Home Blog Page 531

Sekretarijat za zaštitu životne sredine: Nastavljeno zagašavanje požara na deponiji u Vinči

Foto: Ne davimo Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Nastavlja se zagašavanje požara na deponiji u “Vinči” koji je i dalje dubinskog karaktera. U saopštenju se navodi da na osnovu dobijenih izveštaja od „Beo čiste energije” i Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, na deponiji se i dalje vidi beli dim.

“Nastavlja se prekrivanje požarom zahvaćenog područja inertnim materijalom i polivanje zahvaćenog područja emulzijom na bazi algi rastvorenih u vodi”, navodi se u saopštenju.

Na gašenju požara na deponiji “Vinča” učestvuju “Beo Čista Energija d.o.o.” i vatrogasna jedinica.

Građanima se savetuje da ukoliko osete prisustvo dima u vazduhu zatvore prozore i izbegavaju boravak na otvorenom prostoru.

Podsetimo, u subotu 7. avgusta je izbio požar na deponiji u “Vinči”, a u nedelju, 8. avgusta dim i neprijatni miris paljevine prekrio je gotovo ceo grad. Vatrogasne ekipe su odmah izašle na teren i gašenje ovog požara i dalje traje. I dok nadležni kažu da prate situacija kada je kvalitet vazduha u pitanju i da nema mesta panici, građani su zabrinuti jer ne znaju šta udišu.

Energetski portal

Privrednici očekuju rast prometa, izvoza i ulaganja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Gray)

Privrednici u Srbiji optimistično gledaju na privredna kretanja u trećem tromesečju 2021. godine očekujući rast prometa i izvoza, kao i stabilna ulaganja i zaposlenost, pokazala je julska anketa Privredne komore Srbije (PKS) o poslovnoj aktivnosti u drugom i očekivanjima u trećem kvartalu tekuće godine.

Rezultati pokazuju da je više od polovine ispitanika u drugom kvartalu ostvarilo rast prometa, skoro trećina je imala isti nivo u odnosu na prethodni, dok je kod svega 15 odsto anketiranih promet smanjen. U trećem kvartalu,  čak 85 odsto očekuje isti ili veći promet u poređenju sa realizacijom u drugom kvartalu.

Privrednici pokazuju izraženi optimizam za naredni kvartal i u pogledu kretanja izvoza – 39 odsto očekuje rast, a 48 odsto nepromenjenu izvoznu aktivnost u odnosu na prethodni kvartal.

U drugom kvartalu 2021. godine, investiralo je 48 odsto  anketiranih kompanija. U poređenju sa realizovanim investicijama u prethodnom kvartalu, 91 odsto firmi je ostvarilo isti ili povećan  nivo investicija. Očekivanja privrednika za treći kvartal takođe su pozitivna: čak 84 odsto ispitanika planira isti ili veći obim investicija najviše u opremu, građevinske objekte i zemljište.

Zaposlenost je stabilna, u periodu zdravstvene i ekonomske krize sačuvana su radna mesta i poslovna zajednica ne očekuje smanjenje broja radnika u trećem kvartalu.

Najveći deo anketiranih privrednika u drugom kvartalu 2021. godine iskoristio je kapacitete između 50 i 80 odsto, a ono što može da bude izazov na srednji rok jeste problem likvidnosti. Prema istraživanju PKS, 48 odsto anketiranih kompanija ukazalo je na nedostatak sredstava za optimalno finansiranje poslovanja, a problem likvidnosti očekivano najizraženiji je u oblasti turizma i ugostiteljstva.

Izvor: Privredna komora Srbije

Nove kante i kontejneri za čistiji Irig, Srbobran i Temerin

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarstvo zaštite životne nastavlja sa dodelom nove opreme na korišćenje lokalnim samoupravama u Srbiji, kako bi se unapredio kvalitet života građana. U cilju efikasnijeg upravljanja otpadom, Irig, Srbobran i Temerin sada su opremljeni sa još 365 kanti i 200 kontejnera, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

“Nove kante i kontejneri za čistiji Irig, Srbobran i Temerin- Ministarstvo zaštite životne sredine obezbedilo je i ove godine za 34 lokalne samouprave različitu opremu, kao što su kante, kontejneri i čistilice, koja će direktno unaprediti kvalitet života u izabranim sredinama. Akcija se sprovodi u cilju unapređenja upravljanja otpadom, što je jedan od prioriteta ministarstva iz kojeg dolazim”, rekla je posebna savetnica Sara Pavkov, koja je ispred Ministarstva zaštite životne sredine u Irigu, Srbobranu i Temerinu, sa predstavnicima tih lokalnih samouprava potpisala ugovore o ustupanju opreme njihovim javno komunalnim preduzećima.

Ministarstvo je Srbobranu dodelilo 131 kantu i 30 kontejnera, Temerinu 131 kantu i 120 kontejnera, dok je Irigu, koji je među prvima dobio najmoderniju čistilicu, dodeljeno još 103 kante i 50 kontejnera.

Ugovorima koji su potpisani prošle sedmice, oprema je dodeljena na korišćenje Bosilegradu i Bujanovcu, kao i Nišu i Žitorađi i to po 120 kontejnera i po 131 kanta svakoj od tih lokalnih samouprava.

Energetski portal

Koji poslovi i veštine će biti najtraženiji u budućnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)
Foto: Pixabay

Iako tako ne deluje, čovečanstvo je uveliko zakoračilo u zelenu budućnost – obnovljivi izvori energije sve su dominantniji, na ulicama je više ekoloških vozila, a iz dana u dan otvaraju se nova „zelena“ radna mesta. Da li ćemo u narednim decenijama napokon ugledati zeleniju planetu zavisi od toga koliko ostanemo dosledni na ovom putu, a presudnu ulogu u tome odigraće mladi koji su već sada u poziciji da odabirom profesije daju svoj doprinos ostvarenju ovog cilja.

Program zaštite životne sredine Ujedinjenih nacija (UNEP) nedavno je objavio listu najtraženijih veština koje mogu usmeriti mlade ka odabiru nekog od „zelenih“ zanimanja.

Sistemsko razmišljanje – premda je ova veština poželjna na većini radnih mesta, bila ona „zelena“ ili ne,  sistematsko razmišljanje će se iz godine u godinu sve više ceniti  kako bismo adekvatno odgovorili na izazove energetske tranzicije. Brojna radna mesta čiji je cilj podizanje efikasnosti, održivosti i iznalaženje uvek novih rešenja biće otvorena u budućnosti, a pojedinci koji su razvili ovu veštinu biće veoma traženi.

Kreativne veštine – roditeljima se uglavnom „diže kosa na glavi“ kada im dete saopšti da namerava da se bavi umetnošću, mada će se i ovaj scenario, sudeći po predviđanjima UNEP-a, uskoro promeniti. Dizajneri, muzičari, reditelji, fotografi, glumci i ostali kreativci koji imaju moć da inspirišu ljude odigraće važnu ulogu u zelenoj transformaciji naše planete.

Nauka – sklonost ka nauci nekada je urođena, a ponekad svoje obrazovanje usmerimo u tom pravcu jer želimo dobro plaćen i stabilan posao. U svakom slučaju, očekuje se da će se nauka još više ceniti u budućnosti, naročito ekologija, hidrologija, geologija, meteorologija, biohemija i druge discipline važne u borbi protiv klimatskih promena.

Najtraženiji „zeleni“ poslovi

UNEP predviđa da će poslovi vezani za obnovljive izvore energije i ekološka vozila, reciklažu i upravljanje otpadom, prostorno planiranje i proizvodnju hrane biti najtraženiji u budućnosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tako će, pored inženjera, biti traženi i radnici na postavljanju i održavanju solarnih panela, vetroturbina i ostalih OIE, a slično važi i za industriju ekoloških automobila koja će otvoriti niz radnih mesta – od naučnika i inženjera do radnika u proizvodnji.

Potražnja će porasti i za arhitektama i inženjerima koji će transformisati gradske infrastrukture poput transporta, upravljanja otpadom i gradnje, kako  bi urbana mesta postala održiva i ugljenično neutralna.

Zaposleni u proizvodnji hrane biće izuzetno traženi, ali, da bi se smanjio njen ugljenični otisak,tržište će iz godine u godinu sve više favorizovati održivu poljoprivredu, organsku proizvodnju i urbane farme.

Naravno, tu su i poslovi koji možda nisu usko vezani za zelenu tranziciju, ali čija će popularnost takođe rasti u budućnosti. Kako piše Evergreendimes, neka od zanimanja koja će se najviše tražiti jesu medicinske sestre, programeri, nastavnici, hirurzi, konsultanti, finansijski savetnici, marketing menadžeri i psiholozi.

Milena Maglovski

 

Švedska ulaže u oblast vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Švedska, koju predstavlja Švedska agencija za međunarodnu saradnju i razvoj, potpisala je sporazum s Razvojnim programom Ujedinjenih nacija (UNDP) za realizaciju druge faze projekta MEG.

Cilj projekta je da doprinese demokratizaciji lokalne uprave u Bosni i Hercegovini i omogući  pravedniji i efikasniji način pružanja javnih usluga, sa naglaskom na sektor vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama.

UNDP će u naredne četiri godine implementirati projekat MEG II u približno 30 jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini koje će biti izabrane putem Javnog poziva.

Švedska će podržati napore projekta u radu s vlastima na državnom i lokalnom nivou ka uspostavljanju povoljnijih politika i regulatornog okruženja kako bi se ostvarilo unapređenje usluga vodosnabdevanja i upravljanja otpadnim vodama.

Građani će, uključujući i one najugroženije, imati koristi od poboljšanih ovih usluga koje će biti pružene na efikasniji, odgovorniji i održiviji način, saopšteno je iz UNDP-a.

Ukupna vrednost projekta MEG II je 11 miliona evra i najvećim delom uključuje udeo Vlade Švajcarske, uz dodatna planirana sredstva iz Evropske unije kroz IPA II fondove. Ukupno finansijsko učestvovanje Švedske u projektu MEG II iznosiće blizu milion evra.

Izvor: Bljesak.info

Spasite prepelice – Prijavite vabilice!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Prepelica je ptica selica koja se tokom avgusta i septembra seli za Afriku. Tokom ova dva meseca u Srbiji traje lovna sezona na ovu najmanju vrstu divlje koke koja nastanjuje Srbiju. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije upozorava da se prepelice masovno krivolove uz korišćenje zakonom zabranjenih elektronskih vabilica i poziva građane i građanke da takve slučajeve prijave.

Elektronska vabilica emituje prodorno oglašavanje mužjaka prepelice tokom noći kako bi na određenu lokaciju privukla i zadržala veliki broj prepelica koje krivolovci u zoru pobiju. Vabilice zavaravaju prepelice da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da je okruženje bezbedno.

Korišćenje elektronskih vabilica na području Republike Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Prema domaćem Кrivičnom zakoniku korišćenje tih uređaja u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je predviđena zatvorska kazna od šest meseci do tri godine.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je 8. avgusta 2021. u okolini Titela otkrilo slučaj nezakonitog lova uz korišćenje elektronskih vabilica. Slučaj je odmah prijavljen policiji koja je u nezakonitom lovu zatekla četiri osobe. Na licu mesta su pronađene dve elektronske vabilice i nezakonito ulovljena divljač, nakon čega su u policijskoj stanici uzete izjave i o slučaju obavešteno tužilaštvo.

Slučaj iz okoline Titela nije usamljen. Procene su da se na području Srbije, uglavnom vikendima, koristi oko 800 elektronskih vabilica. Usled ovakvog vida nelegalnog lova u Srbiji svake godine strada više od 50.000 prepelica.

Elektronske vabilice su glasne i mogu se čuti sa velike udaljenosti, sa više od 2 kilometra. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poziva građane i građanke da im se pridruže u sprečavanju krivolova i prijave korišćenje elektronskih vabilica policiji. Takođe, možete se obratiti za savet i podršku Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije na broj 021/302-33-61.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zbog suše na Madagaskaru milion ljudi nema hranu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici već godinama upozoravaju na to da ćemo zbog klimatskih promena imati ekstremne toplotne talase, poplave, suše i druge vremenske nepogode. I to se ove godine pokazuje na delu, na jednom delu planete gori, na drugom su poplave, a na trećem suša. Dok se vatrogasci i spasioci bore, što sa vatrom, što sa vodom, humanitarci na Madagaskaru sreću se sa najtužnijom slikom današnjice.

Naime, najgora suša u poslednjih 40 godina pogodila je ovu ostrvsku zemlju. Pusto zemljište dovelo je do toga da je milion ljudi izloženo opasnoj nestašici hrane.  

Dejvid Bizli iz Svetskog programa za hranu (VFP) ističe da su na Madagaskaru suše zajednicu gurnule do same granice gladi.

“Ovo nije zbog rata ili sukoba, to je zbog klimatskih promena. Iako nisu doprineli klimatskim promena, oni plaćaju najveću cenu”, rekao je Bizli.

Da je situacija veoma teška govore činjenice da žene i dece hodaju i po nekoliko sati kako bi stigli do mesta na kojima se deli hrana i da se oko 14.000 ljudi već nalazi u katastrofalnim uslovima.

Jug ovog ostrva ima i manje od polovine uobičajenih prinosa, a situaciju dodatno pogoršavaju i peščane oluje koje pokrivaju poljoprivredno zemljište. Jedini spas za ove ljude je kiša, a do tada…

Zato je potrebno napraviti radikalne promene, smanjiti upotrebu fosilnih goriva, emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte, u suprotnom sve više zemalja će biti pogođeno katastrofalnim vremenskim nepogodama i sve više ljudi će umirati od gladi.

Milica Radičević

Međunarodni dan mladih u znaku održive proizvodnje i humanosti

Foto: Mladi istraživači Srbije
Foto: Mladi istraživači Srbije

Mladi istraživači Srbije (MIS) obeležili su Međunarodni dan mladih u volonterskom kampu “Bašta može svašta”, gde se volonteri bave proizvodnjom organskog voća i povrća namenjenog mališanima obolelim od raka koji borave u NURDOR roditeljskim kućama. Na taj način, Mladi istraživači Srbije su svoje tradicionalne volonterske aktivnosti u prirodi povezali sa ovogodišnjom temom Međunarodnog dana mladih – uloga mladih u inovacijama u proizvodnji hrane za zdravlje ljudi i planete.

“Kroz ovaj kamp u kom MIS sarađuje s udruženjem “Bašta može svašta” želimo da promovišemo volontiranje i zdrav život, ali i uključivanje u život lokalne zajednice. U vreme kada na globalnom nivou shvatamo da postoji znak jednakosti između zdrave životne sredine i našeg sopstvenog zdravlja, važno je da mladi izađu napolje, povežu se s prirodom, i doprinose i drugima i životnoj sredini, jer je upravo zajedništvo najbolji način da učinimo svet boljim mestom”, kaže koordinatorka volonterskih programa u Mladim istraživačima Srbije, Marija Perić.

U okviru proslave, predstavljen je i rad lokalne neformalne grupe žena koje se bave starim zanatima, a organizovane su i radionice slikanja i igara učiteljica i đaka OŠ “Milovan Glišić” iz Valjevske Kamenice.

“Kada pogledate ove mlade ljude na ovom kampu i kad vidite čemu su se oni posvetili, osećate sreću i ushićenje jer postoji neko ko će nastaviti da svojim znanjem unapređuje svoju zemlju i svoje ljude, da širi ono pozitivno i ostavi iza sebe nešto što nova pokolenja treba da nauče”, rekla je u obilasku kampa pomoćnica ministra omladine i sporta za sektor omladine, Snežana Žugić. 

Ona je podsetila da su ove godine povećana sredstva u budžetu za inicijative omladine i izrazila nadu da će se taj trend nastaviti i sledeće godine. 

“Zadovoljni smo što vidimo da uložena sredstva imaju rezultate i ovom prilikom želim da pozovem mlade da budu maštivitiji, da dobro razmišljaju, da dolaze do novih ideja kako bi konkurisali i napravili pomak napred u razvoju našeg društva”, dodala je ona. 

Međunarodni dan mladih obeležava se u okviru „Nacionalnog programa volontiranja mladih: Mladi su zakon 2021“ koji sprovode Mladi istraživači Srbije zajedno sa partnerima Pokretom gorana Vojvodine iz Sremskih Karlovaca, TIM42 iz Leskovca, GM Optimist iz Gornjeg Milanovca i Centrom za građansko delovanje iz Obrenovca, uz podršku Ministarstva omladine i sporta Republike Srbije. 

Letnji volonterski kampovi Mladih istraživača Srbije su i dalje otvoreni, a više informacija o kampovima i načinu prijave zainteresovani mogu pronaći na sajtovima mis.org.rs i kampovi.mis.org.rs.

Izvor: Mladi istraživači Srbije

EU – prihvaćena građanska inicijativa za uvođenje naknade za vraćene plastične flaše

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Evropska komisija registrovala je Evropsku građansku inicijativu “Vraćajmo plastiku: Građanska inicijativa za uvođenje sistema naknada za povraćaj plastičnih flaša radi recikliranja širom Evropske unije”.

Kako se navodi u saopštenju Evropske komisije, sledeći koraci su predstavljanje predloga za sprovođenje sistema depozita za plastične boce, kao i podsticanje članica da u prodavnicama i marketima, koje prodaju plastične flaše, postave uređaje za preuzimanje kada ih kupci vrate.

Uvođenje poreza na plastiku za kompanije koje ih proizvode, je sledeći predlog. Dobijeni novac bi se koristio za recikliranje i sistem depozita depozita – po principu zagađivač plaća.

Komisija je ocenila da je inicijativa pravno prihvatljiva jer ispunjava neophodne uslove. A kako je registrovana, inicijatori mogu da počnu sa prikupljanjem potpisa.

Ukoliko za godinu dana bude prikupljeno milion potpisa podrške građana iz najmanje sedam članica EU, Komisija će morati da reaguje, odnosno da se izjasni da li će postupiti po zahtevu i da obrazloži svoju odluku.

Zašto je neophodno da smanjimo bacanje plastičnih flaša?

Naučnici veruje da je potrebno nekoliko stotina godina da se plastika u potpunosti razgradi. Plastične flaše su svuda oko nas, iako se plastika sve više reciklira, količina recikliranih flaša je i dalje veoma mala. Prema nekim podacima svega jedan odsto plastičnih flaša se reciklira, što znači da osam od 10 plastičnoh boca završi na deponijama i tamo će biti sigurno još 500 godina. 

Milica Radičević

Solarni paneli ili solarni crepovi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pored starih dobrih solarnih panela, na svetskom tržištu odnedavno su dostupni i solarni crepovi i šindre, a nova opcija kod onih koji bi da zakorače u snabdevanje zelenom energijom sada budi pitanje: šta je bolje?

Kako bi fotonaponski krovni pokrivači uskoro mogli postati popularni i kod nas, donosimo vam par informacija koje bi mogle da vam olakšaju izbor opreme za solarnu elektranu.

Pre nego što se upustimo u analizu prednosti i mana istih, valja spomenuti da je princip rada solarnih panela i solarnih crepova i šindri potpuno identičan. Oba mogu raditi po principu on-grid i off-grid sistema, a i životni vek im je jednak – mogu trajati do 30 godina.

Govoreći o prednostima solarnih crepova i šindri, u prvi plan stavlja se to što su „lepši“ od solarnih panela, piše Infiniti Enerdži (Infinity Energy). Iako lepota nije presudna kada je u pitanju efikasno snabdevanje električnom energijom, oni, kojima je stalo do toga da im krov izgleda besprekorno, možda će se pre odlučiti za solarni krovni pokrivač, čak i po cenu manje dobijene električne energije.

Druga prednost solarnih crepova i šindri je i njihovo brzo postavljanje, a kako navodi Infiniti Enerdži, profesionalcu je potrebno samo 10 sati da pokrije ceo krov. Proces kod solarnih panela traje nešto duže jer se oni postavljaju na već postojeće crepove, a i njihove velike dimenzije dodatno usporavaju posao.

Ipak, ono što je najvažnije kod solarnih sistema nije ni izgled, ni brzina postavljanja, već efikasnost, a tu solarni paneli odnose ubedljivu pobedu. Usmeravanjem panela možemo osigurati maksimalnu izloženost suncu, što nije slučaj sa solarnim crepovima i šindrama.

Takođe, solarni paneli još uvek su jeftiniji od solarnih krovnih pokrivača (mada se očekuje da će i potonji uskoro pojefiniti), a osim toga, možemo ih lakše poneti sa sobom ukoliko se selimo, piše EkoVoč (EcoWatch).

Milena Maglovski

Kineski CRBC godinama devastira reku Taru

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler
Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Korhonen)

Devastacija korita reke Tare, tokom izgradnje prve deonice autoputa trajala je tri godine, istakla je Vanja Ćalović Marković, šefica stručnog tima Nacionalnog saveta za borbu protiv visoke korupcije Crne Gore.

Kako je objasnila prikupljena dokumentacija pokazuje da je od početka izgradnje autoputa kineski izvođač radova godinama devastirao životnu sredinu, a naročito reku Taru, navodi se na sajtu Vlade Crne Gore.

Devastacija korita reke Tare dešavala se 2017., 2018. i 2019. godine. U septembru 2020. nasipanjem je prekinut tok reke Tare. Toliko je materijala deponovano da joj je prekinut tok”, rekla je Ćalović Marković.

Kako se dalje navodi, posledicu se trajne, a pitanje je ko će sve da plati, kao i da je neophodno pronaći stručnjake koji će proceniti trenutno stanje reke Tare.

Podsetimo i osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu podnelo je optužnicu protiv kineske kompanije CRBC, glavnog izvođača radova na autoputu Bar-Boljare zbog uništavanja dela reke Tare, koja je pod zaštitom UNESKO-a.

Energetski portal

Uspešan primer upravljanja električnim i elektronskim otpadom u BiH

Foto: The Global E-waste Monitor 2020
Foto: ZEOS eko-sistem

E-otpad se ne može odlagati bilo gde, stoga je neophodno obezbediti što više lokacija sa odgovarajućom infrastrukturom i uključiti lokalna komunalna preduzeća u celokupnu priču, kako bismo zajedno doprineli zelenijem okruženju.

Efikasno i pravilno upravljanje električnim i elektronskim otpadom je zadatak stavljen ispred društva ZEOS eko-sistem d.o.o., koji je u toku 2020. godine uspešno završen uz ostvarenje Pravilnikom propisanih ciljeva.

Prema rečima Emila Šehića, direktora društva ZEOS eko-sistem d.o.o., sakupljena je količina od 2.513 tona, a kontinuiran godišnji rast zbrinutog e-otpada pokazuje stabilnost poslovanja celokupnog sistema.

“Prateći globalne trendove prema Global E-waste Monitor 2020 količine e-otpada se svake godine povećavaju, a Evropa ima najveću stopu generisanog otpada po stanovniku godišnje od 16,2 kg/stanovniku, dok u Bosni i Hercegovini taj podatak iznosi 7,8 kg/stanovniku za 2019. godinu. Interesantno je spomenuti da prema podacima WEEE Foruma, Međunarodne zajednice ovlaštenih operatera sistema za sakupljanja e-otpada, svako domaćinstvo u Evropi poseduje u proseku 72 električna i elektronska uređaja, od čega je 11 pokvareno ili se ne koristi”, kaže Šehić.

On dodaje da krajem 2021. godine ZEOS eko-sistem planira postavku novih 36 uličnih e-kontejnera u vrednosti od 31.550 evra koje će staviti na raspolaganje građanima za odlaganje malih aparata promera do 45 cm.

OVDE možete preuzeti primerak godišnjeg izveštaja društva ZEOS eko-sistem d.o.o. za 2020. godinu. Izveštaj sadrži važne i korisne informacije o radu operatera na području upravljanja električnim i elektronskim otpadom, a koje uključuju: izveštaj o sakupljenim količinama e-otpada, izveštaj o realizovanim aktivnostima, izveštaj o broju društveno odgovornih kompanija, koje ispunjavaju svoju obavezu propisanu Pravilnikom preko društva ZEOS eko-sistem d.o.o.

Besplatna reciklaža za sve

Foto: ZEOS eko-sistem

Uloga operatera ogleda se u osiguranju stabilnog i efikasnog sistema zbrinjavanja električnog i elektronskog otpada, čiji rezultati nakon punih osam godina poslovanja donose izvanredne rezultate.

Zahvaljujući tome danas postoji besplatna usluga preuzimanja e-otpada od pravnih lica, infrastruktura koja obuhvata e-kontejnere, zeleni nameštaj i reciklažna dvorišta za sve građane, kao i saradnja sa lokalnim nivoima vlasti i nevladinim organizacijama.

Sve lokacije mesta za odlaganje i informacije o besplatnom preuzimanju električnog i elektronskog otpada od pravnih lica, mogu se pronaći OVDE.

Izvor: ZEOS eko-sistem d.o.o.

 

Mladi o klimatskim promenama: „Moramo hitno da se pokrenemo”

Foto: WWF
Foto: WWF Adria

U okviru saradnje sa mladima u Srbiji, WWF, svetska organizacija za zaštitu prirode, zajedno sa učesnicima projekta „Na mladima klima ostaje”, pripremila je video poruku o klimatskim promenama i njihovom uticaju na budućnost mladih.

Nakon objavljivanja Izveštaja Međuvladinog panela UN o klimatskim promenama (IPCC), koji je još jednom upozorio na važnost hitnog i odlučnog reagovanja, mladi u Srbiji poručuju da moramo „da zajedno zaustavimo apokalipsu” i „hitno da se pokrenemo jer sve zavisi od nas”.

Projekat „Na mladima klima ostaje” omogućava mladima da pokrenu inicijative za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promenama. U okviru projekta, učesnici su imali priliku da steknu znanja iz oblasti razvoja građanskih inicijativa, komunikacija, javnog zagovaranja, angažovanja zajednice i razvoja politika kroz prizmu klimatskih promena u Srbiji. Po završetku treninga, započeli su sopstvene inicijative koje će na jesen predstaviti na Omladinskom klimatskom forumu u organizaciji WWF-a na nacionalnom i regionalnom nivou.

Mladi će kreirati inicijative koje će raditi na podizanju svesti o uticaju klimatskih promena na biološku raznovrsnost, promociju korišćenja obnovljivih izvora energije, obrazovanje i uključivanje vršnjaka u borbi protiv klimatskih promena, društveno odgovorna rešenja za odlaganje otpada i bacanje hrane, kao i promovisanje održivih ekoloških navika sa ciljem smanjenja emisija ugljenika.

„U projektu je do sada učestovovalo 15 mladih lidera i liderki uzrasta od 15-24 godine iz čitave Srbije. Videli smo na delu njihov polet i želju da se uključe, da doprinesu i da se angažuju, ali i njihovu sposobnost da samostalno sprovode aktivnosti uz našu podršku. Njihove generacije će osetiti razorne posledice klimatskih promena. Stoga je sve važnije uključiti, osnažiti i podržati mlade koji žele svojim aktivnostima da se uključe u pitanja zaštite životne sredine, i tako osigurati budućnost naše planete, našeg doma. Ovo je sam početak saradnje i međusobne podrške mladih i WWF-a i radujemo se da vidimo šta će nam još doneti.”,  ističe Mina Mirić, koordinatorka projekta „Na mladima klima ostaje” iz WWF Adrije.

WWF poziva građane da pogledaju video poruku mladih i podele je sa svojim bližnjima, kao i da prate dalje vesti o njihovim omladinskim inicijativama. Omladina u Srbiji je svesna problema koji klimatske promene predstavljaju.

Izvor: WWF Adria

Električna vozila preskupa za vozače u Srbiji, nadležni najavljuju nove olakšice

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Automobilska industrija okreće se proizvodnji električnih i hibridnih vozila – koja manje zagađuju životnu sredinu. Evropska unija podstiče njihovu kupovinu, jer sa ulica izbacuje “dizelaše”. Subvencije daje i naša zemlja, ali su ti ekološki automobili našim vozačima preskupi. Ipak, ove godine vidljiv je značajan rast interesovanja, pa iz Vlade najavljuju nastavak olakšica.

Kupovinu električnog ili hibridnog vozila država dotira do 5.000 evra i za te namene ove godine iz budžeta je izdvojeno milion evra. Do sada je stiglo 280 zahteva za kupovinu 314 raznih vozila.

“Imamo i direktne zahteve od fizičkih lica, ali i od firmi tako da u okviru jednog zahteva bude više vozila. Iz tog razloga nam je broj zahteva manji od broja vozila za koje se traži subvencionisanje. Što je izuzetno pohvalno. Znači da se i fizička i pravna lica interesuju za ovu konkretnu meru koja direktno utiče na smanjenje aerozagađenja“, rekla je Sara Pavkov iz Ministarstva zaštite životne sredine.

Vozači kažu da su i pored podrške ti automobili za njih i dalje neisplativi, ali treba imati na umu da je Evropska unija odlučna da dizelaše potpuno zameni električnim i hibridnim automobilima do 2035. godine.

“Pa mogu da razmišljam samo o toj kupovini dugo, baš nemam mogućnosti. Vrlo su skupi”, rekao je Savo Srećković, taksista iz Beograda.

Državne subvencije za električne ili hibridne automobile za stručnjake su dobar potez, ali ih dok ne pojeftine treba, kažu, dopuniti i dodatnim olakšicma, kao što to rade u zemljama Unije. 

“Da se eventualno za te automobile dozvoli upotreba žute trake, da im se dozvoli besplatno parkiranje, da na auto-putu ne plaćaju putarinu. I naravno ono što je najbitnije – elektropunjači. Bez adekvatne mreže punjača koji će omogućiti da vi krenete na put od Beograda do Niša da možete da napunite bateriju i vratite se. Bez takve jedne infrastrukture je nemoguće očekivati i više automobila na tržištu”, naveo je Milan Belin, predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Nadležni poručuju da žele da povećaju sredstva. 

“Sada kreće ovaj period planiranja budžeta i mi se nadamo da ćemo za narednu godinu, ako ne isti iznos, i povećati sredstva za subvencionisanje”, navela je Sara Pavkov.

U Srbiji je registrovano 4.000 električnih i hibridnih vozila, ima oko 100 elektropunjača, a struja za njih je uglavnom besplatna. Izvesno je da povećanje broja tih ekoloških vozila mora pratiti i izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Izvor: RTS

Kako nam krave mogu pomoći da se rešimo plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Azabache)
Foto-ilustracija: Pixabay

Globalna proizvodnja i upotreba plastike dovela je do toga da se ona nalazi svuda oko nas. Plastični otpad pluta rekama, morima i okeanima, deponije su prekrivene ovim smećem. Stručnjaci več godinama upozoravaju da se drastične promene što pre moraju napraviti, jer će nas plastika bukvalno zatrpati.

Reciklaža, kao i zabrana upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu može pomoći u tome da ona što manje završava u prirodi i da je na taj način zagađuje.

Naučnici intenzivno rade na tome da pronađu način da plastiku u potpunosti razgrade, jer se ona veoma teško razlaže na manje čestice. I neki su u tome i uspeli, naime naučnici iz Austrijskog centra za industrijsku biotehnologiju i Bečkog univerziteta prirodnih resursa i primenjenih bionauka BOKU došli su do neverovatnih otkrića.

Bakterije iz kravljeg želuca mogu se koristiti za razgradnju nekih vrsta poliestera koje se mogu naći u ambalaži, tekstilu ili plastičnim kesama, navodi se u njihovoj studiji.

Naučnica iz ovog tima Doris Ribič (Doris Ribitsch) istakla je da je struktura plastike vrlo slična strukturi prirodnih poliestera, poput nekih koji se mogu naći u biljnim ćelijama. Budući da kravlja ishrana uključuje prirodne poliestere koji se razlažu i vare u delu kravljeg želuca zvanom burag, bečki naučnici počeli su pomnije da analiziraju digestivne sokove u buragu.

Došli su do zaključka da u buragu postoji velika zajednica mikroba odgovornih za varenje hrane, pa su pretpostavili da se ona može koristiti i za hidrolizu određenih vrsta plastike.

Istraživanja su pokazala da se u laboratorijskim uslovima neke vrste mogu efikasno razgraditi mikroorganizmima koji se nalaze u kravljem stomaku. Neophodno je nastaviti dalja istraživanja, ali moguće da je ovo novi i ekološki način recikliranja plastike.

Milica Radičević

Flaširana voda 3.500 puta štetnija po okolinu od „česmovače“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Godišnje se u svetu kupi preko 50 milijardi boca flaširane vode od kojih većina, odmah po ispijanju, završi u smeću. Međutim, gomilanje plastičnog otpada nije jedino što treba da nas brine kada je reč o plastičnim flašama.

Prema podacima Asocijacije za reciklažu iz Ouklanda (The Oakland Recycling Association), proizvodnjom PET boca oslobađa se aceton, benzen, toulen, metilen hlorid i druge hemikalije opasne po okolinu i zaposlene, a tu su i studije prema kojima ljudi koji piju flaširanu vodu imaju veće šanse da unesu čestice mikroplastike.

Nedavnu studiju o uticaju flaširane vode na okolinu i naše zdravlje sproveo je i Institut za globalno zdravlje u Barseloni.

Do porasta kupovine flaširane vode došlo je jer javnost često sumnja u kvalitet vode iz slavina, a tu je i marketing kompanija koje iste uglavnom povezuju sa planinskim izvorima i zdravim načinom života.

Zato su istraživači sa Instituta sproveli studiju kako bi utvrdili posledice prekomerne kupovine flaširane vode. Pošavši od pitanja “šta bi se dogodilo kada bi svi u Barseloni prešli na vodu u bocama”, došli su do podatka da bi godišnje nestalo 1,43 vrsta, dok bi troškovi proizvodnje boca i ispumpavanja vode iznosili 83,9 miliona američkih dolara. Negativan uticaj na životnu sredinu bio bi 3.500 veći kada bi svi pili flaširanu vodu nego kada bi konzumirali „česmovaču“.

Iako su se, radi lakšeg baratanja podacima, istraživači fokusirali isključivo na Barselonu, ova studija dobro ilustruje kakve posledice ima favorizovanje flaširane umesto vode iz slavine.

Jasno je da kvalitet „česmovače“ nije svuda isti već varira od zemlje do zemlje, i od grada do grada, ali tamo gde je kvalitetna, navode u studiji, ona je ipak bolji izbor.

Milena Maglovski