Veštačka inteligencija u borbi protiv gladi

Foto-ilustracija: Freepik (
Oleksandr Ryzhkov)

Kako zamišljate svet 2050. godine? Leteći automobili, roboti koji nam pomažu u kućnim poslovima? Život će sigurno biti lep za mali deo svetske populacije uz svu tu sofisticiranu tegnologiju, ali su velike šanse da će milijarde ljudi voditi bitku sa nečim što čovečanstvo muči već vekovima – glađu.

Stručnjaci procenjuju da će 2050. godine planetu naseljavati 9,1 milijardi ljudi, pa će farmeri morati da proizvedu 70 odsto više hrane nego danas. Sa trenutnim klimatskim prilikama ovo deluje gotovo nemoguće jer se intenzitet poplava, suša i drugih vremensih nepogoda iz godine u godinu pojačava.

Klimatske promene su najveća pretnja proizvodnji hrane danas, a borba protiv ovog neprijatelja kojeg smo sami stvorili vodi se na mnogo frontova. Što se poljoprivrede tiče, proizvodnja hrane mora da smanji emisije gasova staklene bašte jer su prehrambeni sistemi trenutno odgovorni za 30 odsto globalnih emisija, dok sa druge strane poljoprivrednici treba da se prilagode teškim i nepredvidljivim vremenskim uslovima kako bi gubitke sveli na minimum.

Srećom, tehnologija je uznapredovala, pa poljoprivrednici danas na raspolaganju imaju veštačku inteligenciju, robotiku i manipulaciju genima koje im pomažu da održe i unaprede proizvodnju.

Himanšu Gupta, jedan od najistaknutijih preduzetnika u oblasti klimastkih promena, osetio je na sopstvenoj koži kako je to kada zafali hrane. Kako piše Svetski ekonomski forum, Guptina baka je često mešala mleko sa vodom kako bi prehranila porodicu od 16 članova.

Ovaj indijsko-američki preduzetnik sada je odlučan u nameri da pomogne farmerima koji se suočavaju sa sve ozbiljnijom klimatskom krizom služeći se veštačkom inteligencijom.

Njegova kompanija ClimateAi omogućava korisnicima uvid u detaljnu i dugoročnu prognozu zahvaljujući mašinskom učenju, odnosno veštačkoj intelienciji. Previđanja su zasnovana na velikom broju podataka koji, između ostalog, uključuju istorijat vremenskih uslova na određenom području, ustaljene vremenske obrasce i klimatske promene kao bitan faktor. Ovakva predviđanja odlikuje visok stepen tačnosti, pa će poljoprivrednici znati da li mogu da očekuju suše, poplave i druge vremenske nepogode i do šest meseci unapred.

Korisnici Guptine platforme ClimateLens mogu u svakom trenutku da se uključe i dobiju ključna upozorenja i podatke koji im omogućavaju da prilagode svoje investicije, blagovremeno deluju kako bi zaštitili svoje useve, ali i da biraju genetski modifikovana semena koja su otporna na predstojeće vremenske uslove.

Pred veštačke inteligencije, tu su i druga tehnološka pomagala kojima se poljoprivrednici danas sve više služe. Dronovi su jedno od najzastupljenijih inovativnih rešenja  u poljoprivredi, a najčešće se koriste za monitoring i prskanje biljaka. Tu su i roboti kojih će u poljoprivredi biti sve više, a u pojedinim delovima sveta oni već čupaju korov i obavljaju druge teške poslove.

Izgleda da poljoprivreda današnjice, a pogotovo poljoprivreda budućnosti, ne može bez napredne tehnologije ako želimo da osiguramo maksimalne prinose i sprečimo da nastupi glad. Proizvodnja hrane ogromnih razmera zahteva napredna i pametna rešenja, a mi ih, na sreću, imamo.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti