Home Blog Page 517

Cena gasa u Evropi oborila rekord, u Srbiji stabilno snabdevanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Danil Sorokin)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Cena gasa u Evropi obara sve rekorde, danas iznosi gotovo 1.200 dolara za 1.000 kubnih metara. Prema rečima Raše Kojčića, pomoćnika ministra rudarstva i energetike, ovaj skok cena, neće uticati na stabilnost snabdevanja ovim energentom u našoj zemlji, kojeg ima u dovoljnim količinama.

Kako je poručio tržište gasa u Srbiji je stabilno i obezbeđene su dovoljne količine koje su nalaze u podzemnom skladištu „Banatski dvor“.

“U toku su pregovori „Srbijagasa“ i ruskog partnera „Gasprom“ o novom, dugoročnom ugovoru kojim će se obezbediti stabilno snabdevanje prirodnim gasom i u narednom periodu. Na skok cena na evropskom tržištu uticalo je nekoliko faktora, između ostalog i činjenica da je zima dugo trajala i bilo je kvarova na gasovodima kojima se ovaj energent doprema iz Rusije u zapadnu Evropu, zbog čega su skladišta gasa u evropskim državama bila gotovo prazna, ali to se  neće odraziti na stabilnost snabdevanja u Srbiji”, objašnjava Kojčić, navodi se u saopštenju.

Prema njegovim rečima postpandemijska kriza je dovela do rasta cena gasa na evropskom i svetskom tržištu, kao i problemi sa isporukom iz Rusije ka evropskim zemljama. Osim toga, na rast cena će uticati i povećana potražnja Kine, koja želi da obezbedi dodatne količine gasa za svoju privredu.

Energetski portal

“Dani Sunca”-potencijal sunčeve energije i energetska tranzicija u Hrvatskoj

Foto: Maks Petković
Foto: Maks Petković

Prirodni potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj je veliki i iskoristiv, međutim, ona je dugo zapostavljana, ali čini se, dolazi do promene. O ovome, energetskoj tranziciji i daljim strategijama i potencijalima razgovaralo se na otvaranju prve konferencije “Dani Sunca” koju organizuje udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Pokret otoka.

U pozdravnom govoru, učesnicima su se obratiti Stipe Čogelja, zamenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara, Maja Pokrovac, direktorka udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Maja Jurišić, predsednica pokreta Otoka. 

Učesnici konferencije imali su priliku da pogledaju prezentaciju “Primena solara” prof. dr. sc. Nevena Duića, Fakultet mašinstva i brodogradnje, kao i da slušaju panel na temu “Evropska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju”. Na panelu su učestvovali Ivo Milatić, iz Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, Lana Bačura, Ministarstvo poljoprivrede i Stipe Čogelja.

Energetska tranzicija i racionalno korišćenje energije je naša budućnost. Energetska tranzicija daje jedinstvenu priliku za primenu novih zelenih tehnologija i inovacija što znatno ubrzava modernizaciju, omogućava otvaranje novih radnih mesta i osigurava razvoj održivog društva sa niskim emisijama”, rekao je Stipe Čogelja.

Kako je dodao Splitsko-dalmatinska županija bogata je resursima i potencijalima za razvoj obnovljivih izvora energije, što će olakšati njenu tranziciju, ali da se i dalje mora raditi i planirati. On je istakao da će uskoro biti predstavljen Akcijski plan Splitsko-dalmatinske županije do 2030. godine, kao i da je u ovoj oblasti urađeno više od 500 projekata iz energetske efikasnosti i korišćenja obnovljivih izvora energije. Kao i da se zalažu za energetsku nezavisnost.

“Grad Hvar prosečno ima više od 2.700 sunčanih sati godišnje. Zahvaljujem organizatorima koji su prepoznali potencijale našeg ostrva i organizovali prvu konferenciju ove vrste u našem gradu. Ovo je rezultat saradnje koja je započela u avgustu prošle godine, kada smo sa partnerima na Hvaru predstavili Strategiju tranzicije energije i postavili cilj postizanja energetske samostalnosti do 2035. godine “, rekao je Rikardo Novak.

Kako je istakao, planovi moraju biti dugoročni i sve se više moraju koristiti prirodni izvori energije.

“Uređeno tržište i snažniji razvoj solarnih potencijala koristiće ne samo investitorima, već i lokalnim zajednicama, kao jednom od ključnih aktera. Potrebno je više beneficija, uključujući nova zelena radna mesta. Ključne teme na konferenciji idu u tom pravcu: novi pravni okvir za zelenu tranziciju, inovativne solarne tehnologije, primena sunčeve energije u privredi, industriji i preduzetništvu, ekonomska i finansijska održivost projekta i uloga građana i lokalne uprave u tranziciji. Želimo da ohrabrimo nadležne institucije, ali i širu javnost, u pravcu rešavanja identifikovanih problema i boljeg razumevanja sektora OIE “, rekla je Maja Pokrovac.

Prema rečima Maje Jurišić, tranzicija u kojoj se Hrvatska trenutno nalazi uključuje i važna je za sve zainteresovane strane i da su svi nivoi važni, od nacionalnog do lokalnog.

“Gradovi u Evropi postaju glavni pokretači zelene tranzicije. Obavezuju se na smanjenje emisije ugljen-dioksida (CO2), a preko 10.000 gradova je pristupilo Evropskom sporazumu gradonačelnika. Pohvalno je to što i sve više gradova iz Hrvatske teži ka ovome. Jedinice lokalne samouprave imaju priliku da u narednom periodu još aktivnije učestvuju. Osim informisanja građana i promovisanja korišćenja obnovljivih izvora energije, razvoja strategija, planova i prikupljanja relevantnih podataka i razvoja projekata u lokalnim zajednicama, oni mogu aktivno da učestvuju u ulaganjima, da doprinesu razvoju zajedničkih ulaganja sa građanima i na taj način upravljati resursima i imaju koristi od takvih projekata”, objašnjava Jurišić.

U video obraćanju SolarPover Europe, direktorka udruženja Valburga Hemetsberger dala je evropsku sliku kada je solarna energija u pitanju, a osvrnula se i na Hrvatsku. 

“Solarna energija se pokazala vrlo otpornom u ovoj pandemiji i nastaviće da raste. Već 2023. godine biće instalirano više od 30 GW solarnih panela godišnje. Što se tiče Hrvatske, solarni potencijal je veliki, ali ona trenutno nije među vodećim zemljama koje proizvode solarnu energiju, iako bi to moglo biti zato što vidimo veliki rast. Očekuje se da će tržište solarne energije ove godine porasti za 226 odsto, a do 2025. instalirani kapaciteti trebao bi se povećati za 871 MW, što je povećanje od 850 odsto ukupnog kapaciteta. Solarna energija nije samo najisplativija, ona je i najbrži stvoritelj novih radnih mesta. U EU se do 2024. očekuje više od pola miliona direktnih i indirektnih poslova. Takođe, solarna energija pruža priliku za razvoj proizvodnje solarnih modula i ćelija u Evropi. Hrvatska ovde može odigrati veliku ulogu “, objašnjava ona.

Kako je rekao prof. dr. sc. Neven Duić na krovovima u Hrvatskoj ima mesta za 4 GW solarnih panela koji bi mogli da podmire 25 odsto trenutnih potreba za električnom energijom.

“Površina krova je 70 km2, od čega polovina ima potencijal za solarne panele. Broj krovnih instalacija od 2019. do 2020. deset puta se povećao, ali taj broj je još uvek mali, ispod 1.000 sistema godišnje, a potrebno nam je 100.000 krovnih sistema godišnje. Cena električne energije dobijena iz solarne energije danas je niža nego ikad. Ali ovaj sektor, kod nas se sporo razvija, treba ubrzati procedure, ali raditi i na obrazovanju”, ističe on.

Konferencija “Dani Sunca” održava se u gradu Hvaru i traje dva dana.

Energetski portal

Air France novim avionima smanjuje emisije ugljen-dioksida

Foto: Promo
Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)

Avio-kompanija Air France nastavlja da obnavlja svoju flotu i u uslovima pandemije. Prvi od 60 poručenih aviona tipa Airbusa A220-300, stigao je na Aerodrom Šarl de Gol. Air France planira da navedenim tipom aviona do 2025. zameni svoje letelice starijih generacija (Airbus A318 i A319, kao i nekoliko Airbus A320 ) na mreži kratkolinijskih i srednjelinijskih letova.

Modernizacijom flote Air France ispunjava svoj plan održivog poslovanja: Airbus A220-300 napravljen je od lakših materijala, koristi 20 odsto manje goriva i proizvodi 34 odsto manje buke u odnosu na avione prethodnih generacija. Novi model je takođe i ekonomičniji: smanjuje troškove za 10 odsto po sedištu.

“Ovaj novi avion, sa neuporedivim energetskim performansama, veliki je dobitak za Air France. Modernizacija flote najviše doprinosi smanjenju emisije ugljen-dioksida i zato mi nastavljamo da ulažemo sredstva u avione najnovije generacije. Korišćenjem održivog avio-goriva i eko-pilotiranja, takođe doprinosimo smanjenju karbonskog otiska cele avio-industije i pozicioniranju Air France–KLM-a kao vodeće kompanije u borbi za održiviju avijaciju,” izjavio je Bendžamin Smit, generalni direktor Air France-KLM-a.

“Dolazak novog aviona u flotu predstavlja praznik za avio-kompaniju. Svi timovi Air France-a su se više  od dve godine pripremalii se za ovaj trenutak i sa uzbuđenjem očekujemo da i naši putnici otkriju optimalnu udobnost koju ovaj avion nudi. Kabina je prostranija, svetlija i nudi Wi-Fi konekciju, što dodatno doprinosi boljem putničkom iskustvu,” dodala je En Rigaj, generalna direktorka Air France -a.

Nazvan “Le Bourget” u čast francuskog grada duboko povezanog sa vazduhoplovnom industrijom, ovaj avion ima krilatog morskog konjića na prednjoj strani trupa i na vrhovima krila, istorijski simbol avio-kompanije koji oslikava njenu bogatu istoriju i mit o njenom nastajanju.

Od 31. oktobra 2021. godine Airbus A220-300 će sa pariskog Šarl de Gola leteti za Berlin (Nemačka), Barselonu, Madrid (Španija), Milano-Linate i Veneciju (Italija). Tokom zimske sezone 2021-2022, postepeno će se uvoditi nove destinacije na mreži letova Airbus A220-300: Bolonja, Rim (Italija), Lisabon (Portugal) i Kopenhagen (Danska).

Ekološki efikasan avion

Uvođenje Airbus A220-300 u Air France-ovu mrežu kratkolinijskih i srednjelinijskih letova igra ključnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja kompanije: smanjenje emisije ugljen-dioksida od 50 odsto po putniku po pređenom kilometu do 2030. godine u odnosu na 2005. godinu. Airbus A220-300 koristi 20 odsto manje goriva i emituje 20 odsto manje ugljen-dioksida u odnosu na letelice koje zamenjuje, dok je njegova emisija buke niža za 34 odsto.

Najviši nivo udobnosti tokom leta

Airbus A220-300 ima 148 sedišta, u konfiguraciji od 3-2, čime 80 odsto putnika može dobiti sedište pored prozora ili prolaza. U ponudi će biti dve putničke kabine, biznis i ekonomska, i pristup Air France Connect-u, avionskoj Wi-Fi usluzi na letu.

Sa širokim i podesivim sedištima, prostorom za odlaganje čaša, časopisa i knjiga, kao i pojedinačnim USB A i C priključcima i držačima za tablet ili telefon integrisanim u naslon, ovaj avion nudi mnogo veći komfor od svojih prethodnika. Kabina je prostrana i svetla i uređena u bojama Air France-a, a centralni prolaz je naročito širok, omogućavajući putnicima da se lako i udobno kreću.

Kao i u celoj floti Air France-a, vazduh u kabini se obnavlja na svaka tri minuta zahvaljujući HEPA filterima  (High Efficienci Particulate Air), koji eliminišu 99,9 odsto virusa.

Izvor: TOP ONE

Važan korak ka zaštiti ugroženih ptica selica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) pozdravlja nedavne izmene Pravilnika o proglašavanju lovostajem zaštićenih vrsta divljači kojima su ustanovljene izmene u lovostaju tri ugrožene vrste divljih ptica u Srbiji.

Izmene Pravilnika krajem avgusta sporazumno su doneli Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarka zaštite životne sredine.

Pomenutim dokumentom uvodi se privremena zabrana lova na grlicu koja traje do 14.08.2024, što uključuje dve lovne sezone. Privremena zabrana lova uvodi se i za jarebicu i ona će trajati sve do 14.10.2024, odnosno tri lovne sezone. Od naredne godine lovna sezona na prepelice biće skraćena i trajaće od 15.08. do 30.09.

„Izmene lovostaja na grlicu, jarebicu i prepelicu vidimo kao put do trajne zabrane lova na ove tri vrste ptica koje su u Crvenoj knjigi ptica Srbije dobile status ranjivih vrsta (VU). Ornitolozi u Srbiji još od 2001. zahtevaju da se zaustavi lov na ugrožene ptice selice, pre svih na grlice i prepelice, budući da su njihove populacije desetkovane, staništa narušena, a lov u Srbiji izuzetno loše regulisan i kontrolisan“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Ornitolozi iz DZPPS navode da je potrebno uložiti dodatne napore da se trajno zaštiti veći broj vrsta ptica koje se sada smatraju lovnom divljači, a čije populacije u Srbiji su ugrožene.

Među njima su guska glogovnjača čija je globalna populacija doživela pad od gotovo 80 odsto, dok se u Srbiji beleži neredovno i u ekstremno malom broju, a na nacionalnoj Crvenoj listi nosi oznaku kritično ugrožene vrste (CR). Trajna zaštita potrebna je i za riđoglavu patku i grogotovca kojima globalno i regionalno opada brojnost, a u Srbiji imaju status ugroženih vrsta (EN).

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Industrijsko zagađenje vazduha godišnje košta EU stotine milijardi evra

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Industrijsko zagađenje vazduha košta zemlje Evropske unije godišnje i do 400 milijardi evra, a izvor polovine tog zagađenja je 211 najvećih industrijskih postrojenja, pokazuje najnoviji izveštaj Evropske agencije za čovekovu okolinu (EEA).

Analiza koja je obuhvatila period od 2008. do 2017. godine, pokazala je da je te zdravstvena i ekološka šteta od industrijskog zagađenja vazduha u 2017. iznosila između 277 milijardi i 433 milijarde evra.

U izveštaju objavljenom 29. septembra naglašava se da taj iznos odogovara 2 odsto do 3 odsto ukupnog godišnjeg BDP Evropske unije, i da je veći nego što je te 2017. godine bio društveni proizvod nekih zemalja članica.

Istovremeno, od ukupno 11.650 industrijskih postojenja koja su 2017. prijavila emisiju materija koje zagađuju vazduh i gasova sa efektom staklene bašte i bila predmet analize EEA, više od 50 odsto ukupne štete izazvalo je svega 211 najvećih industrijskih postojenja.

Istraživanje je potvrdilo i da najveću štetu za zdravlje i čovekovu okolinu izazivaju termoelektrane, pa su tako među 30 najvećih zagađivača 24 elektrane, od kojih je većina na ugalj, a manji broj na ugalj i naftu.

Prema izveštaju EEA, 15 termoelektrana se nalazi u zapadnoj Evropi, od toga sedam u Nemačkoj, a devet u istočnoj i jugoistočnoj Evropi.

U izveštaju su identifikovani i industrijski sektori koji najviše zagađuju vazduh i izazivaju najveće eksterne, ili društvene troškove. Reč je o materijalnoj šteti koju sporedni efekti neke aktivnosti nanose nekoj trećoj strani ili celom društvu.

Na prvom mestu je energetika, a za njom teška industrija, proizvodnja i prerada goriva i laka industrija. Slede upravljanje otpadom, industrija povezana sa uzgojem stoke i upravljanje otpadnim vodama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Najveći industrijski zagađivači vazduha nalaze se u Nemačkoj, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Španiji i Italiji. U tim zemljama nalazi se ujedno i najveći broj industrijskih postojenja koja su EEA prijavila emisiju štetnih materija.

Kada se, međutim, ti podaci uporede sa društvenim proizvodom kao indikatorom relativnog učešća u ukupnom društvenom proizvodu neke zemlje, na prvih pet mesta u EU su Estonija, Bugarska, Češka, Poljska i Slovačka. Poljska je jedina zemlja koja se nalazi među prvih pet u obe grupe.

U izveštaju se naglašava da je zagađenje vazduha “nediskriminatorno i ignoriše regionalne i državne granica” i da krajnji trošak ekološke i zdravstvene štete snosi celo društvo.

Samo zagađenje, kako se podseća, bez obzira na geografsku razuđenost njegovih izvora, najviše pogađa ranjive grupe, ili kategorije koje su ugroženije zbog zdravstvenih problema, starosti ili društveno-ekonomskih faktora.

EEA ocenjuje da priliku za promenu takve situacije predstavlja evropski Zeleni plan i politika nulte emisije, pri čemu i industrija mora da bude u potpunosti uključena u transformaciju i tako pozicionirana da postane ključni deo rešenja.

Izvor: EURACTIV.rs

Danas počinje konferencija „Dani Sunca“ – sve o solarnoj energiji u Hrvatskoj na jednom mestu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Hrvatska

Prva konferencija posvećena solarnoj energiji u Hrvatskoj pod nazivom “Dani Sunca” počinje danas u 18 časova u Dvorani Arsenal.

U pozdravnom govoru, učesnicima će se obratiti Stipe Čogelja, zamenik župana Splitsko-dalmatinske županije, Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara, Maja Pokrovac, direktorka udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske i Maja Jurišić, predsednica pokreta Otoka.

Tokom dvodnevne konferencije biće održano šest panela koji će pokriti ključne teme iz oblasti solarne energije kao što su evropska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju, stanje i budućnost solarnih elektrana u Hrvatskoj, solarne tehnologije u Hrvatskoj, primena solara u ekonomiji, industriji i preduzetništvu, uloga građana i JLS u zelenoj tranziciji i ekonomsko-finansijska održivost projekta.

Među panelistima se nalaze predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica koji će kroz zajedničku raspravu pokušati da pronađu mogućnost efikasnijeg korišćenja sunčeve energije i snažnijeg razvoja projeka.

“Veliko nam je zadovoljstvo što se konferencija Dani Sunca održava upravo na našem ostrvu sunca, kao rezultat saradnje započete u gradu Hvaru u avgustu prošle godine potpisivanjem sporazuma o strateškom partnerstvu pokreta Otoka i OIEH. Tada smo s našim partnerima u Hvaru predstavili Strategiju energetske tranzicije kojom smo postavili temelje održivog razvoja ostrva i zacrtali cilj postizanja energetske samodovoljnosti do 2035. godine. Za to nam je, uz podršku na nacionalnom i lokalnom nivou, pre svega nužna promena ekološke i političke svesti naših ljudi”, rekao je Rikardo Novak, gradonačelnih Grada Hvara, povodom konferencije.

Izvor: OIE Hrvatska

Elektrifikacija vanvremenskog glamura – stiže Rols-Rojs na baterije

Foto: Fejsbuk skrinšot
Foto: Fejsbuk skrinšot

Sumnjam da je autokompanijama preterano stalo do klimatskih promena, već pre funkcionišu po principu „igram kako svira tržište“, a evropsko tržište sprema se da od 2030. godine potpuno eliminiše vozila na fosilna goriva (izuzev hibrida).

Ne želeći da propusti priliku da na vreme razvije tehnologiju električnih automobila i uđe u korak sa rastućim trendom, i doajen luksuznog transporta, Rols-Rojs, saopštio je da će u novu eru zakoračiti u potpuno električnom ruhu.

Gledajući na hibride kao na patetično prelazno rešenje čije je povlačenje sa tržišta takođe neminovno, Rojs je odlučio da nema vremena za gubljenje te je sve svoje snage (i pozamašna sredstva) usmerio ka vozilima na baterije.

Rezultat je sinergija savremene tehnologije i glamura sa 115 godina dugom tradicijom – model Sajlent šedou (Tiha senka).

Zapravo, renomirana autokompanija izuzetno je škrta kada je u pitanju otkrivanje detalja vezanih za luksuzno električno vozilo, pa tako ni datum njegovog zvaničnog predstavljanja nije poznat. Ono što znamo jeste da će vozilo biti potpuno autonomno kako bi komoditet bio podignut na još viši nivo, a šuška se i da će domet baterije premašiti 600 kilometara, dok će motor biti opremljen sa blizu 700 konja.

Ali, dok čekamo da više informacija procuri u javnost, kao vrsnom kritičaru karoserije automobila, biće mi zadovoljstvo da prokomentarišem ovo vozilo intrigantnog izgleda koje pretenduje da iskorači iz statusa prototipa i uskoro zauzme zasluženo mesto na putevima.

Trudiću se da, uprkos mojoj sklonosti ka terencima i to – što veći točak, to veće mesto u mom srcu, ne budem subjektivna kada su u pitanju automobili koje od podloge deli nekoliko centimetara,  ali ono što me brine jeste vožnja „Senke“ po iole neravnom terenu. Naravno, svesna sam da su točkovi ovog četvorotočkaša predviđeni samo za najfinije puteve, ali i na njima se katkad nađe pokoja rupica.

Neobičan u najmanju ruku (ne usuđujem se da kažem ružan), Sajlent šedou samo je prvi od mnogobrojnih električnih automobila koje će ova kompanija proizvoditi. Svaki će, kako se navodi na sajtu Rols-Rojsa, predstavljati unikatno remek-delo jer će mušterije odlučivati o dimenzijama, prostoru, formi, pa čak i materijalima.

Mogu da se kladim da će se većina ipak pre opredeliti za elektrifikaciju klasičnih Rojsovih modela kao što su Fantom, Goust ili Blek Bedž, dok će Šedou predstavljati simbol tranzicije ove autokompanije budući da baš i ne odiše plauzibilnošću.

Milena Maglovski

Lepota za (održivu) budućnost

Foto: Promo
Foto: Promo

Na koji način se odlažu prazne staklene bočice krema za lice? Šta uraditi sa upotrebljenim bočicama šampona? Kako uopšte tretirati otpad nastao nakon korišćenja kozmetičkih proizvoda? Odgovore na ova i brojna druga pitanja od sada možete naći na web sajtu beauty4thefuture.rs, koji je pokrenula kompanija L’Oreal Balkan u saradnji sa kompanijom Hamburger Recycling – Tehnopapir d.o.o., nastojeći da edukuje potrošače o mogućnostima sortiranja i reciklaže higijenskih i kozmetičkih proizvoda.

Ova platforma je namenjena pružanju podrške potrošačima u procesu sortiranja, održive kupovine i odgovornih navika u njihovoj dnevnoj rutini nege. Platforma takođe pojašnjava kako razvrstati različita pakovanja proizvoda za higijenu prema materijalima od kojih su izrađena.

Kako bi ponovna upotreba materijala bila uspešna, ključno je da se u lanac odgovornosti uključe potrošači.

Sortiranje ambalaže higijenskih i kozmetičkih proizvoda izazov je iz dva razloga: raznolikost materijala s jedne strane i nedostatak informacija specifičnih za ovu kategoriju s druge. Stoga mnoga pakovanja higijenskih proizvoda završe u mešanom komunalnom otpadu, iako su u potpunosti reciklabilna.

„L’Oréal Adria Balkan, kao deo globalne grupacije, posvećen je održivom poslovanju i u svim zemljama regiona posvećeno radi na ciljevima poput smanjenja CO2 otiska u našim administrativnim predstavništvima, korišćenju obnovljive energije, potpuno obnovljivim maloprodajnim radnjama i bio pakovanjima proizvoda naših brendova. Ekološki odgovorna kozmetika, održiva ambalaža i smanjenje otpada zauzimaju jedno od ključnih mesta u našoj strategiji, a kampanjom “beauty4thefuture“ nastojimo da u čitav proces uključimo i naše potrošače, kako bismo zajedno pokazali da je lepota budućnosti održiva, za dobrobit svih nas i generacija koje dolaze“ istakla je Vanya Panayotova, generalna direktorka L’Oreala za regiju Adria-Balkan i Rumuniju.

Foto: Promo

U kampanju “beauty4thefuture“ uključiće se većina brendova L’Oréal grupe, koji će putem svojih kampanja prenositi poruku o reciklabilnosti proizvoda uz upućivanje na edukativnu web stranicu beauty4thefuture.rs

Kao partner beauty4thefuture.rs inicijative, kompanija Hamburger Recycling – Tehnopapir d.o.o. je pružila svoja iskustva i stručnost u pogledu selektivnog odvajanja otpada, te ponudila platformu posvećenu sortiranju higijenskih proizvoda na svojoj web stranici hamburger-recycling.com. 

Organizacija je član Prinzhorn grupe i prisutna je u 16 zemalja, dok je na evropskom tržištu predvodnik po pitanju industrije pakovanja, papira i recikliranja.

Budući da ambalaža predstavlja najveći deo globalnog otiska higijenskog proizvoda, L’Oréal grupa je još 2007. godine implementirala održivu strategiju pakovanja koja se temelji na 3 stuba “Poštovanje”, “Smanjenje” i “Zamena”. Do 2030. godine L’Oréal se obavezuje na smanjenje količine ambalaže svojih proizvoda za 20 odsto, uz osiguranje da 100 odsto njegove plastične ambalaže bude reciklirano ili na biološkoj osnovi. Grupa je takođe postavila cilj da do 2025. godine učini 100 odsto svojih plastičnih pakovanja pogodnim za ponovno punjenje, recikliranje ili kompostiranje, doprinoseći tako razvoju cirkularne ekonomije.

 Izvor: Headline

Španija zabranjuje plastičnu ambalažu za voće i povrće

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve više zemalja, kako u okruženju, tako i u svetu, zabranjuje korišćenje plastike za jednokratnu upotrebu, jer žele da smanje količine ovog otpada koji se veoma teško i retko reciklira.

Plastični pribor za jelo, tanjiri, štapići za uši, plastični štapići za mešanje pića, slamčice, zabranjeni su za upotrebu u mnogim zemlja. Čini se da je Španija otišla korak dalje.

Naime, zemlja koja je poznata po proizvodnji povrća i voća, koje se izvozi gotovo u celu Evropu, donela je odluku da zabrani upotrebu plastike za pakovanje ove hrane.

Kako prenose svetski mediji, Ministarstvo za ekološku tranziciju izrađuje uredbu, prema njoj supermarketi i prodavnice prehrambenih proizvoda neće smeti da prodaju voće i povrće umotano u plastiku. Ova uredba bi trebalo da stupi na snagu od 2023. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Španija se odlučila na ovaj korak kako bi smanjili zagađenje plastikom jer je ono “prešlo sve granice”. Prema podacima, na godišnjem nivou u ovoj zemlji se skupi čak 1,8 miliona tona plastičnog otpad, a nažalost, manje od polovine se reciklira.

Novom uredbom bi trebalo da bude zabranja i upotreba plastičnih čaša, dok bi upotreba plastičnih flašica za vodu trebala da bude znatno smanjena.

Aktivisti i borci za zaštitu prirode, ekološka udruženja, zalagali su se za donošenje ove odluke i pozdravljaju nadležne, jer je svi imaju zajednički interes, a to je zaštita životne sredine.

Slovenija i Hrvatska su zemlje u našem okruženju koje su zabranile upotrebu jednokratnih plastičnih proizvoda. One su sledile primere Nemačke, Francuske, Velike Britanije i mnogih drugih zemalja.

Milica Radičević

Zeleni otpad i mulj mogu biti resursi uz pravilno upravljanje

Foto: Dobrica Mitrović
Foto: Dobrica Mitrović

U Naučno-tehnološkom parku u Nišu održana je treća radionica “Cirkularna ekonomija-nordijska iskustva“ koju sprovode ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske sa namerom da se podigne svest lokalnih partnera o važnosti cirkularne ekonomije i da se kroz prenošenje nordijskih iskustava podrži Srbija u sprovođenju principa cirkularne ekonomije.

“Naša namera je da diskutujemo o tome kako je važno povezati i integrisati različite investicije u razvoju jednog grada – upravljanje otpadom i otpadnim vodama. Osim švedskih kompanija, na principima cirkularne ekonomije posluju i one kompanije koje rade u Srbiji,  a osnovane su u Nišu, kao što je Flamma System“, rekla je Karin Mek Donald, Direktorka Razvojne saradnje Švedske pri ambasadi u Srbiji.

Ona je dodala da zeleni otpad i mulj mogu biti resursi, samo ako se njime pravilno upravlja, u čemu će im pomoći „zelene investicije“.

Švedska ima dugogodišnju saradnju sa Nišom u pripremi projekta za postrojenje za prečišćavanje voda. Postrojenje će sprečavati ispuštanje 30 miliona tona otpadnih voda u Nišavu svake godine, a kroz tretman mulja proizvedeni biogas moći će da se koristi za proizvodnju električne i toplotne energije.

Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski rekla je, nakon sastanka sa ambasadorima nordijskih zemalja, da je važno što pohvale stižu od zemalja koje imaju veliko iskustvo u cirkularnoj ekonomiji. 

“Na dobrom smo putu da pređemo sa linearne na cirkularnu ekonomiju i da polako, ali sigurno promenimo svest građana o životnoj sredini“, rekla je Sotirovski. 

Ona je dodala da je Niš na korak do raspisivanja međunarodnog tendera za izgradnju fabrike za prečišćavanje otpadnih voda.

Govoreći o cirkularnoj ekonomiji kao važnoj temi koja se tiče svih građana, jer su resursi ograničeni, ambasadorka Danske u Srbiji Nj. E. Suzane Šajn rekla je da smo „do sada živeli u linearnoj ekonomiji – stvari smo koristili, bacali i kupovali nove, vodu koristili i ispuštali prljavu vodu“. Ona je dodala da to nije put kojim treba da idemo napred, već da ekonomija treba da bude cirkularna. 

“Cirkularna ekonomija nije nešto ekskluzivno samo za jednu grupu, već je nešto što je važno za svakog od nas, za opštine, gradove, region i vlade“, rekla je ambasadorka Šajn i čestitala Gradu Nišu na preduzimanju koraka ka izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Foto: Dobrica Mitrović

Nordijske zemlje imaju dugogodišnje iskustvo u inovativnim rešenjima i ulaganjima na lokalnom nivou za razvoj pametnih gradova u kojima se izazovi pretvaraju u mogućnosti – otpad postaje resurs, a voda, otpad i energija rešavaju se kroz integrisani način.

Pomoćnica ministra zaštite životne sredine Sandra Dokić, pratila je projekat „Cirkularna ekonomija-nordijska iskustva“ od početka i učestvovala na svim konferencijama u gradovima u Srbiji. Ona je ocenila da je važno što su konferencijama obuhvaćene sve značajne oblasti – biorazgradiv otpad, upravljanje otpadom i upravljanje otpadnim vodama. 

“To je sve veoma važno za Srbiju i važno nam je da uzmemo primere dobre prakse koje postoje u Evropi. Značajno je što imamo podršku nordijskih zemalja, što su oni prepoznali da je u Srbiji momenat da se o tome priča, da se obiđu ta četiri grada, da se podele iskustva i uključe njihovi eksperti“, rekla je Sandra Dokić i dodala će Ministarstvo zaštite životne sredine uvek podržavati slične inicijative.

Nakon konferencija održanih u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu, projekat „Cirkularna ekonomija – nordijska iskustva“ imaće četvrtu, završnu konferenciju u Privrednoj komori u Beogradu.

Partneri na projektu „Cirkularna ekonomija-nordijska iskustva“ su: Nordijska poslovna alijansa, Privredna komora Srbije, NALED, Grad Niš, Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj i Naučno-tehnološki park Niš.

Izvor: Nordijske zemlje

Kongres o održivoj arhitekturi predstavlja nova idejna rešenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Održivi, ekološki i energetski efikasan pristup u arhitekturi, uz upotrebu obnovljivih izvora energije, savremenih tehnologija i sistema gradnje biće glavne teme 4. međunarodnog kongresa „Održiva arhitektura-energetska efikasnost“, koji će se od 8. do 10. oktobra održati u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu.

Osim deset predavanja eminentnih domaćih i svetskih predavača, u okviru Kongresa biće održana izložba novih tehnologija, proizvoda i materijala koji se primenjuju u održivoj i energetski efikasnoj arhitekturi i dodeljene nagrade mladim arhitektama i studentima, učesnicima Međunarodnog konkursa „Mikro eko kuća 2021“.

„Zelena gradnja i održivo stanovanje veliki su potencijal za razvoj lokalne ekonomije i zelenih radnih mesta. Uštede koje će se ostvariti ovim konceptom gradnje značajne su za BDP države  jer se štedi energija, smanjuje generisanje  građevinskog otpada, podstiče inovativnost u upotrebi održivih i reciklabilnih materijala i otvara veliki prostor za naučnu zajednicu u proizvodnji novih materijala” naglasio je Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS.

Ono što će se videti na predstojećem kongresu biće zapravo dizajniranje budućnosti, naveo je Mitrović. Dodaje da je ekološka gradnja važna, jer stanovanje i graditeljstvo generišu više od 30 odsto otpada, troše više od 36 odsto energije, a 30 odsto emisije ugljen-dioksida dolazi iz ove dve oblasti. Ukazuje da je koncept ugljenične neutralnosti postao globalno obavezujući i da Srbija sada formira svoj regulatorni okvir u ovoj oblasti.

Predsednik Organizacionog odbora kongresa arhitekta Vladimir Lovrić je naglasio da će predavači kroz svoja izlaganja, kao i izlaganja na izložbi, domaćoj javnosti približiti svetske savremene tokove u arhitekturi, dizajnu i vizuelnim umetnostima.

“U arhitekturi je sada na delu povratak prirodi, građenju prirodnim materijalima, upotrebi obnovljivih izvora energije i dolaska do održivog pristupa gradnje”, istakao je Lovrić.

Kongres organizuju Uduženje Ekokult i magazin za eko arhitekturu i kulturu Eko kuća u saradnji sa Arhitektonskim fakultetom Univerziteta u Beogradu, Arhitektonskim fakultetima u Zagrebu i Podgorici i uz sufinansiranje Ministartsva kulture i informisanja.

Izvor: Privredna komora Srbije

Ekološka edukacija učenika važan korak za budućnost 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve više se priča o zaštiti životne sredine, međutim, postavlja se pitanje koliko su mladi upućeni u ovaj veoma bitan segment. Kako bi od ranih nogu počeli sa edukacijom, Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Branko Ružić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, potpisali su Protokol o saradnji na realizaciji zajedničkog pilot-projekta “Uloga učenika u zaštiti životne sredine“.

Prema rečima ministarke Vujović, edukacija učenika je važan korak za budućnost i jedan od glavnih ciljeva, koji se, kako je podvukla, može ostvariti samo zajedničkim naporima.

“Naš zadatak je da podižemo svest o značaju zaštite životne sredine, i to pre svega kod dece, a u tome nam mnogo znači podrška Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Ovaj projekat biće realizovan u po jednoj osnovnoj školi u 29 lokalnih samouprava. Važno je da po njegovom završetku dođemo do kvalitetnog dokumenta za sistemsko obrazovanje za ovu oblast. Na tome zajedno radimo i očekujem da ćemo izraditi dokument tokom 2022. godine, kako bi, nakon što ga Vlada usvoji, bio sproveden u svim osnovnim školama u Srbiji”, objasnila je ministarka, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla sprovođenje pilot-projekta je samo početak, a cilj je da se zaštita životne sredine integriše u sistem formalnog obrazovanja u zemlji.

Vujović je podsetila na to da je sa Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u aprilu osnovano i zajedničko telo za saradnju, koje se bavi razvijanjem programa sistemskog i participativnog obrazovanja za oblast zaštite životne sredine.

Učenici osnovnih škola, za sada, se nalaze u fokusu ovog pilot-projekta, međutim, ministarka se nada da će u u narednoj fazi biti uključeni i ostali uzrasti.

Kako je istakla važnu ulogu imaju sve lokalne samouprave koje učestvuju, jer se samo zajedničkim radom projekat može sprovesti na najbolji način i podići svest najmlađih o značaju zaštite životne sredine.

“Projektom su obuhvaćene teme poput zaštite i očuvanja prirode, održivog razvoja i upravljanja otpadom, zatim zaštita voda, zemljišta i vazduha, klimatske promene i zaštita od nejonizujućeg zračenja i buke”, objašnjava Vujović.

Energetski portal

U susret konferenciji “Dani Sunca” – koliki je potencijal solarne energije u Hrvatskoj?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Hrvatska

Evropa je na putu da postane prvi klimatski neutralan kontinent na svetu, a solarna energija može pomoći u postizanju tog cilja. Solar, prema svim predviđanjima, čekaju svetli dani – pad troškova i nove energetske politike glavni su razlozi za optimistične prognoze velikog rasta broja i instalirane snage solarnih elektrana do kraja ove decenije.

Hrvatska je sa razvojem fotonaponskih elektrana krenula pre 10-ak godina i još uvek je ostao veliki neiskorišćeni potencijal koji privlači veliki interes.

“Sunčeva energija, koja je dugo bila zapostavljena na hrvatskom tržištu, konačno kreće prema uzletu. Samo na krovovima ima mesta za 4 GW solara koji bi mogli zadovoljiti 30 odsto sadašnjih potreba za električnom energijom“, ističe prof. dr. sc. Neven DuićFakultet mašinstva i brodogradnje.

Ipak, on dodaje da, iako je broj krovnih instalacija od 2019. do 2020. udeseterostručen, taj broj je još uvek mali budući da Hrvatska ima ispod 1.000 instaliranih krovnih sistema godišnje, a potrebno je 100.000.

“Primećuje se i nedostatak kadrova. Da bismo ubrzali povećanje penetracije solara u skladu s hrvatskim obavezama i potencijalima, potrebno je ubrzati premijske aukcije za velike solarne projekte. Solarni kolektori su sektor koji bi trebalo učiti od Grčke jer sa sadašnjim cenama neće biti značajnijeg prodora. Sunčeva energija ima veliki potencijal za razvoj lokalnih kompanija, kao i za dekarbonizaciju i smanjenje zavisnosti od uvoza energenata. No, da bi sektor profunkcionirao, neohodno je još puno ovakvih konferencija”, kaže Duić.

Način korišćenja Sunčeve energije odavno je stekao širu pažnju javnosti, a razvoj tehnologija i njihova komercijalna upotreba u stalnom su porastu. Od savremenih solarnih tehnologija danas se očekuje inovativnost, pouzdanost, ekološka prihvatljivost i kompatibilnost s pametnim mrežama, jer bez takvih rešenja neće biti uspešne energetske tranzicije.

Može li Hrvatska da ostvari sve očekivane projekte; gde su razvojne, proceduralne i administrativne boljke i kojim tempom se može povećati korišćenje solarne energije neka su od pitanja koja će biti u fokusu predstojeće konferencije “Dani Sunca” koja će se održati od 30. septembra do 1. oktobra u gradu Hvaru.

Izvor: OIE Hrvatska

Energetski het trik

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kako uvesti energetsku efikasnost, ublažiti ugljenični otisak i smanjiti račun za utrošenu električnu energiju? I može li se to postići jednim potezom? Ovakvu trostruku dobit moguće je postići izgradnjom solarne elektrane. Budući da Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije iz sunčevog zračenja i zahvaljujući nedavno usvojenim zakonima iz oblasti energetike, sve češće se razmatra kako iskoristiti ovaj solarni kapital.

Ideju izgradnje solarne elektrane razmatraju kako velike kompanije, tako i građani, koji sad imaju priliku da postanu prozjumeri, odnosno da iz svoje uobičajene uloge kupca električne energije uđu u novu ulogu proizvođača. Mnoge su prednosti korišćenja obnovljivih izvora energije, a možda je najkraće i najjasnije objasnio Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, koja se već deset godina bavi izgradnjom solarnih elektrana u našoj zemlji.

“Kada postavimo elektranu na krov, imamo priliku da trošimo energiju koju sami proizvodimo a smanjujemo količinu energije koju koristimo direktno iz mreže. Na taj način dolazi do uštede jer se isključuju svi troškovi vezani za transport energije. Korisnici postaju nezavisni od snabdevača. Ujedno se smanjuje emisija ugljen-dioksida kao i iznosi na računima za struju, a naposletku, podiže se i svest o zaštiti životne sredine”, istakao je Kostić. 

Vodeći se ovim smernicama, čelnici kompanija Stojanov i Stojanov Auto iz Novog Sada odlučili su da postave solarne elektrane na krovove svojih objekata kako bi obezbedili snabdevanje električnom energijom na ekološki, efikasan i jeftiniji način. U aprilu ove godine puštene su u rad tri solarne elektrane ukupne snage 225,3 kW.

Za realizaciju ovog projekta oslonili su se na kompaniju MT-KOMEX koja posluje više od 25 godina i u svom portfoliju, između ostalog, ima više od 40 izgrađenih solarnih elektrana na teritoriji Srbije.

Gradnja na objektu Renualt-Nissan trajala je četiri dana, a ugrađeno je 168 fotonaponskih panela pojedinačne snage 330 W čiji je proizvođač nemačka kompanija Luxor Solar. Instalisana snaga je 55,44 kW, dok je aktivna snaga 50 kW. Ugrađeni su invertori snage 20 i 10 kW čiji je proizvođač austrijska kompanija Fronius, dok je za potkonstrukciju na sva tri objekta izabrana nemačka kompanija K2 i njihov specijalni tip potkonstrukcije Multi Rail.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ova elektrana će proizvoditi godišnje oko 64.472 kWh i ostvariće godišnju uštedu od 30.267 kg CO2 . Na objektu JEEP ugrađeno je 156 fotonaponskih panela čija je pojedinačna snaga 330 W, a proizvođač je takođe Luxor Solar. Instalisana snaga je 51,48 kW, dok je aktivna snaga 45 kW. Za ovu elektranu odabarani su Froniusovi invertori snage 20, 15 i 10 kW. Kao što je i planirano, solarna elektrana bila je gotova za četiri dana. Godišnja proizvodnja ove elektrane iznosiće oko 61.366 kWh i ostvariće godišnju uštedu od 28.823 kg CO2.

Na trećem FIAT-ovom objektu, ugrađeno je 320 fotonaponskih panela pojedinačne snage 370 W proizvođača Canadian Solar. Instalisana snaga je 118,40 kW, dok je aktivna snaga 100 kW. I ovde su projektanti odlučili da se drže proverenih invertora austrijskog Froniusa, snage 20 kW. Elektrana na FIAT-ovom objektu proizvodiće godišnje oko 139.106 kWh i ostvariće godišnju uštedu od 111.235 kg CO2. Na ovom objektu, za gradnju je bilo potrebno sedam dana.

Kompanija MT-KOMEX ne bavi se samo izgradnjom solarnih elektrana, već je svoju delatnost proširila i na razvoj elektromobilnosti. Stručnjaci ove kompanije do sada su ugradili više od 200 punjača širom zemlje, a pored toga izgradili su i nekoliko solarnih nadstrešnica kako bi deo energije za punjenje električnih vozila dolazio direktno iz obnovljivih izvora.

Kao lideri u elektromobilnosti u našoj zemlji, nije neobično što su lansirali i prvu regionalnu platformu charge&GO za naplatu korišćenja mesta za punjenje električnih vozila. Zahvaljujući ovoj platformi i mobilnoj aplikaciji, vlasnici električnih vozila mogu brzo i lako da pronađu punjače ne samo u Srbiji, već i u 30 zemalja širom sveta. Važno je da istaknemo da za punjenje na punjačima u našoj partnerskoj mreži nema dodatnog troška rominga.

Na kraju, hajde da se vratimo na sam početak ove priče. Računi za struju su iz godine u godinu veći, a sunčeve energije nam ne nedostaje na ovim prostorima. Da li se i vama čini da je vreme da iskoristite trenutak i da solarna elektrana na vašem krovu počne da radi za vas? 

Priredila: Jovana Canić

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Upravljanje zelenim otpadom i mogućnosti za zelene investicije

Foto-ilustracija_ Pixabay
Foto: Dobrica Mitrović

Skandinavske zemlje usvojile su sve prinicipe cirkularne ekonomije i uspešno je primenjuju. Srbija je zemlja koja tek postavlja standarde kada je o ovome reč, takoreći smo na početku, zato iskustvo koje dolazi iz ovih zemalja u velikoj meri će pomoći u usvajanju principa održivog razvija i cirkularne ekonomije na putu ka zelenoj budućnosti.

Drugi u seriji događaja koje ambasade Danske, Finske, Norveške i Švedske uz podršku Nordijskog saveta ministara organizuju na temu cirkularne ekonomije održan je u Kragujevcu.

“Jačanje cirkularne ekonomije-nordijska iskustva“ je projekat kojim nordijske zemlje podržavaju Srbiju u nastavku sprovođenja principa cirkularne ekonomije sa namerom da uspostave saradnju sa lokalnim partnerima i istaknu važnost ove oblasti za svaku lokalnu zajednicu.

Kako je istakao Kimo Lahdevirta, ambasador Finske, sadašnja upotreba prirodnih resursa u svetu je neodrživa i zato je neophodna cirkularna ekonomija u rešavanju globalnih ekoloških i ekonomskih izazova.

“Cirkularna ekonomija je model za klimatski održiva društva i donosi velike poslovne mogućnosti. Reciklaža jeste njen važan deo, ali je ne treba svoditi samo na to. Zaštita životne sredine, podizanja svesti o upravljanju otpadom, cirkularna ekonomija se tiče svakog potrošača, kompanije, svih prirodnih resursa a istovremeno je poslovna prilika jer nema otpada”, rekao je ambasador Lahdevirta.

Sandra Dokić, pomoćnica ministra, Ministarstva zaštite životne sredine, istakla je da Vlada sprema strategiju kada je reč o cirkularnoj ekonomiji i da je ona u našoj zemlji u začetku. U toku je izrada strategije koja će se odnosti na period od tri godine i da će do kraja 2021. biti gotovi prve verzije programa.

Prema rečima Ivice Momčilovića, zamenika gradonačelnika Kragujevca, inovacije koje primenjuju nordijske zemlje, inspiracija su mnogim zemljama da pokrenu proces cirkularne ekonomije i podignu kvalitet života u svojim sredinama. 

Foto: Dobrica Mitrović

“Osim inovacija, potrebna nam je koorporativna i građanska odgovornost u procesu prelaska na obnovljivu ekonomiju. Cirkularna ekonomija je sistem u kome učestvuju svi, od države, velikih proizvođača do male privrede i građana. Svako u ovom procesu ima svoju ulogu. Tretman otpada nije samo pitanje budžeta, administracije, političke volje, već u ovom procesu mora da participira cela zajednica. Naša je obaveza prema novim generacijama da menjamo navike i razmišljanja. U Kragujevcu je pre nekoliko godina na prostoru od 10.000 kvadrata otvoren najsavremeniji Reciklažni centar na području centralne Srbije. U protekle četiri godine sredstvima Budžetskog fonda za energetsku efikasnost resornog ministarstva u iznosu od 180 miliona dinara energetski su sanirani objekti četiri osnovne škole, a ove godine otvorena je i prva ekološka javna garaža”, istakao je Momčilović.

Grad Lahti je evropska zelena prestonica, u njemu se u potpunosti primenjuje sistem cirkularne ekonomije i on je odličan primer kako na najbolji način upravljati zelenim otpadom i otpadnim vodama.

Svoja iskustva u primeni nordijskih principa cirkularne ekonomije preneli su predstavnici kompanija koje posluju u Srbiji – Fabrika kartona Umka/Kappa Star Group i Vucomm/Vaicala.

Danijela Ošap, direktorka za kvalitet, ekologiju, razvoj i kontinualna unapređenja fabrike kartona Umka/Kappa Star Group, istakla je da ova fabrika u proizvodnji koristi stari papir, celulozu su prestali da koriste, a planiraju i da smanje upotrebu vode u proizvodnom procesu.

Partneri u projektu ”Jačanje cirkularne ekonomije u Srbiji – nordijska iskustva” su: Nordijska poslovna alijansa, NALED, Privredna komora Srbije i Grad Kragujevac.

Milica Radičević

Domaćinstva u novom sjaju uz podršku EU, Austrije, bilateralnih donatora i EBRD-a

Foto: EBRD
Foto: EBRD

Za manje od četiri godine, više od 9.000 domaćinstava u regionu Zapadnog Balkana je uložilo oko 45 miliona evra u tehnologije za uštedu energije, kao što su toplotne pumpe, novi prozori ili solarni paneli, a sve zahvaljujući regionalnom Programu finansiranja zelene ekonomije (GEFF).

Ova unapređenja su rezultirala smanjenjem emisije CO2  za više od 12.000 tona godišnje, što je jednako uklanjanju 7.700 automobila sa ulica.

GEFF na Zapadnom Balkanu je uspostavila Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) uz podršku donatora, a obezbeđuje specijalizovane kreditne linije za fizička lica, uz podsticaje za investicije koje finansira Evropska unija (EU) za ulaganja u energetsku efikasnost. Program zajedno finansiraju Savezno ministarstvo finansija Republike Austrije (BMF) i bilateralni donatori u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF). Program je deo Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP) za Zapadni Balkan i sprovodi se u partnerstvu sa Sekretarijatom energetske zajednice.

Nakon uspešnog sprovođenja programa na nivou regiona – koji je u skorijem periodu, tačnije u martu 2021. godine, proširen na Crnu Goru – kao i sve većeg interesovanja za finansiranje energetske efikasnosti, GEFF sredstva su uvećana sa 85 na 135 miliona evra, a tokom 2022. godine planira se dalje proširenje programa. Sredstva će biti dostupna preko lokalnih finansijskih institucija i omogućiće još većem broju domaćinstava u regionu da unapredi svoju energetsku efikasnost.

Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD-a za finansijske institucije za region Zapadnog Balkana i Istočnu Evropu je izjavila: „Izuzetno smo zadovoljni što je naša podrška omogućila velikom broju domaćinstava na Zapadnom Balkanu da investira u unapređenje energetske efikasnosti svojih domova, što je dovelo do smanjenja emisija štetnih gasova, kao i troškova električne energije. Borba protiv zagađenja vazduha i smanjenje energetskog intenziteta su naši glavni prioriteti za region i nastavićemo sa pružanjem podrške preko GEFF-a kao jednog od naših ključnih instrumenata za stambeni sektor“.

Domaćinstva koja žele da ulažu u energetsku efikasnost mogu da se prijave za namenske kredite u lokalnim partnerskim finansijskim institucijama. Po uspešnom završetku investicija, domaćinstva dobijaju finansijski podsticaj EU u vrednosti do 20 odsto iznosa kredita. Dosadašnji doprinos EU ovom programu iznosi 27 miliona evra, kao podrška domaćinstvima na Zapadnom Balkanu koja su uložila u energetski efikasne tehnologije, čime su ove investicije postale pristupačnije za građane.

Evropska komisija je spremna da podrži sprovođenje Zelene agende za Zapadni Balkan. U sklopu finansiranja iz IPA III programa, planira se dodela 500 miliona evra posebno za ovu svrhu. WBIF će podržati implementaciju Zelene agende ozelenjavanjem prethodnih i budućih investicija u svim sektorima kao i prioritizaciju ulaganja u tehnologije koje mogu ubrzati zelenu tranziciju”, rekao je Richard Masa, šef sektora, Investicioni okvir za Zapadni Balkan, Evropska komisija.

Leander Treppel, direktor odbora EBRD-a za Austriju je saopštio: „Austrija snažno podržava GEFF program na Zapadnom Balkanu kako bi se promovisale investicije domaćinstava u energetsku efikasnost i kako bi se omogućilo fizičkim licima i siromašnijim domaćinstvima da uvide prednosti takvih investicija istovremeno doprinoseći održivim, ekološki prihvatljivim unapređenjima domova i borbi protiv klimatskih promena“.

Program je takođe omogućio saradnju sa preko 4.000 proizvođača i prodavaca visokoefikasnih, zelenih tehnologija u regionu Zapadnog Balkana. Dobavljači su predstavljeni u Tehnološkom Selektoru, onlajn katalogu prethodno odobrene energetski efikasne opreme, dostupne na svih 6 tržišta Zapadnog Balkana. Katalog je dostupan preko GEFF internet stranica (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Severna Makedonija, Srbija) i uključuje proizvode poput toplotne izolacije, visokoefikasnih kotlova, toplotnih pumpi, solarnih kolektora ili solarnih grejača za vodu i fotonaponskih sistema. Tehnološki selektor omogućava lakšu pretragu tehnologija i usluga i uključuje spisak odgovarajućih prodavaca.

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Onlajn događaj je organizovan sa ciljem da se proslavi uspeh GEFF programa i da se uruče nagrade partnerskim finansijskim institucijama i dobavljačima. Tokom događaja je održana panel diskusija o daljem ozelenjavanju ekonomije u regionu, u skladu sa Zelenom agendom EU i Ekonomskim i investicionim planom za Zapadni Balkan.

„Uspeh GEFF programa na Zapadnom Balkanu je dokaz da se ulaganja u energetsku efikasnost domaćinstava sama isplaćuju kroz uštede koje ostvaruju. Pored toga, postignuti uspeh pokazuje da dobar program, koji mudro kombinuje dijalog o regulativi, tehničku podršku, spremnost EBRD-a za pozajmljivanje partnerskim finansijskim institucijama, kao i grantove iz fondova EU u formi podsticaja, može u značajnoj meri uticati na tržište“, izjavila je Violeta Kogalniceanu, šefica Sektora za infrastrukturu i energetsku efikasnost, Sekretarijat energetske zajednice.

Kao priznanje zajedničkim naporima donatora GEFF programa, partnerskih finansijskih institucija, proizvođača i dobavljača zelenih tehnologija, EBRD je donirao 1.000 stabala koja će biti posađena širom regiona tokom jeseni 2021. godine. Ova zelena nagrada pre svega odaje priznanje ostvarenim rezultatima 18 partnerskih finansijskih institucija koje su se uključile tokom prve faze programa i 32 najaktivnija i najposvećenija dobavljača.

Izvor: EBRD