Home Blog Page 23

Udružene ruke planetu čine zelenijom

Foto: Čisteći Medvjedići
Foto: Čisteći Medvjedići

Snaga i volja koju čovek nosi u sebi možda se najjače ispolji u težim trenucima koje nosi život. Prvi dani pandemije korona virusa podstakli su nas da promenimo neke životne navike. Više slobodnog vremena ljudi su doživljavali drugačije svako za sebe. Perici Štefanu, period pandemije onemogućio je da se bavi svojim poslom, ali ujedno ga je naveo da shvati da je slobodno vreme njegov najvredniji resurs. Tokom šetnje šumom sa sestrićem, zapazio je ono čemu svakodnevni užurbani život ne dozvoli da posvetimo pažnju – priroda je bila ispunjena smećem. Dan kasnije, pozvao je da im se pridruže njegova sestra i sestričina i zajedno su skupljali razbacano đubre. Malo selo Nova Kapela, nedaleko od Slavonskog Broda, upravo je bilo tlo na kojem je u vreme pandemije započeto čišćenje prirode u okviru porodice, a koje je nedugo zatim nastavilo da se razvija u šire akcije. Simbolično, na Dan planete Zemlje sa svojim prijateljima na Fejsbuk profilu podelili su zabeležene trenutke sa akcija i pozvali ih da im se pridruže. Nakon povratka u Zagreb, Perica je počeo da dobija prvobitno podršku najbližih ljudi, a zatim je priča i medijski propraćena. Četiri godine kasnije više od 1.700 ljudi, koji su sa njim makar jedanput čistili, čine zajednicu Čisteći Medvjedići, čiji je Perica osnivač i predsednik.

Iako su ih u početku čudno gledali, to ih nije omelo da posustanu, već ih je podstaklo da nastave još sigurnije dalje. Kako Perica navodi, kontinuitet se pokazao kao najvažniji faktor, zbog čega su do sada sproveli u delo više od 400 akcija čišćenja. Veliki oslonac i podrška bila im je logistička pomoć opštine, gradova, komunalnih službi i drugih, bez čije pomoći ne bi bilo moguće da se prikupljeni otpad odvozi i skladišti. Kroz vreme i razvoj njihove priče, počeli su da se javljaju prvi sponzori i firme koji su želeli da sarađuju sa njima, što je novčano olakšalo nabavku potrebne opreme za sprovođenje akcija. Takođe, saradnja je ostvarena i sa brojnim organizacijama, školama, vrtićima, knjižarama, a svakodnevno pristižu nova javljanja i ideje u vezi sa čišćenjem.

 U FOKUSU:

Veće grupne akcije organizuju se gotovo svakog vikenda širom Hrvatske, ali treba istaći da su brojna čišćenja realizovana i u drugim zemljama od Gruzije do Kipra, preko Tunisa i Gibraltara pa do Grčke i Estonije. Prema rečima Perice, ono što ih posebno raduje i što je i bila početna ideja, jeste da se ljudi u različitim mestima gotovo spontano i samoinicijativno okupljaju, a neretko članove grupice čine i najmlađi. Iako je radost videti da se odaziva veliki broj ljudi, Perica kaže da su najlepše akcije koje čini do 20 ljudi, gde nije potrebno naglasak staviti na koordinaciju, već sama akcija prerasta i u druženje i mogućnost da se sa svakim porazgovara.

Pored akcija koje sprovode, pažnju su posvetili i edukaciji dece u vrtićima i školama, za šta su ove ustanove sve više zainteresovane. Ipak, i dalje je uglavnom reč o entuzijazmu pojedinih prosvetnih radnika, rekao je Perica i dodao da bi ovo trebalo da bude sistemski uređeno i da ne zavisi od nadahnutih pojedinaca.

Baci čik u koš – 100.000 opušaka

Mart je bio mesec u kojem je zajednica Čisteći Medvjedići proslavila svoj četvrti rođendan, ali i obeležila uspeh kampanje pokrenute u septembru prošle godine − Baci čik u koš. U trenutku kada je sakupljeno simboličnih 100.000 opušaka cigareta, od njih je napravljen natpis BACI ČIK U KOŠ i izložen je na Trgu bana Jelačića, što je izazvalo veliko interesovanje. Brojni hrvatski mediji ispratili su ovu akciju, a nedavno su za kampanju dobili i nagradu Zeleni leptir koju dodeljuje Rezolucija Zemlja, ekološki projekat Večernjeg lista.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Završetak Moravskog koridora krajem 2025. ili početkom 2026. godine

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto:
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Moravski koridor u potpunosti će biti završen krajem 2025. ili početkom 2026. godine, a do kraja ove godine u saobraćaj će biti pušteno 30 kilometara tog koridora, čime će u saobraćaj biti uključeni Trstenik i Vrnjačka banja kao i deo deonice Preljina – Adrani najverovatnije do Mrčajevaca.

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture istakao da je dužina Moravskog koridora 112,4 kilometara.

,,Ovde imao dve deonice, od Preljine do Mrčajevaca i od Mrčajevaca do Adrana, jedna je 12 kilometara, a druga je 18 kilometara. Radimo da bude završena i neka od tih deonica. U svakom slučaju krajem 2025. i početkom 2026. imaćemo još tih dodatnih 25 kilometara od Vrnjačke banje do Adrana i to je onda kompletno završen Moravski koridor“, rekao je Vesić.

Moravski koridor je, kako kaže, značajan za razvoj lokalnog turizma i lokalnih investicija, a radi se i izmeštanje gotovo 30 kilometara Zapadne Morave.

Kako je naveo, ovde živi skoro 500.000 ljudi, imamo velike gradove kao što su Kraljevo, Kruševac, Vrnjačka banja i Trstenik, a neophodno je da se u Kraljevo dovedu još neke fabrike.

Pročitajte još:

Obilazeći radove na petlji Adrani sektori 3 Moravskog koridora, naveo je da će na toj petlji početi brza saobraćajnica ka Novom Pazaru.

Kako je objasnio, reč je o 84 kilometara koji se sada projektuju. Brza saobraćajnica Kraljevo – Raška – Novi Pazar, povezaće Novi Pazar i Rašku na brzu saobraćajnicu. Na ovaj način od Novog Pazara do ovog mesta stizaće se recimo za 20-25 minuta.

Foto:
Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

,,A gore, malo iznad, ima još jedna petlja Katrga prema Preljini. Tu će se uključivati obilaznica oko Kragujevca. Sada radimo 22 kilometara obilaznice, treba da se radi još 36 kilometara „, rekao je Vesić.

Ministar dodaje da će to pružiti direktnu vezu prema auto-putu Beograd – Niš, čime će ovaj deo Srbije biti premrežen mrežom auto-puteva i brzih saobraćajnica.

Kako navodi, Moravski koridor je prvi pametni auto-put u Srbiji sa opremom koja omogućava da softver automobila direktno komunicira sa softverima na pametnom auto-putu. Rekao je da je i toku projekat koji rade Telekom Srbija i Institut Mihailo Pupin koji će svih postojećih hiljadu kilometara auto-puteva u Srbiji pretvoriti u pametne auto-puteve.

,,Nova direktiva Evropske komisije nalaže da svi novi automobili proizvedeni u EU imaju ugrađenu opremu za direktnu komunikaciju sa softverima na auto-putu. Tako da narednih godina više nećete moći da vozite brže nego što je dozvoljeno, pošto će automobil čitati znake umesto vas“, rekao je Vesić.

Energetski portal

Turizam u eri klimatskih promena – da li je Skandinavija nova Španija

Foto-ilustracja: Unsplash (enes-f)
Foto-ilustracija: Unsplash (nathan-hurst)

Klimatske promene pogađaju sve sektore privrede, turizam pogotovo. Otvaraju se nove destinacije, hladniji krajevi Evrope postaju primamljivi turistima. Tradicionalna letovališta i destinacije suočavaju se sa brojnim promenama, Atina je više puta ove godine zatvarala Akropolj zbog vrućine. U kom smeru će se zbog toga razvijati turizam i kako bi Srbija trebalo dalje da razvija svoju turističku ponudu?

Iz godine u godinu svedoci smo promena vremenskih uslova, leta su toplija, imamo više talasa tropske vrućine, blage zime. Čak i Moskva, pa i skandinavske i baltičke zemlje beleže neuobičajeno visoke temperature. Profesor na Geografskom fakultetu u Beogradu Dobrica Jovičić kaže za RTS da će se zbog toga u srednjem ili dužem periodu turizam morati da se preorijentiše i da će tokovi biti usmereni ka severu evropskom kontinenta.

„Mediteran je i dalje vodeći, najsvežiji podaci to pokazuju – Španija je u drugom kvartalu ove godine zabeležila oko 14 miliona inostranih turista tako da te neke trendove nije lako preokrenuti bez obzira na izražene toplotne talase. Navike od strane turista su formirane i ono što se može očekivati jeste da turisti na srednji rok krenu da biraju destinacije poput južne obale Britanije, Severno more u Nemačkoj ili švedska jezera“, navodi profesor.

Ukazuje i da prva posledica klimatskih promena može biti promena špica letnje sezone.

„Turisti imaju veliki adaptivni kapacitet pogotovo kada je reč o njihovom slobodnom vremenu, mogu da biraju vreme koje je najpogodnije“, navodi Jovičić.

Pročitajte još:

Agencija Blumberg prenela je da u skandinavskim zemljama raste broj turista i noćenja za čak 27 posto. Sa druge strane, jug Evrope, Italija npr. ima rast od tri odsto.

„Treba imati u vidu da zemlje Mediterana imaju visoku polaznu osnovu, Italija je prošle godine registrovala oko 55 miliona inostranih turista za razliku od Skandinavije gde je mnogo manje i uglavnom se vezuje za obilaske koji imaju kulturni karakter, ne uključuju kupališni turizam“, objašnjava profesor.

Kada je reč o Srbiji, navodi da naša zemlja ne spada u grupu zemalja koja na dalji i kraći rok može da ima posledice zbog klimatskih promena. To, kako kaže, proističe iz strukture našeg turističkog prometa jer se turizam u Srbiji vezuje za gradove, pre svega za inostrane turiste dok domaći turisti najviše posećuju planine i banje.

Jedna od destinacija koja je već pogođena je Kopaonik.

„Kopaonik je već respektibilna destinacija sportskog turizma, ali tokom proteklih godina beleži se nedostatak snežnih padavina i visoke temperature, pa ni rad snežnih topova ne može mnogo pomoći. To može da pogodi taj sektor turizma. Ne treba očekivati promene u gradskom turizmu“, napominje gost Dnevnika.

Izvor: RTS

Rastuće potrebe za električnom energijom čine potražnju za ugljem stabilnom

Foto-ilustracija: Unsplash (bart-van-dijk)
Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Uprkos velikim naporima i napretku u razvoju obnovljivih izvora energije kao što su solarna i vetroenergija, izgleda da će potražnja za ugljem ostati prilično stabilna tokom 2024. i 2025. godine, navodi se u najnovijem izveštaju Međunarodne energetske agencije (IEA).

Tokom 2023. godine, svetska potrošnja uglja doživela je rast od 2,6 odsto, dostigavši rekordne visine. Najmnogoljudnije zemlje sveta, Kina i Indija, značajno su doprinele ovom trendu, s obzirom da su najveći globalni potrošači uglja. Porast u potražnji podstaknut je nedostatkom proizvodnje hidroelektrana i znatnim povećanjem potreba za električnom energijom.

Predviđanje koje je iznela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), pokazuje da će potražnja za električnom energijom porasti za oko četiri odsto u 2024. godini, u odnosu na 2,5 odsto u 2023. godini. Porast potražnje za električnom energijom od četiri odsto, jeste globalni prosek, međutim, najveće svetske ekonomije posebno će zabeležiti rast. Kako se navodi, u Indiji se očekuje porast od osam odsto u 2024. godini, a u Kini više od šest odsto.

Pročitajte još:

Ove okolnosti su nagnale ove države da se više oslone na ugalj kako bi zadovoljile svoje trenutne energetske potrebe, posebno u sektorima proizvodnje električne energije i industrije.

Za 2024. godinu, predviđanja IEA pokazuju da će globalna potražnja za ugljem ostati na sličnom nivou zbog kontinuirane ekspanzije obnovljivih izvora energije. U Kini se očekuje da će se oporavak proizvodnje hidroenergije, zajedno sa brzim povećanjem kapaciteta iz solarnih i vetroelektrana, odraziti na usporavanje rasta potrošnje uglja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)

Međutim, značajan predviđeni rast potražnje za električnom energijom od 6,5 odsto u 2024. godini sugeriše da smanjenje potrošnje uglja još uvek nije na vidiku. Slično tome, u Indiji je potražnja za ugljem naglo porasla u prvoj polovini godine zbog niskih izlaza iz hidroelektrana i velikog skoka u potražnji za električnom energijom izazvanog toplotnim talasima i ekonomskim rastom, ali se očekuje usporavanje rasta potražnje kako se vremenski uslovi normalizuju.

Za razliku od ovih trendova, u Evropi i Sjedinjenim Državama beleži se smanjenje potražnje za ugljem. Evropa nastavlja smanjivanje upotrebe uglja, vođena naporima za smanjenje emisija u proizvodnji električne energije. Nakon što je potrošnja uglja u Evropskoj uniji smanjena za više od 25 odsto u 2023. godini, očekuje se da će i u 2024. godini doći do sličnog pada. U Sjedinjenim Državama, iako opšti trend pokazuje pad, jača potražnja za električnom energijom i sporiji prelazak sa uglja na prirodni gas mogu usporiti ovaj pad.

U pogledu snabdevanja, globalna proizvodnja uglja trebalo bi blago da opadne u 2024. godini nakon perioda stabilnog rasta. Proizvodne prilagođavanja u Kini i nastojanja za povećanje proizvodnje uglja u Indiji odražavaju različite pristupe koji se primenjuju u različitim regionima. Pored toga, iako je došlo do smanjenja uvoza u Evropi i severoistočnoj Aziji, globalna trgovina ugljem dostigla je rekordne nivoe. Zemlje poput Vijetnama ističu se kao novi veliki uvoznici, kompenzujući smanjenja na drugim mestima.

Energetski portal

Održivi razvoj ne sme da bude „prazna priča“

Foto-ilustracija: Unsplash (tomas-malik)
Foto: Ljubaznošću Marine Mijić

Održivi razvoj je sintagma koju danas koriste sve kompanije u svojim izveštajima i odlična „scenografija“ za zvučne PR priče. Neretko se dešava da se o održivosti samo govori, a da se kompanije njome ne bave iskreno, strateški i sistemski. To može da bude ozbiljan globalni problem jer opstanak i planete i nas samih zavisi od konkretnih rezultata koje ćemo ostvariti na polju održivog poslovanja.

Održivost je kao pojam počeo masovno da se koristi u poslovnom kontekstu krajem 20. i početkom 21. veka, kada su loši uticaji industrije na okolinu i društvo postali sve očigledniji. Međunarodni standardi ISO 14001 za upravljanje zaštitom životne sredine i ISO 26000 za društvenu odgovornost preduzeća postali su široko prihvaćeni. Održivi razvoj je najpre implementiran u industrije koje su imale najveći uticaj na prirodnu sredinu i društvo, kao što su energetika, rudarstvo, poljoprivreda, građevina, tekstilna i automobilska industrija. One su prve počele da traže rešenja za smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu. Pričamo o teškoj industriji, a naš trenutni sagovornik jeste predstavnik bankarskog sektora. Razlozi zbog čega je tako su brojni, a još brojniji su oni koji zahtevaju angažman svih nas.

Put održivosti je zahtevan – ali nema alternativu

O motivima i načinima na koje se bankarski sektor uključuje u globalni pokret održivih poslovnih strategija, razgovarali smo sa Marinom Mijić, šefom Odeljenja za održivi razvoj u ProCredit banci, koja je pionir među finansijskim institucijama koje su održivosti pristupile sa punim razumevanjem, odgovornošću i jasno postavljenim ciljevima.

– ProCredit banka duže od dve decenije u svom razvojnom fokusu ima održivo bankarstvo. Šta to u praksi znači? Da smo sve radne procese prilagodili održivim praksama: od onlajn bankarstva, preko strogo kontrolisane potrošnje energije i svih ostalih resursa u našem dnevnom radu, do merenja emisija CO2, finansiranja održivih i zelenih projekata, restriktivnih investicionih politika prema klijentima koji nisu postavili održive ciljeve niti krenuli putem zelene tranzicije. Prva smo banka na našem tržištu koja ima posebno Odeljenje za održivi razvoj – angažovali smo inženjere, ekologe, ekonomiste koji su klijentima i savetodavna i partnerska podrška kada se odluče da svoje poslovanje „promene na zeleno“. Banke su danas mnogo više od banaka. Od nas ne zavise „samo finansije“, nego i pravac kretanja privrede jedne zemlje i različiti uticaji koje će takva privreda imati na okruženje i na ljude.

U FOKUSU:

O tome koliko su ambiciozno i strogo definisani ciljevi održivosti u čitavoj ProCredit bankarskoj grupi svedoči njihova nedavna naučna validacija od strane međunarodne inicijative SBTi. Postavljeni su kratkoročni ciljevi za smanjenje štetnih emisija u skladu su sa Pariskim klimatskim sporazumom i ProCredit Grupa im se vrlo odlučno približava. Poređenja radi, 500 velikih svetskih kompanija nije prošlo ovu istu validaciju, što govori o visokim standardima koje ProCredit postavlja pred sebe ali i pred svoje klijente. Kako naglašava Marina Mijić – put je zahtevan i složen, ali nema alternativu!

Čovek je „centralna figura“ održivosti

Foto: ProCredit banka

Kada se kaže održivost većina ljudi pomisli na Zelenu agendu i mere koje kompanije preduzimaju u cilju zaštite životne sredine. Ali u centru koncepta održivosti je čovek. Ova tvrdnja je tačna iz dva aspekta. Prvo, održive prakse kreira i njima upravlja čovek. Isključivo od svesti i posvećenosti čoveka rešenju problema zagađenja, visokih emisija gasova, energetske efikasnosti – zavisi opstanak planete. Sve je u rukama čoveka.

S druge strane, održivo poslovanje podrazumeva u jednakoj meri brigu o ljudima i to kroz: zdrave i stimulativne radne uslove, otvorenu i transparentnu komunikaciju sa njima, razvoj veština i znanja zaposlenih kako bi ostvarili svoje radne potencijale, jednaka prava za sve unutar kompanije. Održivost takođe podrazumeva i brigu o ljudima iz uže i šire društvene zajednice, naročito o socijalnim grupama za koje je potrebno kreirati specifičan pristup u pružanju finansijskih usluga.

Koliko je pozicija čoveka važna za održivu budućnost biznisa, pa i same planete, svedoči vrlo interesantno stanovište koje je sa nama podelila Marina Mijić – Svet je, naizgled, opsednut veštačkom inteligencijom i svim onim što ona može da uradi umesto čoveka. Nakon što nas je fascinirala, AI je počela da nas plaši. U takvoj atmosferi AI dominacije, kompanije su sve više posvećene ljudima, njihovim osećanjima, njihovoj motivaciji, balansu poslovnog i privatnog života, stimulišućim programima za njihov sveobuhvatan razvoj. Model održivosti je u svojoj suštini human, a to znači da ozbiljno računa na čoveka!

ProCredit Banka

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Dugoročna saradnja sa Azerbejdžanom u snabdevanju prirodnim gasom

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Na 8. sednici Međuvladine komisije za ekonomsku i trgovinsku saradnju Srbije i Azerbejdžana, koja je održana u Bakuu, rečeno je da saradnja dve zemlje u energetici ima dugoročan karakter u pogledu sigurnosti snabdevanja prirodnim gasom.

Tom prilikom, Stefan Srbljanović, državni sekretar Ministarstva rudarstva i energetike rekao je da je azerbejdžanski gas već prepoznat kao deo rešenja za diversifikaciju izvora snabdevanja u gasom Evropi, a zahvaljujući novim gasnim interekonekcijama postaje i deo rešenja za veću energetsku bezbednost Srbije, ali i regiona.

,,Prepoznali smo Azerbejdžan kao jednog od glavnih partnera na putu diversifikacije izvora snabdevanja’’, naveo je drvažni sekretar.

Pročitajte još:

U završnici izgradnje interkonektora Srbija-Bugarska, u Bakuu dogovorena je isporuka do 400 miliona kubnih metara gasa godišnje iz Azerbejdžana do 2026. godine, rekao je Srbljanović i dodao da nakon toga mogu da budu i tri puta veće.

,,Takođe, zakupili smo 300 miliona kubnih metara gasa godišnje u LNG terminalu u Grčkoj”, rekao je on.

Srbljanović je dodao da izgradnja gasnih interkonekcija i bolje povezivanje sa susedima otvara prostor Srbiji da unapredi ne samo svoju energetsku bezbednost, već da bude i tranzitna zemlja preko koje će azerbejdžanski gas stizati i do drugih zemalja u regionu i EU.

Energetski portal

U Specijalnom rezervatu prirode ‘Kraljevac’ akcija za pomoć projektu ‘Kornjača Spornjača’

Foto-ilustracija: Unsplasj (Manuel Belasquez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Blue Hound)

Organizacija „Mladi istraživači Srbije“ najavila je da povodom Svetskog dana zaštite prirode, 28. jula, u Specijalnom rezervatu prirode „Kraljevac“, u selu Deliblato, organizuju celodnevni izlet na jezeru Kraljevac posvećen očuvanju prirode, a pre svega barskih kornjača, i pozivala građane da dođu i podrže rad biologa istraživača.

Kako je precizirano, u nedelju, 28. jula, na jezeru Kraljevac biolozi će organizovati ture za posmatranje barskih kornjača dvogledom ili izbliza, a posetioci će moći da se voze čamcem između plutajućih ostrva, fijakerom po selu, da isprobaju riblju čorbu sa kazana i druge đakonije koje će meštani pripremiti.

Pročitajte još:

Novac prikupljen od prodaje hrane, vožnji čamcem i fijakerom, biće doniran u fond za nabavku opreme za biologe sa Biološkog fakulteta.

Istaknuto je da je zvezda ovog druženje „Kornjača Spornjača“, što je zajedničko ime za sve gravidne ženke barskih kornjača koje žive na ovom jezeru.

To je i naziv kampanje koja se vodi od početka leta, a čiji je cilj prikupljanje sredstava za nabavku opreme za biologe istraživače koji nameravaju da prvi put postave GPS lokatore na barske kornjače i tako prate njihovo kretanje, objavili su „Mladi istraživači Srbije“.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Javna rasprava o Nacrtu Strategije razvoja energetike Srbije do 2040. godine

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Javna rasprava o Nacrtu Strategije razvoja energetike Republike Srbije do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine, koju je objavilo Ministarstvo rudarstva i energetike kao i prezentacija Izveštaja o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu, održana je u Privrednoj komori Srbije (PKS). Javna rasprava trajaće do 15. avgusta, a biće održana i druga javna rasprava u Regionalnoj privrednoj komori Niš 30. jula i treća u Regionalnoj privrednoj komori Novi Sad 31. jula.

Prioriteti energetskog razvoja su energetska bezbednost, dekarbonizacija i ekonomska konkurentnost energetskog sektora, a prestanak korišćenja uglja u proizvodnji električne energije očekuje se do 2050. godine, navodi se u Nacrtu strategije razvoja energetike.

Do 2040. kapacitet termoelektrana smanjiće se oko 45 odsto, a vetroparkova i solarnih elektrana povećati više od 20 puta.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS na otvaranju javne rasprave je rekao da postoji veliki interes za Nacrt strategije razvoja energetike i da je nova strategija izuzetno važna za razvoj privrede.

„Imamo mnogo ograničenja u ovom periodu. Globalna eskalacija geopolitičkih sukoba u potpunosti je izmenila međunarodne okolnosti u energetskom sektoru, a opšta neizvesnost se odnosi na to u kom smeru će se kretati geopolitička dešavanja i cene energenata na tržištu. Ta neizvesnost čini ovu strategiju vrlo bitnom, da može da odgovori na promene koje će se dešavati u narednom periodu. Strategija će omogućiti da se otvori niz investicja i novih ulaganja u privredi“, rekao je Vesović.

Pročitajte još:

Dušan Živković, generalni direktor EPS-a i predsednik Odbora za energetiku PKS izjavio je da je energetska kriza zahtevala novu strategiju energetike, ali i razvoj veštačke inteligencije, cirkularne ekonomije, kao i proces dekarbonizacije.

„Svi ti procesi nametnuli su nova pravila igre, a kriza je doprinela da shvatimo koliko su energetski suverenitet i energetska sigurnost prioritet svake države i regiona. EPS će biti nosilac energetske tranzicije. Nova Strategija energetike je nešto što nam treba i što će nam omogućiti da sagledamo kako da u narednom periodu energetske kompanije i privreda u suživotu dođu do željenih ciljeva, prvenstveno do dekarbonizacije“, rekao je Živković.

U Srbiji postoji nešto malo manje od 800 megavata nezavisnih proizvođača električne energije.

Veljko Kovačević, državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike je rekao da su među osnovnim ciljevima razvoja da do 2030. godine na mreži ukupna instalisana snaga solarnih i vetroelektrana bude oko 3,5 GW i na taj način će skoro svaki drugi proizvedeni megavat-sat biti iz zelene energije.

„Do 2040, kapacitet iz OIE bi trebalo da bude povećan skoro tri puta. Ove ambiciozne ciljeve možemo da ostvarimo ukoliko taj teret podele javni i privatni sektor. Taj proces smo uspešno započeli prvim aukcijama za tržišne premije iz OIE „, rekao je Kovačević.

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Strategija predviđa intenzivna ulaganja u povećanje energetske efikasnosti  u svim sektorima, kao i nastavak investicija u prenosnu mrežu.

„U naredne tri do četiri godine treba da budu završene sve sekcije Transbalkanskog koridora. Planirani su i projekat Panonskog koridora, koji treba da udvostruči kapacitet prenosne mreže ka Mađarskoj, Centralnobalkanskog koridora koji će povećati kapacitete ka Bugarskoj i projekat Beograd koji će omogućiti evakuaciju OIE iz Banata ka beogradskom regionu. Nastavićemo i investicije u distributivni sistem, gde su započeta velika ulaganja u rekonstrukciju niskonaponske mreže, zamenu brojila, digitalizaciju i automatizaciju distributivnog sistema“, rekao je Kovačević.

Očekuje se sve veća upotreba vodonika, a za njegovu veću upotrebu, prema njegovim rečima, treba u narednom periodu uspostaviti zakonsku regulativu, kao i jačanje tehnološkog i naučno-istraživačkog potencijala.

Dejan Ivezić, šef Centra za energetiku Rudarsko-geološkog fakulteta je na prezentaciji Nacrta strategije rekao da je fokus strategije na dva elementa: energetskoj bezbednosti i energetskoj tranziciji. Da bi se dodatno unapredio ambijent za investicije usmerene ka klimatski neutralnom energetskom razvoju, Nacrtom strategije se predlaže i postepeno uvođenje naplate emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao ključnog ekonomskog mehanizma za regulaciju brzine energetske tranzicije.

Uvedenim mehanizmom bi se, destimulisalo korišćenje fosilnih goriva i neefikasnih energetskih tehnologija i obezbedio deo podsticajnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti, izgradnju kapaciteta za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i za finansijsku pomoć lokalnim zajednicama u regionima uglja za obezbeđivanje pravedne (energetske) tranzicije.

Nakon 2040, ugalj ne bi trebalo da se koristi u domaćinstvima, javnom i komercijalnom sektoru, kao i u sistemima daljinskog grejanja.

Dejan Ivezić je rekao da je napuštanje proizvodnje struje iz fosilnih goriva planirano tako da ni u jednoj trenutku energetska bezbednost ne dođe u pitanje. S obzirom na to da proces energetske tranzicije podrazumeva i izvesnu nesigurnost, preostale rezerve uglja bi trebalo da dobiju strateški karakter.

Neophodno je, kako se navodi u Nacrtu strategije, da se obezbede sredstva za preventivno otkopavanje otkrivke i otkrivanje uglja, kako bi se omogućilo brzo pokretanje proizvodnje u kriznim situacijama.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Felske)

Rad termoelektrana biće prilagođen trenutnim potrebama za električnom energijom. To znači, da će neki blokovi raditi maksimalno u skladu sa svojim performansama, dok će jedan broj njih raditi sa smanjenom snagom ili, u kasnijem periodu, biti u statusu rezerve.

Dokument predviđa da se razmotri i primena tehnologija za prikupljanje i skladištenje ugljendioksida kako bi rad ovih elektrana bio u skladu sa potrebama dekarbonizacije.

U periodu do 2030. sa mreže se povlači TE Kolubara A, dok će se za TE Morava razmotriti stavljanje u hladnu rezervu ili povlačenje. Kapacitet termoelektrana i termoelektrana-toplana sa sadašnjih oko 4.600 MW smanjiće se na 2.520 MW, koliko bi 2040. trebalo da bude u „operativnoj spremnosti“.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Na ETF-u, projekat razvoja nove generacije stručnjaka za zelenu energiju

Foto-ilustracija: Unsplash (Raphael Cruz )
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Prema podacima Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) za 2023. godinu, Srbija trenutno ima 137 megavati instalisanog kapaciteta u solarnim elektranama, 511 MW kapaciteta u vetroelektranama i oko 3150 MW kapaciteta iz ostalih obnovljivih izvora energije, od čega većinu čine hidroelektrane, piše za Klima101 dr Jelena Terzić sa Elekrotehničkog fakulteta u Beogradu.

U pitanju su skromni kapaciteti za obnovljive izvore energije u poređenju sa našim susedima i vodećim evropskim zemljama. Na primer, sa 137 MW solarne energije, Srbija zaostaje za Hrvatskom koja ima preko 460 MW, dok Nemačka prednjači sa impresivnih 81 GW (81.000 megavati kapaciteta).

Međutim, iako sadašnji kapaciteti deluju skromno, Srbija ima ambiciozne ciljeve, koji su sadržani u Nacionalnom integrisanom energetskom i klimatskom planu (INEKP).

INEKP je ključni strateški dokument koji za cilj ima da isplanira zelenu tranziciju Srbije, iz zemlje koja se oslanja na ugalj kao energent, u zemlju koja ga u potpunosti napušta u korist obnovljivih izvora – i sve to u relativno kratkom roku.

Kako se navodi u INEKP-u, Srbija bi do 2050. godine – tj. za samo 25 godina – trebalo da više od 100 puta poveća svoje solarne kapacitete, a oko 15 puta kapacitete vetra (16,7 GW solara i 8 GW vetra, i to po scenariju sa nuklearnom energijom).

Mada je postizanje cilja napuštanja uglja do 2050. godine ambiciozan, to je takođe i dostižan cilj. Ali on ne podrazumeva samo instalaciju ogromnog broja solarnih panela i vetroelektrana.

Naša energetska infrastruktura podseća na stari telefon – još uvek obavlja osnovnu funkciju, ali je daleko od moderne efikasnosti i dodatnih mogućnosti

Naime, energetska tranzicija nije samo tehnološki izazov, već je i finansijski, pravni, politički i društveni. Stoga je potrebno posmatrati je holistički.

Što se tiče tehnologije, naša energetska infrastruktura podseća na stari telefon – još uvek obavlja osnovnu funkciju, ali je daleko od moderne efikasnosti i dodatnih mogućnosti. Ako želimo da Srbija ozbiljno pređe na obnovljive izvore energije, moramo unaprediti mrežu i uvesti inovativne tehnologije koje omogućavaju siguran i stabilan rad sistema. Tako da su tehnološki izazovi svakako značajni.

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Finansije su sledeći veliki izazov. Iako su cene tehnologije drastično opale (troškovi solarnih fotonaponskih sistema pali su za 90 odsto u poslednjoj deceniji, troškovi kopnenih vetroturbina za 70 odsto, a troškovi baterija za više od 90 odsto), početna ulaganja su i dalje značajna i bez odgovarajućih finansijskih resursa, naši ambiciozni planovi ostaju samo na papiru. Energetska tranzicija košta i glavno je pitanje ko će to da plati.

Što se tiče potencijala za proizvodnju solarne i vetroenergije, verujem da tu Srbija nema problema. Međutim, imati energetski potencijal je kao fudbalski tim sa talentovanim igračima, ali bez odgovarajuće strategije i trenera koji zna kako da iskoristi njihove veštine i talenat. Da bi ovaj tim postigao uspeh, potrebno je detaljno i strateško planiranje i jasno definisani planovi za integraciju ovih izvora energije u elektroenergetski sistem.

Ovde je politička volja ključna i zato su bitna strateška dokumenta kao što su INEKP i Strategija razvoja energetike. Vlada mora postaviti jasne ciljeve i strategije i kontinuiranu podršku za dugoročne projekte. Pravni okvir mora podržati energetsku tranziciju, pojednostaviti birokratske procese i osigurati zaštitu životne sredine.

Takođe, ljudski resurs je jako bitan jer bez dovoljno stručnjaka, teško je realizovati ovako ambiciozne planove. Tu je jako velika odgovornost na obrazovnim institucijama koje moraju da se reformišu i unaprede da bi mogle da isporuče i obrazuju stručnjake koji će biti nosioci energetske tranzicije.

Pročitajte još:

Projekat Sunrise na ETF-u za cilj ima razvoj nove laboratorije, obuku stručnjaka i promociju inovacija u energetskom sektoru, u saradnji sa vodećim univerzitetima iz Holandije i Španije

Energetska tranzicija zahteva širok spektar stručnjaka iz različitih oblasti.

Srbija se suočava sa deficitom kvalifikovanih stručnjaka koji su neophodni za instalaciju, održavanje i upravljanje novim elektroenergetskim sistemima. Ovo uključuje inženjere, tehničare, projektante i mnoge druge netehničke profile.

Bez adekvatnog obrazovanja, obuke i zadržavanja ovih stručnjaka u zemlji, teško je zamisliti uspešnu realizaciju ovako ambicioznih planova. Investicije u ljudske resurse su jednako važne kao i one u tehnologiju i infrastrukturu, jer su upravo stručnjaci ti koji će voditi i sprovesti ovu tranziciju.

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Sunrise (Setting Up green eNergy Research In SErbia) projekat je deo inicijative Horizon Europe i osmišljen je da unapredi istraživačke kapacitete Srbije u oblasti energetske tranzicije.

Elektrotehnički fakultet u Beogradu vodi ovaj projekat, vredan preko 1,4 miliona evra, od čega je više od pola miliona namenjeno samom fakultetu. Ciljevi projekta obuhvataju razvoj nove laboratorije, obuku stručnjaka i promociju inovacija u energetskom sektoru, u saradnji sa prestižnim partnerima poput Tehničkog univerziteta u Delftu (Holandija), Univerziteta u Sevilji (Španija) i Univerziteta Baskije (Španija).

Srbija je kasnija ušla u igru energetske tranzicije, ali to ne mora da bude samo otežavajući faktor već se može posmatrati kao prednost.

Umesto da ponavljamo greške pionira, možemo da učimo iz njihovih iskustava i da brže napredujemo. Na primer, Holandija ima najveći broj instaliranih solarnih panela po glavi stanovnika, dok je Španija druga u Evropi po kapacitetima vetroelektrana. Ove zemlje i partneri na SUNRISE projektu pružaju vredne lekcije koje Srbija može iskoristiti.

Sunrise projekat igra ključnu ulogu u izgradnji domaće stručnosti i kapaciteta, što je presudno za održivu energetsku budućnost. Projekat pomaže da Srbija dobije kvalifikovane stručnjake koji mogu da vode i implementiraju projekte obnovljivih izvora energije. Takođe, uključivanje u globalne istraživačke mreže i saradnja sa međunarodnim partnerima pomaže Srbiji da ostane konkurentna na globalnom tržištu energetike.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Da li ima dovoljno slobodnog zemljišta za OIE projekte u Evropi?

Foto-ilustracija: Unsplash (jaka-skrlep)
Foto-ilustracija: Unsplash (ryan-searle)

Nedavni izveštaj Evropskog biroa za životnu sredinu (EEB) pokazuje da Evropska unija ima i više nego dovoljno zemljišta kako bi razvila potrebne projekte obnovljivih izvora energije, kao što su solarne i vetroelektrane, a da paralelno sa tim ne ugrozi poljoprivredu, tačnije proizvodnju hrane ili biodiverzitet.

Studija se zove ,,Zemlja za obnovljive izvore“ i otkriva da će za postizanje klimatske neutralnosti do 2040. godine biti potrebno samo 2,2 odsto ukupnog zemljišta EU, većinom u ruralnim područjima. Ova zemljišta uključuju i degradirana poljoprivredna područja koja se mogu iskoristiti.

Kako se navodi u izveštaju, do 2040. godine, Nemačka planira da poveća kapacitete solarne energije (346 GW) i kapacitete vetroelektrana (113 GW). Očekuje se da će ove instalacije proizvoditi oko 74 odsto električne energije. Za ostvarivanje ovih ciljeva potrebno je oko 2,8 odsto ukupnog zemljišta Nemačke do 2030. i 4,4 odsto do 2040. godine, što svakako zadaje izazove u pogledu prostornog planiranja.

Španija takođe razvija značajne kapacitete solarne energije (247 GW) i kopnenih vetroelektrana (98 GW) prema PAC scenariju, koji bi trebalo da zadovolje oko 84 odsto finalne potražnje za energijom u zemlji do 2040. Za smeštaj ovih kapaciteta, procenjuje se da će Španiji biti potrebno oko 1,4 odsto zemljišta do 2030. i 2,4 odsto do 2040. godine. Većina pogodnog zemljišta za ove tehnologije nalazi se u ruralnim oblastima.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Francuska u PAC scenariju planira oko 260 GW za solarne i 83 GW za vetroelektrane do 2040. godine. Ovi kapaciteti trebalo bi da doprinesu oko 46 odsto proizvodnje električne energije u Francuskoj i zadovolje oko 30 odsto ukupne energetske potražnje. Za realizaciju ovih planova, Francuskoj bi trebalo oko 0,8 odsto svojih zemljišnih resursa do 2030. i 2 odsto do 2040. godine.

Samim tim, države južne Evrope poput Španije i Italije koje imaju puno plodne zemlje i veliki broj osunčanih dana izgledaju idealno i za agrosolarne projekte. Projekti agrosolara mogu zaštiti useve, proizvoditi struju ili imati životinje na svojim parcelama. Na primer, u nekim agrosolarnim projektima, zemljište se koristi za ispašu , dok paneli služe životinjama da se sakriju kada su jake vrućine. 

U istočnoj Evropi, zemlje poput Rumunije i Bugarske pružaju potencijal za ovakve projekte zbog poljoprivrednog sektora i dostupnosti zemljišta koje može imati dvostruku namenu — za uzgoj useva i za proizvodnju solarne energije. 

Energetski portal

Zelena agenda za održiviju budućnost

Foto-ilustracija: Freepik (fabrikasimf)
Foto: NIS

Značaj održivog razvoja, odgovoran odnos prema prirodnim resursima i životnoj sredini i racionalizacija potrošnje energije bili su tema panel diskusije „Zelena energetika – za održiviju budućnost’’.

Na panelu su učestvovali Sara Pavkov, državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine, Milan Macura, v.d. direktora Uprave za finansiranje i podsticanje energetske efikasnosti Ministarstva rudarstva i energetike i Ivan Dmitriev, direktor Funkcije za HSE u NIS-u, organizacionog dela u kompaniji zaduženog za bezbednost i zdravlje na radu i zaštitu životne sredine.

Sara Pavkov je rekla da je 2021. godine usvojen Zakon o klimatskim promenama u Srbiji, kao i da su definisane konkretne mere koje će dovesti do smanjenja emisije zagađujućih materija, kao i efekta staklene bašte.

„Reč je o procesu koji će dovesti do što veće upotrebe, ali i diverzifikacije energenata kroz primenu obnovljivih izvora energije, uz potrebu da se zaštiti životna sredina u svim pravnim okvirima i onim što je definisano postojećim regulativama“, istakla je Pavkov, dodajući da ministarstvo kroz više segmenata podstiče privatni sektor na upotrebu obnovljivih izvora energije, kao i da je potrebno da se pronađe kompromis između zaštite životne sredine i razvoja.

Milan Macura je informisao prisutne o koracima koje Vlada Srbije i resorno ministarstvo preduzimaju u cilju unapređenja energetske efikasnosti i uvođenja što većeg  broj obnovljivih izvora energije:

„Danas je na sednici Vlade Srbije usvojen Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan čiji je cilj poboljšanje i povećanje obnovljivih izvora energije i energetska efikasnost. Kako bismo imali održivu energiju, moramo da gledamo kako proizvodimo i toplotnu energiju. Ministarstvo je prethodnih godina pokrenulo projekat uvođenja biomase u toplotne sisteme i daljinske sisteme grejanja. Pustili smo u rad u februaru toplanu u Majdanpeku, a pored nje tri nove toplane u Novom Pazaru, Malom Zvorniku i Priboju. Nastavljamo drugu fazu biomase gde očekujemo da će novih šest toplana dobiti potpuno čist izvor energije“, rekao je Macura.

Pročitajte još:

Dmitriev je istakao da NIS nije samo naftna, već i energetska kompanija i da je ekologija sastavni deo strategije NIS-a.

„Značajno smo ojačali energetski segment u kompaniji i nastavićemo da ulažemo u taj deo biznisa. Cilj je da do 2030. godine više od 50 odsto potrošnje u NIS-u bude iz obnovljivih izvora energije. Istovremeno, razmišljamo i u pravcu na koji način da unapredimo zaštitu okoline i okruženje u kojem NIS razvija svoje poslovanje, a ove godine, u okviru našeg programa „Zajednici zajedno“ izdvojili smo 144,5 miliona dinara na projekte koji će omogućiti postavku solarnih panela na javnim objektima u lokalnim zajednicama u kojima poslujemo“,  istakao je Dmitriev, dodajući da je NIS postavio solarne panele na 45 benzinskih stanica, a nedavno i u fabrici vode „Jazak“.

Na skupu je bilo reči o mogućnostima povećanja udela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i značaju realizacije projekata OIE radi postizanja karbonske neutralnosti i unapređenja zaštite životne sredine. Panelisti su govorili o tome na koji način kompanije mogu da doprinesu iznalaženju najboljih rešenja u procesu sprovođenja energetske tranzicije, a osim primera dobre prakse, bilo je reči i o unapređenju zakonske regulative, strategiji i planovima države u ovoj oblasti, kao i o potrebi edukacije novih kadrova koji će svojim znanjem i novim veštinama doprineti unapređenju sektora obnovljivih izvora.

Kompanija NIS je od 2009. u ekološke projekte i biznis inicijative koje su dale značajne efekte na unapređenje ekološke slike u Srbiji uložila više od 900 miliona evra, od čega je u isključivo „ekološke“ inicijative investirano više od 130 miliona evra. NIS ostaje dosledan „zelenom“ pravcu u poslovanju, a ovakav pristup podrazumeva veća ulaganja u proizvodnju električne energije iz prirodnih resursa, kako unutar kompanije, tako i u partnerskim gradovima i opštinama. Sa tim ciljem u okviru programa društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“, NIS je nedavno objavio konkurs u vrednosti od 144,5 miliona dinara, namenjenih za finansiranje projekata postavljanja solarnih panela za proizvodnju sopstvene električne energije, u kojem do 13. septembra mogu da učestvuju ustanove od javnog značaja u 13 lokalnih samouprava.

Uslovi i propozicije konkursa objavljeni su na sajtu kompanije NIS, možete ih pogledati ovde.

Izvor: NIS

Unapređenje elektroenergetske mreže: Zamena starih brojila i rekonstrukcija mreže

Foto-ilustracija: Unsplash (jakub-zerdzicki)
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektrodistribucija Srbije je do sada zamenila 360.000 starih brojila novim, pametnim uređajima i planira nastavak ovog projekta, a plan je da se zameni preko pola miliona brojila. Kada se kaže pametno brojilo, pre svega se misli na tehničke performanse koje sada omogućavaju da se putem aplikacije prati i upravlja potrošnjom energije, objasnila je v.d. direktorka Biljana Komnenić za RTS.

U istom periodu, kompanija je takođe unapredila elektroenergetsku mrežu rekonstruisanjem 2.500 kilometara niskonaponske mreže i zamenom 34.000 drvenih stubova betonskim. Ovo je posebno značajno s obzirom na česte prekide u napajanju usled atmosferskih pražnjenja, ali su reakcije na terenu brze i efikasne, čak i u vanrednim situacijama kao što su nedavni nestanci struje u Vrnjačkoj Banji i Trsteniku, navodi se na sajtu Elektrodistribucije.

Pročitajte još:

Komnenić je takođe pomenula izazove poput priključenja novih korisnika, posebno kada je reč o nelegalnim objektima koji su često locirani na neočekivanim mestima, uključujući nacionalne parkove gde je gradnja zabranjena.

Elektrodistribucija je dobila oko 25.000 zahteva za priključenje ovakvih objekata i oko 30.000 redovnih priključaka u godini, a ideja koju je direktorka iznela jeste da obuči i dovede mlađi kadar, s obzirom da je broj dostupnih terenskih ekipa trenutno nedovoljan kada se desi neki problem. 

Zbog toga je unapređenje kadrova takođe deo plana za poboljšanje kapaciteta i efikasnosti kompanije.

Energetski portal

Prve zadružene solarne elektrane na Staroj Planini puštene u rad

Foto: Elektropionir
Foto: Elektropionir

Zadružne solarne elektrane Solara Stara u selima Dojkinci i Temska na Staroj planini priključene su na elektrodistributivnu mrežu i spremne su da proizvode zelenu električnu energiju, saopštila je energetska zadruga Elektropionir.

Prema rečima Ane Džokić iz Elektropionira, Solarna Stara je inicijativa vođena dvostrukom motivacijom – prvi motiv je bio da ukaže na to da na području Stare planine nikako ne treba graditi derivacione mini hidroelektrane, već obnovljive izvore energije koji rade za dobrobit zajednice i prirode. Drugi motiv je bio da u praksi pokažu da udruženi, građani mogu da planiraju i realizuju ovakve projekte, okrećući tako u pozitivnom pravcu energiju koja ih je okupila protiv nečega.

Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica ovih staroplaninskih sela.

Energetska zadruga Elektropionir, uz pomoć lokalne zajednice iz Temske i Dojkinaca, Grada Pirota i građana, organizacija i firmi koji su donirali novac, opremu i rad, kompletirala je pionirski poduhvat izgradnje i puštanja u rad prvih zadružnih elektrana u Srbiji.

Tokom realizacije Solarne Stare, mnogo vremena i energije su, kako kažu iz Elektropionira, uzele komplikovane procedure, čijim pojednostavljivanjem bi se olakšala i demokratizovala proizvodnja energije, a time i ubrzala borba protiv klimatskih promena i zagađenja.

Pre tačno dve godine, u julu 2022, završena je donatorska kampanja tokom koje su Energetska zadruga Elektropionir i 229 donatora sakupili novac za izgradnju dve solarne elektrane snage pet kilovata. Nakon uspešne kampanje usledila je izrada projektno-tehničke dokumentacije, nabavka opreme i potpisivanje ugovora sa Gradom Pirotom. U julu 2023. godine postavljene su solarne elektrane na objekte doma kulture u Dojkincima i mesne zajednice u Temskoj.

Pročitajte još:

Od postavljanja solarnih elektrana do proizvodnje prvih kilovata prošlo je godinu dana, tokom kojih su ishodovane i dobijene različite potvrde i rešenja. Potpisan je prvi ugovor za otkup električne energije iz zadružnih solarnih elektrana u Srbiji, a dugi proces se završio pre dva dana potpisivanjem Ugovora o pristupu distributivnom sistemu proizvođača električne energije.

“Smatramo da procedure za priključivanje malih solarnih elektrana na mrežu, kao što je slučaj sa Solarnom Starom za koju je procedura trajala gotovo godinu i po dana, treba da se revidiraju. Projekti koji rade za javni interes moraju biti priključivani po znatno bržoj i jednostavnijoj proceduri, i sa plaćanjem znatno nižih taksi, kako ne bi bili obesmišljeni,” istakao je Saša Petrović iz Elektropionira.

Elektropionir nastavlja da radi na pokaznim primerima energije u rukama građana. Posle prve agrosolarne elektrane Solarna berba, postavljene u februaru na organskoj farmi Organela kod Valjeva, sledeći poduhvat je Solarni Zmaj – zadružna solarna elektrana na krovu osnovne škole u Rumi, čija će relaizacija uključiti školsku i širu zajednicu.

Energetski portal

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Foto-ilustracija: Unsplash (annie-spratt)
Foto-ilustracija: Unsplash (angie-warren)

Vlada Republike Srbije usvojila je ključni strateški dokument koji oblikuje budućnost energetskog sektora zemlje do 2030. godine, sa projekcijama koje sežu do 2050. godine. Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan predstavlja sveobuhvatnu strategiju za postizanje održivosti, energetske sigurnosti i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva, što istovremeno prati međunarodne obaveze i globalne tokove vezane za klimatske promene.

Usvajanjem ovog plana, Srbija se obavezala na transformaciju svog energetskog sektora usmeravajući ga se prema obnovljivim izvorima energije kao što su sunce i vetar. Prema ovom planu, do 2030. godine, očekuje se da će oko 3,5 gigavata energije biti proizvedeno iz obnovljivih izvora, tačnije sunca i vetra, čime bi se gotovo svaki drugi megavat električne energije dobijao iz čistih izvora energije. Osim toga, plan uključuje mere za povećanje energetske efikasnosti u različitim sektorima, korišćenje obnovljivih izvora za grejanje i hlađenje, te postepenu elektrifikaciju transportnog sektora, kako je objasnila Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 40,3 odsto u poređenju sa nivoom iz 1990. godine predstavljeni su kao jedan od glavnih ciljeva usvojenog plana, čime se teži ka ostvarivanju ključnih ciljeva globalne klimatske agende. Plan naglašava integraciju sa energetskim tržištem Evropske unije, i daljim povezivanjem sa jedinstvenim tržištem EU, osiguravajući da pritom i Srbija isprati svoje potrebe i radi u skladu sa svojim resursima.

Ciljevi i politike plana grupisani su oko pet ključnih dimenzija: dekarbonizacija, energetska efikasnost, energetska sigurnost, unutrašnje energetsko tržište, i istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Nabrojani segmenti imaju za cilj da srpsku energetiku učine sigurnom, energetski sektor bezbedan, nezavisan, zbog čega je dokument temelj energetske politike za predstojeće decenije.

Energetski portal

U Južnoj Americi pokrenut prvi regionalni program eko-obeležavanja proizvoda

Foto: pixabay.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Nedavno osnovani Američki savez za životnu sredinu biće domaćin prvog južnoameričkog regionalnog programa ekološkog obeležavanja.

Inicijativa je podržana od strane Programa UN za životnu sredinu (UNEP) kroz finansiranje iz Nemačke i predstavlja značajan korak ka promovisanju eko-obeležavanja proizvoda. Njena uloga je da pokrene održivu trgovinu i omogući bolje informisane izbore potrošača, saopšteno je iz UNEP-a.

Alijansa okuplja trenutne osnivače iz Kostarike, Ekvadora i Meksika, zajedno sa zainteresovanim institucijama iz Kolumbije, Brazila, Paragvaja, Paname, Urugvaja, Dominikanske Republike, Salvadora i Hondurasa, koji predstavljaju potrošačko tržište od 450 miliona ljudi.

Pročitajte još:

Predstavnici vlada Kolumbije, Ekvadora i Kostarike naglasili su da u okviru Alijanse svaki proizvod mora ispuniti specifične kriterijume za dobijanje ekološke oznake, osiguravajući da potrošači dobiju pouzdane informacije o načinu na koji je artikal proizveden i tako donose informisane i odgovorne odluke o kupovini.

Eko-obeležavanje takođe navodi kompanije da smanje dugoročne operativne troškove i poslovne rizike, doprinosi jačanju lokalnih ekonomija i otvaranju zelenih radnih mesta.

„Ova inicijativa je ključna za povezivanje sa proizvođačima i potrošačima o uticaju proizvoda koje kupuju na životnu sredinu putem jasnih i pouzdanih informacija. Naši zajednički napori da se uhvatimo u koštac sa trostrukom planetarnom krizom klimatskih promena, gubitka biodiverziteta i zagađenja u velikoj meri zavise od promene proizvodnih praksi i ponašanja potrošača“, rekla je Šila Agarval-Kan, direktorka Odeljenja za industriju i privredu u UNEP-u.

Ona je dodala da se alijansa osnažuje potrošače, preduzeća i aktere u javnim nabavkama da donose bolje informisane odluke u svim kategorijama proizvoda sa velikim uticajem, od hrane do klima uređaja i plastičnih proizvoda.

Milena Maglovski

Najavljeni letovi na tečni vodonik koji emituju 90 odsto manje štetnih gasova od kerozina

Foto: Top One
Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)

Holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines i ZeroAvia, kompanija za proizvodnju avio-motora sa nultom emisijom štetnih gasova, sklopile su juče partnerstvo i najavile letove na tečni vodonik.

Prvi demonstracioni let u realnim uslovima planiran je za 2026. godinu, a avion će biti opremljen ZeroAvia motorom ZA2000 nulte emisije, koji se napaja tečnim vodonikom kao gorivom. Vodonični motori koriste vodonik u gorivim ćelijama za proizvodnju električne energije, koja se zatim koristi za napajanje električnih motora koji okreću propelere aviona. Jedina emisija koja se pri tome stvara jeste vodena para niske temperature i relevantne studije procenjuju da ovakav vodonični pogon ima 90 odsto manji klimatski uticaj u odnosu na letove koji koriste kerozin.

Takođe, kompanije do najavljenog leta će uložiti dodatni napor da odaberu optimalne aerodrome za testiranje, pribave dozvole regulatornih vlasti, obezbede dovoljne količine tečnog vodonika i razviju prateću vodoničnu infrastrukturu.

Partnerstvo ima za cilj da ubrza ekološku tranziciju KLM-a i obezbedi održivije napredne vazduhoplovne tehnologije unutar mreže letova ove avio-kompanije, kao i da podstakne evropsku avio-industriju na korišćenje tečnog vodonika i vodoničnih motora.

Pročitajte još:

„Komercijalna avijacija se sve više okreće ka vodonično-električnim motorima kao potencijalnom rešenju za čistiju budućnost avijacije. Zadovoljstvo nam je što ćemo sarađivati sa avio-kompanijom KLM, koja ima tako bogatu istoriju”, izjavio je Sergej Kiseljev, glavni poslovni direktor ZeroAvia.

„KLM je sebi postavio zadatak da bude lider na putu ka održivijoj budućnosti avijacije i zato aktivno podržavamo i podstičemo različite inovacije i tehnologije u industriji. Zajedno sa našim partnerima sprovodimo istraživanja o letovima na električni, vodonični i hibridni pogon i istražujemo načine da ubrzamo ovaj napredak”, izjavio je Marten Kopmans, generalni direktor KLM Citihopper.

KLM i ZeroAvia će za prvi let testirati modifikovani avion ATR 72 ili Dash 8 400 opremljen ZA2000 motorima.

Izvor: Top One