Home Blog Page 48

Klimatske promene povećale smrtnost tokom zadnjeg toplotnog talasa u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Tadeusz Lakota)

Rani letni toplotni talas izazvao je zdravstvena upozorenja u mnogim evropskim zemljama, a pokazao se i kao izuzetno smrtonosan. Rezultat je to prve studije koju su sproveli naučnici s Imperial College London i London School of Hygiene & Tropical Medicine, koja procenjuje broj smrti povezanih s klimatskim promenama tokom jednog toplotnog talasa.

Istraživači su se fokusirali na desetodnevni period od 23. juna do 2. jula, tokom koje su analizirani gradovi Milano, Pariz, London, Madrid, Barselona, Atina, Rim, Lisabon, Budimpešta, Zagreb, Frankfurt i Sasari.

Otkriveno je da su klimatske promene gotovo utrostručile broj smrti povezanih s vrućinom, pri čemu je korištenje fosilnih goriva povećalo temperature tokom toplotnog talasa i do 4 °C u tim gradovima.

Vrućina je uzrokovala 2.300 smrti u pomenutim gradovima, od čega je 1.500 direktno povezano s klimatskom krizom, tvrde naučnici.

Pročitajte još:

Najveći broj dodatnih smrtnih slučajeva usled ekstremne vrućine desio se u Milanu, sa 317 od ukupno 499 smrti, a zatim Pariz i Barselona. U Londonu je zabeleženo 273 smrti povezane s vrućinom, od čega je 171 pripisano ljudskom uticaju na klimu. Vremenski raspored vrhunca smrtnosti uzrokovane vrućinom varira među gradovima. U Atini, Budimpešti i Zagrebu, vrhunac prekomernih smrti nastupao je ranije tokom analiziranog perioda, dok u ostalim dolazi kasnije.

Prema studiji, 88 odsto procenjenih smrtnih slučajeva dogodilo se među osobama starosti 65 i više godina.

Naučnici upozoravaju da će temperature tokom toplotnih talasa nastaviti rasti i da će broj smrtnih slučajeva u budućnosti verovatno biti još veći – sve dok svet u velikoj meri ne prestane koristiti naftu, gas i ugalj i ne postigne neto nulte emisije.

Energetski portal

Dok sa domaćih gradilišta vetar raznosi prašinu – Kina podiže zaštitne kupole

Foto-ilustracija: OpenAI

Nakon toplotnog talasa koji je sa sobom doneo visoke temperature, sušu i zagušujući vazduh bez trunke vetra, Balkan je ove nedelje pogodilo snažno nevreme.

Foto: EP

U Beogradu su pažnju javnosti posebno privukli snimci i fotografije koje su se brzo proširile društvenim mrežama i medijima — sa gradilišta na Novom Beogradu vetar je oborio kran, a sa drugih su leteli stiropori i razni građevinski materijali. Oni koji su se zatekli u blizini gradilišta teško su mogli da razaznaju nebo od oblaka prašine koji su se iznenada podigli.

U tom trenutku nalazila sam se u Rakovici. Imala sam pogled na gradilište smešteno na obližnjem brdu i jasno sam videla kako vetar podiže prašinu, koja je ubrzo stigla i do mene.

Istovremeno, društvene mreže i svetski mediji delili su sasvim drugačije slike sa jednog gradilišta – iz Kine. U gradu Đinanu podignuta je ogromna kupola na naduvavanje visoka 50 metara, koja prekriva čitavo gradilište na površini od 20.000 kvadratnih metara.

Kupola je osmišljena kako bi se prašina i buka zadržali u okviru gradilišta, umesto da zagađuju okolinu. Izgledom podseća na balone koji se postavljaju oko fudbalskih terena.

U ovaj inovativni pristup građevinarstvu primenjen je sistem negativnog pritiska i filtracije, koji sprečava da prašina napusti prostor kupole. Istovremeno, napredna tehnologija ventilacionog sistema osigurava radnicima unutar nje kvalitetan vazduh.

Ono što kupolu čini dodatno efikasnom jeste providni materijal od kojeg je sačinjena, što omogućava propuštanje dnevnog svetla i smanjuje potrošnju električne energije. Na kraju, kupola ublažava buku, koja inače narušava svakodnevni život ljudi, ali i životinja koje žive u blizini.

Njena primena mogla bi u budućnosti da postane široko rasprostranjena, imajući u vidu da se relativno brzo montira i demontira, a mogu se napraviti različite dimenzije koje će odgovarati brojnim infrastrukturnim i građevinskim radovima.

U vremenu kada su urbanizacija i izgradnja sve prisutniji, a životna sredina zagađenija nego ikada, ovakva inovativna rešenja predstavljaju važan korak ka očuvanju zdravlja ljudi i prirode, pokazujući da je moguće spojiti razvoj i brigu o okolini.

Katarina Vuinac

Šta treba znati o dvostranim solarnim panelima?

Foto-ilustracija: Unsplash (hasnan monir)

Dvostrani solarni paneli, poznati i kao bifacijalni paneli, jesu jedna od najnaprednijih tehnologija u oblasti obnovljivih izvora energije. U poređenju s klasičnim panelima koji proizvode struju isključivo s prednje strane, bifacijalni paneli imaju sposobnost da koriste sunčevu svetlost i sa zadnje strane, čime omogućavaju veću proizvodnju električne energije.

Osnovni princip rada dvostranih panela zasniva se na dvostranoj apsorpciji svetlosti. Kada sunčevi zraci padnu na panel, prednja strana funkcioniše kao kod svakog standardnog fotonaponskog modula – apsorbuje svetlost i pretvara je u električnu energiju. Međutim, deo svetlosti prolazi kroz prozirne ili staklene slojeve i odbija se o tlo ili druge reflektujuće površine, pa zadnja strana panela takođe učestvuje u proizvodnji struje. U optimalnim uslovima bifacijalni paneli mogu proizvesti i do 30 odsto više energije od jednostranih.

Za maksimalan rezultat, važna je i lokacija. Površine sa visokim albedo efektom – kao što su svetla zemlja, pesak, beton ili voda – reflektuju više svetlosti prema zadnjoj strani panela. Zbog toga se bifacijalni paneli posebno dobro ponašaju na otvorenim prostorima, u solarnim parkovima, pored vodene površine ili na ravnim krovovima komercijalnih i industrijskih objekata obloženih reflektujućim materijalima. Pored toga, ako se na sve doda i sistem za praćenje sunca, dodatno se poboljšava efikasnost jer se prati kretanje Sunca tokom dana.

Njihova zadnja strana mora ostati otvorena i dostupna svetlosti, što znači da se ne mogu postavljati direktno na tamne ili senovite površine. Idealna konfiguracija uključuje podignute konstrukcije koje omogućavaju reflektujućoj svetlosti da dopre do zadnje strane modula.

Potencijal prikazan na primeru

Na primeru dve solarne elektrane identične površine i konfiguracije: svaka sadrži 1000 panela snage 400 W, što znači ukupno 400 kW instalirane snage po elektrani. Obe su postavljene na istoj lokaciji s identičnom orijentacijom i nagibom, ali se razlikuju po tipu panela.

Prva koristi klasične monofacijalne panele, koji prikupljaju sunčevu svetlost samo sa prednje strane. Na godišnjem nivou, u uslovima dobre osunčanosti (npr. 1400 kWh/m² godišnje, što je realno za jug Srbije ili deo Mediterana), ova elektrana može proizvesti oko 550.000 kWh električne energije.

Druga koristi bifacijalne panele, ali uz dodatne uslove optimizacije: postavljeni su na svetlu, reflektujuću podlogu (npr. kamen belutak), imaju povećani razmak od tla kako bi zadnja strana panela bila izložena reflektovanoj svetlosti i montirani su na konstrukciji koja omogućava minimalno senčenje i maksimalnu difuziju svetla.

U takvim optimalnim uslovima, zadnja strana bifacijalnih panela može doprineti dodatnih 20–30 odsto proizvodnje u odnosu na monofacijalne panele. To znači da bi ista elektrana mogla proizvesti do 715.000 kWh godišnje, što je povećanje od 165.000 kWh, ili tačno 30 odsto više.

U prevodu – bez postavljanja dodatnih panela ili zauzimanja više prostora, bifacijalni sistem u idealnim uslovima može doneti potencijlano trećinu više električne energije.

Finansijski gledano, ako je otkupna cena struje npr. 10 centi po kWh, ta razlika donosi dodatnih 16.500 evra godišnje prihoda. U periodu od 25 godina, razlika u zaradi može premašiti 400.000 evra, što jasno opravdava nešto veću početnu investiciju u bifacijalne panele i kvalitetniju montažu.

Iako je početna cena bifacialnih panela nešto viša u poređenju s konvencionalnim modelima, veća proizvodnja energije omogućava brži povraćaj investicije. Upravo zato ih sve češće koriste veliki investitori u solarne elektrane, zatim industrijski kompleksi koji žele da smanje troškove električne energije, ali i institucije koje sprovode istraživačke ili pilot-projekte u oblasti energetske efikasnosti.

Energetski portal

EU ulaže 852 miliona evra u šest projekata proizvodnje baterijskih ćelija za EV

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Šest projekata proizvodnje baterijskih ćelija za električna vozila u Evropskoj uniji, prema odluci Evropske komisije, dobiće ukupno 852 miliona evra bespovratnih sredstava iz Fonda za inovacije.

Izabrani projekti podržavaju inovacije u proizvodnji baterija za električna vozila, kao i uvođenje održivih i naprednih proizvodnih tehnika, procesa i tehnologija, navodi se na sajtu Evropske komisije. Ove strateške investicije doprineće jačanju otpornosti i konkurentnosti evropske industrije, uz smanjenje zavisnosti od uvoza i podsticanje razvoja čistih tehnologija.

Foto-ilustracija: Unsplash (kumpan-electric)

Podrška će obuhvatiti i kapitalne i operativne troškove, a projekti bi trebalo da započnu rad pre 2030. godine. Procenjuje se da će tokom prvih deset godina rada doprineti smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte za oko 91 milion tona CO₂ ekvivalenta.

Po završetku, ovi projekti će zajedno imati kapacitet da godišnje proizvedu oko 56 gigavat-sati (GWh) baterijskih ćelija za električna vozila.

Važno je istaći da se sredstva dodeljuju u okviru prvog Javnog poziva za baterije, koji je pokrenut u decembru 2024. godine, a finansiranje se obezbeđuje iz prihoda ostvarenih kroz Sistem trgovine emisijama EU (EU ETS). Na Javni poziv pristigle su prijave za 14 projekata iz osam zemalja. Šest je odabrano na osnovu stepena inovativnosti, potencijala za smanjenje emisija gasova staklene bašte – uključujući emisije iz samog proizvodnog procesa, zatim na osnovu operativne, finansijske i tehničke zrelosti, kao i mogućnosti primene na drugim mestima i drugo.

Pročitajte još:

Šest projekata proizvodnje baterijskih ćelija 

  • ACCEPT – Automotive Cells Company European Production Take-off, Francuska (ACC)
  • AGATHE – Advanced Gigafactory Aiming at Tempering greenhouse gases Emissions, Francuska (Verkor)
  • CF3_at_Scale – Skaliranje inovativnih proizvodnih procesa za visokoperformantne ćelije, Nemačka (Cellforce Group)
  • NOVO One – NOVO One Gigafabrika, Švedska (NOVO Energy)
  • WGF2G – Willstatt GigaFactory 2 GWh, Nemačka (Leclanché)
  • 46inEU – Powering the Future – 46 cilindara, beskonačne mogućnosti u Evropi, Poljska (LG Energy Solution)

Više o svim projektima pročitajte ovde.

Energetski portal

Vlada formirala Komisiju za sanaciju šteta od požara

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)

Vlada Republike Srbije donela je odluku o formiranju Komisije za sanaciju šteta nastalih usled požara koji su tokom prethodnih dana zahvatili više oblasti širom zemlje. Opredeljena su sredstva u iznosu od 350 miliona dinara za pomoć najugroženijima.

Cilj Komisije je da prati stanje na terenu, koordinira sanaciju posledica i preduzme mere prevencije kako bi se ublažile eventualne buduće štete od požara. Komisija će prikupljati i sistematizovati podatke o nastaloj šteti u svim relevantnim resorima, kao i pripremiti programe pomoći i obnove.

Pročitajte još:

Biće zadužena za utvrđivanje prioriteta, izvršilaca, potrebne opreme, dinamike radova i visine dodatnih sredstava potrebnih za efikasno otklanjanje posledica. U sprovođenju zadataka, Komisija će sarađivati sa svim institucijama, organizacijama i lokalnim samoupravama pogođenim požarima.

Težinu situacije ilustruje podatak da je 7. jula na teritoriji Srbije registrovano je čak 620 požara na otvorenom prostoru, u periodu od 7 do 19 časova. To je daleko veći broj u odnosu na prethodnu godinu. Učinjena je velika materijalna šteta, a vanredna situacija bila je proglašena u više gradova u Srbiji – između ostalog u Kragujevcu, Prokuplju, Kuršumliji, Boru i Zaječaru. Najugroženiji bio je Toplički okrug, gde je pričinjena i najveća materijalna

Energetski portal

Foto konkurs „Najzeleniji primeri Zapadnog Balkana”

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfred Schrock)

Projekat EU4Green otvara regionalni foto konkurs na temu „Najzeleniji primeri Zapadnog Balkana”. Pozivaju sve amatre fotografije da dokumentuju i predstave najinspirativnije priče o prirodi i zaštiti životne sredine, dobre prakse koje vode zelenoj transformaciji, ukažu na izazove i rešenja vezana za Zelenu agendu za Zapadni Balkan, povećaju svest o zagađenju, inovacijama i održivosti, prenesu poruke o ekološkom napretku ili osvetle probleme uzrokovane ljudskim delovanjem.

Učesnici su pozvani da pošalju seriju od 4–6 fotografija koje obrađuju jednu od sledećih tematskih oblasti: cirkularna ekonomija, održiva poljoprivreda, smanjenje zagađenja, zeleno finasiranje, zeleno obrazovanje i biodiverzitet.

„Radovi treba da imaju jasnu priču i ekološku poruku, uz snažnu umetničku viziju. Podstiče se kreativno vizuelno predstavljanje tehničkih ili apstraktnih tema iz oblasti održivosti kroz snažne fotografske narative”, navodi se u pozivu.

Učesnici moraju biti punoletni, a učešće je dozvoljeno samo fotografima amaterima. Dozvoljene su isključivo foto serije (4–6 fotografija).  Pojedinačne fotografije, generički pejzaži ili sadržaji generisani pomoću AI alata neće biti uzeti u razmatranje.

Fotografije se šalju u  visokoj rezolucije (minimum 300 dpi), uz opis sa pričom, lokacijom i datumom na e-mail contact@eu4green.eu. Rok prijave je 15. avgust. Nagrade su eko-turistička putovanja i regionalna promocija najboljih radova

Svi  detalji o konkursu i načinu prijave dostupni su ovde.

Energetski portal

Belgijski reaktori se pripremaju za produženi rad – ostaju u pogonu do 2035. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (fusun-tut)

Belgija je u maju 2025. godine donela ključnu odluku koja označava zaokret u njenoj energetskoj politici — ukinula je zakon iz 2003. godine kojim je bilo predviđeno postepeno gašenje nuklearnih elektrana i zabrana izgradnje novih kapaciteta.

Paralelno sa zakonskim izmenama, belgijska Savezna agencija za nuklearnu kontrolu (FANC) odobrila je ponovno puštanje u rad reaktora Tihange 3, koji je bio isključen od aprila zbog opsežnog LTO remonta (Long-Term Operation). Ovim je otvoren put za produženje rada dva poslednja belgijska reaktora — Doel 4 i Tihange 3 — do 2035. godine, umesto da budu ugašeni krajem 2025. godine, kako je prethodno bilo planirano. Produženje rada postignuto je kroz dogovor između belgijske vlade i kompanije Electrabel (podružnice kompanije Engie), uz jasno definisanu podelu rizika i obavezu dodatnih bezbednosnih unapređenja.

Pročitajte još:

Za oba reaktora, kompanija Electrabel podnela je krajem 2024. godine obiman LTO dosije sa tehničkim analizama i akcionim planovima. FANC je tokom prve polovine 2025. analizirao dokumentaciju, tražio dodatna pojašnjenja i ubrzanje pojedinih aktivnosti, a nakon revizije odobrio je nastavak rada Tihange 3.

Očekuje se da će preostale mere biti sprovedene do 2028. godine. Slična procedura sprovodi se i za Doel 4, koji je isključen krajem juna i trebalo bi da se ponovo priključi mreži do novembra.

Zanimljivo je da se istovremeno i Danska odlučila da otvori debatu o nuklearnoj energiji — prvi put posle četiri decenije zabrane. Iako danska energetika i dalje počiva na vetru i suncu, politička većina je podržala sprovođenje analize koja bi ispitala ulogu savremenih nuklearnih tehnologija u budućem energetskom miksu. Rezultati se očekuju naredne godine.

Energetski portal

Može li Argentina da postane glavni regionalni snabdevač LNG-a?

Foto-Ilustracija: Pixabay (Gaz_Chapp)

Argentina se već sada pozicionira kao jedan od glavnih budućih snabdevača prirodnog gasa u Južnoj Americi, a prema izveštaju kompanije Wood Mackenzie, ima i potencijal da postane značajan izvoznik tečnog prirodnog gasa (LNG) na globalnom nivou.

Procene iz izveštaja Pregled gasnog i elektroenergetskog tržišta Argentine pokazuju da bi do 2040. godine proizvodnja gasa mogla da dostigne 180 miliona kubnih metara dnevno. Ukoliko zemlja uspešno realizuje sve planirane LNG projekte, ukupni kapacitet izvoza mogao bi da poraste i do 270 miliona kubnih metara dnevno.

Havijer Toro, viši menadžer za istraživanja u Wood Mackenzie, ističe da je Argentina strateški pozicionirana da preuzme vodeću ulogu, posebno imajući u vidu da će izvoz gasa iz Bolivije prestati do kraja decenije.

Pročitajte još:

U izveštaju se navode velika nalazišta poput Fortín de Piedra i Aguada Pichana Este i Oeste kao ključna za predviđeni rast. Argentina je već povezana gasovodima sa Čileom, Urugvajem i Bolivijom, a nedavna promena pravca severnog gasovoda omogućila je i isporuke gasa Brazilu preko bolivijske infrastrukture.

U domenu LNG-a, Argentina je donela konačnu investicionu odluku o izgradnji plutajuće fabrike za proizvodnju tečnog prirodnog gasa kapaciteta do 2,5 miliona tona godišnje. Razmatra se i dodatna jedinica od 3,5 miliona tona u okviru konzorcijuma Southern Energy. Pored toga, kompanija YPF potpisala je sporazume sa Shell-om i ENI-jem za projekte kapaciteta 10, odnosno 12 miliona tona godišnje.

Ipak, kako bi ovi planovi bili ostvareni, Argentina se suočava sa nizom izazova — od infrastrukturnih ograničenja i potrebe za dodatnim investicijama, do obezbeđivanja konkurentnih cena, stabilnog regulatornog okvira i stimulisanja novih tržišta koja će zameniti postojeće fosilne izvore energije.

Energetski portal

Budućnost je zelena – klimatski ciljevi Japana

Foto: Pixabay/Thomas-Ulrich
Foto: Ljubaznošću Akire Imamure

U svetlu sve hitnijih globalnih izazova  od klimatskih promena i očuvanja prirodnih resursa do tekuće energetske tranzicije – Japan se izdvaja kao zemlja koja uspešno balansira tehnološki napredak, ekonomsku stabilnost i održivi razvoj.

Imajući to u vidu, razgovarali smo sa Njegovom ekselencijom, ambasadorom Japana u Srbiji, gospodinom Akirom Imamurom, o strateškim pravcima klimatske i energetske politike Japana, konkretnim merama koje se preduzimaju u cilju postizanja karbonske neutralnosti, kao i o potencijalu za saradnju između Japana i Srbije u oblastima cirkularne ekonomije, zaštite životne sredine, obnovljivih izvora energije i razvoja tržišta električnih vozila.

U ovom intervjuu osvrćemo se i na to kako japanske inicijative doprinose unapređenju lokalnih zajednica širom Srbije i jačanju prijateljstva između naše dve zemlje.

Japan je zacrtao ambiciozne klimatske ciljeve, sa namerom da postigne karbonsku neutralnost do 2050. godine i da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 46 procenata u odnosu na nivo iz 2013. godine. Možete li pojasniti koje se konkretne mere preduzimaju kako bi se ovi ciljevi ostvarili?

– Dok težimo ka postizanju nulte emisije do 2050. godine, Japan istovremeno želi da obezbedi stabilno snabdevanje energijom i ekonomski rast. To zahteva značajno ubrzanje strukturnih promena u energetskom i industrijskom sektoru, kao i hrabre investicije u inovacije. Prelazimo na dekarbonizovane izvore energije kao što su obnovljivi izvori i nuklearna energija, što će povećati energetsku samodovoljnost, uz snažnu promociju energetske efikasnosti. Za finansiranje ove Zelene transformacije (GX) očekuje se ukupna investicija javnog i privatnog sektora u iznosu od preko 150 biliona jena (oko 920 milijardi evra) u narednih deset godina.

Kao prvi korak, vlada emituje obveznice za klimatsku tranziciju (Climate Transition Bonds) u vrednosti od 20 biliona jena (oko 120 milijardi evra) kako bi se finansirala ulaganja u promociju hidrogenske ekonomije, dekarbonizaciju industrije, razvoj baterija nove generacije i domaćih lanaca snabdevanja za obnovljive izvore energije. U narednom periodu biće uveden i „model karbonskog oporezivanja usmeren na rast” kako bi se povećala dodatna vrednost proizvoda i usluga vezanih za Zelenu transformaciju.

Koje ključne politike i inicijative Japan sprovodi u cilju očuvanja prirodnih resursa – šuma, vodenih tela i biodiverziteta? Po Vašem mišljenju, kako bi se ove prakse mogle primeniti u kontekstu Srbije, posebno u cilju zaštite ugroženih eko-sistema?

– Svet se danas suočava sa tri krize: klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i zagađenjem. Moderna civilizacija je neodrživa i transformacija je neizbežna. Cilj kojem treba težiti je „kružna simbiotska zajednica”, kroz istovremene napore da se postignu: pozitivni uticaji na prirodu (zaustavljanje i preokretanje gubitka prirode), nulta emisija gasova i cirkularna ekonomija. Jedna od inicijativa koja može biti primenjena i u Srbiji jeste smanjenje rizika od prirodnih katastrofa zasnovano na eko-sistemima (eco-DRR). Ova praksa podrazumeva korišćenje prirodnih eko-sistema kao tampon-zona za zaštitu života ljudi i smanjenje rizika od katastrofa. U Japanu je više od polovine šumskih površina zaštićeno upravo sa ciljem sprečavanja klizišta i poplava. Ovi eko-sistemi istovremeno doprinose ublažavanju klimatskih promena, očuvanju biodiverziteta i pružanju rekreativnih usluga. Na osnovu ovog iskustva, Japanska agencija za međunarodnum saradnju (JICA) promoviše eco-DRR pristup u drugim zemljama, uključujući i Zapadni Balkan.

U FOKUSU:

Japan se često navodi kao primer uspešnog balansiranja između ekonomskog rasta, energetske bezbednosti i ciljeva dekarbonizacije. Koje elemente japanskog pristupa smatrate primenljivim u procesu održivog razvoja Srbije?

Foto: Pixabay/Jacqueline Macou

– Jedna od stvari koje smatram važnim za održivi razvoj Srbije jeste tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji. Ona doprinosi rešavanju društvenih problema povezanih sa klimatskim promenama, gubitkom biodiverziteta i zagađenjem životne sredine, kroz minimalizaciju potrošnje resursa i smanjenje generisanja otpada. Cirkularna ekonomija treba da bude osmišljena tako da ojača industrijsku konkurentnost, ekonomsku bezbednost i dobrobit ljudi. Jedan od primera je reciklaža plastike. Japan od 2022. godine sprovodi mere u okviru zakona o promociji cirkulacije resursa od plastike kako bi podstakao napore ka cirkulaciji plastičnih resursa u svim fazama životnog ciklusa proizvoda – od dizajna do odlaganja otpada – u skladu sa principima 3R (reduce, reuse, recycle – smanji, ponovo upotrebi, recikliraj) + obnavljanje (renewable), uz učešće svih relevantnih aktera. Konkretni rezultati postignuti su u mnogim oblastima, uključujući prehrambenu industriju, koja je uspešno smanjila količinu plastike koja se koristi za pakovanje.

Ambasada Japana u Srbiji sprovodi značajne donatorske inicijative, uključujući podršku javnim komunalnim preduzećima kao što je „Drugi oktobar” u Vršcu i pomoć Banci hrane Vojvodine. Kako ocenjujete značaj ovih  humanitarnih doprinosa u jačanju bilateralnih odnosa i da li su planirani novi projekti?

– To su projekti malog obima poznati kao POPOS (Projekti za osnovne potrebe stanovništva). Ljudska bezbednost je koncept koji podstiče održivost, samostalnost pojedinaca i društveni razvoj kroz zaštitu i osnaživanje. Fokusira se na svakog pojedinca i ima za cilj da zaštiti ljude od širokog spektra ozbiljnih pretnji po njihov život, egzistenciju i dostojanstvo, kako bi mogli da ostvare svoj puni potencijal.

Na osnovu ovog koncepta, POPOS projekti imaju veliki značaj, posebno u ruralnim oblastima Srbije, jer su direktno povezani sa poboljšanjem kvaliteta života ljudi u oblastima zaštite životne sredine, prevencije katastrofa, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite. Dva projekta koja ste pomenuli odnose se na zaštitu životne sredine i cirkularnu ekonomiju, o čemu smo ranije govorili.

POPOS je takođe doprineo jačanju kapaciteta lokalnih samouprava, škola, bolnica, nevladinih organizacija i drugih ustanova, kroz direktno obezbeđivanje neophodne opreme i infrastrukture. Kao rezultat toga, POPOS projekti su postali simbol prijateljstva između lokalnog stanovništva u Srbiji i Japana. Ambasada svake godine prima prijave za POPOS projekte iz opština širom Srbije i realizuje oko 10 projekata godišnje. Ove godine planiram da prisustvujem ceremonijama primopredaje POPOS projekata u Plandištu i Zrenjaninu i radujem se susretu sa lokalnim stanovništvom.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Skoplje u znaku zelene energije i obrazovanja

Foto: RESET

Regionalni sastanak pod nazivom „Energetska tranzicija i razvoj ljudskog kapitala: Akcioni plan podrške obrazovanju i obukama u sektoru obnovljivih izvora energije” održan je 3. i 4. jula 2025. godine u Skoplju, Severna Makedonija.

Na skupu su učestvovali predstavnici sektora stručnog obrazovanja i obuka (VET), energetike, ministarstava obrazovanja, agencija za kvalifikacije, privrednih komora i poslovnog sektora iz šest ekonomija Zapadnog Balkana. Glavni cilj sastanka bio je razmatranje i usvajanje regionalnog Akcionog plana za obrazovanje i obuke u oblasti obnovljivih izvora energije, uz definisanje konkretnih aktivnosti koje obrazovni sektor treba da preduzme u podršci energetskoj tranziciji.

Tokom skupa, istaknuti eksperti iz energetskog sektora podelili su svoja viđenja izazova zelene tranzicije iz različitih perspektiva.

Foto: RESET

Dr inž. Aleksandru Murešan, generalni direktor kompanije Renergia i predavač na Tehničkom univerzitetu u Klužu-Napoki (Rumunija), osvrnuo se na obrazovanje kao na “tajno oružje” Evropskog zelenog dogovora. Govoreći iz perspektive bivšeg EUSEW ambasadora mladih za energiju, istakao je da svaki evro uložen u zelenu tranziciju mora biti praćen odgovarajućom investicijom u obrazovanje i razvoj kapaciteta – na svim nivoima društva.

Ukazao je na to da uspešna, inkluzivna i pravedna tranzicija zahteva ne samo kvalifikovanu radnu snagu, već i široku društvenu podršku i promenu ponašanja u pravcu održivog korišćenja resursa. Obrazovanje, naglasio je, ostaje najefikasnija i najodrživija strategija za suočavanje sa kompleksnim izazovima energetske tranzicije.

Viktor Dimitrievski, predstavnik kompanije EVN Makedonija, govorio je iz ugla operatora distributivnog sistema o porastu potrebe za kvalifikovanom radnom snagom usled ubrzanog razvoja sektora OIE. U protekle dve godine, kapaciteti OIE u Severnoj Makedoniji su udvostručeni, što je dodatno povećalo zahteve za obukom i zapošljavanjem. Dimitrievski je predstavio strategije optimizacije procesa zapošljavanja u EVN-u, kao i iskustva sa programima dualnog obrazovanja koji povezuju srednjoškolce i kompanije kroz praktičnu obuku.

Pročitajte još:

Aleksandar Macura, eksterni ekspert, predstavio je nacrt Regionalnog akcionog plana za obrazovanje i obuke u sektoru OIE, izrađen na osnovu analiza obaveza zemalja Zapadnog Balkana, trenutnog stanja u obrazovnom sistemu i rezultata istraživanja sprovedenog među nastavnicima o njihovim potrebama u domenu održivog razvoja.

Nakon prezentacije, usledila je interaktivna radionica sa učesnicima, tokom koje su razrađene konkretne mere i aktivnosti. Finalna verzija Akcionog plana biće izrađena nakon konsolidacije komentara i sugestija prikupljenih tokom sastanka.

Ilgin Varneke, savetnica u GIZ-u, predstavila je Regionalno klimatsko partnerstvo između Zapadnog Balkana i Nemačke, koje ima za cilj da podrži region u usklađivanju sa Pariskim sporazumom, Evropskim zelenim dogovorom i Zelenom agendom za Zapadni Balkan. Prema njenim rečima, Nemačka se obavezala da će do 2030. godine obezbediti do milijardu evra bespovratnih sredstava i razvojnih kredita, uz dodatnih 500 miliona evra promotivnih kredita za energetski sektor zemalja WB6.

Foto: RESET

Ova podrška obuhvata projekte iz oblasti solarne energije, održivog transporta, tehničke pomoći i reforme u sektoru obrazovanja i klimatske politike. Ključni fokus biće upravo na razvoju veština i znanja kao temelju uspešne energetske tranzicije.

Sastanak je zaključila Tina Šarić, direktorka Sekretarijata ERI SEE, istakavši da energetska tranzicija već stvara – i nastaviće da stvara – ogroman pritisak na obrazovni i privredni sistem. Obrazovni sektor mora istovremeno reagovati brzo na aktuelne potrebe i strateški planirati dugoročno – 10, 15, pa i 20 godina unapred – kako bi se društvo pripremilo za izazove koji dolaze. Nastavnici imaju ključnu ulogu u tom procesu, ne samo kao prenosioci stručnih znanja iz oblasti OIE, već i kao promoteri održivosti i ekološke svesti. Regionalni Akcioni plan ima zadatak da identifikuje te potrebe i predloži održive korake ka njihovom ostvarivanju.

Na kraju, gospođa Šarić je podvukla važnost regionalne saradnje, jer iako se suočavamo sa specifičnim izazovima, zajedno delimo jednu planetu – sa istim odgovornostima i pravima da brinemo o njenoj budućnosti.

Događaj su zajednički organizovali Inicijativa za reformu obrazovanja Jugoistočne Evrope – ERI SEE i Nemačko društvo za međunarodnu saradnju – GIZ, u okviru projekta RESET – Usluge obnovljivih izvora energije u obrazovanju i obukama. Projekat RESET ERI SEE sprovodi se kao deo šireg regionalnog programa koji vodi GIZ pod nazivom Zelena agenda: dekarbonizacija elektroenergetskog sektora u regionu Zapadnog Balkana, a koji je finansiran od strane nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj – BMZ.

Nevena Đukić

Pančićeva omorika na poštanskoj marki povodom 150 godina od otkrića

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U okviru serije Evropska zaštita prirode objavljeno je novo izdanje poštanske marke i koverte, posvećeno velikom jubileju – 150 godina od otkrića Pančićeve omorike. Izdanje je nastalo u saradnji Pošte Srbije i Zavoda za zaštitu prirode Srbije (ZZPS).

Pančićeva omorika je vrsta smrče, endemit Balkanskog poluostrva i tercijarni relikt. Prema podacima Zavoda, raste isključivo na ograničenom području i uspela je da opstane još od davnih vremena – procenjuje se da postoji oko 65 miliona godina. Zbog tih osobina često je nazivaju i „živim fosilom“.

Josif Pančić, srpski lekar, botaničar i prvi predsednik Srpske kraljevske akademije, po kojem je ova biljka i dobila ime, otkrio ju je 1875. godine na planini Tari. Iako je, kako se navodi, pre ledenog doba bila rasprostranjena širom Evrope, danas prirodno raste jedino na Balkanskom poluostrvu, u području srednjeg toka reke Drine i u kanjonu reke Mileševke – dakle, u zapadnoj Srbiji i istočnoj Bosni.

Pročitajte još:

Jedinstvene karakteristike, vitke i elegantne krošnje donele su joj titulu kraljice četinara.

Ipak, kako upozoravaju iz Zavoda, Pančićeva omorika se od 1998. godine nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta Međunarodne unije za zaštitu prirode. Sva područja u kojima je ova vrsta pronađena svrstana su u rezervate prirode, o kojima brine upravo ZZPS. Štaviše, svako stablo Pančićeve omorike stavljeno je pod zaštitu.

Energetski portal

Pomor ribe u Lješnici – tužilaštvo vodi istragu

Foto-ilustracija: Unsplash (dmitry-mishin)

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Beranama formiralo je predmet protiv nepoznatih počinilaca koji su prouzrokovali pomor ribe u reci Lješnici na teritoriji opštine Berane, i naložilo da se obave izviđajne radnje.

„Predmet je formiran nakon što je krivičnu prijavu podneo Sportski ribolovni klub „Lim“ iz ovog grada“, rečeno je Portalu RTCG.

Pomor ribe u Lješnici prema mišljenju ribolovaca dogodio se verovatno pre tri dana, što se može zaključiti po tome u kakvom stanju su uginule ribe nađene.

„Bele škrge, ukočene ribe i niz drugih pokazatelja govore u prilog tome da se ovaj ekološki incident nije dogodio juče, već makar dva dana pre toga“, kazali su našem portalu u SRK „Lim“.

Prema njihovim rečima pomor se najverovatnije dogodio tri kilometra nizvodno od ulivanja jednog potoka iz beranskog sela Polica u reku Lješnicu.

„Iznad mesta gde se ovaj potok uliva u Lješnicu nije bilo uginule ribe, a tri kilometra nizvodno pronađena je značajna količina ne samo ribe, već i drugih uginulih vodozemaca“, pričaju sportski ribolovci.

U reci Lješnici, desnoj pritoci Lima, došlo je do ekološkog incidenta koji je izazvao pomor ribe. Po prijavi savesnih ribolovaca, članovi SRK „Lim“ iz Berana i uz prisustvo inspektora za vode, izašli su na lice mesta i zatekli dosta uginule ribe.

Pročitajte još:

Uzvodnim pregledom reke zaključeno je da je zagađenje poteklo iz potoka Jaštak, koji se nalazi nekoliko kilometara uzvodno od ušća Lješnice u Lim. Među uginulom ribom ima pastrmke, mladice, lipljana, mrene, mnogo sitne ribe, kao i peševa i rakova.

Slučaj je prijavljen policiji i tužilaštvu, budući da se radi o ozbiljnom ugrožavanju životne sredine, sa mogućim štetnim posljedicama po zdravlje ljudi. Zbog ovog incidenta, inspektor resornog ministarstva obavijestio je nadležne inspekcije i naložio uklanjanje uginule ribe.

„Mi u ovom trenutku ne možemo znati koliko ribe je uginulo, jer je sasvim sigurno veliki broj primeraka voda odnela u Lim. Reka Lješnica je u ovom trenutku niskog vodostaja, ali definitivno pomor nije zanemarljiv i potrebno je da se detaljno istraži ko je i šta uzročnik“, kazali su iz SRK “Lim” iz Berana.

Ovaj, kao i nedavni ekološki incident na reci Ćehotini, bio je povod da se saopštenjem oglasi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Direktorat za ribarstvo, koje izražava veliku zabrinutost i poziva sve relevantne inspekcije na pojačanu kontrolu zaštite prirode i životne sredine i kao i zdravlja ljudi.

Oni su napomenuli da je Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede 5. jula prijavljen slučaj zagađenja reke Lješnice, pritoke Lima, otrovnom materijom koja je izazvala pomor riba i drugih organizama tri kilometra nizvodno.

Iz Ministartva kažu da, za sada, nije utrđeno ko je izazvao ovaj ekološki incident.

„Nadzorom inspektora ovog ministarstva koji vrši nadzor i kontrolu nad sprovođenjem odredaba Zakona o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi konstatovana je šteta na ribljem fondu i značajno uginuće salmonidnih vrsta i drugih organizama“, piše u saopštenju.

Ističu da će uzorci uginulih riba biti poslati na dalje ispitivanje i utvrđivanje činjenica.

„Direktorat za ribarstvo posebno upozorava na neophodnost pojačanih inspekcijskih kontrola za inspekcije iz oblasti zaštite životne sredine i zaštite zdravlja ljudi usled veoma učestalih akcidentnih situacija na crnogorskim rekama. Ministarstvo upozorava da se ovakve stvari više ne smeju dešavati i poziva sve nadležne instucije da kod konkretnih nemilih događaja na crnogorskim rekama utvrde i adekvatno sankcionišu počinioce ovakvih zločina protiv životne sredine“, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Reka Lješnica izvire na terotoriji opštine Petnjica, a protiče kroz teritoriju opština Berane i Bijelo Polje. U reku Lim uliva se upravo u mestu Bioča, graničnom području između Berana i Bijelog Polja.

Izvor: RTCG

Studija istražila uticaj solarnih panela na uzgoj ovaca

Foto: Energetski portal

Solarne farme danas nude više od same proizvodnje električne energije. Agrivoltika, spoj poljoprivrede i fotonaponske tehnologije, podrazumeva uzgoj biljaka ili držanje stoke među redovima solarnih panela. Jedan uspešan primer agrivoltike, konkretno ispaše ovaca, zabeležen je u Australiji, gde su ovce pokazale odlične rezultate u takvom okruženju.

Studija je provedena u solarnom parku Wellington u Novom Južnom Velsu, a ovce su bile podeljene u dve grupe pri čemu je jedna boravila na konvencionalnim pašnjacima, a druga sa solarnim panelima. Analiziralo ponašanje 1.700 Merino ovaca, koje se tri godine nalazilo u blizini solarnih panela.

Dobijeni rezulatati su ukazivali na to da kombinacija solarne energije i ispaše ovaca nema negativan uticaj na proizvodnju vune, pa čak ni kada je reč o visokim standardima kvaliteta. Zapravo, neki pokazatelji ukazuju na poboljšanje kvaliteta vune, iako za konačne zaključke potrebna dugoročnija istraživanja. Paneli štite ovce od vrućine i istovremeno se zadržava vlaga u tlu, što je omogućilo rast trave i doprinelo poboljšanju kvaliteta vune.

Pročitajte još:

Kombinovanjem ispaše i obnovljivih izvora energije, zemljište ostaje u poljoprivrednoj upotrebi, omogućavajući dodatne prihode za farmere, a istovremeno doprinosi čistijoj energiji.

Istraživanje je vršeno na solarnoj farmi kompanije Lightsource bp, a provela ga je provela EMM Consulting, uz podršku kompanije Elders Rural Services.

„Ovi rezultati su vrlo ohrabrujući i ukazuju na potencijal solarnih farmi da dopune poljoprivredne prakse. Integracijom ovčarstva i solarne proizvodnje energije možemo ostvariti dvostruku korist – održivu energiju uz zadržavanje poljoprivredne proizvodnje”, rekao je Emilien Simonot, direktor za agrivoltiku za region EMEA u kompaniji Lightsource bp.

Iz kompanije Lightsource bp poručuju da je ovo još jedan dokaz da solarne farme mogu postojati u simbiozi s ovčarstvom, na obostranu korist.

Energetski portal

Otvoren Javni poziv za finansiranje projekata energetske efikasnosti u javnim objektima

Foto-ilustracija: Pixavay

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije objavilo je Javni poziv za dodelu sredstava namenjenih finansiranju projekata unapređenja energetske efikasnosti u objektima od javnog značaja na teritoriji lokalnih samouprava i gradskih opština.

Ova inicijativa deo je Programa finansiranja aktivnosti i mera unapređenja energetske efikasnosti za 2025. godinu, definisanog Uredbom objavljenom u „Službenom glasniku RS”, broj 55/25. Program sprovodi Uprava za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti, organ u sastavu Ministarstva, a sredstva su obezbeđena iz budžeta Republike Srbije.

Predmet Javnog poziva obuhvata finansiranje sledećih mera:

  • Unapređenje termičkog omotača zgrada,
  • Zamena ili modernizacija termotehničkih sistema,
  • Modernizacija sistema unutrašnjeg osvetljenja u objektima javne namene,
  • Ugradnja solarnih kolektora za pripremu potrošne tople vode,
  • Modernizacija sistema javnog osvetljenja u jedinicama lokalne samouprave,
  • Ugradnja solarnih panela i prateće instalacije za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe.

Pravo učešća imaju jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, a rok za podnošenje prijava je 08. avgust 2025. godine do 12.00 časova. Prijave se dostavljaju pisarnici Uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti na adresu Nemanjina 22-26, Beograd, i moraju biti overene pečatom prijema najkasnije do navedenog roka.

Odluka o odabranim projektima biće objavljena na sajtu Ministarstva: https://mre.gov.rs/aktuelnosti/javni-pozivi

Za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti elektronskim putem na adresu: senida.tahirbegovic@mre.gov.rs

Energetski portal

Toplotni talasi podigli cene struje u Evropi – solarna energija ublažila udar

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)

Toplotni talasi doneli su Evropi rekordne temperature u junu i julu 2025. godine, koje su u pojedinim područjima dostizale preko 40 °C, stvarajući ozbiljne izazove za elektroenergetski sistem zbog naglog rasta potrošnje struje.

Foto-ilustracija: Pixabay (Janusz Walczak) – toplotni talasi

Najveći udeo u tom porastu imala je upotreba klima-uređaja – tokom najtoplijih dana potrošnja električne energije porasla je i do 14 odsto. Istovremeno, dolazilo je do zastoja u radu termoelektrana, što je dodatno opteretilo sistem i dovelo do značajnog rasta cena struje. U pojedinim državama cene su se čak utrostručile, prelazeći 400 evra po megavat-satu u večernjim satima, prenosi EMBER.

U poređenju sa 24. junom, prosečne dnevne cene struje tokom talasa porasle su za 15 odsto u Španiji, 106 odsto u Poljskoj, 108 odsto u Francuskoj i čak 175 odsto u Nemačkoj.

Toplotni talasi uzrokovali su i pregrevanje električnih vodova, što je u Italiji izazvalo kvarove i dodatno otežalo hlađenje termoelektrana. Zbog toga je u mnogim postrojenjima došlo do smanjenja kapaciteta, a neka su morala biti potpuno zatvorena. U Francuskoj i Švajcarskoj proizvodnja u nuklearnim elektranama takođe je bila smanjena zbog povišenih temperatura vazduha i vode, koje su otežale hlađenje reaktora. U Francuskoj je čak 17 od ukupno 18 nuklearnih postrojenja imalo određena ograničenja u radu.

Pročitajte još:

Toplotni talasi i solarna energija

Uprkos izazovima, jun 2025. godine bio je najproduktivniji mesec u istoriji EU kada je reč o proizvodnji solarne energije – proizvedeno je čak 45 TWh, što je za 22 odsto više nego u istom mesecu prethodne godine.

U Nemačkoj je tokom vrhunca talasa solarna energija proizvodila i do 50 GW, što je činilo gotovo 40 odsto ukupne potrošnje električne energije.

Iako solarna energija tokom dana značajno doprinosi snabdevanju i ublažava pritisak na mrežu, problem nastaje u večernjim satima kada proizvodnja opada, a potrošnja ostaje visoka – što dovodi do rasta cena. Zato se kao ključno rešenje nameće razvoj baterijskog skladištenja, fleksibilnije potrošnje i dinamičkog tarifiranja, kako bi se višak energije iz sunca mogao iskoristiti i kad ono zađe.

Toplotni talasi, koji će postajati sve češći, jasno pokazuju da bez pametnog upravljanja mrežom i ulaganja u obnovljive izvore – uz mogućnost skladištenja i bolje povezivanje sistema – nema stabilnog snabdevanja ni energetske sigurnosti u uslovima klimatskih ekstrema.

Energetski portal

Počela sa radom prva srpsko-kineska laboratorija za vodoničnu energiju

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U Privrednoj komori Srbije održana je prva srpsko-kineska radionica posvećena vodoničnoj ekonomiji, koja je označila početak rada zajedničke međunarodne laboratorije za vodoničnu energiju XJTU–SXQN–VINČA. Laboratorija je fokusirana na razvoj i primenu vodoničnih tehnologija – od proizvodnje i skladištenja, do konkretne industrijske upotrebe.

Na skupu su učestvovali naučnici, istraživači i privrednici iz obe zemlje, a radionica je obuhvatila i dva tematska panela sa ukupno trinaest stručnih izlaganja. Posebnu pažnju privukle su teme o industrijskim primenama vodonika, a prvi put je predstavljena i domaća stanica za punjenje vodoničnih vozila.

Otvarajući skup, Predrag Škobalj iz Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ istakao je značaj saradnje sa Kinom, liderom u oblasti vodoničnih tehnologija. Kako je naveo, Centar izvanrednosti za vodoničnu energetiku unutar Instituta „Vinča“ intenzivno se bavi razvojem rešenja za proizvodnju i skladištenje vodonika, uz ambiciju da doprinese ubrzanju energetske tranzicije u Srbiji, navodi se na sajtu PKS-a.

Doprinos razvoju vodonične ekonomije u evropskom kontekstu predstavio je i Dušan Stokić iz Privredne komore Srbije, govoreći o učešću PKS-a u međunarodnom projektu Interreg PRHyUS, koji okuplja partnere iz osam zemalja sa ciljem promocije korišćenja obnovljivog vodonika. Prema njegovim rečima, vodonik se sve više nameće kao ključni stub buduće energetske bezbednosti, konkurentnosti i održivosti.

Pročitajte još:

Stokić je istakao i impresivne projekcije: do 2050. godine se očekuje da će vodonik činiti i do petine globalne potrošnje energije, uz potencijalno tržište od 1,4 biliona dolara i više od 30 miliona novih radnih mesta, naročito u sektoru čistih tehnologija.

Radionica je organizovana u okviru bilateralnog projekta razvoja visokokvalitetnih materijala za skladištenje vodonika pod visokim pritiskom, koji sprovode Institut „Vinča“ i kineski partneri sa Fakulteta hemijskog inženjerstva i tehnologije Univerziteta Xi’an Jiaotong. Projekat vodi dr Jasmina Grbović Novaković, a cilj je razvoj materijala za efikasniju kompresiju i čuvanje vodonika – jedne od najvećih tehnoloških prepreka za njegovu širu upotrebu.

Učesnici su tokom izlaganja obradili i teme poput niskougljenične proizvodnje čelika, naprednih kataličkih materijala, 2D tehnologija, gorivnih ćelija i metoda za prečišćavanje vodonika, čime je ova radionica istakla praktične mogućnosti i konkretne primene vodonika u savremenoj industriji.

Energetski portal