Home Blog Page 28

Dva značajna imenovanja za Konfindustriju Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (krakenimages)

Udruženje italijanskih industrijalaca u Srbiji – Konfindustrija Srbija dobila je dva značajna imenovanja koja potvrđuju njen rastući uticaj u evropskom poslovnom okruženju.

Foto: Konfindustrija Srbija

Na poslednjem sastanku Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC), održanom u julu ove godine, odlučeno je da Konfindustrija Srbija preuzme jednogodišnje vođstvo ovog tela.

CEBAC, osnovan u maju 2024. godine, okuplja 15 evropskih poslovnih organizacija sa ciljem unapređenja poslovnog okruženja u Srbiji i jačanja trgovinskih odnosa sa evropskim zemljama.

Takođe, od 2025. godine zvaničnici Konfindustrije Srbija izabrani su u rukovodeće organe Konfindustrije Est Evrope (CEE), federacije koja okuplja udruženja italijanskih privrednika iz devet zemalja jugoistočne Evrope i deluje kao platforma za jačanje saradnje italijanskih i lokalnih kompanija. Mandat na ovim funkcijama trajaće četiri godine.

Iz Konfindustrije Srbija poručuju da nova imenovanja predstavljaju potvrdu kredibiliteta i sve značajnije uloge Udruženja u srpskom i evropskom privrednom kontekstu, kao i važnu priliku za dodatno povezivanje kompanija u okviru evropske poslovne mreže.

Energetski portal

Globalna nuklearna flota dostigla istorijski maksimum proizvodnje

Foto-ilustracija: Unsplash (fusun-tut)

Tokom 2024. godine nuklearne elektrane širom sveta proizvele su 2.667 TWh električne energije, što je za 66 TWh više nego u 2023. i za sedam teravat-sati više od dosadašnjeg istorijskog rekorda iz 2006. godine, kada je dostignuto 2.660 TWh, navodi se u najnovijem izveštaju Svetske nuklearne asocijacije – World Nuclear Performance Report 2025.

Najveći pojedinačni doprinos pritekao je iz Francuske, gde je vraćanje reaktora u rad posle višegodišnjih zastoja donelo dodatnih 40 TWh.

Na kraju 2024. godine, globalna nuklearna flota obuhvatala je 440 operativnih reaktora sa ukupnim kapacitetom od 398 GWe, što predstavlja rast od 6 GWe u odnosu na 2023. U ovom zbiru se nalazi i oko 19 GWe kapaciteta u Japanu koji su i dalje u obustavljenoj eksploataciji. Od 410 reaktora koji su tokom godine proizvodili električnu energiju, četiri su trajno ugašena – dva u Kanadi, jedan u Rusiji i jedan na Tajvanu. Istovremeno je na mrežu priključeno sedam novih reaktora, od čega četiri u Kini, a po jedan u Francuskoj, Indiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Sjedinjenim Američkim Državama.

Tokom godine započeta je i gradnja devet novih reaktora – šest u Kini i po jedan u Pakistanu, Egiptu i Rusiji. Time je ukupan broj reaktora u izgradnji na kraju 2024. godine iznosio 62, što je za jedan više nego prethodne godine. Vreme gradnje među novopriključenim jedinicama pokazala su veliku varijabilnost – prosečno trajanje od polaganja prvog betona do priključenja na mrežu iznosilo je 114 meseci. Najbrže je završen Zhangzhou 1 u Kini, koji je bio spreman za 61 mesec, dok je francuski Flamanville 3 oborio negativni rekord sa 204 meseca gradnje. Posebno se ističe Shidaowan Guohe One u Kini, prvi reaktor svoje vrste, koji je završen za oko 64 meseca, što je neuobičajeno kratko vreme za prototipske tehnologije.

Faktor kapaciteta

Analiza performansi pokazuje da nuklearni reaktori zadržavaju visoku efikasnost bez obzira na starost. Prosečan globalni faktor kapaciteta u 2024. godini bio je 83 odsto, u odnosu na 82 odsto u 2023. Faktor kapaciteta je pokazatelj koji meri koliko električne energije je elektrana zaista proizvela u određenom periodu u odnosu na maksimalnu količinu koju bi mogla da proizvede da je radila punim kapacitetom bez prekida tokom tog perioda.

Najviše vrednosti i dalje se beleže u Severnoj Americi, gde je faktor kapaciteta dostigao 90 odsto. U Južnoj Africi je tokom većeg dela godine bio isključen blok Koeberg 2, ali je ponovo pušten u rad krajem decembra, nakon obimne rekonstrukcije koja će omogućiti produženje radnog veka za još 20 godina. Odsustvo značajnijeg pada performansi primećuje se i kod jedinica starijih od 40 godina, koje beleže rezultate na nivou mlađih postrojenja, što je važan pokazatelj za perspektivu dugotrajnog rada postojećih reaktora.

Azijsko tržište

Rast proizvodnje najizraženiji je bio u Aziji, gde je pet od sedam novih reaktora priključenih na mrežu tokom 2024. godine izgrađeno upravo u tom regionu. Azija je već i ranije bila glavni generator globalnog nuklearnog rasta – od 68 reaktora priključenih u poslednjoj deceniji, 56 je podignuto u azijskim zemljama. U Zapadnoj i Centralnoj Evropi rast je došao pre svega zahvaljujući Francuskoj, dok je u ostalim regionima proizvodnja ostala približno na istom nivou kao u 2023.

Podaci o dugotrajnim gradilištima pokazuju da brojni projekti i dalje nose teret višedecenijskih zastoja, na primer u Ukrajini, Slovačkoj, a slične pauze i odlaganja beleže se i u Japanu, Brazilu i Argentini, gde pojedini projekti traju više od tri decenije.

Ukupna slika 2024. godine pokazuje da je nuklearna energija potvrdila sposobnost da obezbedi stabilnu i pouzdanu proizvodnju, čak i u uslovima promenljive energetske potražnje i zatvaranja pojedinih reaktora. Kapaciteti u Aziji se ubrzano šire, dok je povratak reaktora u rad u Evropi  evidentan. Sa 440 aktivnih reaktora, gotovo 400 GWe instaliranog kapaciteta i prosečnim faktorom kapaciteta od 83 odsto, nuklearna energija otvara velika pitanja u energetskom svetu.

Energetski portal

Prvi dan primene Uredbe o cenama, privikavanje i za inspektore i za trgovce

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)

Marko Dragić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije rekao je za RTS da nisu u svim prodavnicama istaknune nove cene i da u prvoj nedelji inspektori neće naplaćivati kazne, već će se taj period iskoristiti za privikavanje na novu Uredbu Vlade Srbije. „Nije trebalo da dođemo u ovu situaciju, pa da onda radimo na Uredbi. Nego kada je bio najveći pik i kada su potrošači zaista digli glas zbog visokih cena, što je nesporno, trebalo je da se krene sa primenom ovakvih mera”, istakao je Dragić.

Ipak, oni koji su danas išli u prodavnice, prave svoju računicu kako su nove mere uticale na kućni budžet. Bilo je međutim prodavnica koje nisu istakle nove cene.

Marko Dragić rekao je da će kazne za pravna lica, koja ne budu poštovala Uredbu Vlade Srbije, biti 300.000 dinara, a za odgovorno fizičko lice u pravnom licu 50.000 dinara.

„To zaista jesu male kazne s obzirom da znamo koliko pojedini trgovinski lanci zarađuju. Tako da za njih ta kazna uopšte nije nešto velika i oni će možda vrlo rado prihvatiti da plate kaznu, nego da menjaju svoje poslovanje”, rekao je Dragić.

Pročitajte još:

Uredba je malo zakasnila

Dragić hvali Uredbu nadležnih organa, ali ističe da ih je trebalo ranije uvesti.

„Nije trebalo da dođemo u ovu situaciju, pa da onda radimo na Uredbi. Nego kada je bio najveći pik i kada su potrošači zaista digli glas zbog visokih cena, što je nesporno, trebalo je da se krene sa primenom ovakvih mera”, istakao je Dragić.

Dragić navodi da bi ovakva Uredba, doneta preko noći, mogla da se odrazi na male privrednike koje bi mogle da izbuge svoje postojanje ili otpustiti zaposlene.

Upozorenje iz regiona

„Kasnije dolazimo do možda još jednog potencionalnog problema. To je kada istekne da važi ova Uredba, da li ćemo zaista preko noći dobiti veliku inflaciju, što smo imali mogućnost da vidimo u regionu”, pretpostavio je Dragić.

Građani će znati da li je neki proizvod na sniženju tako što će biti istaknuta najniža cena u prethodnih 30 dana i ona ne sme da bude viša u periodu dok važi Uredba, objasnio je sagovornik i najavio da će svakog ponedeljka biti dopuna cenovnika.

„Možemo da kažemo da su neki trgovinski lanci primenili Uredbu i da zaista poštuju sve što je definisano, pojedini nisu. Ne znamo da li je to zato što nisu hteli ili su još u procesu privikavanja”, rekao je Dragić.

Izvor: RTS

Pokrenut postupak zaštite Gornjačke klisure kao prirodnog dobra prve kategorije

Foto: Wikipedia (Vl4d1w1r )

Radi očuvanja jedinstvenih geoloških, bioloških i kulturno-istorijskih vrednosti Gornjačke klisure, pokrenut je postupak njene zaštite kao Predela izuzetnih odlika – prirodnog dobra prve kategorije.

Kako navode iz Ministarstva zaštite životne sredine, klisura obuhvata više od 1.700 hektara i odlikuje se izuzetnim geološkim i biološkim karakteristikama. Predstavlja jedinstvenu geološku i geomorfološku strukturu, bogata je specifičnim staništima refugijalnog karaktera i čuva dragoceno kulturno-istorijsko i duhovno nasleđe.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine naglasila je da je Manastir Gornjak, spomenik kulture i nepokretno kulturno dobro, skladno uklopljen u pejzaž, a jedinstvo koje ostvaruje s liticama klisure čini ga naročito upečatljivim.

Pročitajte još:

— Brojni arheološki lokaliteti i manastiri, poput Manastira Blagoveštenje, imaju ključnu ulogu u oblikovanju identiteta predela i svedoče o njegovoj vernakularnoj evoluciji koja je u jednom trenutku bila prekinuta. Zbog toga Gornjačka klisura nosi odlike kulturnih predela fosilnog (reliktnog) tipa — istakla je ministarka.

Dodaje se da klisura ispunjava sve uslove za proglašenje zaštićenog područja prve kategorije, odnosno područja od međunarodnog, nacionalnog i izuzetnog značaja. Postupak zaštite zvanično je pokrenut objavljivanjem obaveštenja i izvoda iz Studije zaštite na sajtu Ministarstva.

Energetski portal

Perovskitne solarne ćelije – korak bliže jeftinijoj i snažnijoj energiji

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Nove solarne ćelije izrađenje od perovskita, mogu učiniti solarnu energiju jeftinijom i snažnijom, pa se smatraju budućnošću solarne tehnologije.

Perovskitne ćelije, predstavljaju dva ili više slojeva solarnih ćelija postavljenih jedne na druge, a svaki sloj se može podesiti da apsorbuje različite delove solarnog spektra. Time mogu pretvoriti više svetlosti u električnu energiju.

Ove solarne ćelije u poslednjoj deceniji nametnule su se kao vodeća alternativa tradicionalnim silicijumskim panelima. Poput silicija, perovskiti su poluprovodnici – materijali koji mogu provoditi struju pod određenim uslovima. Prednost perovskita je što se mogu proizvoditi na niskim temperaturama, koristeći jednostavnije i manje energetski zahtevne procese. To ih čini pogodnim za masovnu proizvodnju, ali i otvara mogućnosti za lagane i fleksibilne solarne panele.

Istraživači sa Univerziteta u Londonu (UCL), u novoj studiji koristili su so pod nazivom gvanidinijum tiocijanat i došli do novih saznanja kako one utiču na formiranje kristala i na koji način to vodi ka efikasnijim i stabilnijim solarnim ćelijama. 

— Ovo istraživanje nam je dalo dragocen uvid u proces formiranja kristala. Njegovom kontrolisanom modulacijom uspeli smo stvoriti filmove znatno višeg kvaliteta – promenu koja se direktno odražava na efikasnije i dugotrajnije uređaje — rekla je Juejau Dong, prva autorica studije.

Rad se nadovezuje na ranija istraživanja tima, objavljena u časopisu ACS Energy Letters, koja su pokazala da gvanidinijum može poboljšati transport naboja i smanjiti neželjeno kretanje jona unutar ćelije.

U testovima, tim je postigao efikasnost od 22,3 odsto za ovaj materijal, dok najbolje silikonske solarne ćelije u laboratorijama dosežu do oko 27 odsto efikasnosti, a da većina komercijalnih panela na krovovima danas postiže oko 22 odsto.

Tandem uređaji na bazi isključivo perovskita već su u laboratorijima premašili 30 odsto, što pokazuje njihov ogroman potencijal za značajan iskorak u proizvodnji solarne energije.

Energetski portal

Kako transparentnost pomaže u sprovođenju klimatskih obećanja

Foto-ilustracija: Freepik (user6702303)

Transparentnost u oblasti klime predstavlja praćenje i izveštavanje o tome kako države ispunjavaju svoja klimatska obećanja. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj mehanizam jača povezanost i odgovornost među državama, pa samim tim značajno doprinosi ostvarivanju ciljeva Pariskog sporazuma i ublažavanju klimatske krize.

Jedan od ključnih načina jačanja transparentnosti jeste unapređenje izveštavanja o klimatskim podacima, uključujući uvođenje pouzdanijih i preciznijih informacija. Kako navodi Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP), od 2015. godine zahvaljujući ovim mehanizmima mnoge vlade uspele su da pojačaju svoje klimatske ciljeve.

Danas je, zahvaljujući globalnoj saradnji i obavezama iz Pariskog sporazuma, svet na putu ka porastu prosečne globalne temperature od 2,6 do 3,1 stepen Celzijusa. Iako je to i dalje daleko od postavljenog cilja od 1,5 stepeni, bez saradnje među državama zagrevanje bi išlo ka 5 stepeni Celzijusa.

Pročitajte još:

Kako funkcioniše transparentnost u okviru Pariskog sporazuma?

Transparentnost podrazumeva izveštavanje i reviziju nacionalnih klimatskih podataka, posebno kroz dvogodišnje izveštaje o transparentnosti. Oni obuhvataju godišnje emisije gasova sa efektom staklene bašte, planove za smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promenama, napredak u ostvarivanju klimatskih ciljeva, kao i vrstu podrške – savetodavne ili finansijske – koja je zemlji potrebna da bi ciljevi bili ispunjeni.

Ovaj mehanizam omogućava uvid u stanje zemalja i napredak u sprovođenju obaveza iz Pariskog sporazuma, čime se jača njihova odgovornost na međunarodnom nivou. Prva runda izveštaja, koji su i dalje u procesu podnošenja, poslužiće kao osnova za nove klimatske obaveze koje će biti donete kasnije ove godine, navodi UNEP.

Transparentnost nije značajna samo za odgovornost. Ona daje državama podatke potrebne za izradu efikasnih klimatskih planova, otvara prostor za finansiranje prikazivanjem troškova i tokova novca, kao i uvid u uspešne politike koje mogu da se primene i u drugim gradovima ili državama.

UNEP trenutno pomaže 68 zemalja da pripreme svoje izveštaje, a prošle godine olakšao je podnošenje 49 dokumenata, među kojima je bilo i 22 dvogodišnja izveštaja o transparentnosti. Podrška se pruža kroz različite programe, uključujući Inicijativu za izgradnju kapaciteta za transparentnost.

Predstojeći Globalni forum o transparentnosti, koji će od 3. do 5. septembra biti održan u Republici Koreji, okupiće klimatske stručnjake iz celog sveta. Očekuje se da će forum ponuditi primere dobre prakse i praktična rešenja, te dodatno osnažiti zemlje u izgradnji pouzdanih sistema izveštavanja.

Energetski portal

Planina Rogozna: Ministarstvo demantuje plan rudnika, istraživanja u toku

Foto-ilustracija: Pixabay (DariuszSankowski)

Rogozna, planina na jugozapadu Srbije, u Raškom okrugu, severoistočno od Novog Pazara, područje je koje poslednjih meseci vodi ka raspravama zbog navoda o potencijalom otvaranju rudnika. Društvene mreže, kao i u medijima, navodile su se tvrdnje da se priprema eksploatacija, da su potpisani tajni ugovori sa stranim kompanijama i da će planirani zahvati ugroziti vodotokove, poljoprivredu i životnu sredinu.

Na te navode je odgovorilo je Ministarstvo rudarstva i energetike, kako se navodi na zvaničnom sajtu, da na Rogozni ne postoji nikakav plan otvaranja rudnika niti je doneta bilo kakva odluka u tom pravcu. Trenutno se sprovode isključivo geološka istraživanja, početna i dugotrajna faza u kojoj se tek utvrđuje potencijalno postojanje i obim mineralnih sirovina. Ministarstvo naglašava da ne sklapa ugovore sa stranim kompanijama, već primenjuje zakonom propisane procedure; da istraživanja ne mogu početi bez prethodnih uslova i saglasnosti organa nadležnih za zaštitu prirode i kulturnih dobara; te da se eksploatacija ne može odobriti bez usklađenosti sa prostorno-planskim dokumentima, potpune procene uticaja na životnu sredinu i brojnih drugih dozvola — uz obavezno učešće javnosti.

Pročitajte još:

U saopštenju se podseća i da geološka istraživanja traju godinama i nose znatan rizik za investitore, bez garancije da će rezultirati ekonomično isplativim ležištem. Statistika poslednjih decenija potvrđuje složenost procesa: u više od dvadeset godina u Srbiji je otvoren samo jedan rudnik metala. Zbog toga je, kako se navodi, Ministarstvo tvrdnje o planiranom rudniku demantovalo.

Kako su prethodnih meseci pojedini mediji pisali, geološka istraživanja koja su u toku, tek treba da pokažu da li se ispod Rogozne nalaze ekonomski isplativa zlatonosna ležišta. Ako se ta pretpostavka potvrdi, eksploatacija bi svakako bila otvoreno pitanje: dozvola se ne dobija brzo, a eventualno podnošenje zahteva tek bi pokrenulo višegodišnju proceduru. Drugim rečima, tema rudnika mogla bi postati aktuelna, ali tek ako ili kada svi ti koraci budu okončani, što će se vremenom pokazati.

 
Energetski portal

Besplatni vebinari povodom Svetske nedelje zelene gradnje od 8. do 12. septembra

Foto: Savet zelene gradnje Srbije

Savet zelene gradnje Srbije i ove godine pridružuje se globalnoj inicijativi obeležavanja Svetske nedelje zelene gradnje (WGBW25), koja će se održati od 8. do 12. septembra 2025. godine, pod sloganom Poslovanje napreduje kada krenete smelo u održivost.

Tokom pet dana građani i stručna javnost imaće priliku da besplatno prate niz vebinara sa domaćim i međunarodnim ekspertima, koji će govoriti o važnosti ulaganja u zelene zgrade, održivost u građevinskom sektoru i budućnost zajednica u uslovima rastućih troškova, prirodnih katastrofa i klimatskih promena. Za svaki vebinar potrebna je zasebna registracija, a program je dostupan na sajtu Saveta.

Pored vebinara, biće organizovane i dve zelene ture, koje će na terenu prikazati primere održive gradnje i dobre prakse u Srbiji.

– Zgrade predstavljaju srce naših zajednica – one su naši domovi, radna mesta, društveni prostori. Ulaganje u zelene zgrade obezbeđuje našu budućnost, osigurava njihovu dugoročnu vrednost i trajnost i unapređuje kvalitet života i rada svih – poručuju iz Saveta zelene gradnje Srbije.

Energetski portal

Kako će penzioneri moći da uštede 1.000 dinara na računu za struju ili grejanje ove zime?

Foto-ilustracija: Pixabay

Program podrške civilnom društvu za sprovođenje Zelene agende

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Busing)

Beogradska otvorena škola (BOŠ), u okviru projekta Navigator zelene agende, raspisala je poziv za organizacije građanskog društva i njihove mreže iz regiona Zapadnog Balkana za učešće u Programu podrške multiplikatoru Zelene agende. Cilj programa je jačanje saradnje, razumevanja i uticaja civilnog društva u sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan.

Na konkurs mogu da se prijave organizacije i mreže organizacija koje deluju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu*, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Rok za prijavu je 17. septembar 2025. godine do 14 časova po centralnoevropskom vremenu.

Finansirani projekti moraju biti usklađeni sa jednim od tri stuba Zelene agende:

  • Dekarbonizacija (klima, energija, mobilnost),
  • Uklanjanje zagađenja (vazduha, vode i zemljišta),
  • Biodiverzitet (zaštita i obnova ekosistema).

Program nudi finansijsku, stručnu i mentorsku podršku, kao i mogućnost učešća u regionalnim inicijativama i procesima donošenja odluka. Grantovi se kreću od 15.000 do 25.000 evra, u zavisnosti od tipa organizacije (pojedinačna organizacija ili mreža), uz obavezno sufinansiranje od 10 odsto.

Pročitajte još:

Pre nego što prijave projekte, kandidati moraju proći obuku za prethodnu selekciju, koja će biti održana 4. septembra u 10 časova putem ZOOM platforme. Registracija za obuku je obavezna.

Prijavni proces ima dve faze – podnošenje konceptualne note i podnošenje kompletne prijave. Prijave se podnose na engleskom jeziku putem online platforme Beogradske otvorene škole.

Detaljne informacije, uključujući smernice i obrasce za podnošenje prijava, dostupne su na sajtu BOŠ-a.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Energetski portal

Prve komercijalne količine CO₂ uskladištene na dubini od 2.600 metara ispod Severnog mora

Foto-ilustracija: Pixabay (TheOtherBen)

U norveškom Severnom moru, na dubini od 2.600 metara, nalazi se rezervoar Aurora u koji su ubrizgane prve količine CO₂. One su transportovane kroz 100 kilometara dug gasovod, a kako navode iz kompanije Northern Lights JV, reč je o prvom komercijalnom sistemu za transport i skladištenje ugljen-dioksida u Evropi.

Kako je istaknuto, u 2025. godini skladištiće se emisije iz Norveške, dok se od naredne godine očekuje uključivanje industrijskih postrojenja iz Danske i Holandije.

Northern Lights je u martu ove godine doneo konačnu investicionu odluku o projektu proširenja, kojim će kapacitet transporta i skladištenja biti povećan sa 1,5 miliona tona CO₂ godišnje na najmanje pet miliona tona.

Proširenje, pored postojeće infrastrukture, obuhvata dodatne kopnene rezervoare, pumpe, novi mol, ubrizgavajuće bušotine i više brodova za transport CO₂, a omogućeno je grantom iz programa Connecting Europe Facility for Energy (CEF Energy).

Pročitajte još:

Northern Lights je prva kompanija u Evropi koja nudi komercijalne usluge hvatanja i skladištenja ugljenika. Prva faza projekta deo je vladinog programa Longship i obuhvata skladištenje emisija iz cementare Heidelberg Materials u Breviku i postrojenja za energetsko iskorišćenje otpada Hafslund Celsio u Oslu.

Pored toga, Northern Lights je već potpisao komercijalne ugovore sa kompanijama Yara (Holandija), Ørsted (Danska) i Stockholm Exergi (Švedska).

Energetski portal

Kad lokalni otpad postane resurs

Foto: Eko-daska

Plastika je jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice – sporo se razgrađuje, često završava u rekama, jezerima i šumama, štetno delujući ne samo na biljni i životinjski svet već i na ljudsko zdravlje.

Rešenje ovog problema podrazumeva smanjenje upotrebe plastike, unapređenje sistema reciklaže i prelazak na održive alternative. Ipak, plastika ne mora nužno biti otpad – uz kreativne ideje i pametne tehnologije, može dobiti novi život i korisnu funkciju. Sjajan primer za to je projekat „Eko-daska”, nastao u Crnoj Gori, koji na inovativan način pokazuje kako se otpadna plastika može transformisati u korisne predmete.

Foto: Eko-daska

Spajajući 3D tehnologiju, reciklažu i društvenu odgovornost u jedan proces, kreativni tim kompanije „3D soba” od reciklirane plastike pravi održivi mobilijar.

– Eko-daska je nastala iz želje da plastici damo drugu šansu: umesto da završi u prirodi i na deponijama, ona postaje trajan, koristan proizvod. Pravimo klupe, stolove, korpe za otpad i druge elemente od plastičnog otpada prikupljenog i recikliranog u Crnoj Gori. Cilj projekta je da pokažemo da je održiva proizvodnja moguća i bez velikih sistema i da lokalni otpad može postati lokalni resurs – priča Aleksandar Mašić iz ove kompanije.

Ističe da je priča „3D sobe” nastala iz lične strasti prema tehnologiji i stvaranju, ali i iz potrebe tržišta za pristupačnim, brzim i preciznim proizvodnim rešenjima. Njihov početak krenuo je iz garaže i sa jednim štampačem, a danas su prepoznatljivi i van svoje zemlje.

– Danas se bavimo uslužnom 3D štampom, prodajom 3D štampača i filamenata, održavamo kurseve modeliranja i razvijamo sopstvene proizvode, među kojima je najznačajniji projekat „Eko-daska” – priča naš sagovornik.

Proces proizvodnje eko-daske osmišljen je interno i razvijan postepeno, a u potpunosti je prilagođen reciklaži lokalnog plastičnog otpada i zasniva se na mehaničkoj obradi bez hemijskih dodataka. Korišćeni materijal je HDPE i PP plastika, koja se u više koraka transformiše u stabilan, izdržljiv i tehnički upotrebljiv proizvod.

U FOKUSU:

Dnevni kapacitet proizvodnje je oko 60 metara daske, uz mogućnost proširenja na 120 metara, u zavisnosti od opterećenja i organizacije smena. Do sada su isporučili više stotina gotovih proizvoda, odnosno klupa, stolova, stolica, korpi za otpad, ograda i drugih elemenata, a sam materijal eko-daska može se koristiti i kao sirovina za sve vrste spoljnog mobilijara.

Za razliku od drvenih, ovi proizvodi ne trunu, ne upijaju vlagu, ne zahtevaju nikakvo održavanje, traju godinama, a cena im je znatno povoljnija.

– Interesovanje za ove proizvode je veliko, posebno među opštinama i školama, koje su do sada bile primorane da često menjaju drveni mobilijar. Naši proizvodi daju im trajno rešenje, uz ekološki i društveni benefit – kaže Mašić.

Foto: Eko-daska

Što se tiče nabavke sirovine, ističe da nemaju problema jer lokalnog otpada ima više nego dovoljno. Do sada su reciklirali više desetina tona plastike, a sirovinu dobijaju u saradnji sa Deponijom Podgorica i reciklažnim dvorištem Lovanja.

– Građani nas često pitaju da li mogu doneti plastiku, a, iako smo to u nekoliko navrata dozvolili, sistemski još uvek nismo otvoreni za pojedinačna sakupljanja, ali planiramo da to razvijemo u budućnosti – ističe naš sagovornik.

Dodaje i da do sada nisu imali pomoć od države, međunarodnih donatora ili fondova, kao i da im je najveći izazov balansiranje između proizvodnje i tržišnog prepoznavanja. Smatraju da su uspeh postigli isključivo zbog posvećenosti, kvaliteta i velike volje da naprave nešto korisno.

Iako sada prodaju samo u Crnoj Gori, imaju interesovanja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kupci ih pronalaze putem sajta, društvenih mreža i preporuka.

U narednom periodu želja im je da prošire kapacitete, povećaju broj zaposlenih, uključe više gradova i institucija, kao i da razviju nove proizvode i linije. Za Magazin Energetskog portala ističu da svaki njihov proizvod direktno pokazuje kako cirkularna ekonomija može da funkcioniše u praksi, kao i da svakog ko ga vidi uči o važnosti očuvanja životne sredine i korisnosti recikliranja.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Beograd: Konkurs za najlepšu zelenu oazu traje do 15. septembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Gigi)

JKP „Zelenilo-Beograd” i ove godine organizuje tradicionalnu akciju „Za zeleniji Beograd”, koja se održava 22. put zaredom, a prijave sugrađana otvorene su do 15. septembra.

Građani, škole, predškolske ustanove, poslovni i ugostiteljski objekti mogu kandidovati svoje cvetne i zelene oaze u jednoj od sedam kategorija:

  • najlepša zelena površina oko stambene zgrade,
  • najlepši balkon,
  • najlepša zelena površina ispred poslovnog objekta,
  • najlepše školsko dvorište,
  • najlepše zelenilo oko predškolske ustanove,
  • najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta (letnja bašta),
  • najlepša okućnica.

Prijave se podnose poštom na adresu JKP „Zelenilo-Beograd”, Mali Kalemegdan 8, 11000 Beograd ili putem e-maila info@zelenilo.rs, uz obavezno navođenje imena i prezimena, kontakt telefona, tačne lokacije, kategorije i fotografija površine.

Prvi krug takmičenja biće sproveden na nivou deset centralnih opština (Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica). Svaka opštinska komisija izabraće po tri najbolja kandidata, a pobednici prvih mesta takmičiće se u finalu na nivou celog grada.

„Za zeleniji Beograd” tokom više od dve decenije okuplja sve veći broj učesnika i doprinosi podizanju svesti o značaju očuvanja i unapređenja zelenih površina, sa ciljem da glavni grad bude lepši i zdraviji za život.

Energetski portal

Unapređenje regionalne saradnje u oblasti ženskog i zelenog preduzetništva

Foto: Cidea

Gradska razvojna agencija Banja Luka, na poziv Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka, učestvovala je na radnom sastanku posvećenom jačanju regionalne saradnje u oblasti ženskog i zelenog preduzetništva.

Sastanku su prisustvovali sekretar Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske Jelena Šljokavica, predsednik Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka Žana Arsić, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i partneri iz regiona.

Razgovarano je o unapređenju saradnje institucija i komora, razvoju zelenog preduzetništva, jačanju ženskog preduzetništva kroz regionalno umrežavanje, kao i o zajedničkom predstavljanju na međunarodnim manifestacijama.

Pročitajte još:

Dogovoreno je da će u narednom periodu biti organizovani Karavan ženskog preduzetništva i Karavan zelenog preduzetništva, koji će obići Republiku Srpsku i okupiti preduzetnike kroz niz edukacija i događaja. Poseban fokus biće stavljen na digitalizaciju poslovanja i primenu veštačke inteligencije kao alata za unapređenje tradicionalnih biznisa.

Na sastanku je predstavljen i program „Aktivna žena”, namenjen podršci razvoju ženskog preduzetništva, koji je izložila sekretar Ministarstva privrede i preduzetništva RS Jelena Šljokavica.

Gradska razvojna agencija Banja Luka najavila je da će i ubuduće aktivno učestvovati u sličnim inicijativama, te kroz svoje aktivnosti podržavati razvoj preduzetništva, digitalizaciju i umrežavanje svih aktera važnih za lokalnu i regionalnu ekonomiju.

Energetski portal

GreenMED: Put ka zelenom brodarstvu i čistoj energiji u Sredozemlju

Foto-ilustracija: Pixabay/Kanenori

Evropska unija planira postići klimatsku neutralnost do 2050, a kako bi  to ostvarila, svi sektori moraju smanjiti emisije, uključujući i pomorski saobraćaj. Brodovi troše velike količine goriva, oslobađajući emisije koje doprinose klimatskim promenama i zagađuju vazduh uz obale.

Zagađenje je posebno izraženo u Sredozemlju, gde je pomorski saobraćaj gust, a more poluzatvoreno, pa zagađenje ostaje zarobljeno u blizini gusto naseljenih obala. Zbog toga je 2023. godine pokrenut projekat GreenMED, koji se završava krajem septembra. Projekat je imao za cilj pomoći priobalnim zajednicama i pomorskoj industriji da se pripreme za čišću i održiviju budućnost.

Zahvaljujući podršci Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF), projekat okuplja partnere iz Grčke, Španije, Kipra i Egipta s ciljem pripreme brodarske industrije regije za energetsku tranziciju.

Pročitajte još:

U roku od dve godine ukupan budžet projekta iznosi 926.085 evra.

U središtu projekta nalazi se novo postrojenje — Mediteranski opservatorij za održivo brodarstvo, dekarbonizacijski centar za istočni i širi mediteranski prostor. Opservatorij prikuplja podatke, razvija znanje i uključuje učesnike kako bi podržalo primenu čišćih rešenja u lukama i na moru. 

Opservatorij je zamišljen da nastavi delovati i rasti i nakon završetka projekta, pomažući regiji da se pripremi za budućnost.

Rezultati projekta GreenMED omogućiće izradu dekarbonizacijskih scenarija i opcija, koje će biti dostupne učesnicima kao preporuke za kreiranje politika i donošenje investicijskih odluka, a istovremeno će ubrzati tranziciju na čistu energiju u regiji, u skladu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

Energetski portal

Šapat drveća – kako prepoznati znakove narušenog zdravlja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marko Lengyel)
Foto: Ljubaznošću Milke Glavendekić

Dok sedimo u senci debelog stabla sa bujnom krošnjom i gledamo ga, drvo deluje kao simbol snage i dugovečnosti — čvrsto povezano sa zemljom svojim dubokim korenjem. Ipak, iza tog naizgled spokojnog prizora, krije se svakodnevna borba za opstanak. Zbog klimatskih promena i nepravilne nege, održavanje zdravog zelenila postaje sve teže.

Zato treba da razumemo kako pravilno da brinemo o njima i prepoznamo znakove koji ukazuju na potrebu za pomoći, o čemu smo razgovarali sa prof. dr Milkom Glavendekić, redovnim profesorom Univerziteta u Beogradu – Šumarskog fakulteta, Odsek za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu.

Govoreći o zdravstvenom stanju drveća, naša sagovornica kaže da se ono utvrđuje stručnim vizuelnim pregledima. Kada postoji sumnja na oštećenja koja nisu vidljiva golim okom, koriste se specijalni uređaji kao što su rezistograf i ultrazvučni tomograf. Poslednjih 15 godina upotrebljava se feromonim – mirisne materije koje insekti koriste za međusobnu komunikaciju – za ranu detekciju insekata koji ugrožavaju zdravlje drveća na elementima zelene infrastrukure i u šumama.

Zdravlje drveća u velikoj meri zavisi od njegovog uzrasta, ali i klimatskih promena koje stvaraju uslove za pojavu novih i invazivnih štetočina. Kod starijih stabala česte su truleži i napadi ksilofagnih insekata, koji bez pravovremene sanacije mogu ugroziti vitalnost, stabilnost i skratiti životni vek drveta. Drveće na tek formiranim zelenim površinama posebno je osetljivo na sunčevu radijaciju, koja oštećuje koru, slabi stablo i dovodi do pojave gljive truležnice i sekundarnih insekata, koji nanose trajna oštećenja.

U FOKUSU:

Listopadno drveće s tankom korom, poput javora, jasena i lipe, takođe je osetljivo na sunčevu radijaciju, dok su četinari, naročito borovi, izloženi napadu potkornjaka i patogenih gljiva. U poslednjih 10 godina pojavile su se nove štetočine, koje napadaju borove, čemprese, pačemprese, tuje, kleke i druge četinarske vrste. Klimatske promene, poput dugih sušnih perioda ili obilnih padavina, dodatno ugrožavaju zelenilo. Zbog toga je pre sadnje važno ispitati uslove zemljišta i predvideti odgovarajuće sisteme za drenažu i navodnjavanje. Održavanje postojećih površina podrazumeva redovnu negu, prihranu i zaštitu, posebno u prvim godinama rasta drveta. Uz to, praćenje novih, klimatski otpornijih kultivara zahteva stalno usavršavanje pejzažnih arhitekata.

Za drveće mlađe od 30 godina, koje nema vidljivih simptoma oštećenja, dovoljno je svakih pet godina da se sprovode stručni pregledi, dok se za drveće starije od 60 godina, uz vidljive simptome oštećenja, pregledi vrše najmanje jednom godišnje. Ako su sadnice presađivane i negovane u rasadniku preko 20 godina, a zatim posađene na elementima zelene infrastrukture, potrebni su godišnji pregledi narednih pet do šest godina.

Sadnice posle presađivanja mogu nositi skrivene bolesti ili štetočine koje se ne vide odmah, već se prvi simptomi pojavljuju tek nakon dve do četiri godine. To je najosetljiviji period u primeni integralnih mera zaštite i posebno je važan jer se sve više sade stabla starosti preko 20 godina i mogu da se sa njima, kao „slepi putnici”, uvezu karantinski štetni organizmi. Stručne preglede treba da vrše stručnjaci sa najmanje stepenom magistar/master ili doktor nauka.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA