utiču na turizam i ribarstvo, dok su fatalne kolizije propelera i ptica koje žive na obalama znatno ređe.

Milena Maglovski

 

Kinezi grade solarnu elektranu u svemiru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kineski naučnici su pre nekoliko godina najavili da rade na projektu solarne elektrane koja će biti izgrađena u svemiru i koja će pomoću mikrotalasa ili lasera slati energiju na Zemlju.

Ova vest je tada, a i sada neverovatno zvučala, a da nije reč o projektu “na papiru” pokazuje to da se njegovoj realizaciji ozbiljno pristupilo.

Prema pisanju svetskih medija, Kina planira da do 2030. godine elektranu pusti u pogon i dobije prve megavate struje, dok će do 2050. dostići pun potencijal i tada će imati snagu koju trenutno ima najveća nuklearna elektrana u ovoj zemlji.

Naime, u geostacionarnu orbitu biće lansirani solarni paneli, na visinu od oko 36.000 kilometara. Biće postavljeni tako da prave mrežu dugu nekoliko kilometara i u kontinuitetu će slati energiju na Zemlju.

Tako će ova solarna elektrana raditi punom parom 24 sata, jer na nju neće uticati ni loše vreme, a ni mrak.

Baza za testiranje “Bišan” izgrađena je i spremna i do kraja godine bi trebalo da počne sa radom. Prema planovima, naučnici će prve testove raditi na visini od 300 metara, zatim će povećevati visinu do dva kilometra, a nakon toga bi solarne panele trebalo da lansiraju u svemir.

Naravno na razvoju ove tehnologije treba još mnogo da se radi, a troškovi implementacije ove solarne elektrane, kao i svega što je potrebno su veoma visoki.

Da je solarna energija dobijena iz svemira budućnost pokazuje i to da istraživanja u ovoj oblasti rade Japan i SAD, dok se u Velikoj Britaniji i Evropi izrađuju studije o potencijalu ove energije.

Milica Radičević

Zelena prestonica za 10 godina

Photo: Cabinet of the Mayor of Belgrade
Foto: Kabinet gradonačelnika Beograda

Razvoj sistema šinskog prevoza, kupovina električnih autobusa i tramvaja, izgradnja fabrika za preradu otpadnih voda, termalna rehabilitacija zgrada, uvođenje sistema javnih bicikala, širenje mreže biciklističkih staza, izgradnja 10.000 metara kvadratnih zelenih zidova i povećanje površina pod šumom za 10 odsto, neki su od ključnih planova u koje treba uložiti 5,2 milijarde evra kako bi Beograd za deset godina dostigao evropske standarde zelenog grada. O ovim i ostalim planovima i aktivnostima grada Beograda, koji će srpsku prestonicu uskladiti sa ciljevima Zelene agende za Zapadni Balkan, razgovaramo sa gradonačelnikom Beograda prof. dr Zoranom Radojičićem.

EP: Zemlje regiona, među njima i Srbija, potpisale su Zelenu agendu za Zapadni Balkan, čime su se obavezale da sprovedu mere za sprečavanje klimatskih promena i zagađenja, razvoja čiste energije i cirkularne ekonomije. Da li je grad Beograda spremio strategiju za razvoj zelenog grada i koji su njeni prioriteti?

Zoran Radojičić: Skupština grada Beograda je na poslednjoj sednici usvojila nekoliko važnih strateških dokumenata i akcionih planova koji obrađuju upravo ova pitanja. Istakao bih Akcioni plan za zeleni grad, koji smo uradili uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj i Vlade Japana. Glavni cilj ovog plana je poboljšanje kvaliteta vazduha. Da bismo to postigli, odredili smo četiri prioritetna sektora koji utiču na poboljšanje kvaliteta vazduha: uvođenje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost, rešavanje otpadnih voda i otpada, urbano planiranje i mobilnost, i ozelenjavanje i klimatske promene. Ovim planom su predviđeni projekti razvoja sistema šinskog prevoza, kupovina električnih autobusa i tramvaja, izgradnja fabrika za preradu otpadnih voda, termalna rehabilitacija zgrada, uvođenje sistema javnih bicikala, širenje mreže biciklističkih staza, izgradnja 10.000 m2 zelenih zidova i povećanje površina pod šumom za 10 odsto u Beogradu. Procenjeno je da je tokom perioda od 10 godina neophodno uložiti 5,2 milijarde evra kako bi Beograd dostigao evropske standarde zelenog grada.

EP: Prema nekim istraživanjima, više od polovine Beograđana misli da je najveći ekološki problem prestonice zagađen vazduh. Jeste li utvrdili šta najviše zagađuje vazduh u Beogradu i kako taj problem rešiti dugoročno? Imamo li cilj, recimo, koliko treba da smanjimo emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2030?

Zoran Radojičić: Mi smo usvojili i Plan kvaliteta vazduha do 2030. godine, sa Kratkoročnim i Dugoročnim akcionim planom. Prema analizi stručnjaka, saobraćaj je tokom cele godine konstantan izvor zagađenja, a tokom zimskih meseci najveći zagađivači su individualna ložišta, kojih ima oko 200.000. Kratkoročni akcioni plan podrazumeva odgovor grada na pojačano zagađenje vazduha. To znači da ćemo intenzivirati javni gradski prevoz kako bismo podstakli građane da ne voze automobile i intenzivnije regulisati saobraćaj kako se ne bi stvarala uska grla i zagušenja. Dugoročne mere se odnose, pre svega, na završetak obilaznice oko Beograda, čime ćemo tranzitni saobraćaj potpuno eliminisati iz centra grada. Dalje, tu su izgradnja metroa, razvoj šinskog saobraćaja, prelazak na autobuse na električni pogon i na gas, ali i širenje mreže biciklističkih staza. Izuzetno su nam važna ulaganja u energetsku efikasnost zgrada, i u javnom i u privatnom vlasništvu, kao i završetak programa gašenja kotlarnica i priključak na sistem daljinskog grejanja i gasovoda, ali i dodatno ozelenjavanje grada. Pitanje smanjivanja emisije gasova staklene bašte je izuzetno važno, posebno u kontekstu borbe protiv klimatskih promena. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju 2018. godine, obavezali smo se da smanjimo emisiju gasova staklene bašte za 40 odsto i da izradimo Akcioni plan za održivu klimu i energiju. Ovaj plan jeste ambiciozan, ali našu viziju Beograda kao zelenog i održivog grada možemo postići jedino zajedničkim radom na realizaciji ovog plana.

Foto: Kabinet gradonačelnika Beograda

EP: Beograd je jedina evropska prestonica koja ispušta otpadne vode u Dunav, dok oko trećina stanovnika glavnog grada nije povezana za kanalizaciju i oslanja se na septičke jame, čiji se sadržaj izbacuje direktno u reke. Postoji li neki konrektan projekat u okviru Zelene agende kojim bi ovo alarmantno stanje naših reka moglo da se sanira i šta je sam grad do sad preduzeo po ovom pitanju?

Zoran Radojičić: Grad Beograd, nažalost, nema potpuno rešeno pitanje kanalizacije i sistema za preradu otpadnih voda, ali dobra vest je da kontinuirano radimo na rešavanju ovog višedecenijskog problema. U toku je izrada projekata, a na jesen očekujemo početak izgradnje fabrike za preradu otpadnih voda Veliko selo. Ova fabrika prikupljaće otpadne vode iz centralnog dela starog Beograda, južnog (Sremčica, Železnik, Banovo brdo) i zapadnog dela grada (Novi Beograd, Zemun). Projekat će biti realizovan u dve faze, a postrojenje će se prostirati na površini od oko 97 hektara. Prva faza obuhvata izgradnju nedostajuće infrastrukture, nove kanalizacione crpne stanice Ušće–Nova, kao i rekonstrukciju crpne stanice Mostar. U drugoj fazi, prerada otpadnih voda zasniva se na primarnom i sekundarnom tretmanu kojim će se mulj izdvajati u primarnim taložnicima, a azot i fosfor uklanjaće se naprednim postupcima na bazi aktivnog uglja. Vrednost ulaganja u Fabriku za preradu otpadnih voda Veliko selo je 271 milion evra, a ovaj projekat radimo u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture i kompanijom China Machinery Engineering Corporation. Izgradnjom ove fabrike, čak 80 odsto komunalnih otpadnih voda biće prečišćeno pre ispuštanje u reke. Preostalih 20 odsto otpadnih voda, prerađivaće se u fabrikama za preradu otpadnih voda u Ostružnici, Batajnici i Grockoj, čiju izgradnju finansira Grad Beograd. Što se tiče izgradnje nedostajuće kanalizacione infrastrukture, koja se finansira iz kredita EIB-a, u toku je realizacija projekta izgradnje kanalizacije na levoj obali Dunava, u naseljima Borča, Ovča, Kotež i Krnjača.

Foto: Kabinet gradonačelnika Beograda

EP: Cirkularna ekonomija je jedan od ciljeva Zelenog plana Evrope, a najvažniji instrument cirkularne ekonomije je reciklaža. Za početak, Beograd nema dovoljno reciklažnih kontejnera da bi se ova kultura ponašanja potpuno razvila kod građana, a kamoli u meri da se ta vrsta otpada zaista u punom potencijalu iskoristi kao resurs. Gde vi vidite ključne osnove razvoja cirkularne ekonomije u našoj prestonici?

Zoran Radojičić: Da bismo uveli cirkularnu ekonomiju, neophodno je da uspostavimo efikasan sistem primarnog odvajanja otpada, koje je prema novom Lokalnom planu upravljanja otpadom 2021–2030 postavljeno kao prioritetni cilj. Novi plan podrazumeva da se u gradskom jezgru postavljaju zelena ostrva i podzemni kontejneri za selektivno sakupljanje reciklabilnog otpada, a u ostalim delovima grada biće postavljene posude za sakupljanje odvojenog otpada. Trenutno imamo oko 730 podzemnih kontejnera za odvajanje reciklabila, a do kraja godine planirana je nabavka još 300. U delovima grada sa individualnim stanovanjem, primarna separacija otpada vrši se uz pomoć kanti, koje trenutno koristi oko 27.000 domaćinstava, a ove godine podelićemo još 25.000 kanti. Planirano je da izgradimo još 7 reciklažnih centara i 4 transfer stanice gde će se otpad dopremati pre odvoženja na dalji tretman. Cilj je da na deponiju Vinča odvozimo samo reciklabilni otpad. Takođe, želimo da povećamo stopu recikliranja otpada iz domaćinstava na 25 odsto do kraja 2025. godine i na 35 odsto do kraja 2030. godine. Još jedan od ciljeva je da do kraja 2028. godine smanjimo količinu biorazgradivog otpada koji se deponuje na 75 odsto u odnosu na količinu 2008. godine, kao i da do 2028. godine potpuno uskladimo ciljeve za sakupljanje i reciklažu ambalažnog otpada prema Direktivi EU o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst u celini možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

 

Prvom tarifom do projekata namenjenih deci

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

A1 Srbija je lansirao Prvu tarifu kojom zajedno sa roditeljima podržava najmlađe članove društva, budući da će kompanija pri svakom sklopljenom ugovoru na Prvoj tarifi tokom promotivnog perioda do kraja septembra izdvajati novčana sredstva u visini jedne mesečne pretplate za realizaciju projekata namenjenih deci. Uz to, ovom tarifom A1 Srbija je želeo da roditeljima olakša početak školske godine kreiranjem paketa koji im obezbeđuje 100 odsto popusta na mesečnu pretplatu u trajanju od 6 meseci.

Prva tarifa predstavlja odličan postpaid izbor, jer omogućava stalnu i jednostavnu komunikaciju između roditelja i njihovih školaraca. Osim veoma povoljne pretplate, ova tarifa nudi neograničene minute u A1 mreži i neograničen internet za korišćenje aplikacije Viber. Takođe, omogućeno je i 100 minuta ka ostalim mrežama, 100  sms poruka i 2GB za internet.

„A1 Srbija je uvek usmeren ka tome da ponude za naše korisnike odgovaraju njihovim potrebama i da ujedno menjaju tržište nabolje. Polazak u školu je jedan od najlepših trenutaka u životu, kako za đake, tako i za njihove roditelje, kada se gradi sasvim novi nivo poverenja. U nameri da podržimo roditelje osmislili smo Prvu tarifu po veoma povoljnim uslovima koja im omogućava neometanu komunikaciju sa svojim školarcima. Dodatno, uspeli smo da je uvežemo na jedinstven način sa našim društveno odgovornim programom, jer će A1 Srbija donirati značajan iznos projektima koji su namenjeni deci“, rekao je Đorđe Vuksanović, glavni direktor za transformaciju A1 Srbija i A1 Slovenija.

„Ovaj poduhvat je ujedno nastavak našeg društveno odgovornog programa “Svet kakav želiš” koji je usmeren ka oblastima javnog zdravlja, obrazovanja i ekologije. Verujemo da će ovaj ciklus projekta biti jednako uspešan kao prvi i da smo na dobrom putu da zajedno pružamo konkretan i vidljiv doprinos zajednici”, dodaje on.

U aprilu ove godine, A1 Srbija je pokrenuo program „Svet kakav želiš“ podržavši sa 10 miliona dinara tri važne inicijative iz pomenutih oblasti, a njihova realizacija se očekuje do kraja 2021. godine.

Izvor: Executive Group

Priključak za gas nikad povoljniji, interesovanje ogromno – šta koči posao

Foto: gasprom.com
Foto: JP Srbijagas

Gas u Srbiji koristi gotovo 280.000 domaćinstava i plan je da se do kraja iduće godine taj broj udvostruči, jer je to ekološki prihvatljiv energent. Država je u aprilu ponudila građanima priključak po duplo nižoj ceni – za 780 evra. Ali, iako je interesovanje građana ogromno, uvođenje gasa ne ide očekivanom dinamikom. Direktor “Srbijagasa” Dušan Bajatović kaže za RTS da se nada da će do kraja godine biti 25.000 do 30.000 urađenih priključaka, a da se prijavilo 70.000 domaćinstava. Ističe da je najveći problem nedostatak resursa i unutrašnja organizacija samog “Srbijagasa”.

Priključak za gas nikada nije bio jeftiniji ni povoljniji, jer građeni će 780 evra otplaćivati tri godine kroz mesečne račune za gas. Što je važno nema nikave kamate – znači 36 rata, a to znači mesečno 20 evra. Dušan Bajatović kaže da se prijavilo mnogo više građana nego što “Srbijagas” zahteva može da obradi.

“Mi smo do sada obradili od onih koji su podneli negde oko 32.000, 33.000 zahteva. Zahteva ima mnogo više i kako je počelo priključenje do sada smo uradili negde oko 7.000, priključenja i sa time ne možemo da budemo zadovoljni”, rekao je Bajatović.

Istakao je da se nada da će do kraja godine biti 25.000 do 30.000 urađenih priključaka.

“Ljudima je zvučalo neverovatno, negde se godinama čekalo, negde su mreže urađene godinama unazad, a nije bilo ponude. Dakle, ova ponuda 780 evra na 36 meseci u dinarima, bez kamate, bez garancija i odlaska u banku je izuzetno povoljna. Kako raste poverenje da će se to desiti, tako raste i broj priključaka”, poručuje Bajatović.

Naveo je da se prijavilo skoro 70.000 domaćinstava.

“Mi možda nećemo stići sve to da obradimo odmah, “Srbijagas” ima 69 filijala, ali mi nemamo dovoljan broj radnika”, rekao je Bajatović i dodao da je cilj da koriste resurse podizvođača sa kojima imaju potpisane ugovore kako bi obradili što više zahetva.

“U ovom momentu je najveći problem nedostatak resursa i unutrašnja organizacija samog “Srbijagasa”. Ja se nadam da ćemo to u najkraćem vremenu popraviti, jer interesovanje stvarno raste”, naglasio je on.

Priključak mogu dobiti legalizovana domaćinstva, dat je predlog da se odobri i onima koji su ušli u proces legalizacije, a Bajatović navodi i da su građani oslobođeni visokih lokalnih taksi za taj posao.

“Zahvaljujući Ministarstvu građevinarstva promenili smo uredbu i takse koje se odnose na mogućnost da ih naplaćuje lokalna samouprava više ne postoje, ostaje samo ova cena od 780 evra”, rekao je Bajatović.

Dodao je i da će biti urađena nova uredba koja će omogućiti da najveći broj nelegalnih obekata takođe može da dobije priključak na gas.

Iako je najavljeno da će se priključenje istovremeno raditi u četiri grada, Bajatović kaže da će se raditi u celoj Srbiji.

Vojvodina je 100 odsto gasifikovana, ostala su neka sela oko Bačke Topole, Zrenjanin se završava. Beograd će biti gotov do kraja 2022. godine. Braničevski okrug će biti gotov do kraja ove godine”, naveo je Bajatović.

Dodao je da bi trebalo ove godine da budu postiguti dogovori i sa Valjevom, Ubom, Leskovcem, Vranjem, Vladičinim Hanom.

“Verovatno ćemo raditi u Zaječaru. Ima malo delova mreže za legalizaciju, urađeni su bez dozvole. Ostaje ovaj pravac od Paraćina, preko Zaječara do Prahova i ovo što je urađeno Zlatibor, Priboj, Bistrica, Prijepolje”, zaključio je Bajatović.

Izvor: RTS

Energetski menadžeri realizuju projekte koji štede blizu milion evra godišnje

Foto-ilustracija: Unsplash ( kvalifik)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

Polaznici iz 17 srednjih i velikih preduzeća u Srbiji, zahvaljujući znanjima i veštinama energetskog menadžmenta koje su stekli na trogodišnjoj obuci u okviru projekta EUREMnext u organizaciji Privredne komore Srbije (PKS), ostvariće u svojim firmama, uz doslednu primenu predloženih mera, ukupnu godišnju uštedu od 15 miliona kilovat sati energije iz svih energetskih izvora, uključujući i obnovljive, što će umanjiti godišnje troškove za oko 940 hiljada evra, navodi se u saopštenju PKS.

Uključivanje kompanija iz Srbije u evropsku mrežu energetskih menadžera unaprediće razmenu znanja, iskustva i informacija o najsavremenijim tehnologijama i primenjenim rešenjima u domenu energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, kaže Vera Ražnatović, viši savetnik u Udruženju za energetiku i rudarstvo Privredne komore Srbije.

Mreži energetskih menadžera iz Srbije pridružilo se 17 kompanija: Elixir Prahovo, Perutnina Ptuj, Rauch Serbia, Somboled, Fabrika kartona Umka, Metal-cinkara, Lovopromet, Planinka, Apatinska pivara, Metalac posuđe, Nelt, PPT Namenska, Trayal, IGM Mladost, Toplana Niš, Stup Vršac i Yumco.

Tokom obuke polaznici su uz pomoć mentora, pripremali energetski koncept, izražen kroz finansijski ekvivalent i povraćaj investicije, na osnovu sagledavanja trenutnog stanja u svojim firmama, a svoje ideje promovišu i predlažu onima koji odlučuju o njihovoj primeni. Bavili su se svim oblastima koje imaju veze sa različitim tehnologijama i energijama, sistemima za grejanje, proizvodnjom energije, osvetljenjem, energetskom efikasnošću zgrada, klimatizacijom, ventilacijom i drugo.

Zoran Đorđević, projektant u JKP „Gradska toplana Niš“, kaže da će ugradnjom utilizatora na dimnjacima toplane “Krivi vir” u Nišu, na godišnjem nivou biti ostvarene uštede od 220.000 evra.

Prema rečima Velisava Džokovića, rukovodioca servisa i održavanja, kompanija Metalac posuđe će zamenom sistema grejanja i hlađenja – postavljanjem toplotnih pumpi umesto sistema na bazi klima uređaja, koji je bio u doskorašnjoj upotrebi, godišnje uštedeti oko 8.000 evra.

Projekat EUREMnext trajao je tri godine u Srbiji i obuku je prošlo 17 polaznika iz srednjih i velikih preduzeća.

Izvor: Privredna komora Srbije

Solarne ćelije oborile rekord efikasnosti

Foto: Eric Byler/The Australian National University
Photo-illustration: Pixabay

Naučnici iz čitavog sveta nastoje da solarnu energiju, od koje u velikoj meri zavisi budućnost snabdevanja strujom, učine što jeftinijom i efikasnijom. Tako su donedavno nereciklabilni solarni paneli sada pogodni za reciklažu, dok su pojedini skupi materijali zamenjeni jeftinijim varijantama.

Za jedno od najznačajnijih otkrića ove godine zaslužni su istraživači sa Australijskog Nacionalnog Univerziteta (ANU) koji tvrde da su napravili do sada najefikasniju solarnu ćeliju korišćenjem metode laserskog obrađivanja.

Nove solarne ćelije razlikuju se od standardnih po tome što imaju „dva lica“ zahvaljujući čemu mogu proizvoditi električnu energiju sa obe strane.

Prema rečima glavnog istraživača dr Kin Čern Fonda, dvostrane solarne ćelije lako su prevazište performanse jednostranih silicijumskih solarnih ćelija.

„Razvili smo ono što mogu nazvati pravom bifacijalnom solarnom ćelijom jer ima gotovo simetričnu proizvodnju energije na obe površine“, kaže dr Fong.

Kako je objašnjeno na sajtu Univerziteta, kada se solarna ćelija sa dva lica nalazi u standardnoj solarnoj elektrani, ona apsorbuje direktnu sunčevu svetlost, ali i zrake koji se reflektuju o tlo, a nova tehnologija može uvećati proizvodnju električne energije za čak 30 odsto.

Metoda koju su koristili za dobijanje visokoefikasne solarne ćelije naziva se laser doping. Reč je o, kako kaže jedan od istraživača sa univerziteta, Marko Ernest, jeftinom procesu kojim se uvećava elekrična provodljivost solarnih ćelija.

Na ovaj način, istraživački tim uspeo je da postigne efikasnost prednje konverzije od 24,3 odsto, a efikasnost zadnje konverzije od 23,4 odsto, što predstavlja bifacijalni faktor od 96,3 odsto.

Tako je dobijena efektivna izlazna snaga od približno 29 procenata čime su znatno premašene performanse čak i najboljih jednostranih solarnih ćelija, tvrde istraživači.

Ovako značajan projekat podržala je čak i Australijska Vlada preko australijske Agencije za obnovljivu energiju (ARENA) i Australijskog centra za napredne fotonaponske sisteme (ACAP), dok su svi prezentovani rezultati verifikovani od strane Komonvelta naučnih i industrijskih istraživačkih organizacija (CSIRO).

Milena Maglovski

Rešenja zasnovana na prirodi pomažu u zaustavljanju klimatskih promena (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) prošle godine je predstavila Globalni standard, prvi i jedinstveni set mera za rešenja zasnovana na prirodi (Nature-based Solutions). Rešenja zasnovana na prirodi prepoznata su kao jedan od ključnih koraka za ispunjenje ciljeva koji su predviđeni Pariskim klimatskim sporazumom.

Ova rešenja predstavljaju krovni koncept koji podrazumeva održivo korišćenje prirodnih resursa i njihovo upravljanje u cilju rešavanja mnogih društvenih izazova. 

Neki od tih izazova podrazumevaju prilagođavanje na klimatske promene, smanjenje opasnosti od prirodnih katastrofa, jačanje otpornosti zajednica i zdravlje ljudi, dostupnost i sigurnost vode i hrane, degradacija ekosistema, gubitak biodiverziteta, ali ekonomski i društveni razvoj. 

Najbolji primeri za Rešenja zasnovana na prirodi su pošumljavanje, obnova močvarnih područja, uzgoj vegetacije na padinama kako bi se sprečila klizišta, izgradnja zelene infrastrukture u gradovima.

Ova rešenja, koja su lako primenljiva, pružaju dobrobit za sve i pomoću njih se podiže socijalna svest građana, ispunjavaju ekonomski ciljevi i ono što je najvažnije, štiti se životna sredina. Prema dosadašnjim procenama čak pet puta je jeftinije ulagati u Rešenja zasnovana na prirodi, nego u ona veštački generisana.

Kako primeniti Rešenja zasnovana na prirodi

Međunarodna unija za zaštitu prirode ukazuje na to da koriščenje prirodnih resursa može pomoći u sprečavanju prirodih katastrofa, kao što su poplave, suše, erozije tla, klizišta, požari. 

Pokretanjem projekta “ADAPT: Rešenja zasnovana na prirodi za otpornija društva u zemljama Zapadnog Balkana’’, IUCN želi da se u šest zemalja Zapadnog Balkana, poveća otpornost na klimatske promene upravo primenom Rešenja zasnovanih na prirodi.

U okviru projekta biće sprovedena dva pilot projekta u područjima sklonim poplavama, jedan u Srbiji u opštini Kraljevo, a drugi u Albaniji u opštini Eblasan. 

Opština Kraljevo je izložena klimatskim rizicima, naime reka Ibar i njene pritoke uzrokovale su uzastopne poplave 2014, 2016, 2019 i 2020. godine i napravile su ogromne gubitke i materijalnu štetu. Zato se će ovaj pilot projekat biti realizovan, u bliskoj budućnosti, i to u saradnji sa lokalnom samoupravom, interesnim grupama, a biće uključeni i predstavnici žena i omladine.

Dva elementa rizika, ugroženosti i izloženost, biće mapirani kako bi se formulisale odgovarajuće intervencije. Ovaj projekat je u fazi pripreme, zatim sledi izrada projektne dokumentacije, razne analize i očekuje se da će realizacija početi krajem godine.

IUCN Svetski kongres zaštite prirode

Klimatske promene, odnosno primena Rešenja zasnovanih na prirodi kao odgovor na prilagođavanje izmenjenim klimatskim uslovima, biće jedna od ključnih tema na IUCN Svetskom kongresu zaštite prirode.

Kongres će biti održan u hibridnom formatu, uživo u Marseju i virtuelno, od 3. do 11. septembra. Kao prvi hibridni ekološki događaj od početka pandemije, IUCN Kongres će pokrenuti brojne akcije ka oporavku koje su zasnovane na prirodi, klimatskim promenama i biodiverzitetu nakon 2020. godine.

Na događaju će biti predstavljena relevantna istraživanja, nove studije, izveštaji i političke inicijative, uključujući ažurirane podatke Crvene liste ugroženih vrsta IUCN–a. 

Milica Radičević

Na Neretvi ponovo divljaju bageri, nadležni ćute 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poslednjih dana na reci Neretvi ponovo su primećeni bageri. Kako piše Bljesak.info, nakon tekstova koje su objavili o nelegalnom iskopavanju šljunka iz korita Neretve, privatni vlasnici nastavljaju da uništavati reku, ovaj put sa svim potrebnim dozvolama. 

“Takav odnos prema neobnovljivim prirodnim resursima je nedopustiv i vreme je da vlasti u Bosni i Hercegovini pokrenu javnu raspravu o ovom važnom pitanju”, navode iz WWF Adria.

Kako ističu, iako je iskopavanje šljunka i peska iz reka u BiH dozvoljeno uz potrebne dozvole, reč je o izuzetno invazivnom postupku za koji danas znamo da trajno narušava dinamiku vodotoka.

Trajni gubitak reka? 

Negativne posledice uključuju uništavanje ključnih rečnih staništa, gubitak biljnih i životinjskih vrsta, nedostatak taloga u rekama i deltama, te povećan rizik od poplava i suša. 

“Kao i u ostatku sveta i u BiH, potreba za šljunkom i peskom raste iz godine u godinu. I dok celo društvo ima pravo da uživa u napretku zemlje, to ne sme doći po cenu trajnog gubitka reke i prirode uopšte”, rekli su.

Postoje alternative, poput iskopavanja šljunka i peska iz podzemnih ležišta, što ima manji uticaj na prirodu.

“Takvi radovi na Neretvi posebno su problematični jer postojeće hidroelektrane na reci zaustavljaju prirodni tok sedimenta, pa svako dodatno vađenje nizvodno od brane dodatno pogoršava stanje reke, a moglo bi imati posebno negativan uticaj na ribe i svu poljoprivrednu proizvodnju duž Neretve “, objašnjavaju iz WWF Adria.

Ističu da se, prema izjavama stanovništva koje živi pored reke i predstavnika ŠRD “Bjelave” iz Čapljine, zbog zatrpavanja reke i nedostatka taloga smanjuje nivo podzemnih voda i suše se bunari za pitku vodu.

Posledice su očigledne, a doprinosi i postojećim problemima u delti Neretve koja tone i postaje sve slabija svake godine. Dakle, šteta nastala vađenjem šljunka iz korita ubrzava postojeću degradaciju reke, što bi moglo rezultirati trajnim problemima za sve koji žive uz Neretvu, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u Hrvatskoj.

“Zbog svega navedenog, Bosna i Hercegovina ovom problemu treba da pristupi ozbiljno, posebno s aspekta da se radovi često izvode mimo svih postojećih propisa, odnosno potpuno nezakonito. Za početak je potrebno pooštriti postojeće zakonodavstvo, uvesti obavezu da se sprovedu neophodne studije procene uticaja na životnu sredinu i pojačati kontrolu nad čitavim procesom, uključujući informacije o ukupnoj količini iskopanog šljunka i peska, i uspostaviti sistem kazni za nepoštovanje zakona”, navode sagovornici.

Suprotno uvreženom mišljenju, zbog vremena potrebnog za njihovo formiranje, šljunak i pesak nisu obnovljivi izvori, već su neophodni za normalno funkcionisanje reke i njenih obala.

“Uklanjanjem iz reka suočavamo se sa ozbiljnim posledicama koje će biti sve ekstremnije pod uticajem klimatskih promena, a tome svedoče ovogodišnje nepogode koje su zahvatile Evropu, posebno u Nemačku, Austriju i Švajcarsku. Sada je pravi trenutak da učinimo nešto kako bi se ovaj važan resurs zaštitio“, navode iz WWF Adria.

Izvor: Bljesak.info

 

U Srbiji pod organskom proizvodnjom 24.000 hektara zemlje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Organska proizvodnja hrane u Srbiji iz godine u godinu sve je zastupljenija. Prema rečima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislava Nedimovića, trenutno se pod organskom proizvodnjom nalazi približno 24.000 hektara zemlje.

Kako je objasnio, poslednjih godina sve više poljoprivrednika se odlučuje na organsku proizvodnju jer se na malim parcelama najveći profit može ostvariti ako se pređe u sistem organskog uzgoja, navodi se u saopštenju.

Organska hrana je ona koja se dobija bez korišćenja hemijskih sredstava i isključivo od prirodnih sredstava za zaštitu bilja. Sve iznad 200 metara nadmorske visine u Srbiji može vrlo lako da se konvertuje u organsku poljoprivrednu proizvodnju”, kaže ministar.

On je ukazao na to da su Slovenci u Banatu kupili više od 4.000 hektara zemlje, gde će na 3.800 hektara uspostaviti organsku poljoprivrednu proizvodnju, ocenivši da će to biti najveća platforma te vrste proizvodnje u čitavoj Evropi.

Nedimović je napomenuo da će zbog suše biti manji prinos kukuruza nego što se očekivalo.

On je naglasio da je zbog toga veoma važno to što je država poslednjih godina ulagala u navodnjavanje, navodeći da se trenutno radi na 30 projekata, zahvaljujući kojima će sistem za navodnjavanje biti stavljen u funkciju na više od 100.000 hektara.

Energetski portal

Kupina kod Pančeva je i obnovljiva energija

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Chie Carroll)

Porodica Šmit iz Pančeva već dvadeset godina uzgaja kupine i od njih pravi kvalitetno vino i druge proizvode. Uprkos suši, godina je rodna a berba je pri kraju.

Članovi porodice Šmit iz Pančeva ovih dana završavaju berbu kupina, a godišnje dobijaju više hiljada kilograma sa 40 ari placa.

I Lajoš i Ružica su zaposleni u firmama, pa skoro sve slobodno vreme provode radeći u voćnjaku, a posla ima dosta i gotove sve se radi ručno.

“Od samog orezivanja, povezivanja kupina, sečenja lastara, kopanja, košenja trave, non-stop, cele godine”, kaže Ružica Šmit.

Ove godine zadovoljni su rodom i uglavnom prodaju kupinu na pijaci, jer je cena mnogo bolja nego prethodnih sezona. A sve što ostane pretvaraju u vino.

“Mi od vina imamo i ono što padne, prezri, ili posle kiše kad to pređe u drugu kategoriju, onda pravimo i rakiju, ne baca se ništa. Čak smo i od kupina koje odsečemo počeli da pravimo snopove i sa tim ložimo, tako da je to jedan vid obnovljive energije i dosta drva uštedimo”, objašnjava Lajoš Šmit. Vina koja Šmitovi prave redovno osvajaju nagrade na takmičenjima, a prave ih i od maline i vinogradarske breskve. U poslovima im pomaže sin Tibor, koji je uglavnom zadužen za plasman proizvoda.

“Na kraju sve ostaje na nama mladima. Naravno da postoje planovi, samo treba da se iskustvo i entuzijazam pomire. Verovatno će u nekoj bližoj budućnosti doći do toga da se pored postojećih proizvoda naprave novi”, ispričao je Tibor Šmit.

Veliki broj zlatnih medalja govori da je kvalitet odličan, samo je potrebno povećati proizvodnju, kako bi mogli da zadovolje potrebe tržišta.

Izvor: RTS

Tesla će proizvoditi humanoidne robote – fizički rad postaje izbor? (VIDEO)

Foto: Jutjub/Printskrin
Foto: Printscreen/Youtube

Ono što je doskora bila naučna fantastika, danas postaje realnost, pa će tako i humanoidni roboti uskoro biti svakodnevna pojava na radnim mestima koja iziskuju fizički napor.

Ilon Mask, generalni direktor kompanije Tesla, najavio je proizvodnju humanoidnih robota koji će, kako kaže, učiniti da u budućnosti fizički rad postane stvar izbora.

Prototip „Tesla Bota“, kako će se zvati revolucionarni humanoid, biće predstavljen do kraja godine, a kako je na prezentaciji u sklopu „Teslinog AI dana“ (Tesla AI Day) objasnio Mask, robot će biti baziran na istoj tehnologiji kao i polu-automatska vozila.

Kako sama reč „humanoid“ kaže, „Bot“ će  biti dizajniran po ugledu na ljudsko telo – imaće zglobove i pet prstiju, a u trupu će se nalaziti kompjuter. Umesto lica će imati ekran sa osam ugrađenih kamera, te će biti u stanju da obavlja većinu repetitivnih, dosadnih i opasnih poslova koje još uvek obavljaju ljudi, piše Tech Xplore.

Zastrašujuć ili ne, tek Ilon Mask u šali kaže da će humanoid biti „prijateljski nastrojen“, a zamišljen je tako da ćete od njega moći da pobegnete ili da ga lako savladate jer – nikad se ne zna. Ipak, dodaje, nada se da do ovoga neće dolaziti.

Ideja je da sa „Tesla Botom“ možete da razgovarate kako biste mu zadali lake zadatke poput „dodaj mi šrafciger“ ili „idi u prodavnicu i nabavi ove namirnice“, objašnjava Mask.

Već smo se uverili da je gotovo sve što ima veze sa Ilonom Maskom revolucionarno, pa nema sumnje da će novopredstavljeni humanoidni roboti, ukoliko se nađu u masovnoj proizvodnji, u potpunosti izmeniti tržište rada, a da li će to biti na sreću ili nesreću fizičkih radnika – tek ćemo videti.

Milena Maglovski

Golfska struja se “gasi”, naučnici zabrinuti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici godinama prate promene struja u Atlantskom okeanu, tako su pre nekoliko godina objavili dve studije u kojima su analizirali mogućnost gašenja struja, naročito Golfske struje. Tadašnja predviđanja su bila alarmantna, ukazivali su na to da globalno zagrevanje utiče na Golfsku struju tako što je usporava.

Naime, Golfska struja je morska struja u severnom Antlantiku i ona funkcioniše poput ogromnog grejača. Ova topla vodena masa putuje od severa i u međuvremenu ispušta toplotu a zatim tone na dno okeana i putuje nazad ka jugu. 

Prema najnovijim istraživanjima, Golfska struja se trenutno nalazi na najsporijoj tački u poslednih 1600 godina, “gasi” se i postoji mogućnost da se i približava svom konačnom kraju, prenose svetski mediji.

Ukoliko se nastavi slabljenje ovih struja, očekuju nas oluje i oštrije zime, kao i toplotni talasi širom Evrope.

I upravo se dešava ono na šta nas naučnici godinama upozoravaju, a to je da globalno zagrevanje planete, osim što utiče na klimatske promene, utiče i na ove struje i na mnoge druge ekosisteme. Onda sve to utiče na podizanje nivoa mora, ekstremno hladne zime, topla leta, suše, poplave, klizišta…

Milica Radičević