Home Blog Page 26

MT-KOMEX izgradio prvu elektranu u Evropskoj uniji

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX izgradila je fotonaponsku elektranu u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj. Po prvi put kompanija je radila u granicama Evropske unije, čime je proširila svoje poslovanje van teritorije Republike Srbije. Projekat je lociran u gradu Novska, a reč je o solarnoj elektrani na krovovima objekata, ukupne snage 280 kW AC i 340,625 kWp, za investitora Thermo Stone d.o.o. Novska.

Radovi na izgradnji solarne elektrane završeni su u martu ove godine i ona je puštena u rad.

Kada je u pitanju oprema, paneli na krovovima su orijentisani jugozapadno i severoistočno, pod nagibom koji prati liniju krova. Kompanija se i ovog puta opredelila za panele Luxor Solar 545 Wp, invertore proizvođača Fronius i konstrukciju proizvođača K2 Systems za kose krovove od TR lima.

Električna energija proizvedena na krovovima koristiće se isključivo za sopstvene potrebe, bez slanja u distributivnu mrežu.

Kako je kompanija prvi put poslovala u granicama Evropske unije, zanimljivo je istaći razlike i izazove sa kojima su se susreli, iako ne postoje drastične varijacije u poslovanju.

U FOKUSU:

Procedure i propisi

Radovi se izvode na osnovu odrađenog Glavnog projekta elektroenergetskih instalacija, kao i Elektroenergetske saglasnosti (EES) Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zahtevi i uslovi iz EES-a moraju se ispoštovati, a takođe je potrebno uraditi i određene elaborate, od kojih je jedan Elaborat uticaja na elektroenergetsku mrežu.

Sama procedura izgradnje elektrane je veoma slična kao u Srbiji. Za početak, Hrvatska elektroprivreda je pandan EPS-u, dok je EES sličan UPP-u – Uslovima za projektovanje i priključenje, s tim da postoji mala razlika u navedenim Elaboratima koje je potrebno izraditi.

Foto: MT-KOMEX

Suštinski, oba dokumenta – EES i UPP, neophodna su kada je u pitanju planiranje, projektovanje i realizacija infrastrukturnih projekata i određene dozvole poput priključenja objekta na elektroenergetsku mrežu. Dakle, ciljevi im se poklapaju, dok je najveća razlika, zapravo, u terminologiji.

Kada se rade jednostavniji projekti bez građevinske dozvole, postoji Pravilnik o jednostavnim građevinama, na osnovu kog nije neophodno imati nadzor, prijaviti radove, niti voditi građevinski dnevnik, što je vrlo slično našim pravilima. Što se tiče projekta na kom je radio stručni tim kompanije MT-KOMEX, inženjeri zaduženi za ovaj zadatak morali su da prijave radove i vode građevinski dnevnik po svojim standardima, s obzirom na to da se u Hrvatskoj vodi dnevnik isključivo preko portala e-Građani, za koji je potreban broj građevinske dozvole, što je još jedna razlika. Jedan od ključnih izazova zapravo bio je izvoz opreme, gde se radilo izvozno carinjenje iz Srbije i uvozno carinjenje za Hrvatsku.

Kompanija MT-KOMEX je stručan i pouzdan partner u oblasti izgradnje solarnih elektrana. Tokom dugogodišnjeg poslovanja kompanija je izgradila i isporučila opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga više od 120 MW.

Stručni tim kompanije MT-KOMEX je spreman da klijentima u svakom trenutku pruži punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i dobijanje upotrebne dozvole, po principu „ključ u ruke“.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Nakon zabrane lova, u Evropi se oporavlja populacija grlice

Foto-ilustracija; Unsplash (Joseph Corl)
Foto-ilustracija; Unsplash (Bruno Oliveira)

Nakon zabrane lova, populacija grlice (Streptopelia turtur) porasla je za čak 25 odsto u zapadnoj Evropi, između 2021. i 2023. godine, što predstavlja dodatnih 400.000 gnezdećih parova širom ovog regiona. Vest o oporavku stiže nakon što su vlade Francuske, Španije i Portugala potvrdile da će zabrana lova biti produžena i četvrtu godinu zaredom.

Grlica je ljupka ptica iz porodice golubova, nešto sitnija i šarenija od čestih gugutki: prepoznatljiva po braonkastim krilima prošaranim crnim mrljama i crnim flekama sa belim linijama na obe strane vrata. Karakterističnog, promuklog, treperavog oglašavanja, poput predenja. Izbegava naselja, stanovnik je šarenolikih predela sa žbunjem i drvećem u ravnici i pobrđu. Gnezdi se u Evropi (zapadni Palearktik), a zimuje u podsaharskoj Africi.

Do 2018. godine samo u Francuskoj, Španiji i Portugalu ubijano je oko milion ovih ptica svake jeseni, što se pokazalo kao neodrživo za ovu vrstu, pa je uspostavljen novi sistem upravljanja koji je započet privremenom zabranom lova. Vidljivi rezultati nakon samo tri godine dali su podsticaj da se lov zabrani i četvrtu godinu zaredom.

Kao deo dugoročnog održivog procesa upravljanja, ovaj lovni moratorijum zahtevao je međunarodni akcioni plan za očuvanje grlice. Izrada ovog plana pokrenuta je 2018. godine i okupljala je stručnjake koji su sarađujući preko državnih granica utvrdili koje akcije su potrebne da bi se osigurala budućnost grlica, uključujući i populaciju ove vrste u Velikoj Britaniji.

Ovaj plan jasno stavlja do znanja da je druga prioritetna akcija očuvanja grlica osiguravanje i očuvanje staništa ove vrste. Ovo se posebno odnosi na zemlje gde je od 20. veka do danas industrijalizacija poljoprivrede drastično promenila staništa.

„Brzi početak oporavka gnezdeće populacije grlica u zapadnoj Evropi od 2021. pokazuje nam vrednost dobro istraženog i dobro sprovedenog akcionog plana očuvanja. Međunarodni plan saradnje pokazao nam je koje su akcije potrebne, u kom obimu i gde. Uz naše naučne savete, vlade, upravitelji zemljišta i lovci su primenili preporuke plana, i tek počinjemo da uviđamo uspeh“, izjavio je glavni autor izveštaja Evropskoj komisiji, dr Karles Karboneras, iz Španskog instituta za istraživanje divljači i divljih životinja (IREC).

Pročitajte još:

Izveštaj, pripremljen za Evropsku komisiju, sačinio je međunarodni tim naučnika koji savetuje vlade o tome kako da upravljaju populacijom grlice na održiv način. Privremena zabrana lova, koja je na snazi u Francuskoj, Španiji i Portugalu od 2021. godine, rezultat je saveta istog tima zasnovanog na naučnim činjenicama.

U Srbiji su ornitolozi gotovo dve decenije vodili borbu za zaštitu grlice i prepelice, kako bi na vreme upozorili da su populacije ovih ptica u opadanju i da su ozbiljno ugrožene lovom koji je vremenom postao mnogo štetniji po biodiverzitet, udružen sa drugim ugrožavajućim faktorima kao što je sveprisutan nestanak različitih divljih staništa i njihovom prenamenom za potrebe poljoprivrede. Lov na ove dve vrste je godinama podstican kroz lovni turizam koji je dovodio strane lovce i omogućavao im lov u nedovoljno kontrolisanim uslovima. Činjenica da su u bogatim restoranima zapodnoevropskih zemlja grlice i prepelice smatrane skupocenim raritetom apsurdne gastronomije, dodatno je podsticao šverc ovih ptica iz Srbije. Obe ove vrste su decenijama unazad lovljene u stotinama hiljada komada.

„Borba je urodila plodom tek 2021. od kada je skraćena lovna sezona na prepelice, a na snagu je stupio moratorijum na lov grlice, međutim ne postoji jasan akcioni plan za upravljanje i očuvanje populacije ovih vrsta u Srbiji. U periodu lovostaja nije primećen značajan porast populacije grlice u Srbiji, međutim u Vojvodini su tokom jeseni posmatrana jata od po nekoliko hiljada jedinki, a takva jata nisu posmatra decenijama unazad“, izjavio je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trogodišnja zabrana lova na grlice je istekla, a Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije javnosti saopštila šta dalje namerava sa statusom grlice koja je inače, na Crvenoj listi ptica u Republici Srbiji sa statusom ugrožene vrste (VU) i malom gnezdilišnom populacijom od svega 49.000-68.000 parova čiji je dugoročni trend opadajući i nepovoljan.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

EMS pripremio uputstvo za proces priključenja objekata na prenosni sistem

Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)
Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

U skladu sa Uredbom o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, 1. septembra počinje naredni interval za izradu Studija priključenja koji traje do 31. decembra ove godine.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu AD Elektromreža Srbije, krajnji rok za podnošenje potpune dokumentacije u okviru predstojećeg intervala je 1. avgust 2024. godine.

Tim povodom, kao i zbog velike zainteresovanosti klijenata za procese priključenja i pitanja koja oni postavljaju, EMS je pripremio i uputstvo koje se odnosi na podnošenje Zahteva za zaključenje ugovora o izradi studije priključenja objekta na prenosni sistem.

Pročitajte još:

U ovoj prezentaciji mogu se pronaći smernice za popunjavanje potrebnih obrazaca, kao i odgovori na pitanja  koja su često postavljana u prethodnom intervalu.

Uputstvo možete preuzeti ovde.

Na delu Korisnička strana/Priključenje na prenosni sistem, nalaze se svi neophodni podaci u vezi sa celokupnim procesom priključenja na prenosni sistem, bez obzira na tip objekta, kao i svi potrebni obrasci za Zahtev za zaključenje ugovora o izradi Studije priključenja objekta na prenosni sistem (Zahtev).

Energetski portal

NLB Komercijalna banka dobitnik prestižne Euromoney nagrade

Foto: Euromoney Awards
Foto: Euromoney Awards

Jedan od vodećih svetskih finansijskih časopisa Euromoney, osnovan pre više od 50 godina, proglasio je NLB Komercijalnu banku najboljom društveno odgovornom bankom u Srbiji u 2024. godini. Prestižna nagrada uručena je predsedniku Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke, Vlastimiru Vukoviću na svečanoj ceremoniji u Londonu.

Časopis Euromoney još od 1992. godine prepoznaje i nagrađuje najbolje banke širom sveta. O značaju njihovih Nagrada za izvrsnost, kao prvih ove vrste u svetskoj finansijskoj industriji, govori i podatak da je više od 700 banaka iz celog sveta konkurisalo za ovogodišnje priznanja. Proces izbora pobednika obuhvata detaljnu analizu različitih aspekata poslovanja – finansijskih rezultata, tržišne pozicije, društvene odgovornosti, stepena digitalizacije i inovacija, kao i kvaliteta odnosa s klijentima.

“Osim ostvarivanja izuzetnih poslovnih rezultata, naš ključni cilj je bio i ostao doprinos kreiranju održive budućnosti u zajednici i regionu u kom poslujemo. Ova nagrada potvrđuje naše napore i dostignuća u oblasti društvene odgovornosti, kao i rešenost da ostvarimo svoju misiju – da budemo pozitivan pokretač promena, promovišući ekološku održivost, pružajući podršku socijalno ugroženim grupama i podržavajući obrazovne i kulturne projekte“, istakao je Vlastimir Vuković, predsednik Izvršnog odbora NLB Komercijalne banke.

Pročitajte još:

Strateški pravci aktivnosti društveno odgovornog poslovanja NLB Komercijalne banke usmereni su na podršku lokalnim ESG inicijativama, razvoju održive budućnosti i zaštite životne sredine, kao i unapređenju iskustva zaposlenih. Kao rezultat toga, banka je 2023. godine postala prva banka u Srbiji sa sertifikatom “Family Friendly“.

NLB Komercijalna banka, potpisnik je UN Principa za odgovorno bankarstvo i član je Bankarske alijanse za neto nultu emisiju pod okriljem UN-a, što je obavezuje da dostigne neto nulte emisije do 2050. godine.

Kao sistemska banka na regionalnom tržištu, usmerava većinu svojih kapaciteta ka sistemskim promenama, kroz višegodišnje i već poznate projekte i inicijative, kao što su NLB Organic konkurs, Okvir podrške i Stambeni krediti za mlade.

NLB Komercijalna banka je u prošloj godini preusmerila značajan deo svog profita ka kreiranju održive budućnosti –  organizacijama koje unapređuju uslove života za porodice, decu i starije osobe u Srbiji.

Izvor: NLB Komercijalna banka

Život posle seče: Druga šansa za oštećene šumske ekosisteme

Foto-ilustracija: Unsplash (aaron-burden)
Foto-ilustracija: Unsplash (johannes-plenio)

Šume su ključne u ekosistemima planete Zemlje, ne samo kao domovi biljaka i životinja, već i kao regulatori atmosferskih gasova, uključujući ugljen-dioksid (CO2). Šume, a naročito tropske šume, kao što su Amazon i Kongo basen, vitalne su apsorpciji CO2, zahvaljujući svojoj obimnoj biomasi i brzom ciklusu rasta. Njihov uticaj u pročišćavanju vazduha nešto je jači od drugi vrsta šuma, poput onih u hladnim predelima.

Međutim, poznato je da se šume širom sveta suočavaju sa sve većim izazovima, na primer u vitalnim područjima poput Amazona i jugoistočne Azije, kao i u basenu reke Kongo. Uništavanje Amazona je posebno alarmantno, jer svake godine nestaje hiljade kvadratnih kilometara šume na ovom prostoru, iako proizvode oko 20 odsto kiseonika na planeti, dok upija ogromne količine CO2.

U jugoistočnoj Aziji, šume na ostrvima kao što su Sumatra i Borneo brzo se pretvaraju u plantaže palminog ulja. Ovaj oblik degradacije ne samo da smanjuje sposobnost šuma da apsorbuju CO2, već i dovodi do značajnog gubitka biodiverziteta.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (aaron-burden)

Istraživanje koje su sproveli naučnici sa Imperial College u Londonu u saradnji sa međunarodnim partnerima pružilo je nove uvide u to kako šume mogu izdržati određeni nivo seče pre nego što izgube svoje ključne ekološke funkcije. Studija, realizovana u okviru Projekta stabilnosti izmenjenih šumskih ekosistema (SAFE) u Maleziji, pokazala je da šume koje zadrže više od 71 odsto svoje prvobitne biomase i dalje mogu podržavati visok biodiverzitet i oporavljati se ukoliko nisu dodatno ometane. Ipak, kada se ukloni više od 68 odsto biomase, dolazi do ozbiljnih ekoloških disbalansa.

Ovo istraživanje pomalo tradicionalne konzervacione perspektive čini zastarelim, s obzirom da one  favorizuju samo netaknute šume, dok novo istraživanje ukazuje na to da šume koje su bile podvrgnute seči takođe mogu funkcionisati kao održivi ekosistemi, ukoliko se njima pravilno upravlja. Dodatno, istraživanje nudi novi okvir za očuvanje koji može pomoći u efikasnijem oporavku i upravljanju degradiranim šumama.

Tim razvija i model „virtuelnog ekosistema“ koji će simulirati dinamiku prašume Bornea, što će omogućiti predviđanje ishoda različitih strategija očuvanja.

Energetski portal

Kako je Brazil dostigao najčistiji energetski miks u G20

Foto-ilustracija: Unsplash (Agustin Diaz Gargiulo)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Grupa 20 (G20) predstavlja 19 država, zajedno sa Evropskom unijom, koje imaju najrazvijenije ekonomije na svetu. Država koja čini lidera u tranziciji čiste energije među G20 jeste Brazil, sa najnižim udelom fosilnih goriva u svom energetskom miksu.

Treba istaći da je Brazil predsedavajuća zemlja G20 2024. godine, što joj omogućava da predvodi agendu globalne energetske tranzicije. Brojni su izazovi sa kojima se ova zemlja suočila na svom putu lidera.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA), iznela je analizu izazova. Jedan od njih bio je oslanjanje na hidroenergiju, koja je vrlo nestabilan izvor usled promenljive klime. Kao primer, navodi se 2001. godina, kada su nizak nivo padavina i dodatna ograničenja Brazila u to vreme, doveli do nestanka struje. Zbog toga, morale su da se uvedu mere štednje i druge intervencije kako bi se smanjila potrošnja električne energije.

Tokom narednih godina, ova zemlja je počela da ulaže u različite izvore električne energije, ali su prioritetne bile solarne i vetroelektrane, kao i biomasa. Napori su bili usmereni i na proširenje i modernizaciju mreže, što je ostvarilo veću pouzdanost i manje gubitke. Povećanju udela obnovljivih izvora energije, doprinele su aukcije, bilateralni sporazumi, poreske olakšice i drugo, a takođe su podržani bili i nezavisni proizvođači električne energije. Iako je od 2000. do 2022. godine smanjen udeo hidroenergije, obnovljivi izvori generalno su ostali stabilni, na oko 90 odsto udela.

Pročitajte još:

Kada je reč o biogorivu, Brazil je bio predvodnik globalne tražnje još od početka 2000-ih godina, a danas je, kako se navodi, globalni pionir u njegovoj proizvodnji. To je postigao uspešnom kombinacijom obaveza u vezi sa korišćenjem biogoriva, zatim kroz finansijske podsticaje i druge načine. Program Pró Álcool, koji je pokrenut nakon naftne krize 1973. godine, postavio je obavezu za mešavinu etanola u gorivima. Ovo je bila važna strategija kako bi se smanjila zavisnost od uvoza nafte i to korišćenjem poljoprivrednih resursa ove zemlje.

Kroz godine, obaveze za mešavinu su rasle, a u ovom trenutku zahtev je 27 odsto za etanol i 12 odsto za biodizel na osnovu zapremine. Međutim, postoje planovi za dalje povećanje, pa je tako postavljen cilj da se do 2026. godine dostigne 15 odsto za biodizel.

Pored ovoga, Brazil sprovodi brojne druge planove i aktivnosti u vezi sa čistom energijom. To uključuje, između ostalog, i saradnju sa Sjedinjenim državama, Kinom i Evropskom unijom na razvoju niskougljeničnih tehnologija.

Energetski portal

Beč nadmašio ciljeve u proizvodnji solarne energije za 2024. godinu

Foto: Wien Energie/FotobyHofer
Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Sredinom 2024. godine austrijska prestonica je već premašila svoj ambiciozni cilj za širenje solarnih sistema, navodi se u saopštenju Grada Beča.

Ovogodišnji cilj od dodatnih 50 megavata vršne snage postignut je u prvoj polovini godine. Ukupno 10.000 solarnih elektrana električnom energijom snabdeva 57.500 domaćinstava, uključujući i više od 1.500 novih solarnih sistema priključenih od početka godine. Ovim se godišnje uštedi 45.756 tona CO2, što pokazuje značaj solarne energije za postizanje klimatskih ciljeva.

Prema najnovijim podacima, sada se iz solarnih elektrana godišnje dobija preko 200 megavata vršne snage. U planu je da do 2030. godine oko četvrtina bečke populacije bude snabdevena solarnom energijom. Bečke vlasti navode da je važno uključiti građane u proces energetske tranzicije pojednostavljivanjem procedura.

Brzi rast solarnih sistema u Beču rezultat je povećanja broja vlasnika privatnih kuća i bečkih preduzeća, a gradske vlasti takođe doprinose instalacijom novih sistema na gradskim i opšinskim zgradama. Od početka godine instalirano je 15 solarnih elektrana s kapacitetom od gotovo 2,5 megavata vršne snage na gradskim površinama, a planirano je još osam megavata u narednim mesecima. Energetsko preduzeće „Wien Energie“ kontinuirano povećava tempo njihovog širenja, planirajući oko 300 projekata do 2028. godine.

Od početka godine postoji veliki paket podsticaja za solarne sisteme do 1.000 kilovata vršne snage, za panele na višespratnim zgradama, na krovovima zgrada ili za proširenje postojećih. Podsticaji su dostupni tokom cele godine, a grad takođe subvencionira solarne sisteme koji su oslobođeni poreza na dodanu vrednost.

Pročitajte još:

Solarne elektrane sa udelom građana

Nedavno je bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ pustilo u rad 30. solarnu elektranu sa udelom građana i započelo prodaju akcijskih paketa. U prvoj fazi samo korisnici usluga gradskog saobraćajnog preduzeća „Wiener Linien“ imajli su mogućnost da kupe pakete.

U drugoj otvorenoj fazi prodaje od 2. maja 2024. godine svi zainteresovani mogli su da kupe do pet solarnih paketa do isteka zaliha.

Na taj način korisnici ne samo da štite klimu podržavajući solarnu elektranu, već i finansijski profitiraju. Kupci dobijaju vaučer u visini uložene sume i mogu da ga iskoriste kako bi platili račun za struju ili u okviru bajkšering ponude gradskog saobraćajnog preduzeća.

Energetski portal

Prva nuklearna elektrana u Srbiji mogla bi da bude „na mreži“ pre 2050. godine 

Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

U nacrtu Strategije razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050, a za koji je Ministarstvo rudarstva i energetike pokrenulo javnu raspravu, navodi se da bi prva nuklearna elektrana u Srbiji bi mogla da se pojavi na mreži pre 2050. godine.

Ovakva promena u elektroenergetskom sektoru omogućila bi transformaciju i ostalih energetskih sektora u cilju njihove značajne dekarbonizacije, a očekuje se da u periodu nakon 2040. godine budu raspoložive i komercijalno u značajnoj meri dostupne tehnologije proizvodnje i skladištenja zelenog vodonika, piše Biznis.rs.

U Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za period do 2030. i vizijom do 2050. godine predviđa se učešće nuklearne energije u energetskom miksu Republike Srbije, sa konzervativnom prognozom puštanja u rad nuklearne elektrane 2045. godine.

Dok se u nacrtu Strategije navodi da “imajući u vidu mapu puta razvoja nuklearnog programa, kao i planirano ukidanje moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana u Srbiji, ukoliko bi sve potrebne aktivnosti pre početka izgradnje, kao i realizacija samog projekta izgradnje, bile izvršene u definisanim rokovima, izgradnja i puštanje u rad nuklearnog postrojenja mogu biti razmatrani i u periodu do 2040. godine”.

Podseća se da, osim što Zakon o moratorijumu na izgradnju nuklearnih elektrana još nije ukinut, Srbija ne raspolaže bilansnim rezervama nuklearnih sirovina, kao i da ne postoji regulatorni i administrativni okvir koji bi regulisao izgradnju i rad nuklearnih elektrana, postrojenja za proizvodnju nuklearnog goriva i postrojenja za preradu isluženog nuklearnog goriva.

Pročitajte još:

Autori ističu da je nuklearna energija sa stanovišta emisije gasova sa efektom staklene bašte i lokalnih polutanata čist energetski izvor, a omogućava i diverzifikaciju strukture proizvodnje električne energije uz razumnu cenu – visoki kapitalni izdaci nadoknađuju se niskim varijabilnim troškovima proizvodnje na duži rok. Sa stanovište energetske bezbednosti, radi se skoro u potpunosti o uvoznoj tehnologiji, na bazi uvoznih goriva.

Međutim nuklearne jedinice predstavljaju vrlo pouzdan izvor energije, namenjen pokrivanju baznog opterećenja, uz nultu emisiju zagađujućih materija u vazduh.

Javna rasprava o Strategiji razvoja energetike u Srbiji do 2040. godine sa projekcijama do 2050. trajaće do 15. avgusta, primedbe, sugestije i komentare moguće je dostaviti elektronskim putem na portalu eKonsultacije, ili na mejl strategija_energetike@mre.gov.rs.

Primedbe, sugestije i komentare na tekst predloga Strategije građani i stručna javnost mogu dati i na javnim događajima koji će se održati: u Beogradu, 26. jula u Privrednoj komori Srbije, zatim u Nišu, 30. jula u prostorijama Regionalne privredne komore Niš i u Novom Sadu, 31. jula u Regionalnoj provrednoj komori Novi Sad.

Energetski portal

Dogovorena isplata podsticaja i regresa poljoprivrednicima u ovoj godini

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)
Foto-ilustracija: Freepik (
Oleksandr Ryzhkov)

U cilju rešavanja zahteva koje su izneli predstavnici poljoprivrednih udruženja, postignut je dogovor da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede preduzme određene korake. Reč je o tome da u najskorijem roku predloži Narodnoj skupštini izmene i dopune Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju tako da najkasnije do sredine oktobra 2024. godine budu usvojene izmene ovog zakona, i to tako što će u članu 31. biti uneta odredba koja će glasiti: Regres za sertifikovano seme isplaćuje se u iznosu do 17.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju može da se ostvari pravo na osnovne podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 1) podtačka (1) ovog zakona.

Takođe, biće predloženo brisanje dela stava 3. člana 31. navedenog zakona u delu u kojem se navodi regres za seme u iznosu od 6.000 dinara po hektaru.

Najkasnije do kraja oktobra 2024. godine biće raspisan javni poziv za regres za sertifikovano seme u iznosu do 17.000 dinara po hektaru.

Modalitet za rešavanje problema korišćenja poljoprivrednog zemljišta bez pravnog osnova, na kome nisu rešeni imovinsko pravni odnosi, biće utvrđen najkasnije do kraja septembra 2024. godine, a u svrhu ostvarivanja prava na podsticaj u poljoprivedi.

Pred toga, u ovoj godini biće isplaćen jednokratni podsticaj u iznosu od 40.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne krave prvotelke.

Takođe, u ovoj godini biće isplaćen jednokratni podsticaj u iznosu od 60.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne junice starosti od 12 do 24 meseca, te da će uslov za isplatu ovog podsticaja biti da proizvođač na gazdinstvu bude u obavezi da ovu junicu zadrži na poljoprivednom gazdinstvu za period od minimum tri laktacije, odnosno do pet godina starosti.

Pročitajte još:

Preduzeće se i sve mere da uvoz mleka do kraja godine bude u količinama najviše do količine uvezenog mleka u prošloj godini, za isti period, ili u manjim količinama

Istovremeno, biće preduzete sve mere da se poboljša izvoz rafinisanog i nerafinisanog ulja, te da će organizovati sastanak sa najvećim proizvođačima ulja najkasnije do kraja jula 2024. godine kome će prisustvovati i predsednik Vlade Miloš Vučević.

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Najkasnije do kraja jula 2024. godine biće predloženo formiranje radne grupe za koordinaciju aktivnosti za unapređenje robno tržišnog poslovanja poljoprivrednim proizvodima, te da će se nastaviti sa redovnim održavanjem sednica radne grupe.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva, predstavnici udruženja poljoprivrednika biće aktivno uključeni u izradu Strategije poljoprivede i ruralnog razvoja za period od 2025. do 2032. godine.

Predstavnici udruženja su istakli da će se sva komunikacija sa Vladom Srbije i Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u budućnosti nastaviti mirnim putem kroz konstruktivan dijalog bez izlazaka na ulice i protesta.

Sastanku na kojem su dogovoreni ovi koraci, prisustvovali su predstavnici poljoprivrednih udruženja proizvođača mleka „Naše mleko“, Udruženje „STIGˮ Požarevac, Udruženje proizvođača mleka Kikinda, Udruženje „Za spas i opstanak stočara zapadne Srbijeˮ, Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja, Udruženje „Složni Pidikanci“ i Udruženje Severni Banat Brestovački ratari.

Energetski portal

Usvojena dokumenta koja imaju za cilj razvoj strateškog partnerstva sa EU u oblasti održivih retkih sirovina

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Slobodan Miljević

Vlada Republike Srbije usvojila je Odluku o usvajanju Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda i uputila je Skupštini Srbije na usvajanje. Ovaj dokument biće ponuđen i Narodnoj skupštini Republike Srpske na usvajanje, kako bi se obezbedila njena puna primena u Republici Srbiji i Republici Srpskoj.

Deklaracija je prethodno proglašena na Svesrpskom saboru srpskog naroda Republike Srbije i Republike Srpske u Beogradu 8. juna 2024. godine.

Na sednici je usvojen Zaključak o utvrđivanju osnove za zaključivanje memoranduma o razumevanju između Republike Srbije i Evropske unije o strateškom partnerstvu u oblasti održivih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila, koji predviđa pet pravaca delovanja: o saradnji na industrijskom nivou, o saradnji u oblasti istraživanja i inovacija, o implementaciji visokih ekoloških, socijalnih i upravljačkih standarda i praksi, o mobilizaciji finansijskih i investicionih instrumenata prema standardima EU i o razvoju ljudskih resursa neophodnih za ostvarivanje svih segmenata ovog partnerstva.

Memorandum o razumevanju ima za cilj razvoj međusobno korisnog strateškog partnerstva u oblasti održivih retkih sirovina, lanaca vrednosti baterija i električnih vozila, istovremeno jačajući integraciju Srbije na jedinstveno tržište EU i dalje jačanje njenog ekonomskog, socijalnog i ekološkog približavanja EU.

Partnerstvo će doprineti dekarbonizaciji ekonomije u skladu sa Zelenim dogovorom EU i Zelenom agendom za Zapadni Balkan, u cilju čistijeg transportnog i energetskog sektora, smanjenjem emisija CO2 i postizanjem zelene ekonomije i stvaranjem visokokvalitetnih radnih mesta.

Pročitajte još:

Partnerstvo se zasniva na značajnom potencijalu sirovina Republike Srbije i njenom geografskom položaju u odnosu na EU i rezultiraće ekonomskim rastom Republike Srbije i doprineti poboljšanju položaja za pridruživanje EU.

Partnerstvo će ojačati i proširiti saradnju u oblastima klimatskih promena, održive energije, održivih materijala i novih tehnologija, na način koji će očuvati konkurentnost njihovih ekonomija i minimizirati uticaj na životnu sredinu.

Posebno, održivo proizvedene baterije, kao i stvaranje celokupnog lanca snabdevanja za električna vozila, biće ključni za dekarbonizaciju transportnog i energetskog sektora i smanjenje emisija CO2.

Partnerstvo će dodatno ojačati naše političke odnose i promovisati dugoročni ekonomski rast u Srbiji i EU i doprineti naporima Republike Srbije za pridruživanje EU.

Vlada je usvojila i Zaključak o usvajanju teksta Pisma o namerama o razvoju održivog, integrisanog i konkurentnog ekosistema e-mobilnosti u Republici Srbiji radi podrške njenom dugoročnom ekonomskom rastu i otvaranju visokokvalitetnih radnih mesta.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Havaji novim zakonom zabranili eksploataciju morskog dna u državnim vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Karsten Winegeart)
Foto-ilustracija: Unsplash (Christian Joudrey)

Havaji su nedavno usvojili novi zakon, kojim se zabranjuje eksploatacija morskog dna u teritorijalnim vodama države. Na ovaj način pružena je podrška ostalim državama koje su već izrazile svoj stav protiv ovakvog rudarenja, pozivajući na zabranu ili na pauzu vađenja minerala sa morskog dna, a kojih je do sada 27. Kada je reč o Sjedinjenim državama, ovakvo zakonodavstvo na sličan način je već sprovedeno u Kaliforniji, Vašingtonu i Oregonu.

Novim Zakonom o sprečavanju rudarenja morskog dna Havaja, zabranjuje rudarenje, ekstrakciju i uklanjanje minerala, uz određene izuzetke. Kako se navodi, reč je o obnovi plaža i naučnim istraživanjima koja imaju za cilj očuvanje životne sredine i unapređenje znanja.

Iako je zabranom obuhvaćen predeo do tri milje udaljenosti od obale Havaja, ovo je značajna odluka u pružanju podrške sve većem otporu ovakvom rudarenju širom sveta.

Okeani i mora veoma su značajni za očuvanje zdravlja čitave planete. Rudarenjem se u opasnost direktno dovodi opstanak zdravih i funkcionalnih staništa za morska bića. Prilikom rudarenja, može da dođe do stvaranja sedimentnih oblaka, a kako prenose svetski mediji, on može da se proširi na velike udaljenosti stvarajući mutnu vodu. Ovo dalje dovodi do zaustavljanja prodora sunčeve svetlosti u morske dubine. Takođe, ovakve aktivnosti stvaraju buku koja može da uznemiri, pa i ugrozi morska bića koja zvuk koriste kao komunikaciju za ishranu, kretanje i drugo.

Pročitajte još:

Ovakva odluka važna je ne samo za očuvanje biodiverziteta i životne sredine, već i za lokalnu ribarsku industriju i prava domorodaca, prenose svetski mediji.

Kao jedan od glavnih uzroka povećane potražnje za eksploatacijom morskog dna, navodi se industrija električnih vozila. Reč je zapravo o baterijama za električna vozila, čije su trenutno neophodne komponente bakar, nikl, mangan i kobalt, a koje se nalaze upravo morskom dnu.

Kako prenose svetski mediji, određeni proizvođači električnih vozila takođe podržavaju moratorijum na eksploataciju morskog dna, a kako se dalje navodi, ono što je potrebno više da se podržava jeste razvoj industrije reciklaže baterija.

Energetski portal

Češka će graditi nove nuklearne reaktore

Foto-ilustracija: Unsplash (andre-morales-kalamar)
Foto-ilustracija: Unsplash (ajay-pal-singh-atwal)

Republika Češka planira značajno proširenje svojih kapaciteta za proizvodnju nuklearne energije, koja već dugi niz godina igra veliku ulogu u energetskom sistemu države, čineći oko jednu trećinu sveukupne proizvodnje električne energije. Trenutno, zemlja ima šest nuklearnih reaktora, četiri u elektrani Dukovani i dva u elektrani Temelin.

U skladu sa globalnim trendovima i politikama, Češka Vlada želi da smanji zavisnost od fosilnih goriva i poboljša energetsku sigurnost, zbog čega je pokrenula planove za izgradnju dodatnih nuklearnih reaktora. Plan je bio da se izgradi jedan novi reaktor u mestu Dukovani, sa mogućnošću dodavanja još tri nova reaktora naknadno. Ali, vlada je odlučila da promeni plan tako što će tražiti ponude za izgradnju sva četiri nova reaktora odjednom, jer to može biti jeftinije kada se sve radi zajedno, kako navodi World Nuclear News.

Pročitajte još:

Dva glavna proizvođača nuklearne tehnologije, francuski EDF i južnokorejski KHNP, učestvovali su u tenderu za ovaj projekat. Posle detaljnog pregleda koji je obuhvatio mnogo stručnjaka, češka vlada je izabrala KHNP, zbog njihovih konkurentnih cena i dokazane sposobnosti u upravljanju projektima. KHNP upravlja elektranama, kako nuklearnim tako i hidroelektranama koje proizvode skoro trećinu struje u Južnoj Koreji. 

Planirano je da prva faza projekta obuhvati izgradnju dve jedinice, koje bi koštale oko otprilike 8,6 milijardi dolara po jedinici. Ovo uključuje izgradnju dva reaktora na istoj lokaciji, što bi trebalo da smanji ukupne troškove.

Vlada ima cilj da do kraja marta 2025. godine finalizira i potpiše ugovore za ove reaktore, sa planom da prvi novi reaktor počne sa testiranjem 2036. godine, a da započne sa komercijalnim radom do 2038. godine.

Pored nuklearne energije, Češka takođe ulaže u obnovljive izvore energije, nastavljajući da radi na smanjenju emisija CO2 i unapređenju svoje energetske nezavisnosti.

Energetski portal

Veštačka materica za oporavak ugroženih vrsta ajkula

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Jutjub skrinšot /Oceanrch

Oduvek sam smatrala da su naučnici pravi čarobjnaci u stvarnom životu jer čine mogućim ono što je doskora pripadalo samo naučnoj fantastici. U ovo su me još jednom uverili istraživači zaposleni pri akvarijumu Čuraumi u Okinavi koji su – pazite sad – napravili veštačku matericu koja omogućava prevremeno rođenim ajkulama da se razviju do punog termina.

Reč je o tankorepim fenjer-ajkulama, malim predatorima koji naseljavaju delove Indijskog okeana. Ove misteriozne ajkule, duge svega 46 cm, žive na velikim dubinama  i svetle u mraku, a mnoge vrste fenjer-ajkula još uvek nisu dovoljno istražene. Ipak, neretko se dešava da se ove ajkulice slučajno uhvate u mrežu, a savesni ribari trude se ih vrate u okean ili što pre zbrinu u nekom od akvarijuma.

Tako je i akvarijum u Okinavi došao u posed tankorepih fenjer-ajkula, a ono što su primetili je da mladunci u utrobi majke ostaju živi izvesno vreme čak i ako je majka uginula. Naime, ove vrste su ovoviviparne što znači da ženka ajkule rađa žive mladunce umesto da snese jaja. Ipak, ako se desi da se mladunac rodi pre vremena, njegova nesposobnost da reguliše nivo soli u organizmu u dodiru sa morskom vodom dovodi do uginuća kroz samo nekoliko sati.

Da bi pomogli prevremeno rođenim mladuncima da se razviju do punog termina, japanski naučnici razvili su veštačku matericu koja oponaša uslove u majčinoj utrobi.

U svom naučnom radu, objavljenom u časopisu Frontiers in Fish Science, istraživači objašnjavaju na koji način su postigli uslove slične onima u materici ženke – u specijalno izrađenim rezervoarima filtrirali su vodu kako bi je obogatili kiseonikom, a uz pomoć UV svetlosti su vršili dezinfekciju.

Ipak, i pored ovih napora, eksperimente je pratila visoka smrtnost embriona što je navelo naučnike da potraže uzrok. Iako bi se embrioni potpuno razvili, do uginuća je dolazilo ubrzo nakon kontakta sa slanom vodom. Naučnici su zbog toga pristupili metodi postepenog mešanja veštačke amniotske tečnosti sa slanom vodom, na sličan način kako to radi ženka tankorepe fenjer–ajkule kada se priprema za rađanje.

Poslednji pokušaj konačno je doneo uspeh! Od 33 embriona, tri su preživela i danas se, kao odrasle jedinke, mogu videti kako srećno plivaju u akvarijumu Čuraumi u Okinavi.

Ovaj zadivljujući eksperiment pruža nadu u oporavak drugih ugroženih vrsta koje mogu izbeći izumiranje samo uz pomoć nauke. Naučnici su uveliko ovladali veštinom veštačke oplodnje, a čini se da će veštačke materice dodatno olakšati i ubrzato repopulaciju kritično ugroženih vrsta. I još nešto, napredak u razvoju veštačkih materica predstavlja važan korak ka kreiranju materice za prevremeno rođene bebe, čime eksperiment japanskih naučnika dobija još veći značaj.

Nadajmo se da će nauka uvek biti u službi ljudi i životinja, kao što je ovde slučaj.

Milena Maglovski

Slabljenje toplotnog talasa – očekuju nas pljuskovi sa grmljavinom

Photo-illustration: Unsplash (Raychel Sanner)
Photo-illustration: Pixabay

Intenzitet toplotnog talasa, koji je zahvatio celu teritoriju Srbije, konačno slabi, saopštio je Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).

U narednom period se na području Srbije očekuju pljuskovi sa grmljavinom, a negde će lokalno nepogode biti intenzivnije, praćene gradom i olujnim vetrom.

Za konkretne lokacije biće izdata hitna upozorenja jedan do dva sata unapred, saopštio je RHMZ.

Maksimalna temperatura danas i sutra (18.07. i 19.07.) kretaće se od 33 do 37 °C (u Beogradu od 34 do 36 °C), a zatim od subote manji pad temperature pa se najviše dnevna temperatura očekuje u intervalu od 30 do 34 °C (U Beogradu od 30 do 32 °S). U većim urbanim sredinama zadržaće se tropske noći.

Pročitajte još:

U narednim satima se u brdsko-planinskim predelima na jugozapadu i jugu Srbije očekuje nestabilno vreme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom.

Kako piše RTS, poseban oprez neophodan je za srčane bolesnike i osobe sa varirajućim krvnim pritiskom. Glavobolja i promenljivo raspoloženje su moguće meteoropatske reakcije usled naglih promena vremena, a preporučuje se adekvatno odevanje i izbegavanje većih fizičkih napora.

Energetski portal

Crna Gora zabranjuje upotrebu plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Masha Kotliarenko)

Zabrana upotrebe plastičnih kesa, koje drastično povećavaju količine otpada u mnogim razvijenim zemljama odavno su na snazi, dok se u mnogim zemljama prepušta savesti građana koji hoće ili neće poneti platnene.

Iskorak u smanjenju zagađenja životne sredina na ovaj način napravila je Crna Gora, gde su od oktobra zabranjene plastične kese.

Zakon o upravljanju otpadom predstavlja prekretnicu za Crnu Goru, a jedna od mera je zabrana upotreba laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona, na prodajnom mestu robe ili proizvoda. Ovaj Zakon usvojen je još u aprilu, ali se počinje primenjivati nakon isteka roka od šest meseci od dana stupanja na snagu.

Poseban akcenat prilikom izrade Zakona stavljen je na efikasno organizovan sistem preuzimanja, sakupljanja i obradu otpada od proizvoda: ambalaže, električne i elektronske opreme, baterija i akumulatora, vozila, ribolovnog materijala sa plastikom, plastike za jednokratnu upotrebu i guma.

Pročitajte još:

Od prodaje plastičnih kesa trgovci će plaćati naknadu na račun Fonda za zaštitu životne sredine i mogu se koristiti samo za finansiranje aktivnosti podizanja svesti i pružanja informacija javnosti i kampanja za štetnost upotrebe plastičnih kesa na životnu sredinu, saopšteno  je  ranije iz Vlade.

Foto-ilustracija: Pixabay

Na jesen se očekuje realizacija ključnih aktivnosti za ispunjavanje završnih merila Akcionog plana za klimatske promene i životnu sredinu iz Poglavlja 27.

U Crnoj Gori pored ovog Zakona trenutno je u skupštinskoj proceduri Predlog Zakona o izmenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru.

„Od njegovog izglasavanja zavisi da li će ekološka inspekcija biti u sastavu Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja severa, čime bi se stvorila mogućnost da Ministarstvo ima i inspekciju preko koje bi kontrolisalo stanje životne sredine“, rekao je za RTCG Vladimir Martinović, ministar turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

U cilju upoznavanja javnosti sa novim Zakonom o upravljanju otpadom i podizanja ekološke svesti pokrenut je „Arhus karavan“ koji već dve nedelje obilazi sve gradove u Crnoj Gori.

Energetski portal

Koje su JLS dobile podsticajna sredstva za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aleksei Zaitcev)

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je Odluku o dodeli podsticajnih sredstava na osnovu utvrđene liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini.

Prisećanja radi u aprilu ove godine objavljen je Konkurs o načinu podnošenje zahteva za dodelu podsticajnih sredstava za očuvanje i zaštitu biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2024. godini u iznosu od 100.000.000 dinara. Konkurs je dostavljen jedinicama lokalnih samouprava na teritoriji Republike Srbije.

Ministarstvu je podneto ukupno 18 zahteva.

Podsticajna sredstva za ove namene dodeljuju se jedinicama lokalne samouprave na čijoj teritoriji se nalazi nacionalni park ili zaštićeno područje proglašeno aktom Vlade.

Neke od jedinica lokalnih samouprava koje su dobile sredstva, od ukupno 14 koje su navedene u dokumentu:

Opštini Irig za Nacionalni park ,,Fruška Gora’’, dodeljena su sredstva za izgradnju pešačke staze ispod Vrdničke kule u dužini od pet kilometara i širine staze dva metra, kao i informacionih tabli i klupa za odmor.

Pročitajte još:

Za Grad Kruševac za Specijalni rezervat prirode ,,Osredak’’, opredeljena su sredstva za uređenje prostora oko Lokvanj bare.

Grad Užice je za Park prirode ,,Šargan-Mokra Gora’’, dobio sredstva za izradu solarnih panela, dok su sredstva za Grad Pirot opredeljena za Park prirode ,,Stara planina’’, za uređenje manje poznatih lokaliteta/odredišta i plaža na destinaciji Zavojsko jezero.

Spisak svih jedinica lokalnih samouprava i projekata, možete da pogledate ovde.

Energetski portal