Home Blog Page 30

Zahtev za povećanje cene struje uz povlastice za energetski ugrožene – kako se ostvaruje popust

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

U petak je EPS zvanično podneo zahtev za povećanje cene struje od 1. oktobra. Zahtev treba da odobri Agencija za energetiku. U međuvremenu su predstavljene i nove mere koje donose dodatne povlastice za plaćanje struje. Jedna od njih odnosiće se na građane i domaćinstva koji imaju status energetski ugroženog kupca. Radoš Popadić, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, rekao je da trenutno 69.514 domaćinstava ostvarilo ovaj status i da je u planu da se taj broj poveća.

Radoš Popadić je istakao da će primena povlastica početi od 1. oktobra, predviđeno je da svi građani i domaćinstva koji imaju status energetski ugroženog kupca dobiju neke povlastice na svojim računima.

„Energetski ugroženi kupac je jedna vrsta statusa kojim domaćinstvo dobija pravo na umanjenje ili računa za električnu energiju ili za prirodni gas ili za toplotnu energiju. Potrošač ostvaruje mogućnost na umanjenje računa ako ispuni određene kriterijume, koji su propisani Uredbom o energetskim ugroženim kupcima”, rekao je Popadić.

Pomoćnik ministra je objasnio da postoje tri grupe kriterijuma.

„Jedna je materijalni status i tu se sagledava prosečan prihod domaćinstva na mesečnom nivou u odnosu na broj članova domaćinstva. Dok je drugi kriterijum da li oni primaju već neku novčanu pomoć od države. Ako primaju, na primer, novčanu socijalnu pomoć, uvećanu novčanu socijalnu pomoć, dečiji dodatak ili uvećeni dodatak za pomoć negu drugog lica, oni već automatski na neki način mogu da dobiju ovaj status”, naglasio je Popadić.

Postoji i treća grupa, koja je ređe zastupljena. Tu spadaju domaćinstva koja zbog bolesti člana porodice zahtevaju da imaju upotrebu određenih medicinskih pomagala za koje nije moguće isključiti električnu energiju.

Pročitajte još:

Za koliko računi mogu biti manji i gde se podnosi zahtev

Procene Ministarstva rudarstva i energetike je da oko 40 odsto popusta ostvaraju domaćinstva koja imaju popust na električnu energiju, a do 60 odsto oni koji imaju popuste na račune za toplotnu energiju i gas.

Zahtev za status energetski ugroženog kupca se podnosi u opštinama, odnosno mestu prebivališta i mogu se podneti tokom cele godine, a rešavaju se u roku od 30 dana, navodi zamenik ministra.

„Poslednji podaci za jun govore da je 69.514 domaćinstava ostvarilo ovaj status i imaju ga već neko vreme. Planiramo da povećamo ovaj broj”, istakao je Popadić.

Promena crvene zone    

Popadić je rekao da je najavljena promena crvene zone rezultat duže analize i da je doneta radi unapređenja energetske efikasnosti.  

„Svi zajedno treba da radimo da se smanji potrošnja električne energije tamo gde je moguće. Ova mera se neće odnosti na one koji su u zelenoj zoni, što je više od polovine građana Srbije. U januaru je sedam odsto potrošača bilo u crvenoj zoni, a u maju jedan odsto”, rekao je Popadić.

Pomoćnik ministra savetuje da se koriste dnevne i noćne tarife, kao i tajmeri na novim uređajima za gašenje i da se mašine za pranje veša i suđa pretežno koriste noću.

Izvor: RTS

Ponovo odložene američke sankcije NIS-u: posebna licenca važi do 26. septembra

Foto: Naftna industrija Srbije

Ministarstvo finansija SAD izdalo je 26. avgusta novu posebnu licencu kojom se kompaniji NIS omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 26. septembra 2025. godine.

Kako se navodi u saopštenju NIS-a, ovom licencom kompaniji je omogućeno bavljanje sledećih aktivnosti:

  • Održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva
  • Izvršenje svih transakcija sa NIS i njegovim operativnim zavisnim društvima, koje su usmerene na ispunjenje ugovora
  • Otuđenje ili prenos, ili omogućavanje otuđenja ili prenosa duga ili kapitala izdatih ili garantovanih od strane NIS-a ili operativnih zavisnih društava („Pokriveni dug ili kapital”) na lice koje nije iz SAD
  • Zvanični poslovi diplomatskih ili konzularnih predstavništava van Ruske Federacije koji uključuju NIS ili operativna zavisna društva.

„Ovo je šesta posebna licenca Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (Office of Foreign Assets Control – OFAC) pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država kojima je odložena puna primena sankcija prema NIS-u. Kompanija podseća da je 14. marta podnela i zahtev za uklanjanje NIS-a sa SDN liste (Specially Designated Nationals) što predstavlja kompleksan proces”, navode iz kompanije.

Pročitajte još:

Dodaju i da je NIS spreman na nastavak dosledne saradnje sa Ministarstvom finansija SAD povodom podnetog zahteva za uklanjanje kompanije sa SDN liste sankcija, kao i da će nastaviti da blagovremeno obaveštavaju javnost o svim relevantnim faktorima koje mogu uticati na poslovanje kompanije.

Povodom odlaganja primene sankcija oglasila se i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović koja je istakla da će NIS i u otežanim okolnostima nastaviti da obezbeđuje stabilno snabdevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim  derivatima.

„Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije. Nadamo se da će nastavak razgovora na visokom nivou između SAD i Rusije doprineti napretku za ceo paket američkih sankcija ruskim kompanijama, kao i dogovoru koji bi mogao pozitivno da utiče na otklanjanje neizvesnosti i u vezi sa Naftnom industrijom Srbije i uklanjanja kompanije sa liste sankcija”, rekla je ministarka.

Ona je ukazala da je dosadašnjim odlaganjem sankcija Srbija uspela da sačuva energetsku sigurnost.

„Uprkos složenim okolnostima na koje ne možemo da utičemo, obezbeđeno je da rafinerija ima dovoljno sirove nafte i da nastavi sa radom i zahvalni smo američkoj administraciji na dosadašnjem razumevanju. Situacija ostaje složena i država nastavlja da ulaže maksimalne napore i da vodi aktivan dijalog i sa američkom i sa ruskom stranom”, naglasila je Đedović Handanović.

Energetski portal

Javni poziv za uvid u Idejni projekat solarne elektrane EP HZHB od 150 MW u Hercegovini

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Federalno ministarstvo prostornog uređenja objavilo je javni poziv za uvid u idejni projekat fotonaponske elektrane „EPHZHB 1“ snage 150 MW, s pripadajućim priključnim dalekovodom 220 kV Trebinje – Hodovo u trafostanicu TS 220/33 kV Stolac 3.

Projekat je izradio Dalekovod d.o.o. Mostar, a investitor je JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Poziv se odnosi na postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za radove na izgradnji priključnog dalekovoda.

Pročitajte još:

Na javni poziv stranke u postupku se mogu izjasniti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnim novinama.

Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat može se o tome pisano izjasniti u roku od 10 dana od dana objavljivanja poziva.

Stranke u postupku mogu uvid u idejni projekat izvršiti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog uređenja, ul. Hamdije Čemerlića br. 2 u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 14 sati, uz prethodnu najavu na tel. br. 033 726 525.

Energetski portal

Zvučni pejzaž mora: Osluškivanje dubina

Foto-ilustracija: Unsplash (Erin Simmons)

Podvodni svet neprestano pulsira. Što se dublje zaranja, svetlost sve više iščezava, dok zvuk nastavlja svoje putovanje kroz vodu, u obliku vibracija, koje ostaju pouzdan orijentir. U takvom okruženju akustika služi kao alat za razumevanje sveta ispod površine vode. Pažljivim ispitivanjem podvodnih zvukova naučnici mogu da prate prisustvo morskih bića, njihova kretanja, ali i uticaj ljudskih aktivnosti na ekosistem. U dubokom, tamnom i udaljenom svetu mora i okeana, vibracije koje se šire kroz vodu — zvuk, postaju način sporazumevanja. Morske vrste, u skladu sa svojim ritmom života, koriste ga za komunikaciju, orijentaciju i lov.

Hidrofon je uređaj koji registruje zvučne talase i služi za detekciju i snimanje zvukova pod vodom. Zahvaljujući ovim podvodnim mikrofonima, moguće je beležiti, na primer, rute sezonskih kretanja nekih podvodnih vrsta. Međutim, pomoću ovog alata može se otkriti i kako ljudi utiču na staništa morskih životinja, a jedna od aktuelnih tema svakako su vetroparkovi.

Iako sa kopna vetroturbine deluju kao tihi proizvođači čiste obnovljive energije, kada se analizira situacija pod vodom, slika je složenija, s obzirom na to da vetroturbine emituju niskofrekventne zvuke koji se pod vodom dalje šire. Jedna od metoda za otkrivanje uticaja jeste upravo postavljanje hidrofona u blizini vetroparkova, koji analiziraju promene u zvučnom pejzažu pre, tokom i nakon izgradnje. Na osnovu prikupljenih podataka, naučnici mogu dalje da utvrde da li morske vrste menjaju ponašanje, prestaju sa komunikacijom ili napuštaju oblast. Stručnjaci smatraju da se svaka lokacija mora posmatrati zasebno, u skladu sa specifičnim uslovima.

Prilikom izgradnje vetroparka, u morskom dnu odvijaju se veliki radovi, od kopanja do zabijanja stubova, što izaziva veliki akustički stres kod morskih vrsta. Kada se radovi završe, vetroturbina se postavi i na kraju počne sa radom – buka, odnosno vibracije, sada u blažem obliku, nastavljaju se usled rada turbine, što može trajati i preko dve decenije, koliko prosečno iznosi njen radni vek.

U FOKUSU:

Zvučni talasi se u vodi šire brže i dalje nego u vazduhu, a ribe ih detektuju pomoću, na primer, unutrašnjeg uha ili bočne linije, što im omogućava da osete predatora, plen ili druge ribe. Vibracije proistekle iz građevinskih radova ili drugih aktivnosti mogu se potencijalno preklapati sa prirodnim signalima životinja, koji su im ključni za opstanak. Prema nekim analizama, kojih još uvek nema dovoljno za neki konačan sud, vetroparkovi istovremeno mogu delovati i pozitivno jer njihovo postojanje ograničava neke druge ljudske aktivnosti, poput ribolova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Rose)

U svakom slučaju, istraživanje uticaja zahteva opremu koja se teško nabavlja, terenski rad nije jednostavan, zahteva logističku i tehničku podršku koju mnoge naučne ustanove nemaju, i u tom složenom kontekstu, pouzdani alati postaju neprocenjivi.

Uprkos izazovima, postoje timovi koji rade na rešenjima kada su u pitanju instrumenti za praćenje. Loggerhead Instruments, američka kompanija specijalizovana za razvoj sofisticiranih akustičkih uređaja, razvila je niz akustičkih rekordera koji omogućavaju dugoročno snimanje i analizu zvukova pod vodom. Proizvodi ove kompanije koriste se u svetskim okeanima, jezerima i rekama – kako bi se zvukom pratilo i proučavalo ponašanje vodenog života – od ponašanja morskih sisara, njihove migracije, komunikacije, reakcije na buku, do istraživanja uticaja industrijskih radova, brodskog saobraćaja, kao i studija podvodnih pejzaža. Reč je o uređajima koji rade autonomno i bez stalnog nadzora, što omogućava istraživanja i u izolovanim delovima mora, i to bez ometanja prirodnog okruženja.

Jedan konkretan primer, naveden na sajtu kompanije, dolazi sa Instituta za istraživanje životne sredine Pfleger (PIER) u Sjedinjenim Američkim Državama, gde naučnici dugi niz godina koriste Loggerhead opremu za istraživanje belog morskog brancina (White Seabass) – vrste ribe koja nije specifična za naša područja, već za zapadne obale SAD i Meksika. Tokom proleća i početka leta, pomoću snimljenih zvukova otkrili su da ove ribe proizvode specifične zvuke – baš oko zalaska sunca, i to u vreme kada se mreste. Zahvaljujući tome, istraživači su mogli da, bez hvatanja ili uznemiravanja riba, tačno utvrde gde i kada se one mreste, što je veoma važno za očuvanje vrste.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Danas obeležavamo prvi Svetski dan jezera

Foto-ilustracija: Freepik (souvenirpixels)

Jezera imaju višestruku ulogu u očuvanju drugih ekosistema, ali je preduslov za to da ona sama ostanu zdrava. Zbog toga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 12. decembra 2024. godine donela odluku da ovaj ekosistem dobije svoj dan. Danas, 27. avgusta 2025. godine, obeležavamo prvi Svetski dan jezera.

Njihov značaj ogleda se u tome da obezbeđuju hranu, vodu, ali i radna mesta za milione ljudi – od turizma do privrede. Skladište su za oko 90 odsto svetskih površinskih zaliha slatke vode, a dom su i za veliki deo biodiverziteta.

Pored toga, jezera imaju veliku ulogu u ublažavanju klimatskih promena: hlade planetu, zadržavaju poplavne vode i skladište ugljenik. Međutim, ozbiljni izazovi sa kojima se suočavaju doveli su ovaj ekosistem u opasnost. Neke od najizraženijih pretnji jesu porast temperature, suše, gubitak biodiverziteta, neodrživo korišćenje zemljišta i zagađenje.

Porast temperatura i sušniji periodi dovode do isparavanja vode, zbog čega naučnici upozoravaju da bi do 2050. godine ekosistemska vrednost jezera mogla da se smanji za 20 odsto.

Pročitajte još:

Iako danas doprinose ublažavanju klimatskih promena, ukoliko ih ne budemo očuvali, jezera mogu promeniti svoju ulogu i početi da im doprinose. Naime, ona su prirodna skladišta metana – gasa sa snažnim efektom staklene bašte – koji se može osloboditi usled viših temperatura, smanjenog zamrzavanja, promene nivoa vode i raspadanja organske materije u tlu jezera.

Dodatno, prekomerno unošenje hranljivih materija iz poljoprivrede dovodi do eutrofikacije, odnosno prekomernog cvetanja algi, čije raspadanje oslobađa još više metana.

Energetski portal

Poziv na ECOMONDO & KEY Info dan u Privrednoj komori Srbije

Foto: Privredna komora Srbije

Privredna komora Srbije, u saradnji sa Italian Exhibition Group (IEG), a uz podršku Ambasade Italije u Beogradu i Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ITA), organizuje ECOMONDO & KEY Info dan u utorak, 9. septembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova u Privrednoj komori Srbije (Resavska 15, sala 1).

Ovaj događaj namenjen je kompanijama, lokalnim samoupravama, institucijama i stručnjacima zainteresovanim za teme ekološke i energetske tranzicije. U fokusu programa biće upravljanje vodama i otpadom, solarna energija i energetska efikasnost, kao i mogućnosti povezivanja sa poslovnim liderima i inovatorima iz zemlje i inostranstva.

Info dan predstavlja uvod u dve značajne međunarodne sajamske manifestacije koje će se održati u Riminiju:

Ecomondo – najvažniji sajam posvećen ekologiji i cirkularnoj ekonomiji (4–7. novembar 2025), koji obuhvata teme upravljanja otpadom, regeneracije zemljišta, bioenergije i monitoringa životne sredine.

KEY Energy Transition – vodeća manifestacija u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije (4–6. mart 2026), sa fokusom na solarnu i vetroenergiju, vodonik, e-mobilnost, održive gradove i skladištenje energije.

Učešće na ECOMONDO & KEY Info danu je besplatno, ali je broj mesta ograničen. Zainteresovani učešće mogu potvrditi najkasnije do 5. septembra 2025. godine, popunjavanjem formulara na linku.

Nacrt agende i prevod prijavnog formulara dostupni su na sajtu Privredne komore Srbije pks.rs/dogadjaj.

Energetski portal

Uklonjeno devet divljih deponija na Novom Beogradu

Foto: Gradska opština Novi Beograd

Tokom leta klime u Turskoj troše koliko industrija Istanbula za tri meseca – šta je rešenje?

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Klimatske promene i sve šira upotreba klima uređaja povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje u Turskoj. Potrošnja za hlađenje je u 2024. dostigla 10 TWh, što je rast od 26 odsto za tri godine.

Tokom leta, hlađenje čini i do osam odsto ukupne potrošnje, a u najtoplijim satima dana prelazi 10 odsto, pa čak i 18 odsto tokom vikenda i praznika. Tokom najtoplijih meseci, klima uređaji u Turskoj troše i do 3 TWh struje mesečno – skoro koliko cela industrija u Istanbulu za tri meseca.

Sve veća upotreba klima uređaja i topljih leta, dovela je do toga da se najveća potrošnja električne energije u Turskoj, sada beleži leti, a ne zimi. Razlika između letnjih i zimskih vrhova porasla je 12 puta, što zahteva da elektrane i mreža budu spremni za ekstremne opterećenja. Takvi vrhovi povećavaju troškove proizvodnje i rizik od kvarova, iako traju samo nekoliko nedelja godišnje.

Pročitajte još:

Procene su da će ovakav trend da se nastavi, sa projekcijom da bi do 2035. godine potrošnja električne energije za hlađenje mogla da se utrostruči.

Da bi se odgovorilo na rastuću potražnju za hlađenjem, važno je širiti proizvodnju solarne energije, pratiti upotrebu klima uređaja, podsticati energetsku efikasnost i primenjivati fleksibilna rešenja u mreži, navodi EMBER.

Udeo solarne energije tokom vršnih sati hlađenja više je nego udvostručen od 2019. do 2024, jer solarna proizvodnja prirodno dostiže maksimum u najtoplijim satima. To pomaže rasterećenju mreže i pokazuje da solarna energija nije samo čista, već i efikasna i održiva opcija za rastuću potrošnju za hlađenje.

Energetski portal

Počela izgradnja novih 400 kV dalekovoda u okviru projekta BeoGrid2025

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas je zvanično obeležen početak radova na izgradnji dva jednosistemska 400 kV dalekovoda, ukupne vrednosti oko 22 miliona evra, koji će povezati RP „Mladost” i TS „Novi Sad 3” sa budućom trafostanicom 400/110 kV Beograd 50.

Novi dalekovodi dužine 25,5 kilometara, sa ukupno 96 novih stubova, grade se u izuzetno urbanizovanom području, zbog čega je trasa prilagođena zahtevima industrijske zone – primenom viših stubova, smanjenjem raspona između njih i uvođenjem novih tipova konstrukcija, navodi se u saopštenju Elektromreže Srbije.

Ova investicija deo je šireg projekta BeoGrid2025, čija je ukupna vrednost procenjena na 205 miliona evra. Projekat finansiraju Republika Srbija i EMS AD, a obuhvata šest funkcionalnih celina, među kojima su:

  • TS 400/110 kV Beograd 50;
  • dvosistemski 400 kV dalekovod TS Beograd 50 – PRP Čibuk 1 sa opremanjem 400 kV polja u PRP Čibuk 1;
  • jednosistemski 400 kV dalekovodi za uvođenje DV br. 450 (RP Mladost – TS Novi Sad 3) u TS Beograd 50;
  • dva dvosistemska 110 kV dalekovoda za uvođenje DV br. 104/8 (TS Stara Pazova – TS Inđija 2) u TS Beograd 50;
  • dva dvosistemska 110 kV dalekovoda za uvođenje DV br. 1178 AB (TS Beograd 5 – TS Beograd 9) u TS Beograd 50;
  • dvosistemski kabl 110 kV TS Beograd 50 – TS Beograd 49 (Aerodrom).

Generalna direktorka EMS AD Jelena Matejić istakla je da projekat BeoGrid2025 ima poseban značaj za elektroenergetski sistem Srbije, jer predstavlja deo šireg međunarodnog projekta Severni koridor (North CSE corridor), u okviru evropskog desetogodišnjeg plana razvoja prenosnog sistema (TYNDP2020).

„Severni koridor ima regionalan značaj jer povećava prenosni kapacitet između Republike Srbije i Rumunije, što utiče na stvaranje integrisanog evropskog tržišta električne energije”, naglasila je Matejić.

Energetski portal

HR: Zbog prevelikog interesovanja privremeno obustavljen javni poziv za solare

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske (FZOEU) će 1. septembra 2025. godine u 12:00 časova privremeno zatvoriti Javni poziv za podsticanje ugradnje solarnih elektrana u porodičnim kućama, otvoren 6. juna 2025. godine.

Razlog za to je, kako navode iz FZOEU, veliki broj pristiglih zahteva – oko 4.100 – koji su u postupku obrade.

„Veliko interesovanje za ovaj program pokazuje da građani sve ozbiljnije pristupaju energetskoj tranziciji i žele aktivno da učestvuju u proizvodnji zelene energije. Uz finansijsku podršku, instaliranje solarnih panela postaje dostupnije široj javnosti, a veliki broj prijava potvrđuje da je ulaganje u obnovljive izvore energije dugoročno isplativa odluka za domaćinstva”, navodi se u saopštenju.

Iz Fonda dodaju da se radi o uspešnom programu finansiranja kojim podstiču građane na korišćenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske nezavisnosti domaćinstava.

Pročitajte još:

Poziv je bio otvoren više od dva meseca, čime je svim zainteresovanim građanima pružena prilika da podnesu prijavu. Pravo učešća imala su isključivo fizička lica – vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća, pod uslovom da su u trenutku puštanja elektrane u rad imali prijavljeno prebivalište na toj adresi. Podrška je bila namenjena isključivo za elektrane ugrađene i puštene u rad od 1. januara 2025. godine, uz mogućnost sufinansiranja do 50 odsto opravdanih troškova, odnosno do 600 evra po instaliranom kilovatu.

U ovom trenutku traje postupak obrade i ocenjivanja pristiglih prijava. Svi podnosioci koji ispunjavaju uslove i dostave kompletnu dokumentaciju mogu računati na dodelu podsticaja Fonda. U skladu sa raspoloživim budžetom i kvalitetom prijavljenih projekata, razmatraće se i mogućnost ponovnog otvaranja javnog poziva.

U prethodne dve godine domaćinstvima je kroz programe Fonda sufinansirano oko 5.600 solarnih elektrana, čime su građani značajno smanjili svoje račune za energiju i povećali energetsku nezavisnost.

Energetski portal

Danska pretvara poljoprivredno zemljište u šume – EU daje 626 miliona evra

Foto - ilustracija: Pixabay/artellliii72

Danska će dobiti pomoć u vrednosti od 626 miliona evra od Evropske unije kao podršku pošumljavanju. Cilj ove mere je jačanje zaštite životne sredine i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i prilagođavanje njima, a doprineće i ostvarivanju ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ova mera je deo političkog dogovora o „zelenoj”, kojim je predviđeno da se do 2045. godine oko 10 odsto ukupne teritorije pretvori u prirodna staništa i šume. Program će trajati do 31. decembra 2030. godine.

Podrška će se dodeljivati u vidu direktnih grantova vlasnicima poljoprivrednog zemljišta pogodnog za pošumljavanje i pokriće do sto odsto troškove koji budu opravdani.

Naime, Danska je obavestila Evropsku komisiju o planu da podrži vlasnike zemljišta u pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u šume.

Pročitajte još:

Program pokriva troškove sadnje šume, održavanja, kao i nadoknadu zbog izgubljenog poljoprivrednog prihoda.

Dodatna kompenzacija je predviđena u slučaju da zemljište postane „netaknuta šuma”, zbog posebnih ograničenja u korištenju.

Iz EK navode da ova mera podstiče razvoj ekonomske aktivnosti – vlasnika zemljišta pogodnog za pošumljavanje, kao i da je neophodna i primerena za dostizanje ciljeva pošumljavanja i razvoj šumarstva u kontekstu klimatskih promena.

Prema Smernicama za poljoprivredu iz 2022. godine, Komisija procenjuje ovakve šeme državne pomoći kako bi se osiguralo da donose korist društvu, a da pri tom ne narušavaju konkurenciju na jedinstvenom tržištu. Komisija je odobrila danski program državne pomoći jer pokriva samo ono što je zaista potrebno i ima mali uticaj na konkurenciju i trgovinu između država članica.

Energetski portal

Beograd izgubio deset odsto zelenila za dve decenije – temperature sve više, drvoreda sve manje

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)

Iako planovi obećavaju više šuma, dosadašnje iskustvo pokazuje da se broj stabala i zelenih površina zapravo smanjuje. U poslednje dve decenije glavni grad je ostao bez značajnog dela svojih zelenih površina, a pošumljavanje ne prati seču starih stabala. Profesor Nenad Stavretović ističe da ozelenjavanje nije prosta matematika te da seča starih stabala znači i gubitak hlada, kiseonika i biodiverziteta.

„Jedno staro stablo ni tri stotine novih mladih stabala ne mogu zameniti”, kaže profesor.

U protekle dve decenije Beograd je izgubio oko 10 odsto zelenila. Profesor Šumarskog fakulteta Nenad Stavretović rekao je za RTS da treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja, ali da ni 300 novih mladih stabala ne mogu zameniti jedno staro od 30 do 100 godina. Prof. Stavretović ističe da se Beograd širi i da određeni statistički podaci koji nam pokazuju određene procente u ranijem periodu i sada, ne mogu se direktno upoređivati.

„Ako uzmete u obzir nekadašnje šume Beograda, na primer  Košutnjak je 1892. godine bio privatno vlasništvo. Onda je ova šuma postala lovište za bogatije ljude i kneževe. Zato je i dobila ime Košutnjak po košutama. Pre 130 godina tu je bilo i drugih divljih životinja i ptica”, rekao je Stavretović.

Poslednji put, navodi profesor, pre desetak godina je video krdo srna u Makišu, napojile bi se vodom između Železnika i Ostružnice i otišle dalje u šumu.

Cilj Sekretarijata za zaštitu životne sredine je da do 2030. godine, Beograd bude 20 odsto pod šumama.

„Volim dobre planove i želim da verujem u njih, ali sam skeptičan. Imam godina i iskustva u praksi. Imali smo slične ciljeve i 2010. godine da postignemo tu šumovitost Beograda i da postignemo povećanje broja metara zelenih površina u samom gradu. Od 2010. godine do danas i jedno i drugo se smanjuje”, navodi profesor Šumarskog fakulteta.

Pročitajte još:

Ozelenjavanje nije prosta matematika

Stavretović je rekao da zeleni krovovi mogu da pomognu, ali u manjoj meri.

„Često smo imali, nažalost lošu, demagogiju ′Zasadiću 30 stabala, a poseći ću jedno veliko′. To ne može da se meri. Jedno drvo koje je 30 ili 100 godina staro, ne mogu zameniti ni 300 novih mladih stabala. Naravno treba raditi u pravcu pošumljavanja i ozelenjavanja. Danas su tu i prostorni planovi, pogotovo u Beogradu, gde svi treba da imaju malo više obzira prema oblasti šumarstva i prema oblasti ozelenjavanja gradova”, istakao je Stavretović.

I ovog leta, bili smo svedoci tropskih temperatura koje su bile preko 35 stepeni Celzijusa.

„Šuma živi, šuma diše, šuma proizvodi kiseonik. U jednoj ulici sa drvoredom znatno je manja temperatura. Imate mnogo slika na internetu gde možete da nađete Terazije i centralni deo grada. Travnjaci nekoliko stepeni smanjuju temperaturu. Drveće smanjuje desetak stepeni temperaturu. To je neki osećaj koji svi mi imamo”, istakao je profesor.

Izvor: RTS

Počela sistemska ekološka edukacija u sportskim kampovima u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Prošle nedelje potpisan je sporazum između Ministarstva zaštite životne sredine i Ministarstva sporta kojim se predviđa sistemska edukacija dece i mladih o ekologiji u okviru sportskih kampova širom Srbije.

Sporazum se već primenjuje u sportskom centru u Karatašu, koji se nalazi u granicama Nacionalnog parka Đerdap, gde trenutno borave deca uzrasta od 10 do 14 godina.

Sara Pavkov, ministarka zaštite životne sredine poručila je prilikom posete kampu da je ovaj korak važan za formiranje stabilnog i solidarnog društva koje se gradi na vrednostima discipline, timskog duha i odgovornosti prema životnoj sredini.

Ona je najavila i da će Ministarstvo zaštite životne sredine u septembru pokrenuti veliku nacionalnu ekološku kampanju, u okviru koje će mladi biti direktno uključeni kroz konkretne zadatke i aktivnosti, kako bi postali „mostovi i stubovi održivosti“ u svojim zajednicama.

Energetski portal

Kina smanjuje emisije CO2 zahvaljujući rekordnom rastu solarne energije

Photo-illustration: Pixabay

Kina je smanjila emisije ugljen-dioksida (CO2) za jedan odsto u prvih šest meseci 2025. u odnosu na isti period prošle godine zahvaljujući rastu čiste energije, a procene ukazuju da će solarna energija omogućiti da emisije CO2 budu u padu  do kraja 2025. godine.

Emisije CO2 iz kineskog elektroenergetskog sektora, koji je dominantan izvor emisija, pale su za tri odsto u prvih šest meseci ove godine, jer je rast solarne energije sam po sebi pokrio povećanje potražnje za električnom energijom, navodi britanska istraživačka ogranizacija Carbon Brief.

Ipak, iako će emisije znatno opasti u 2025 godini, Kina će verovatno propustiti više važnih klimatskih ciljeva ove godine.

Upotreba uglja u elektroenergetskom sektoru smanjena je za 3,4 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine, dok je upotreba gasa porasla za šest odsto, što je rezultiralo ukupnim padom emisija sektora od 3,2 odsto.

Pročitajte još:

Proizvodnja čiste energije iz solarne, vetro i nuklearne energije porasla je za 270 teravat-sati (TWh), značajno nadmašivši rast potrošnje električne energije od 170 TWh (3,7 odsto). Hidroenergija je pala za tri odsto (16 TWh), umanjujući pad proizvodnje električne energije iz fosilnih goriva.

Kina je u prvih šest mjeseci 2025. dodala 212 GW nove solarne energije, dvostruko više nego u prvih šest meseci 2024. godine. Samo u maju izgrađeno je 93 GW novih solarnih kapaciteta.

Za vetroenergiju, kompanija za distribuciju električne energije State Grid očekuje 140 GW novih kapaciteta, a Kinesko veće za električnu energiju (CEC) predviđa 110 GW, dok je u prvih šest meseci dodano 51 GW. Ovi podaci ukazuju na veća dodavanja kapaciteta u drugoj polovini 2025. i rast u odnosu na 2024.

U prvih šest meseci 2025. jedini sektor u kojem su emisije CO2 porasle bio je hemijski sektor, u kojem je upotreba uglja – kao goriva i sirovine – porasla za 20 odsto, duplo više nego u 2024.

Energetski portal

Solarni paneli u svemiru mogli bi smanjiti potrebe Evrope za OIE za 80 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Solarna energija prikupljena u svemiru mogla bi da promeni pravila igre u energetskoj tranziciji Evrope i da smanji potrebu za obnovljivim izvorima sa kopna i do 80 odsto, pokazuje nova studija istraživača sa Kings koledža u Londonu.

Studija, objavljena u uglednom časopisu Joule, prvi put je analizirala mogući uticaj svemirske solarne energije na evropski energetski sistem. Naučnici su procenili Nasin koncept RD1, jedan od dva razvijena dizajna sistema za proizvodnju solarne energije u svemiru. Prema njihovim nalazima, ova tehnologija bi mogla da smanji potrebe za skladištenjem energije u baterijama za više od dve trećine, dok bi ukupni troškovi elektroenergetskog sistema Evrope mogli da se umanje za 15 odsto, što predstavlja uštedu od oko 35,9 milijardi evra godišnje.

Profesor Vei He, glavni autor i viši predavač na Odseku za inženjerstvo Kings koledža, istakao je da rezultati otvaraju novu perspektivu za Evropu.

„Po prvi put smo pokazali pozitivan uticaj koji bi ova tehnologija mogla da pruži Evropi. Iako se izvodljivost još uvek ispituje, naše istraživanje ističe ogroman ekonomski i ekološki potencijal ako se usvoji. Dostizanje neto nulte emisije do 2050. godine zahtevaće značajan prelazak na obnovljive izvore, a svemirski solarni sistemi mogli bi da igraju ključnu ulogu u toj tranziciji”, rekao je He.

Pročitajte još:

Za razliku od solarnih elektrana na Zemlji, paneli postavljeni na satelite u orbiti izloženi su znatno većoj količini sunčeve svetlosti i mogu da proizvode energiju neprekidno, bez obzira na oblake, padavine ili ciklus dan-noć. Energija prikupljena u svemiru prenosila bi se bežično na prijemne stanice na Zemlji, gde bi se pretvarala u električnu energiju i uključivala u mrežu ili skladištila u baterijama.

Iako je tehnologija još u fazi razvoja, potencijalne prednosti su brojne: stabilnije snabdevanje, veća energetska sigurnost, otpornost na prirodne katastrofe poput poplava i zemljotresa, ali i značajno smanjenje potrebe za gradnjom novih solarnih i vetroelektrana na kopnu.

Autori studije naglašavaju da je ovo prvi rad koji daje sveobuhvatnu procenu troškova i koristi svemirske solarne energije za evropsko tržište. Ako se tehnologija pokaže izvodljivom i komercijalno održivom, mogla bi da predstavlja prekretnicu u borbi protiv klimatskih promena i u transformaciji evropskog energetskog sistema.

Energetski portal

Stanovanje bez računa za energiju: U Hrvatskoj niče prva održiva kuća nulte emisije

Foto: wienerberger

Sve veća potreba za održivim rešenjima u građevinarstvu dovela je do povratka prirodnim i inovativnim biomaterijalima koji istovremeno štede energiju i smanjuju emisije CO₂. Takvi pristupi omogućavaju gradnju objekata koji ispunjavaju savremene standarde energetske efikasnosti i doprinose manjem uticaju na klimu.

U skladu s tim načelima i direktivom EU o energetskoj efikasnosti zgrada (EPBD), u Hrvatskoj je započela gradnja zgrade s nultim emisijama. Reč je o prvoj zgradi nulte emisije u Hrvatskoj koja je građena materijalima s niskim ugrađenim emisijama ugljen-dioksida, a svoju celokupnu energiju koristiće iz obnovljivih izvora.

Prema direktivi EPBD, koja će se primenjivati od 2028. godine, ove standarde moraće imati sve nove građevine koje finansiraju ili koriste javne institucije. Od 2030. godine i sve nove zgrade, uključujući i porodične kuće.

ZEB standard (Zero-Emission Building), odnosno zgrade nulte emisije imaju vrlo malu potrebu za energijom koja se 100 odsto pokriva iz obnovljivih izvora energije. Imaju nultu emisiju CO₂ kroz životni vek zgrade i ne koriste fosilna goriva na lokaciji.

Pročitajte još:

Prva porodična Net Zero kuća biće izgrađena fasadnom opekom, korištenjem sistemskog rešenja koji smanjuje gubitke toplote, imaće eko grejanje, pametno upravljanje energijom i vodom, kao i priključak za punjenje električnih automobila.

„Kako bi se olakšala pravovremena i kvalitetna tranzicija prema novim zahtevima EU Direktive te pružio primer dobre prakse struci, kompanija Wienerberger i Građevinski fakultet Univerziteta u Zagrebu istražuju mogućnosti projektovanja i izgradnje zgrada nulte emisije kroz primer porodične kuće „Wienerberger Net Zero House”, koja je projektovana tako da njen uticaj na životnu sredinu iznosi samo 1 kg CO2/m² godišnje bruto razvijene površine godišnje”, kaže Bojan Milovanović, saradnik na projektu.

Inače, standardna gradnja proizvodi od 12 do 15 kilograma ugljen dioksida po metru kvadratnom.

U primeni net zero i nearly zero energy kuća prednjače Holandija, Francuska, Nemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Energetski portal