Home Blog Page 530

Proceni, predvidi i deluj!

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Maria Virgínia Mendes da Silva Pina

Ovo su tri glavna principa portugalske strategije za poboljšanje kvaliteta vazduha, jedne od mnogih koje je vlada ove zemlje usvojila u cilju ublažavanja posledica klimatskih promena i očuvanja životne sredine. O obnovljivim izvorima energije, energetskoj efikasnosti i portugalskim zelenim izumima koji se mogu primeniti i kod nas, razgovaramo sa ambasadorkom Portugala u Srbiji.

To što je preuzeo šestomesečno predsedavanje Savetom Evropske Unije u januaru ove godine, usred pandemije koronavirusa, Portugal nije nimalo omelo u rešenosti da bude primer kako se treba odnositi prema životnoj sredini i da pruži maksimalan doprinos evropskom liderstvu u borbi protiv klimatskih promena.

Posledice pandemije samo su dodatni podsticaj na ovom putu jer, kako ističe ambasadorka Portugala u Srbiji Marija Viržinija Mendes da Silva Pina od toga koliko se uspešno budemo oporavili od ove krize, zavisiće koliko ćemo biti otporni u budućnosti. Vreme je za zeleni i digitalni oporavak Evrope, u čemu će svakako biti dragoceno i iskustvo Portugala kao zemlje koja spremno čeka značajan porast temperature do kraja 21. veka, u kojoj do kraja ove godine više neće biti termoelektrana na ugalj i koja će do 2030. smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte 55 odsto.

EP: Na prošlogodišnjoj EPI rang listi (indeks zaštite životne sredine), Portugal je bio na 27. mestu. Koji su glavni ekološki izazovi sa kojima se Portugal danas suočava?

Marija Viržinija Mendes da Silva Pina: Trenutno je naš glavni izazov suočavanje sa posledicama pandemije koronavirusa, ali to nam neće smetati da bolje odgovorimo na izazove u oblasti životne sredine, jer se to prožima. Štaviše, koliko ćemo biti otporni u budućnosti zavisiće od postizanja uspešnog i održivog oporavka. Jedan od prioriteta portugalskog predsedavanja Savetom EU je promocija evropskog oporavka, pre svega u pravcu klimatske i digitalne tranzicije, koji će se razvijati uporedo sa aktivnostima na primeni Evropskog zelenog dogovora. Portugal želi da bude primer i doprinese evropskom liderstvu u klimatskim akcijama, budući da nam je glavni cilj odobrenje Prvog evropskog zakona o klimi. Portugal će se usredsrediti i na sprovođenje efikasne cirkularne ekonomije i na dobro osmišljenu javnu politiku za obezbeđivanje energetske tranzicije, kako bi se smanjila zavisnost od fosilnih goriva i nastavili napori da se smanji emisija CO2 . To znači i usvajanje strategija ublažavanja i prilagođavanja na klimatske promene i rešavanje gubitka biodiverziteta, jer je to takođe izazov koji nas brine. I da naglasim najvažniju temu za Portugal: očuvanje i održivo korišćenje resursa okeana i mora i razvoj plave ekonomije.

EP: Shodno smernicama Svetske zdravstvene organizacije, kvalitet vazduha u Portugalu se smatra sigurnim. Međutim, podaci pokazuju da bi Estareža, Almada, Faro i Lisabon mogli dosegnuti visok nivo zagađenja vazduha. Koji su glavni izvori zagađenja vazduha u Portugalu?

Foto-ilustracija: Pixabay

Marija Viržinija Mendes da Silva Pina: Prema Izveštaju o stanju životne sredine, saobraćaj, industrija i proizvodnja energije najveći su zagađivači vazduha u Portugalu. Ovi sektori ispuštaju u atmosferu neka od najštetnijih jedinjenja po ljudsko zdravlje, ekosisteme i materijale. Geografska područja koja pominjete su ili izuzetno urbana ili industrijska, što znači da na njihov kvalitet vazduha više utiču gorenavedeni problemi. Ipak, stvari se menjaju. Na primer, prisustvo najštetnijih jedinjenja u atmosferi pao je 38 odsto od 1990. godine. Portugalska nacionalna vazdušna strategija (ENAR 2020) radi na poboljšanju kvaliteta vazduha – da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, kvalitet života građana i očuvali ekosistemi – a taj cilj je postavljen na tri ose: Proceni, Predvidi i Deluj. Merama koje se preporučuju u okviru strategije treba da se postignu ciljevi kvaliteta vazduha predloženi u Programu čistog vazduha za Evropu i doprinese obavezi prema Zelenom rastu, u skladu sa nacionalnim instrumentima klimatske politike, tako da možemo očekivati dalja poboljšanja u tom poglavlju.

EP: Koje biste programe izdvojili kao originalne portugalske zelene izume?

Marija Viržinija Mendes da Silva Pina: Istakla bih dva programa, koje je podržalo naše Ministarstvo za životnu sredinu i klimatske akcije. Možemo ih svrstati u zelene primere koji su primenljivi i u drugim zemljama. Pokrenuti su u okviru našeg Fonda za zaštitu životne sredine, koji je ključan instrument za sprovođenje politike zaštite životne sredine i ispunjavanje nacionalnih i međunarodnih ciljeva i obaveza vezanih za klimatske promene, vodene resurse, otpad i očuvanje prirode i biodiverziteta. Prvi program je PART (Program podrške smanjenju tarifa za javni prevoz), koji pruža finansijsku podršku za borbu protiv negativnih efekata prevoza, kao što su gužve, emisija gasova sa efektom staklene bašte, zagađenje vazduha, buka, potrošnja energije i društvena isključenost. Istovremeno se koristi za smanjenje troškova javnog prevoza jer PART izdvaja godišnji budžet za sekretarijate za saobraćaj da bi mogli da primene niže tarife. Drugi je Program podrške održivijim zgradama, koji se primenjuje od 2020. godine. On ima za cilj da obezbedi intervencije u zgradama u cilju njihove održivosti i energetske rehabilitacije. Može se smatrati merom koja ima višestruki efekat na ekonomiju, jer podstiče zaposlenost i napredak na lokalnom i nacionalnom nivou. Ovim programom se širom Portugalije finansiraju sve intervencije u zgradama sagrađenim do 2006. godine kojima se promoviše obnova, dekarbonizacija, energetska efikasnost, efikasnost vode i cirkularna ekonomija.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Kako klimatske promene utiču na život Portugalaca i životnu sredinu?

Marija Viržinija Mendes da Silva Pina: Svi scenariji predviđaju značajan porast prosečne temperature u Portugalu do kraja 21. veka, kao i veću učestalost i intenzitet toplotnih talasa, koji mogu izazvati sušu i povećani rizik od šumskih požara. Imajući u vidu ovaj scenario, Portugal je usvojio dve nacionalne strategije. Prva je Nacionalna strategija prilagođavanja klimatskim promenama (ENAAC 2020), koja predviđa da se zemlja prilagodi posledicama klimatskih promena, kroz primenu rešenja zasnovanog na tehničko-naučnim saznanjima i dobrim modelima. Strategija ENAAC 2020 obuhvata tri cilja: poboljšanje nivoa znanja o klimatskim promenama, sprovođenje mera prilagođavanja i promociju integracije prilagođavanja u sektorske politike. Drugi je Nacionalni program za prilagođavanje klimatskim promenama (P-3AC), koji dopunjuje ENAAC 2020 i razvija njegov drugi cilj, a to je primena mera za prilagođavanje. On pokriva nekoliko mera, kao što su sprečavanje seoskih požara, očuvanje i poboljšanje plodnosti tla, efikasno korišćenje vode, otpornost ekosistema, sprečavanje toplotnih talasa, bolesti, štetočina i invazivnih vrsta, zaštita od poplava, zaštita obale, a uključuje i obuku, svest i alate za prilagođavanje.

Intervju vodila: Jovana Canić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI jun 2021. – septembar 2021.

 

Autonomna košnica – spas za pčele

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)
Foto-ilustracija: Pixabay

“Vredan kao pčela” je izreka koju svi mi slušamo od malih nogu. I to nije ni malo čudno, jer pčela za jedan dan opraši oko 4.000 cvetova. Zahvaljujući njenom “poslu” mi uživamo u jabukama, breskvama, kajsijama i drugoj hrani. Često zaboravljamo koliko su pčele važne za naš ekosistem i da bez njih ne bi bilo života na Planeti Zemlji.

Naučnici godinama upozoravaju na to da ako nestanu pčele, nestaće i hrana, a onda i mi. Čini se da ova upozorenja ne dopiru do svih ljudi. Svedoci smo toga da zbog nemara poljoprivrednika, što u Srbiji, regionu, pa i u celom svetu, umire na milione pčela.

Najčešći uzrok njihovog pomora je upotreba zabranjenih pesticida. Koliko je situacija alarmanta pokazuje podatak da u Kini postoji oblast u kojoj, zbog upotrebe hemije, insekata više nema i da zbog toga biljke moraju ručnu da oprašuju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Wenzel)

I mnogi naučnici i istraživači rade na tome da pronađu alternativne metode za oprašivanje biljaka, ali su svi saglasni u tome da pčele ništa ne može da zameni. Zato mnogi pokušavaju da pomognu pčelama i da ih na neki način zaštite.

Startap kompanija iz Izraela otišla je korak dalje i napravili su jedinstvenu autonomnu košnicu “Bihoum” (Beehome) koja je opremljena robotskim pčelarom koji leči i čuva pčele i podržava njihovu prirodnu inteligeniciju. Izumitelji ove košnice se nadaju da bi ona mogla da spasi kolonije pčela od izumiranja, navodi se na sajtu Svetskog ekonomskog foruma.

Košnica je u stvari mašina veličine teretne prikolice i nju mogu da stanu 24 društva pčela. Robotski pčelar skenira saće i na taj način ih proverava da li su bolesne, tj. registruje da li postoje pesticidi i obaveštava o potencijalnim opasnostima. Pčele se prate pomoću video nadzora, a pametne tehnologije povećavaju kapacitet oprašivanja i proizvodnju meda.

Idejni tvorci ove košnice smatraju da će ona zaštiti pčele i da će rešiti mnoge probleme koje do sada nisu mogli da budu prevaziđeni.

Milica Radičević

Raspisan Četvrti javni poziv za IPARD Meru 3

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Četvrti javni poziv za podnošenje zahteva za odobravanje projekta za IPARD podsticaje za investicije u fizičku imovinu koje se tiču prerade i marketinga poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva raspisan je danas i rok za podnošenje zahteva je  od 16. avgusta 2021. godine do 29. oktobra 2021. godine.

Predmet ovog Javnog poziva su investicije u fizičku imovinu i prihvatljivi troškovi u vezi sa izgradnjom, kao i nabavkom nove opreme i mehanizacije. Obuhvaćeni su sektori mleka, mesa i voća i povrća, jaja i grožđa i zahtev za odobravanje projekta može se podneti samo u okviru jednog sektora za jednu ili više investicija.

Po ovom Javnom pozivu opredeljena su sredstva u iznosu od 3.000.780.714 dinara, a visina podsticaja je 50 odsto, odnosno 60 odsto prihvatljivih troškova za investicije u oblasti upravljanja otpadom i otpadnim vodama.

Minimalan iznos podsticaja koje korisnik može da ostvari u okviru svih sektora je 10.000 evra, dok je maksimalni podsticaj u okviru sektora voća i povrća, sektora mesa, jaja i grožđa milion evra, dok u sektoru mleka korisnici mogu da ostvare podsticaj i od dva miliona evra.

Detaljan tekst Javnog poziva, pravilnik i prateće priloge možete pogledati ovde.

Informacije u vezi raspisanog Javnog poziva mogu se dobiti i putem telefona, pozivanjem Info-centra Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 011/2607960 i 2607961, kao i kontakt centra Uprave za agrarna plaćanja 011/3020100; 3020101 i 31 07 013  svakog radnog dana od 7:30 do 15:30 časova.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Javni poziv za zamenu stolarije u Beogradu krajem avgusta, kako upravnici zgrada mogu da pomognu

Foto-ilustracija: Unsplash (Harry Cao)
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle sednice Skupštine grada Beograda krajem avgusta biće upućen javni poziv Beograđanima za zamenu stolarije, kotlova za grejanje i izolacije. Da bi mogao da ponudi subvencije, grad treba da usvoji pravilnik o sufinansiranju i da rasporedi 10 miliona dinara po opštinama. Po objavljivanju, građani imaju tri nedelje da prikupe dokumentaciju i prijave se svojoj opštini.

Na Novom Beogradu i u Zemunu iste muke stanara. Stolarija dotrajala, a nova preskupa. Zato su mnogi zainteresovani za subvencije i već se raspituju.

“Nešto znam, ali nisam sigurna da baš sve znam. Zato što treba jako puno papirologije i plaćanje poreza i računa. Za zgradu odnosno stan da je proknjižen itd. Mislim jako puno papirologije treba, ali ne znam zašto? Zato što to sve je verovatno na internetu na kompjuteru sve zabelezeno. Svako ima pod svojim imenom sve, zašto bi se to ponovo vadilo”, upitala je jedna od stanarki.

Neki od stanara su nešto bolje informisani. “Za konkurs je potrebno da zgrada bude uknjižena, svi stanovi legalizovani, da su plaćeni računi za poreze i da su jednostavno stanari zainteresovani”, navodi ankentirani građanin.

I upravnici zgrada kažu da se stanari raspituju za subvencije.

Nenad Radić, upravnik zgrade, kaže da pošto još lokalne samouprave nisu izbacile detaljan plan prikupljanja potrebne dokumentacije sve će biti na sajtovima, omogućeno da stanari mogu da provere.

“Naravno imaćemo i mi kao upravnici određene informacije pa ćemo moći da pomognemo stanarima da im kažemo određene informacije, koje su njima bitne za to, ali u trenutku kad to bude zvanično i stupilo na snagu”, rekao je Radić.

Upravnica zgrade Sanja Živkov kaže da su stanari vrlo zainteresovani jer je trenutno svima ta pomoć potrebna.

“Većina stanara aplicira za prozore i vrata kada se javljaju pojedinačno, kao što i jeste raspisan konkurs u aprilu za građane”, navela je Živkov.

Na konkurs će moći da se prijave i vlasnici kuća i zgrada za koje je podnet zahtev za legalizaciju.

Izvor: RTS

Zašto tržištem dominiraju električni, a ne vodonični automobili

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)
Foto-ilustracija: Pixabay

U 2020. godini na ulicama širom sveta bilo je 6,8 miliona električnih automobila, a očekuje se da će do 2040. godine svaki novi prodati automobil biti na baterije. Ali gde su, u ovoj priči o ekološkim vozilima, automobili na vodonični pogon? Na automobilskoj sceni tek katkad se pojavi novi prototip na vodonik, međutim, ima li ovaj pogon potencijal da, ravnopravno sa električnim vozilima, bude deo zelene mobilnosti u budućnosti?

Šta je glavna mana vodonika?

Da napomenemo, tehnologija gorivnih ćelija još uvek se razvija, pa nema sumnje da će proizvođači automobila, koji čvrsto veruju u ovaj pogon, naći rešenja za trenutne nedostatke i vozila na vodonik dovesti do savršenstva.

Ipak, kada se mane tiču same prirode vodonika, a ne tehnologije gorivnih ćelija, za te probleme mnogo je teže naći rešenje. Reč je o lakoj zapaljivosti vodonika i velikim gubicima električne energije usled proizvodnje vodonika.

Nakon što je 2019. godine eksplodiralo postrojenje za proizvodnju vodonika u okrugu Santa Klara, Kalifornija, usledio je manjak vodonika na pumpama pa su vozači ovih ekoloških automobila bili primorani da ih izvesno vreme drže u garaži, piše Roud Šou (Road Show). Ubrzo potom, zapalila se i stanica za punjenje vodoničnih automobila u Norveškoj, a nakon ovih incidenata bilo je jasno da se tehnologija vodoničnog pogona neće tako brzo razvijati kao tehnologija vozila na baterije.

Na sreću, nijedno vozilo na vodonik nije eksplodiralo samo od sebe, a izvesno je i da će bezbednosni standardi u fabrikama i na pumpama uskoro biti na mnogo većem nivou.

Kada je reč o gubicima električe energije, tu je nešto teže naći rešenje jer problem leži u načinu na koji se dobija vodonik.

Kod električnih automobila, gubitak električne energije od njene proizvodnje iz, recimo, obnovljivih izvora, pa do pokretanja motora iznosi samo 20 odsto, dok  kod vodonika, nakon procesa elektrolize, hlađenja, kompresovanja i transporta ovog goriva, gubitak energije iznosi  62 odsto, piše Forbs (Forbes).

Naravno, imamo mnogo razloga da ne odustanemo od vodonika, a neke od istaknutih prednosti ovog pogona su brzo punjenje, manja težina gorivnih ćelija u odnosu na baterije (jedan kilogram gorivnih ćelija ima 236 puta više energije od jednog kilograma litijum-jonske baterije) i impresivan domet, piše Ju Metr (You Matter). Iako je do kraja 2019. godine u svetu prodato svega 7.500 automobila na vodonik, nadajmo se da će budućnost ove tehnologije ipak biti svetlija.

Milena Maglovski

 

Solarni paneli biće obavezni na svim krovovima u Kaliforniji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Giorgio Trovato)

Vlasti u Kaliforniji su još 2018. godine najavile da će od 2020. svi novoizgrađeni objekti na krovovima morati da imaju postavljene solarne panele. Ali kako se čini, izgleda da su rešili da zadaju veliki udarac fosilnim gorivima, jer će, ukoliko nove mere budu usvojene, od 1. januara 2023. godine, gotovo svi objekti u ovoj zemlji imati solarne panele.

Naime Kalifornijska komisija za energetiku predložila je da komercijalni i javni objekti, te renovirane kuće i zgrade, moraju imati postavljene solarne panele, kao i baterije za skladištenje energije.

Kako se navodi u saopštenju “zgrade duboko utiču na naše zdravlje, životnu sredinu i ekonomiju. U budućnosti će trošiti manje energije i emitovati manje zagađenja”.

Kalifornijska komisija za energetiku usvojila je Standarde energetske efikasnosti zgrada – Energetski kodeks 2022. kako bi podržali ostvarivanje zacrtanih ciljeva kada je reč o klimatskim promenama, čistoj energiji i javnom zdravlju.

Domovi i preduzeća koriste gotovo 70 odsto električne energije u Kaliforniji i proizvode gotovo četvrtinu emisija gasova sa efektom staklene bašte. Zato je neophodno napraviti promene i koristiti čiste tehnologije koje imaju veoma mali udeo ugljeničnog otiska.

Energetski kodeks 2022. fokusira se na četiri ključne oblasti: ugradnja toplotnih pumpi za zagrevanje prostora i vode, elektrifikaciju domaćinstava, ugradnju solarnih sistema i baterija za skladištenje energije, kao i poboljšanje standarda ventilacije za bolji kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.

Prema procenama, ukoliko nova pravila budu usvojena, u narednih 30 godina biće smanjeni troškovi potrošača za oko 1,5 milijardi dolara i emisije gasova sa efektom staklne bašte za 10 miliona tona, što je ekvivalentno uklanjanju skoro 2,2 miliona automobila sa puteva na period od godinu dana.

Sve ovo ide u prilog tome da Kalifornija postane klimatski neutralna do 2045. godine. Kako bi ispunili zacrtani cilj do 2035. godine će zabraniti proizvodnju automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje, a do 2045. godine prekinuti bušenje i eksploataciju nafte.

Milica Radičević

Proglašena vanredna situacija u Boru zbog požara na deponiji

Foto: Wikipedia (Bor030.net)

Na gradskoj deponiji u Boru tokom vikenda je izbio požar, koji nije u potpunosti ugašen, zato je Štab za vanredne situacije doneo odluku o proglašenju vanredne situacije u jedom delu grada.

Ova odluka je doneta kako bi se omogućilo angažovanje dodatne mehanizacije koja će učestvovati na gašenju požara na gradskoj deponiji, navodi se na sajtu grada.

Kako prenosi RTV Bor, vatra i dalje tinja iz dubljih slojeva smetlišta, a u toku je zatrpavanje zgarišta zemljom. Dim sa deponije se i dalje širi na pojedine delove grada i okoline, pa merna mesta, na kojima se prati kvalitet vazduha u Boru, beleže povišene vrednosti pojedinih parametara.

“Od trenutka kada smo dobili dojavu o požaru, svi naši kapaciteti su potpuno stavljeni u funkciju i angažovani na suzbijanju i gašenju požara na gradskoj deponiji. Uz maksimalno angažovanje Vatrogasno-spasilačke jedinice Bor, ogromnu pomoć dobili smo od kompanije Ziđin koja je stavila na raspolaganje svoju mehanizaciju i već tri dana učestvuje u suzbijanju požara” rekao je Igor Mitrović, direktor JKP “3.Oktobar “ Bor.

Nadležni poručuju da se stanje na terenu redovno prati i da je zajednički zadatak svih koji su uključeni u rešavanje ovog pitanja da se suzbije požar, smanji nivo vatre i dima, a što je najbitnije, zaštiti zdravlje svih koji žive na teritoriji grada Bora.

Pretpostavlja se da je visoka temperatura razlog zbog koga se lako zapaljiva materija sa gradske deponije upalila, a velika količina komunalnog otpada koji se godinama odlaže na tom mestu akciju suzbijanja daljeg širenja dima čini otežanom i dugotrajnom.

U gašenju požara učestvuju Vatrogasno spasilački bataljon u Boru i nadležno javno komunalno preduzeće „3. oktobar“, a pomaže im nekoliko buldozera, utovarivača, prskalica i kamiona u vlasništvu “Srbija Ziđin Koper”.

Energetski portal

Razglednice sa zapaljenog Mediterana

Foto-iliustracija: Unsplash (Samuel Jeronimo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Chacon)

Tekstovi u ovom prilogu su zapisi nekoliko saradnika zaposlenih u Mreži za klimatsku akciju Evrope (CAN Europe).

Mi smo ti koji obično alarmiramo evropske kreatore politika i pozivamo naše vlade da odmah pooštre borbu protiv opasnih klimatskih promena koje je izazvao čovek. Obično to radimo sedeći za svojim radnim stolovima. Ali poslednjih nedelja smo bili živi svedoci katastrofalnih posledica klimatskih promena. Stoga smo osetili potrebu da podelimo svoja iskustva i još glasnije pozovemo na smelije i brže klimatske akcije.

Dugi niz godina  se borimo sa opasnostima koje izazivaju klimatske promene, i govorimo #NašaKućaGori – misleći na planetu Zemlju. Još uvek nam je teško da poverujemo da smo mi zapravo žrtve stvarnih požara, dok gledamo kako naše domove –  u kojima jedemo, spavamo, rastemo, upisujemo sećanja – obavija vatra.

Teško nam pada činjenica da je ‘vandredno stanje’ mutiralo u novo stanje svesti, u još jednu ‘novu normalnost’, kao dodatak na pandemiju COVID-19. Koliko je još prirodnih nepogoda izazvanih promenom klime potrebno da nam se dogodi da bismo shvatili da nema veće uzbune od one klimatske? Klimatska kriza se dešava sada i ovde, i sve nas jednako pogađa.

Nedavno objavljen izveštaj Međuvladinog panela o klimatskim promenama (IPCC) jasno pokazuje da će evropski Mediteran nastaviti da bude izložen ekstremnim vremenskim promenama sa katastrofalnim posledicama poput požara kojima smo svedoci danas. U izveštaju se takođe naglašava da, ako delujemo odmah, još uvek postoji mogućnost da izbegnemo dalje pogoršanje situacije, ograničimo li globalan rast temperature na 1,5℃, odnosno pazimo li na svaki delić rasta temperature.

Praktično, to znači da moramo značajno smanjiti emisiju štetnih gasova i bez odlaganja odbaciti fosilna goriva. Evropske vlade nemaju argumente da nastave da daju podršku bilo kakvoj upotrebi (vađenju ili sagorevanju) fosilnih goriva – čak ni donekle. Potrebni su nam dobro obavešteni i obrazovani donosioci odluka koji će usvojiti lokalne, regionalne i nacionalne strategije prilagođavanja klimatskim promenama. Ljudi zaslužuju da budu informisani i dobro pripremljeni, dobro organizovani za klimatsku krizu.

Način života na koji smo navikli se menja. Prijatan mediteranski still života je na ivici da nestane, a ispod su razglednice sa ovogodišnjih letnjih odmora iz naših postojbina. Razglednice koje smo želeli da ne moramo da šaljemo.

Razglednica iz Turske

Mugla, Turska –  Taj dan je bilo je 44℃.  Rekla sam mu da stavi šeširić svaki put kad izađe iz kuće. Nije hteo da ga nosi jer je bilo prevruće da bi se pokrio bilo koji deo tela. Pretvorila sam sve u igru: staviš šeširić na suncu, odmah ga skineš kad uđeš u senku. Svidelo mu se. Kad imaš 2,5 godine, sve je igra.

Sledećeg dana sam videla 48℃ na termometru na spoljnom zidu kuće. Bilo je teško nastaviti igru. Šešir ne bi mnogo pomogao. Osećala sam kao da mi se lice topi istog trenutka kada bi izašla – u senci ili na suncu. Nismo više mogli da idemo do mora, niti u park. Bio je to letnji odmor u bakinom selu u Turskoj i ništa više nije bilo kao nekad. Ništa se nije odvijalo onako kako smo planirali i zamišljali.

Ubrzo su počele da stižu vesti o požarima. Iz Antalije, na južnoj obali Sredozemlja. Ranije smo imali šumske požare, ali ništa slično ovome. Na turskom ne postoji reč za „divlji požar“. Verovatno su zato svi ostali bez reči. Ovu vatru nije bilo moguće ugasiti. Prespavali smo tu noć i probudili se zatečeni vestima da se taj ’novi’ požar proširio po celoj zemlji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Kada sam videla 49℃ na termometru uhvatila me je prava panika. Sve oko nas je bilo sasvim (sasvim!) suvo, a vreo vetar bio je poput snažnog fena koji je duvao po nama iz svih pravaca. Naredno jutro sam odmah obišla obližnju šumu: sve je delovalo izuzetno krhko. Zalila sam grmlje oko naše kuće. Osećala sam da je to beskoristan korak. Ovo je borova šuma, ponavljala sam u sebi. Šišarke koristimo da zapalimo roštilj. U stvari, mi smo se nalazili u jednom velikom roštilju.

Šumski požari su se proširili svuda unaokolo. Uskoro smo ugledali dim sa okolnih planina. Ljudi su bili šokirani, tužni. Gubitak života, domova, ekosistema, poslova, stoke, košnica. Svi su bili besni, tražili su na koga će da svale krivicu. Ko su ti piromani? Ko nam je to uradio? Ljudi su psovali „one koji su to započeli“. Ali ko je to uradio? Počele su da kruže razne teorije zavere. Bivalo je sve teže pronaći krivca.

Provela sam dosta vremena u rudarskoj oblasti Mugla kada smo pisali izveštaj „Cena uglja: Mugla“, i sećam se da sam videla kako ugalj gori u površinskim kopovima tokom vrelih letnjih dana. Međutim, ti dani nisu bili tako vreli kao ovi koje smo upravo doživeli. A onda se još i to dogodilo – jedna od tri fabrike uglja u regionu se zapravo zapalila.

Igra sudbine! Trebalo je da ove fabrike prestanu sa radom jer nisu poštovale turski zakon o životnoj sredini – radile su sa neodgovarajućom opremom za smanjenje štetnih gasova. Ipak, nisu bile zatvorene. Međutim, uprkos postojanju  fabrike uglja, koja radi pod nelegalnim uslovima, i očigledno zagađuje i utiče na globalnu klimu, ljudi su i dalje tražili nekog drugog krivca za požare. U međuvremenu, multinacionalne naftne kompanije su iskoristile priliku da sebi naprave zelenu propagandu tako što su platile gorivo za aparate za gašenje požara.

Nekoliko dana kasnije probudio nas je dim koji se uvukao u našu spavaću sobu. Odlučili smo da sa svojim malim detetom više ne ostanemo u Mugli i otputovali smo u rodni grad. Moja majka je ipak ostala. Rekla nam je da je ovo njen dom, i da ne može da zamisli da kuću usred šume prepusti sudbini, kao ni da ostavi komšije da se sami bore. Tog jutra je spakovala nekoliko porodičnih albuma, pogledala stare fotografije sa svojim unukom i predala mi ih da ih čuvam.

Razglednica sa Balkana

Skoplje, Severna Makedonija – Poznata melodija na radiju me je trgla iz sna. Otpio sam gutljaj vode sa noćnog ormarića i, zureći u otisak znoja na posteljini, pomislio sam: baš prikladno! – misleći na pesmu nemačke hevimetal grupe Ramštajn – „Mein Herz Brentt“ koja se čula sa radija. Svako ko malo zna nemački mogao bi da je razume. Možda je pomalo kič, ali „Moje srce gori“ je zaista prikladno osećanje nakon dnevnih vesti o požarima širom Balkanskog poluostrva.

Foto: Kristina Naunova

Umesto da sa prijateljima i kolegama iz regiona razmenjujem slike sa letnjeg odmora, razmenjivao sam poruke, nadajući se da ću čuti da su svi zdravi i bezbedni. Požari na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Bugarskoj, Albaniji, Crnoj Gori, a najrazorniji u Grčkoj i Turskoj. „Brojni aktivni požari, spaljeno hiljade hektara, pogođena brojna  domaćinstava, mnogi građani evakuisani …“

Apokaliptično leto – od juna sam počeo da koristim ovu frazu da svojim prijateljima, kolegama u inostranstvu objasnim kako sam se osećao u dugoočekivanoj poseti svojoj porodici, tokom poslednjih nekoliko meseci.

Nebo je izgubilo uobičajenu nijansu plave boje; gledajući u daljinu pejzaži su izgledali drugačije, tuđe, nalik pustinji. Kad je nedeljama temperatura iznad 35 stepeni postala nova norma, začudio sam se kako  biljke opstaju? Sva moja simpatija i ljubav preusmereni su ka drveću i šumi koja je krasila okolne planine, poput zelenih oaza, u ovoj novoj i veoma žutoj stvarnosti.

Kada prošetam gradom usred dana nalete jaki vetrovi, žestoki poput onih koji obično najavljuju oluju, samo što su ovi neobično topli. Ulice su prazne, vreli vetrovi kovitlaju gradsku prašinu i suvo lišče, zemlja je suva, i opšti utisak je nekako mučan. Sve podseća na scenu iz nekog distopijskog futurističkog filma.

Dolazim kući,  vesti su zastrašujuće – niz šumskih požara širom naše male zemlje. Jedan vrlo blizu Skoplja, u šumama po kojima često planinarim. Drugi su se opasno približili malim selima, mestima važnim za prirodu, sa plodnim zemljištem. Potresla me je vest o pozivu za pomoć starijih građana malog sela (jedini koji su tamo živeli) jer je vatra pretila da će ući u njihovo selo i zapaliti sve što su ikada pamtili ili stvorili.

Zatim sam pročitao da je Severna Makedonija od 5. avgusta narednih 30 dana proglasila vanredno stanje. Nisam mogao a da ne pomislim da, kako godine prolaze, vanredno stanje postaje novo stanje svesti. Svaki dan sam slušao o obaranju novih rekorda, ali ne onih koje sam želeo da pratim na Olimpijskim igrama u Tokiju. Novi rekordi su se odnosili na dosad neviđene prosečne dnevne temperature, suše, neočekivane kiše i poplave, uništene useve i brojeve smrtnih slučajeva starijih i ranjivih osoba koje su stradale od toplotnih udara.

Ovog leta smo doživeli (i još uvek živimo) traumu za koju svi želimo da postane prošlost. Međutim, realna je pretnja da će se sve ovo ponoviti, i to ubrzo.

Izvor: Climate Action Network (CAN) Europe

Ukidaju se subvencije za kupovinu električnih automobila

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je prošle nedelje u saopštilo da se ukidaju subvencije za kupovinu novih hibridnih vozila i onih na električni pogon. Razlog – već je, iako nije kraj godine, iskorišćen budžet opredeljen za te subvencije.

Sredstva su 2020. godine iznosila oko milion evra. Ona su se odnosila na motorna vozila, motocikle i skutere. Prodaja je u ovoj godini opala jer je uvoz novih vozila bio usporen zbog pandemije.

Uvoznici navode da su prodali 800 vozila sa subvencijama. Kažu da nemaju uvid u kupovinu flota automobila za rentakar i taksi.

“Imamo usporenu dobavljivost novih vozila zbog zaustavljanja proizvodnje kod određenih proizvođača, tako da sam rast prodaje u nekom procentu ne očekujemo”, rekla je Aleksandra Graovac, sekretar Udruženja uvoznika Srbije. 

Vlada je, da podsetimo, na početku godine usvojila Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila na osnovu koje država pomaže kupovinu mopeda i lakih tricikala na ovaj pogon sa 250 evra, hibridne automobile sa 2.500 evra, plag-in hibride sa 3.500 evra, a električna vozila sa 5.000 evra.

To je jedna od vladinih mera za zaštitu vazduha od zagađenja zbog koje su takozvana ekološka vozila znatno pristupačnija na tržištu. Uvoznici upozoravaju da je zdravlje ljudi ugroženo i da treba nastaviti sa subvencijama.

“Po podacima Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji preko 6.000 godišnje ljudi umre od posledica zagađenja vazduha, pa je smanjenje zagađenja vazduha od motornih vozila veoma bitan faktor”, kaže Robert Lukić, direktor “Tojote”.

U EU planiraju da do 2030. godine na subvencije potroše oko 40 milijardi evra. Najviše u svemu prednjače skandinavske zemlje koje će od 2030. godine zabraniti kupovinu benzin i dizel automobila.

Izvor: RTS

Ministarstvo: što pre zatvoriti deponiju u Vinči

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ne davimo Beograd

Povodom požara koji je u subotu, 7. avgusta, izbio na deponiji “Vinča”, a sa koje se dim šiti i deset dana kasnije, održan je sastanak ministarke zaštite životne sredine Irene Vujović sa predstavnicima Grada Beograda i kompanije „Beo čista energija“, saopštilo je Ministarstvo.

Ministarka je tražila od nadležnih da izađu sa konkretnim predlogom i rokom za rešavanje ovog velikog problema Beograđana, te insistirala da predstavnici Grada Beograda i kompanije „Beo čista energija“ hitno održe sastanak gradskog štaba za vanredne situacije.

Sastanak je zakazan za danas, a predviđeno je da se nakon sastanka donese odluka o narednim koracima, kao i na koji način će biti sprečeni novi eventualni požari. Sastanku će prisustvovati i predstavnik Ministarstva zaštite životne sredine.

Vujović je dodala da je kompanija „Beo čista energija“ dobila sve potrebne privremene dozvole za odlaganje komunalnog, građevinskog i inertnog otpada na novoj parceli, gde je smeštena sanitarna deponija, ističući da očekuje da će stara deponija biti zatvorena u što kraćem roku.

“Ova deponija je jedan od najvećih ekoloških problema u Beogradu i na rešavanju ovog problema se radi intenzivno. Životna sredina se tiče svih nas i zato će ministarstvo koje vodim još bliže sarađivati sa nadležnima i pratiti procese koji predstoje, kako bi se rešio ovaj višedecenijski problem Beograđana”, rekla je ministarka.

Ona je podsetila da su, po izbijanju požara, zbog obima akcidentne situacije, inspektori za zaštitu životne sredine izašli na teren zajedno sa gradskom komunalnom inspekcijom koja je nadležna za deponiju u Vinči.

Energetski portal

Kompanija MT-KOMEX otvara nova radna mesta!

Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX, lider u izgradnji i projektovanju solarnih elektrana, poziva vas da se prijavite za pozicije Elektromonter  i Junior project engineer.

Elektromonter

Opis posla:

Osnovna zaduženja zaposlenog uključuju instalaterske i montažne radove na izgradnji solarnih elektrana

Opis željenog kandidata:

–Stručna sprema elektro-struke: Kvalifikovani (KV) radnik, četvrti stepen stručne spreme ili visokokvalifikovani (VKV) radnik

-Potrebno poznavanje slabe i jake struje, opštih poslova elektroinstalacija

-Vozačka dozvola B kategorije

-Dobre organizacione sposobnosti

-Snalažljivost i samoinicijativa

-Pouzdanost i tačnost u ostvarivanju zadatih ciljeva

Broj otvorenih pozicija – 10

Junior project engineer

Opis posla:

Osnovna zaduženja zaposlenog uključuju izradu studija izvodljivosti projekata, vršenje tehničko-ekonomskih proračuna, izradu projektne dokumentacije, izradu tehničke dokumentacije, izradu tehno-ekonomskih ponuda na projektima i podršku timu prodaje.

Opis željenog kandidata:

-Zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike (energetika) – master inženjer prednost

-Napredni nivo poznavanja rada u MS office paketu

-Napredni nivo poznavanja rada u AutoCad-u

-Vozačka dozvola B kategorije

-Znanje engleskog jezika

-Odgovornost, strpljenje i pedantnost u radu

Broj otvorenih pozicija – 3

Prethodno iskustvo za obe pozicije nije neophodno, a obuka je obezbeđena od strane stručnog tima MT-KOMEX-a. Biće kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

Prijave šaljite na info@mt-komex.co.rs

O kompaniji:

Zahvaljujući višedecenijskom radu i neprestanom usavršavanju, iza sebe imamo izgrađene solarne elektrane ukupne instalisane snage 10 MW među kojima je i Solaris Energy – najveća solarna elektrana u Srbiji, nekoliko solarnih nastrešnica, a svoju ekspertizu proširili smo i na oblast punjača za električne automobile.

Zato vas pozivamo da postanete deo našeg tima kako bismo nastavili da zajedno gradimo zelenu budućnost. Čekamo vas!

Natrijum – ekološka i jeftina alternativa za litijum

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Pixabay

„Budućnost elektomobilnosti je definitivno električna. Vodonik je gubljenje vremena“ – ovim upečatljivim rečima Ilon Mask se obratio novinarima tokom posete Teslinoj fabrici električnih automobila koja je u izgradnji u Nemačkoj.

Ipak, litijum je dokaz da termini „elektromobilnost“ i „ekologija“ ne idu baš uvek zajedno, pa to može osporiti Maskove samouverene reči.

Potražnja za litijumom, glavnom komponentom baterija za električne automobile, jača iz godine u godinu, a sa njom i protestovanje javnosti koja strahuje od posledica po životnu sredinu.

Neka od najbogatijih nalazišta litijuma u Evropi nalaze se u Portugalu, Španiji, Finskoj, Češkoj i Austriji, ali projekti se ne odvijaju glatko jer su građani zabrinuti da će eksploatacija litijuma uništiti prirodu, zemljište i reke, narušiti zdravlje ljudi i životinja, ali i uticati na kvalitet života u susednim zemljama.

I dok električni automobili imaju alternativu, zaštita životne sredine nema, pa je zato ključno industriju baterija učiniti ekološki prihvatljivijom kako bismo i električna vozila s punim pravom mogli nazvati ekološkim.

Moguće rešenje dolazi u obliku natrijum-jonskih baterija, a nedavno smo objavili da je kineska kompanija KATL (CATL), nakon višegodišnjeg istraživanja, predstavila prvu generaciju ovih baterija koje se u masovnoj proizvodnji mogu naći već 2023. godine.

Osim što je nova tehnologija znatno jeftinija i ekološki podobnija od iskopavanja litijuma, natrijum-jonske baterije odlikuju i druge prednosti kao što su brzina punjenja i odlične performanse na niskim temperaturama. Ipak, iz kompanije dodaju da prva generacija natrijum-jonskih baterija ima manju gustinu i veću zapreminu od litijumskih, pa će naučnici u drugoj generaciji pokušati da nadomeste upravo ove nedostatke.

Jedna od mogućnosti je i kombinacija natrijum-jonskih i litijum-jonskih baterija u jedinstveni sistem, a u saopštenju kompanije navode da bi se na taj način kompenzovale mane obe tehnologije, dok bi se njihove prednosti maksimalno iskoristile.

Dobra vest je to što je proizvodnja natrijum-jonskih baterija u potpunosti kompatibilna sa postojećim postrojenjima za proizvodnju litijum-jonskih baterija, te će se time u mnogome olakšati i ubrzati prelazak na novu tehnologiju, tvrde iz kompanije.

Milena Maglovski

 

Požari u Crnoj Gori prerasli u ekološki incident

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje na planini Bunetina, koju je zahvatio požar, prerasta u svojevrstan ekološki incident koji se razvija sa nesagledivim posledicama, niz kanjon prema selu Zasada i uz kanjon prema selu Zaglavak, kazao je komandir službe zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja Goran Čavić.

Čavić je uputio još jedan apel svim građanima da pomognu i u ovom teškom periodu zaštite sebe, svoje najmilije i svoju imovinu, jer, kako kaže, Služba neće moći u potrebnom obimu odgovoriti ukoliko situacija preraste u katastrofalnu, piše RTCG.

„Požar koji se razvija u kanjonu Tare, koji se praktično razdelio u dva požara, sa međusobnom razdaljinom od oko sedam kilometara. Situacija sa vatrom koji ide nizvodno prema selu Zasada povoljnija je, u nekim stenama požar je jako usporen, ali je i dalje rano da budemo optimisti. U drugom delu požara koji ide prema selu Zaglavak, pomaže helikopter Vojske Crne Gore koji obavlja odličan posao. Za nekih par stotina metara požar bi mogao da dođe do prvih kuća u selu, koje smo već zaštitili na način što smo tu stacionirali tim koji će dežurati sa vozilom dok požar ne bude ugašen“, istakao je Čavić.

On je kazao da su vatrogasci Službe zaštite i spašavanja iscrpljeni, obzirom da se već dva meseca, bore sa požarima na više udaljenih i nepristupačnih lokacija pljevaljske opštine.

I u drugim delovima Crne Gore bukte požari, a može se reći da je najteži onaj koji zahvatio je područje barskog naselja Mrkojevići u kom je uništeno 749 stabala maslina.

Društvo maslinara Bar navodi da su u požaru uništena i stabla stara po više stotina godina, te da je sa njima otišao i ovogodišnji rod maslina i budući prinosi koje su maslinari očekivali.

Situacija je teška i u nikšićkoj opštini gde već 26 dana bukte požari. Vatra je zahvatila i nepristupačni teren i dodatno otežala posao vatrogasno-spasilačkim ekipama koje su danonoćno na terenu i da se bore da sačuvaju kuće od vatrene stihije.

U Nikšiću je vazduh veoma zagađen, te se, shodno savetima Instituta za javno zdravlje, preporučuje građanima da izbegavaju boravak, a naročito izvođenje fizički zahtevnih aktivnosti na otvorenom, upozorili su iz Ekološkog pokreta “Ozon”.

Energetski portal

Nivo vode u rekama zabrinjavajuće nizak, potrebna jedna obilna kiša

Photo-illustration: Unsplash (Kazuend)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Visoke temperature uticale su na opadanje reka u Srbiji, a najteža situacija je na Rzavu, Kolubari, kao i na Jadru. Jelena Jerinić iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda ističe da nam je potrebna “prava jesenja kiša” kako bi se situacija popravila.

Ona za RTS navodi da su u stagnaciji i opadanju pritoke drugog reda Južne i Zapadne Morave, pritoke Kolubare, manje reke na banatskim vodotocima, kao i Jadar.

“U stagnaciji su manje i srednje reke koje praktično ne mogu da otiču, jer su na biološkom minimumu, što znači da je ugrožen i biljni i životinjski svet zbog manjka kiseonika”, ističe Jerinićeva.

Dodaje da se prati i gornji tok reke Save, koja je u domenu srednjih reka, gde su vodostaji u opadanju, a može biti, kaže, obustavljena i plovidba.

Potrebna je prava jesenja kiša, kaže Jerinićeva, koja bi padala danima i obuhvatila velika slivna područja kako bi se popravila situacija sa vodostajima na rekama.

“Jako je važno da ta kiša uđe u najdublje pore zemljišta. To se sada ne vidi po prognostičkom materijalu bar za mesec dana”, objašnjava.

Govoreći o situaciju u Evropi, Jelena Jerinić kaže da je ista kao i kod nas, ali pošto češće dolazi do prodora u toku gornjeg Dunava mi nemamo problema kod Beograda i Zemuna.

Zbog nepovoljne hidrološke situacije i izuzetno niskog vodostaja Rzava, vanredna situacija proglašena je u pet opština i gradova.  

Izvor: RTS

Sekretarijat za zaštitu životne sredine: Nastavljeno zagašavanje požara na deponiji u Vinči

Foto: Ne davimo Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Nastavlja se zagašavanje požara na deponiji u “Vinči” koji je i dalje dubinskog karaktera. U saopštenju se navodi da na osnovu dobijenih izveštaja od „Beo čiste energije” i Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, na deponiji se i dalje vidi beli dim.

“Nastavlja se prekrivanje požarom zahvaćenog područja inertnim materijalom i polivanje zahvaćenog područja emulzijom na bazi algi rastvorenih u vodi”, navodi se u saopštenju.

Na gašenju požara na deponiji “Vinča” učestvuju “Beo Čista Energija d.o.o.” i vatrogasna jedinica.

Građanima se savetuje da ukoliko osete prisustvo dima u vazduhu zatvore prozore i izbegavaju boravak na otvorenom prostoru.

Podsetimo, u subotu 7. avgusta je izbio požar na deponiji u “Vinči”, a u nedelju, 8. avgusta dim i neprijatni miris paljevine prekrio je gotovo ceo grad. Vatrogasne ekipe su odmah izašle na teren i gašenje ovog požara i dalje traje. I dok nadležni kažu da prate situacija kada je kvalitet vazduha u pitanju i da nema mesta panici, građani su zabrinuti jer ne znaju šta udišu.

Energetski portal

Privrednici očekuju rast prometa, izvoza i ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Gray)

Privrednici u Srbiji optimistično gledaju na privredna kretanja u trećem tromesečju 2021. godine očekujući rast prometa i izvoza, kao i stabilna ulaganja i zaposlenost, pokazala je julska anketa Privredne komore Srbije (PKS) o poslovnoj aktivnosti u drugom i očekivanjima u trećem kvartalu tekuće godine.

Rezultati pokazuju da je više od polovine ispitanika u drugom kvartalu ostvarilo rast prometa, skoro trećina je imala isti nivo u odnosu na prethodni, dok je kod svega 15 odsto anketiranih promet smanjen. U trećem kvartalu,  čak 85 odsto očekuje isti ili veći promet u poređenju sa realizacijom u drugom kvartalu.

Privrednici pokazuju izraženi optimizam za naredni kvartal i u pogledu kretanja izvoza – 39 odsto očekuje rast, a 48 odsto nepromenjenu izvoznu aktivnost u odnosu na prethodni kvartal.

U drugom kvartalu 2021. godine, investiralo je 48 odsto  anketiranih kompanija. U poređenju sa realizovanim investicijama u prethodnom kvartalu, 91 odsto firmi je ostvarilo isti ili povećan  nivo investicija. Očekivanja privrednika za treći kvartal takođe su pozitivna: čak 84 odsto ispitanika planira isti ili veći obim investicija najviše u opremu, građevinske objekte i zemljište.

Zaposlenost je stabilna, u periodu zdravstvene i ekonomske krize sačuvana su radna mesta i poslovna zajednica ne očekuje smanjenje broja radnika u trećem kvartalu.

Najveći deo anketiranih privrednika u drugom kvartalu 2021. godine iskoristio je kapacitete između 50 i 80 odsto, a ono što može da bude izazov na srednji rok jeste problem likvidnosti. Prema istraživanju PKS, 48 odsto anketiranih kompanija ukazalo je na nedostatak sredstava za optimalno finansiranje poslovanja, a problem likvidnosti očekivano najizraženiji je u oblasti turizma i ugostiteljstva.

Izvor: Privredna komora Srbije