Home Blog Page 25

Otvoren Javni poziv za energetsku sanaciju stanova i kuća u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Unsplash (giorgio-trovato)
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Zrenjanin je otvorio javni poziv za sufinansiranje energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na svojoj teritoriji za tekuću godinu. Cilj ovog programa je unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje potrošnje energije u stambenim objektima. Ukupan budžet koji je grad, uz podršku resornog ministarstva izdvojio za ovu svrhu iznosi  37.500.000 dinara.

Kao i do sada, program je namenjen svim zainteresovanim građanima i predviđa širok spektar radova koji doprinose boljoj energetskoj efikasnosti domaćinstava. Među podržanim merama nalaze se standardno zamena starih prozora i vrata novim, energetski efikasnijim modelima, kao i postavljanje termičke izolacije na spoljnim zidovima, podovima i ispod krovnih pokrivača, navodi se na sajtu grada.

U mere je uključena i zamena starih grejnih sistema sa novim, efikasnijim rešenjima kao što su gasni kotlovi ili kotlovi na biomasu, kao i ugradnju toplotnih pumpi i solarnih kolektora koji doprinose smanjenju zavisnosti od konvencionalnih izvora energije.

Pročitajte još:

Pored navedenog, ugradnja solarnih panela takođe se našla na listi mogućih mera. Ovaj vid sanacije uključuje i instalaciju dvosmernih mernih uređaja, kao i izradu svih neophodnih tehničkih dokumentacija i izveštaja koji su zakonski obavezni za priključenje na distributivni sistem.

Maksimalni udeo bespovratnih sredstava po projektu može iznositi do 50 odsto ukupne vrednosti.

Zainteresovani građani mogu preuzeti kompletnu konkursnu dokumentaciju na zvaničnoj internet prezentaciji grada Zrenjanina, kao i u prostorijama mesnih zajednica i u Grаdskoj upravi. Prijave za učešće u ovom javnom pozivu mogu se podneti od desetog dana nakon objavljivanja poziva, a sam javni poziv ostaje otvoren do utroška sredstava, ali ne duže od 31. decembra 2024. godine.

Energetski portal

Od metroa do veštačke inteligencije – Srbija jača veze sa Francuskom

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

Usvajanjem Aneksa 2 Sporazuma između Vlade Republike Srbije i Vlade Republike Francuske o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji, koji je trenutno predmet razmatranja u Narodnoj skupštini, otvaraju se vrata za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata vrednih između 1,3 i 1,4 milijarde evra.

Sporazum obuhvata niz značajnih inicijativa koje uključuju izgradnju prve faze projekta „Beogradski metro“ sa predviđenim budžetom od 680 miliona evra, uvođenje opšte automatizacije upravljanja elektrodistributivnom mrežom srednjeg napona, projekat koji se realizuje uz saradnju Elektrodistribucije Srbije, vredan 121,5 miliona evra, ali i modernizaciju elektroenergetskog sistema putem razvoja obnovljivih izvora energije, bilo da je reč o hidroelektranama ili nekom drugom tipu OIE, stoji u članu 1 Aneksa 2 koji je tema.

Pročitajte još:

Finansijska podrška od strane Francuske u ovom slučaju pokriće do 85 odsto vrednosti operativnih ugovora, omogućujući tako finansiranje nabavke francuskih proizvoda i usluga, ali i onih iz Srbije ili drugih zemalja, sa ograničenjem da domaća i strana nabavka ne premaši 50 odsto ukupne podrške. Ako ponuđeni finansijski uslovi Francuske ne odgovaraju, Srbija ima opciju da se opredeli za drugačije izvore finansiranja.

Dalje, planirano je unapređenje infrastrukture za veštačku inteligenciju, sa budžetom od 42,5 miliona evra, pod određenim uslovima kupovine robe za koju stoji da će biti odgovorni francuski dobavljači. Takođe, predviđena su sredstva za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Velikom Selu, gde se budžet može povećati do 551 milion evra, ukoliko projekat zadovolji evropske ekološke standarde, navodi se u dokumentu na sajtu Vlade.

Zakon takođe predviđa da svi komercijalni ugovori između francuskih dobavljača i srpskih naručilaca budu finalizovani i registrovani najkasnije do kraja 2025. godine, kako bi se omogućila realizacija planiranih direktnih zajmova iz francuskog Trezora. Ovi projekti predstavljaju velike korake u ekonomskom razvoju i poboljšanju infrastrukture u Srbiji.

Energetski portal

Zaključen Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti poljoprivrede između Ministarstva i udruženja poljoprivrednika

Foto-ilustracija: Freepik ( Oleksandr Ryzhkov)
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Na osnovu sastanka održanog 18. jula na kojem je postignut dogovor između predstavnika sedam udruženja poljoprivrednika i dr Aleksandra Martinovića, ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, zaključen je Sporazum o međusobnoj saradnji u oblasti poljoprivrede.

Preciznije, Sporazum je zaključen između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Udruženja poljoprivrednika „STIGˮ Požarevac, Udruženja poljoprivrednika „Severni Banat-Kikindaˮ, Udruženja proizvođača mleka Šumadije i Pomoravlja, Udruženja „Složni Pidikanciˮ i Udruženja poljoprivrednika „Brestovački ratarˮ Banatski Brestovac. Potpisivanju Sporazuma nisu prisustvovali predstavnici Udruženja proizvođača mleka „Naše mleko“ i Udruženja „Za spas i opstanak stočara zapadne Srbije’’.

Usaglašeno je da su predstavnici udruženja poljoprivrednika izneli sledeće zahteve. Prvo, da se izvrši raspisivanje javnog poziva i isplata 17.000 dinara po ha za sertifikovano seme, zatim da se objavi javni poziv za parcele po drugom osnovu kao i da se objavi javni poziv za 100.000 dinara po junici. Pored toga tu je smanjenje kvota za uvoz mleka i mlečnih proizvoda, hitno ukidanje zabrane izvoza rafinisanog i nerafinisanog ulja, zatim analiza tržišta uređenja berze i uključivanje predstavnika sedam udruženja u izradu desetogodišnje Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja.

U okviru Sporazuma usaglašeno je da će Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u najskorijem roku predložiti Narodnoj skupštini Zakon o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, tako da najkasnije do 15. oktobra 2024. godine budu usvojene izmene ovog zakona, i to tako što će u članu 31. ovog zakona biti uneta odredba koja će glasiti: „Regres za sertifikovano seme isplaćuje se u iznosu do 17.000 dinara po hektaru za istu površinu za koju može da se ostvari pravo na osnovne podsticaje iz člana 17. stav 1. tačka 1) podtačka (1) ovog zakonaˮ.

Takođe, predložiće se brisanje dela stava 3. člana 31. ovog zakona u delu u kojem se navodi regres za seme u iznosu od 6.000 dinara po hektaru. Usaglašeno je i da će se najkasnije do kraja oktobra 2024. godine raspisati javni poziv za regres za sertifikovano seme u iznosu do 17.000 dinara po hektaru, koji će biti isplaćen do kraja 2024. godine.

Pročitajte još:

Pored toga, sporazumom je određeno da će se u saradnji sa predstavnicima udruženja poljoprivrednika najkasnije do kraja septembra 2024. godine utvrditi modalitet za rešavanje problema korišćenja poljoprivrednog zemljišta bez pravnog osnova, na kome nisu rešeni imovinsko pravni odnosi, a u svrhu ostvarivanja prava na podsticaje u poljoprivredi, da će se u ovoj godini isplatiti jednokratni podsticaj u iznosu od 40.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne krave prvotelke, kao i da će se u ovoj godini isplatiti jednokratni podsticaj u iznosu od 60.000 dinara po grlu za odgoj kvalitetne priplodne junice starosti od 12 do 24 meseca, te da će uslov za isplatu ovog podsticaja biti da proizvođač na gazdinstvu bude u obavezi da ovu junicu zadrži na poljoprivrednom gazdinstvu za period od minimum tri laktacije, odnosno do pet godina starosti.

Foto-ilustracija: Pixabay (augusbosch12)

Strane su se usaglasile i da će se preduzeti sve mere da uvoz mleka do kraja godine bude u količinama najviše do količine uvezenog mleka u prošloj godini, za isti period, ili u manjim količinama, da će se u naredna dva meseca preduzeti sve mere da se poboljša izvoz rafinisanog i nerafinisanog suncokretovog ulja, te da će se organizovati sastanak sa najvećim proizvođačima ulja najkasnije do kraja jula 2024. godine na kojem će prisustvovati i predsednik Vlade, kao i da će se najkasnije do kraja jula 2024. godine predložiti formiranje radne grupe u kojoj će biti i predstavnici udruženja za koordinaciju aktivnosti za unapređenje robno-tržišnog poslovanja poljoprivrednim proizvodima, te da će se nastaviti sa redovnim održavanjem sednica radne grupe.

Sporazumom je usaglašeno i to da će predstavnici udruženja poljoprivrednika biti aktivno uključeni u izradu Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja za period 2025 – 2032. godine i redovno pozivani na sve sastanke povodom izrade strategije.

Sporazumom je definisano da će poljoprivredna udruženja koja su potpisnici Sporazuma svu komunikaciju sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u budućnosti nastaviti mirnim putem, bez izlazaka na ulice i blokiranja istih, kao i da, u slučaju poštovanja odredbi ovog sporazuma, neće postavljati dodatne zahteve.

Energetski portal

Ko je isključen iz obaveze merenja ne-CO2 emisija avio-letova

Foto-ilustracija: Unsplash (Ross Parmly)
Foto-ilustracija: Unsplash (Efe Kurnaz)

Sporazumom o Sistemu za trgovinu emisijama Evropske unije (eng EU ETS agreement), sve avio-kompanije koje posluju u Evropi, bilo da je reč o evropskim ili ne, određeno je da moraju da prate, izveštavaju, ali i verifikuju svoje emisije i da predaju za dozvole za emisije.

Kako su ranije pisali svetski mediji, avio-kompanije su bile podeljene u vezi sa novim pravilima Evropske unije o praćenju emisija koje nisu CO2.

Pojašnjenja radi, emisije koje nisu CO2 odnosno termin ne-CO2, odnosi se na one gasove i čestice koje emituju avioni, a koji nisu ugljen-dioksid. Tu, primera radi, spadaju sumpor dioksid i azotni oksid (NOx), koji doprinose stvaranju ozona u atmosferi i kondenzacionih tragova. Prema informacija koje su objavljene na sajtu Transport & Environment, Evropska agencija za sigurnost vazdušnog saobraćaja (eng European Aviation Safety Agency) u izveštaju iz 2020. godine, istakla je da ne-CO2 efekti mogu da imaju do tri puta jače negativne uticaje od CO2 emisija.

Pročitajte još:

Uzimajući to u obzir, Transport & Environment izneo je informaciju da je Evropska komisija usled pritisaka tradicionalnih avio-kompanija, isključila dugačke letova iz dogovora postignutog Sporazumom EU ETS. To znači da se na ovakvim letovima neće pratiti ne-CO2 emisije iz aviona. Preciznije, neće se dobiti potpuna slika o tome koliko avionske emisije doprinose zaista klimatskim promenama, s obzirom na to da će se na ovakav način isključiti oko 67 odsto ovih emisija.

Prvobitnim dogovorom, trebalo je svi letovi sa šemom za praćenje ne-CO2 emisija da počnu od januara 2025. godine, ali novom odlukom, pomenuti letovi biće isključeni iz ovog datuma. Početak praćena ovih emisija iz dugih letova započeće tek za dve godine.

Transport & Environment, pozvao je Evropsku komisiju da promeni svoju odluku o isključivanju dugačkih letova, zato što je suprotna Sporazumu EU ETS i zato što će ovakvo odlaganje imati višestruke negativne posledice.

Katarina Vuinac

EU uvodi carine na uvoz biodizela iz Kine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Evropska komisija odlučila je da uvede dodatne poreze, poznate kao antidamping carine, koje mogu iznositi do 36,4 odsto na uvoz biodizela iz Kine, navodi Transport and Environment. Biodizel je obnovljivo biogorivo proizvedeno iz biljnih ulja ili životinjskih masti, koje se ne mora koristiti isključivo samostalno već može i u kombinaciji sa tradicionalnim dizelom. 

Antidamping carine su porezi koje zemlja ili ekonomska unija, što je ovde slučaj, uvodi na uvozne proizvode koji se prodaju po cenama nižim od njihove normalne tržišne vrednosti, što može narušiti konkurenciju i naneti štetu domaćim industrijama. 

U ovom slučaju, biodizel se proizvodi od već korišćenog jestivog ulja (UCO), ali postoji sumnja da je deo uvezenog ulja pogrešno označen i da se zapravo radi o jeftinijem palminom ulju, čija je proizvodnja često povezana sa uništavanjem šuma. Uvođenje ovih carina trebalo bi da pomogne u zaštiti evropske proizvodnje biodizela od nepravedne konkurencije i da osigura fer tržišne uslove, iako je upitno da li samo porezi mogu u potpunosti rešiti problem.

Pročitajte još:

U poslednje dve godine, značajan deo biodizela koji Evropa uvozi dolazi iz Kine – čak 60 odsto od ukupno više od 80 odsto ukupnog uvoza biodizela u Evropu. Ovaj veliki uvoz iz Kine doveo je do drastičnog pada cena na evropskom tržištu, sa oko 2250 evra po toni na samo 1100 evra, što je izazvalo probleme unutar tržišta biogoriva, navodi Transport and Environment.

Zbog ovih tržišnih aktivnosti i prekomerne zavisnost Evrope od ulja iz Kine, dolazi još predloga kako osim poreza, proveravati proizvode koji pristižu na evropsko tržište. Na taj način, EU bi smanjila rizik od prevare i zaštitila domaću industriju od nepravedne konkurencije, podržavajući održivu i odgovornu proizvodnju biogoriva.

Energetski portal

Da li se suočavamo sa najvećom potražnjom električne energije do sada?

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Unsplash (Casey Horner)

Sadašnje doba obeleženo je sve snažnijim ekonomskim rastom, klimatskim promenama koje dovode do globalnog zagrevanja i toplotnih talasa, ali i razvojem tehnologije koja zahteva korišćenje električne energije, recimo, primena veštačke inteligencije (AI). Klimatske promene dovode do novih oblika korišćenja električne energije, kao što su električna vozila. Sve ovo uzrokuje najbrži tempo rasta svetske potražnje za električnom energijom u poslednjih nekoliko godina.

Predviđanje koje je iznela Međunarodna agencija za energetiku (IEA), pokazuje da će potražnja za električnom energijom porasti za oko četiri odsto u 2024. godini, u odnosu na 2,5 odsto u 2023. godini.

,,Ovo bi predstavljalo najveću stopu rasta od 2007. godine, izuzimajući oporavak uočen nakon globalne finansijske krize i pandemije COVID-19’’, navodi se na sajtu IEA i dodaje, da će se snažan porast globalne potrošnje nastaviti do 2025. godine.

Ipak, dobra vest jeste da bi tokom ove i naredne godine, takođe trebalo brzo da se razvijaju i obnovljivi zvori energije. Očekuje se da će udeo ovakve energije u globalnom snabdevanju električnom energijom porasti sa 30 odsto u 2023. na 35 odsto u 2025. godini. Solarna energija bi trebalo da zadovolji oko polovinu rasta potražnje za električnom energijom u periodu od 2024. do 2025. godine. Zajedno sa vetrom, zadovoljiće tri četvrtine porasta potražnje.

Pročitajte još:

Iako se OIE razvijaju, nisu velika očekivanja da će proizvodnja energije iz uglja pasti ove godine, zbog porasta potražnje, recimo, u Kini i Indiji.

Na osnovu svega navedenog, emisije ugljen-dioksida iz globalnog energetskog sektora mogle bi i u ovoj godini da ostvare blagi porast, dok se pad očekuje u 2025. godini.

Porast potražnje za električnom energijom od četiri odsto, jeste globalni prosek, međutim, najveće svetske ekonomije posebno će zabeležiti rast. Kako se navodi, u Indiji se očekuje porast od osam odsto u 2024. godini, a u Kini više od šest odsto. Kada je reč o Evropskoj uniji, tu se očekuje slabiji rast od 1,7 odsto.

Upotreba rashladnih uređaja, posebno se spominje u poslednje vreme, zbog sve intenzivnijih toplotnih talasa koje su zadesili države širom sveta. Preciznije, upotreba klima uređaja ostaće u velikom delu sveta, značajan pokretač potražnje za električnom energijom.

Energetski portal

U Beču iz otpada proizvode struju, u Srbiji flaše završavaju u rekama

Foto-ilustracija: Unsplash (zibik)
Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

U Srbiji se godišnje proizvede oko 2,8 miliona tona otpada. Svega 15 odsto se iskoristi. I tako svake godine, prema procenama, bacimo najmanje 100 miliona evra. Sve više kupujemo, pa sve više otpada proizvodimo, a reciklažna industrija se ne razvija dovoljno brzo da se to iskoristi.

Otpad je novac. Doduše, tek kad prođe put od selekcije u kući, kontejnere, odvoženje, preradu i prodaju industriji koja bi mogla ponovo da ga koristi. U Beču su odavno shvatili dragocenost otpada iz kojeg proizvode struju i grejanje, u Italiji se mafija otimala za kontrolu smeća. U našoj zemlji flaše i dalje završavaju u rekama, rastu i šire se deponije, ali i smeće oko kontejnera.

,,Godišnje gubimo više od 100 miliona evra zato što ne recikliramo i zato što ne stvaramo novu vrednost iz onoga što se može ponovo upotrebiti, zato što nemamo onih rešenja koja su potrebna našoj industriji. U takvom havarisanju, kada kvantifikujete 100 miliona evra kroz kilometre puteva ili kroz kliničke centre, škole, obdaništa, dođete do toga da smo mi previše bahati kada je u pitanju upravljanje otpadom“, navodi Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Hoteli, restorani, trgovački lanci su među najvećim proizvođačima ambalažnog i komunalnog otpada. Njegovo uništavanje plaćaju po kvadratu, a ne po kilogramu što bi im, kažu, bilo isplativije.

Pročitajte još:

Ta odredba uskoro bi mogla da se promeni, najavljuje resorno ministarstvo. Kažu i da je industrija za posebne tokove otpada – električnih i elektronsih aparata, gume, otpadnog ulja, dobro razvijena zbog državnih podsticaja.

,,Ono što radimo u narednom periodu je da izgradimo regionalne reciklažne centre koji će imati razna postrojenja za mehaničko biološki tretman upravo kako bismo iz tog otpada iz domaćinstva uspeli da izvučemo sve ono što je resurs i kako bismo dalje mogli da usmerimo ka reciklažnoj industriji. Ono što je našoj reciklažnoj industriji važno je da bude dobra sakupljačka mreža i da sve što postane otpad na kraju postane resurs kako bi oni to dalje tretirali“, kaže Sandra Dokić iz Ministarstva za zaštitu životne sredine.

Mnoge zemlje EU zabranile izvoz otpada

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Mnoge zemlje Evropske unije su zabranile izvoz, poput Hrvatske, dok je Mađarska upravljanje otpadom dala pod koncesiju. Za to vreme, pokazuju podaci Agencije za zaštitu životne sredine, paradoksalno, Srbija godišnje izveze 250.000 tona otpadnog gvožđa, i isto toliko uveze.

,,Srbija nema deponijsku taksu koja bi mogla da nadomesti novu stimulaciju da vam se više isplati da to reciklirate i ponovo upotrebite nego da ga odbacite. Ključan faktor je da građani budu stimulisani time što će biti odgovorni prema procesu, ali za to treba nova infrastruktura u Srbiji“, kaže Slaviša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Milica Kuzmanov iz kompanije „Sekopak“ navodi da operateri treba da ulože u infrastrukturu i edukaciju građana

,,Biće neophodno da svi operateri ulažu u infrastrukturu i edukaciju građana i da se obezbedi što većem broju građana da odvajaju ambalažni otpad. To u Beogradu postoji, u manjim mestima ne, važno je da uzmemo u obzir i gradove i manja mesta i da radimo sa građanima“, ukazuje Milica Kuzmanov.

Koliko se tačno firmi u Srbiji bavi preradom otpada nema preciznih podataka – svaki otpad je industrija za sebe u zavisnosti od materijala, ali i od toga ko ga pravi. Ipak, najveći problem je onaj koji i dalje završava u rekama i gori na deponijama. Ne samo zbog ekonomije već i zbog ekologije.

Izvor: RTS

Počinje proizvodnja električne „pande“ u Srbiji

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)
Foto-ilustracija: Unsplash (marcos-llerena)

FCA Srbija, deo globalne grupe Stelantis, uskoro će u svojoj fabrici u Kragujevcu svečano započeti proizvodnju novog modela električnog automobila – „Fiat Grande Panda“. Događaj je prekretnica za automobilsku industriju Srbije i označava početak nove ere, sa prelaskom od istorijskog modela „fića“ do moderne električne „pande“. 

Model „Fiat Grande Panda“ biće dostupan u dve verzije: električnoj i hibridnoj. Hibridna verzija će koštati manje od 19.000 evra, dok će električna verzija imati početnu cenu ispod 25.000 evra.

Proizvodnja ovog modela je rezultat dvogodišnjih priprema i investicije od ukupno 190 miliona evra, od čega je 48 miliona evra obezbedila država Srbija. Ovo predstavlja značajan napredak u odnosu na početke automobilske proizvodnje u Kragujevcu, koji su započeli proizvodnjom legendarnog „fiće“, proizvedenog u gotovo milion primeraka tokom 30 godina.

Pročitajte još:

Srbija bi ovim projektom trebalo da postane prva zemlja na Balkanu koja ima serijsku proizvodnju električnih vozila, što bi moglo postaviti temelje za njen status lidera u ovoj oblasti u regionu. Osim toga, ovaj model bi mogao imati značajan uticaj na tržište električnih vozila u Evropi.

Kako mnoge države subvencionišu kupovinu električnih vozila, niska cena nove „pande“ mogla bi predstavljati ozbiljnu konkurenciju kineskim proizvođačima, koji pokušavaju da svojim pristupačnim modelima osvoje evropsko tržište. Ukoliko novi „Fiat Grande Panda“ uspe da zadovolji evropske standarde bezbednosti i opremljenosti, njegova cena od oko 20.000 evra, možda čak i niža uz državne subvencije, mogla bi ga učiniti jednim od najkonkurentnijih električnih automobila na tržištu.

Energetski portal

Ponovo u pogonu RHE „Bajina Bašta“, na mreži još 300 megavata

Foto: Elektroprivreda Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Jedan agregat reverzibilne hidroelektrana (RHE) „Bajina Bašta“, nakon završetka remonta, ponovo je u pogonu. Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) kažu da je „još 300 megavata na mreži“, koji će doprineti energetskoj sigurnosti zemlje u vreme verovatno nezapamćeno dugog toplotnog talasa koji je pogodio Srbiju.

„Vraćanje na mrežu jednog agregata, ovde u „Bajinoj Bašti“, osim dodatne proizvodnje, doprineće i optimizaciji proizvodnih kapaciteta kako bismo dodatne količine električne energije obezbeđivali po najpovoljnijim uslovima“,rekao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

Prema njegovim rečima, istovremeno se odvijaju radovi na revitalizaciji agregata R1.

„Revitalizacija naše jedine reverzibilne hidroelektrane počela je posle 42 godine rada i nije više mogla biti odlagana. Radovi na prvom agregatu biće završeni krajem novembra, a sledeće godine nas očekuje revitalizacija drugog agregata“, naveo je Živković, piše u saopštenju.

Pročitajte još:

Remontne aktivnosti u termo sektoru se, kako je navedeno, sprovode u skladu sa planiranom dinamikom, a već sledeće nedelje na mreži će biti blok A6 u TENT-u.

Početkom avgusta biće završen kapitalni remont bloka A1 u Kostolcu, a pre početka grejne sezone biće završeni i kapitalni remonti TENT A2 i bloka B1 u Kostolcu.

Za to vreme nedostajuće količine energije, zbog rekordne letnje potrošnje, obezbeđuju se na tržištu, znatno jeftinije od realizovanih cena na berzama.

Energetski portal

Sve intenzivnije peščane i prašinske oluje ugrožavaju poljoprivredu i zajednice

Foto-ilustracija: Freepik (kjpargeter)
Foto- ilustracija: Unsplash (Wolfgang Hasselmann)

Intenzitet i učestalost peščanih i prašinskih oluja, značajno se povećao tokom poslednjih godina. Iako je reč o globalnom nivou, posebno povećanje osetno je u određenim regionima.

Ujedinjene nacije su prošle godine istakle da ove oluje u velikoj meri otežavaju postizanje ciljeva održivog razvoja, a ove godine se još jednom naglašava da one oštećuju i useve, stoku, pogoršavaju dezertifikaciju, a takođe dovode i do zdravstvenih problema.

Kako se navodi na sajtu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN (FAO), procene su da na godišnjem nivou u atmosferu uđe dve milijarde tona peska i prašine.

Zbog ovih informacija, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, proglasila je period od 2025. do 2034. godine, Dekadom Ujedinjenih nacija za borbu protiv peščanih i prašinskih oluja. Prošle godine Generalna skupština UN proglasila je i 12. jul Međunarodnim danom borbe protiv peščanih i prašinskih oluja.

Pročitajte još:

Postoje područja koja su prirodno podložna prašinskim olujama, kao što su pustinje severne Afrike, Bliskog istoka ili delovi Azije. Međutim, čovekovo delovanje dovodi takođe do stvaranja uslova za povećanje prašine. Kao primer navode se prekomerna ispaša stoke, seča drveća, eksploatacija prirodnih resursa, isušivanje močvara i drugi, a svi oni dovode do degradacije zemljišta. Kada je zemljište suvo, vetar lakše podiže prašinu u vazduh.

Kao što je prethodno pomenuto, ove oluje utiču na useve i stoku, smanjuju prinos i kvalitet hrane, a takođe dovode i do kontaminacije vode, kako one za piće tako i za navodnjavanje useva i pojenje životinja, što sve zajedno dovodi i do širenja bolesti među biljkama i životinjama.

Konvencija Ujedinjenih nacija za borbu protiv dezertifikacije (UNCCD) i FAO, izdale su dokument pod nazivom Smernice o integraciji upravljanja peščanim i prašinskim olujama u ključne oblasti politike (eng Guideline on the integration of sand and dust storm management into key policy areas). On pruža smernice kao temelj za podizanje svesti i podsticanje efikasnijeg upravljanja ovim olujama, ali takođe pruža uvide i o njihovim izvorima i uticajima. Dokument je namenjen različitim nivoima vlasti, a možete ga pogledati ovde.

Energetski portal

Zeleni projekti srpskih naučnika– biopesticidi za zaštitu drveća od pogubnih štetočina

Foto-ilustracija: Unsplash (Johannes Plenio)
Foto: Tim naučnika na projektu PestFreeTree

Jedna od najopasnijih šumskih štetočina u Evropi, Aziji, Severnoj Americi i Africi je gubar, invazivna štetočina koja može oslabiti i uništiti drveće defolijacijom, odnosno uništavanjem lišća.

Larva gubara može da pojede čak jedan kvadratni metar lišća dnevno, a tokom njihove najezde, koja se obično dešava u redovnim periodima od tri do pet godina, može doći do potpunog gubitka lišća na širokom geografskom području.

U periodu od 1862. do 2018. godine u Srbiji je bilo 18 najezdi gubara, od kojih su neke imale razmere prirodne katastrofe, poput onih u periodu od 1995. do 1998. godine, kada su gubari pronađeni na preko 500.000 ha šuma i voćnjaka. Druga ozbiljna pretnja šumama i usevima dolazi od raznih vrsta Phytophthora koje napadaju koren biljaka. Vrste Phytophthora su Oomicetes, srodnici algi, organizmi slični gljivama.

Phytophthora može izazvati do 100 odsto gubitaka u mnogim biljnim vrstama. Godišnje se troše milijarde evra na ublažavanje posledica ovih bolesti, a pored direktnih ekonomskih šteta daleko su veće ekološke štete, koje je teško izračunati.

U FOKUSU:

Tim naučnika sa Odseka za materijale Instituta za multidisciplinarna istraživanja i Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu na čelu sa dr Goranom Brankovićem, naučnim savetnikom na Institutu za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu, u okviru projekta PestFreeTree bavi se integralnom zaštitom drvenastih biljnih vrsta primenom ekološki prihvatljivih biopesticida protiv štetočina koje napadaju lišće (gubar) i koren (phytophthora).

PestFreeTree, projekat koji u okviru Zelenog programa saradnje nauke i privrede finansira Fond za nauku Republike Srbije, radi na razvoju novih prirodnih i ekološki prihvatljivih biopesticida koji se mogu primeniti u šumama, parkovima, rasadnicima i voćnjacima i na taj način zaštititi životnu sredinu od nepoželjnih štetočina, kao i zagađenja zemljišta, vode i vazduha izazvanog upotrebom konvencionalnih pesticida.

Ciljevi projekta su u skladu sa strategijom Evropske komisije koja je u junu 2022. pozvala na smanjenje upotrebe hemijskih pesticida za 50 odsto do 2030. godine. Rešenje je zasnovano na našem nedavnom patentu koji je prvobitno razvijen za aktivno pakovanje, ali isti mehanizam inkapsulacije aktivnih komponenti u biopolimernu matricu može se primeniti i za formulacije biopesticida. Sve aktivne komponente će biti eterična ulja i biljni ekstrakti koji pokazuju repelentne ili letalne efekte na ciljane štetočine.

Projektni tim PestFreeTree

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Energy Week Western Balkans 2024: Prilika za lokalne i međunarodne investitore u oblasti energetike

Foto-ilustracija: Unsplash (moritz-lange)
Foto: Energy Week Western Balkans

Energy Week Western Balkans 2024 održaće se ove godine 9. i 10. oktobra u Crnoj Gori. Ovaj važan događaj predstavlja ključni skup za sektor obnovljive energije na Zapadnom Balkanu.

Na Energy Week Western Balkans 2024 okupiće se preko 250 donosilaca odluka, uključujući državne organe, regulatore, kao i lidere privatnog sektora iz zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatske. Događaj će ugostiti više od 45 renomiranih govornika i pružiti obilje prilika za umrežavanje, čime će se podstaći saradnja i ubrzati zelena tranzicija u regionu.

Dnevni red obuhvata ključne teme kao što su regionalna integracija, prelazak sa uglja na obnovljive izvore energije, otpornost energetske mreže, tržišni izazovi i opcije finansiranja. Učesnici će imati priliku da steknu vredne uvide i učestvuju u B2B interakcijama.

Pridružite se Energy Week Western Balkans 2024 i iskoristite posebne lokalne tarife za učesnike sa teritorije Zapadnog Balkana.

Registrujte se putem linka: https://vbenergiveek.com/register/

Za više informacija posetite https://wbenergyweek.com/

Energetski portal

BiH i Srbija zajedno modernizuju prugu od Doboja do Rume

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predlog sporazuma o saradnji na zajedničkoj realizaciji projekta rekonstrukcije i modernizacije pruge Ruma – Šabac – Loznica (Republika Srbija) – Zvornik – Tuzla – Doboj (Bosna i Hercegovina) utvrđen je na sednici Veća ministara Bosne i Hercegovine.

Na predlog Ministarstva komunikacija i prometa, sporazum su utvrdili Veće ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije.

„Zaključivanjem ovog sporazuma dve države žele da poboljšaju kvalitet i brzinu železničkog saobraćaja, uz pružanje boljih usluga za putnički teretni i intermodalni saobraćaj. Uz smanjenje vremena putovanja i povećanje atraktivnosti železničkog saobraćaja za putnike i privredu, uz očekivanu podršku evropskih finansijskih institucija“, navodi se u saopštenju Veća ministara BiH.

Projektovana brzina na ovoj deonici pruge biće do 120 kilometara na čas, a zavisiće od lokalnih uslova.

Pročitajte još:

Projekat će se realizovati uz, kako je navedeno, očekivanu podršku evropskih finansijskih institucija.

Predlog sporazuma biće dostavljen Predsedništvu BiH u dalju proceduru, a za bosanskohercegovačkog potpisnika je predložen Edin Forto, ministar saobraćaja i komunikacija.

Energetski portal

Deca okružena zelenilom imaju bolju funkciju pluća

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daiga Ellaby)

Najnovija studija, u kojoj je učestvovalo čak 35.000 dece iz osam zemalja, otkrila je čvrstu vezu između izloženosti zelenim površinama u ranom detinjstvu i bolje funkcije pluća.

Stručnjaci sa Instituta za globalno zdravlje Barselone obradili su podatke o izloženosti zelenim površinama iz dve različite vremenske tačke – trudnoće i detinjstva (od tri do 12 godina). Da bi što preciznije odredili u kojoj meri su učesnici studije bili izloženi zelenilu, naučnici su koristili satelitske snimke za procenu vegetacije u rasponu od 300 metara oko mesta prebivališta dece.

Funkcija pluća merena je spirometrijskim testovima. Kako bi procenili zapreminu pluća, istraživači su izmerili maksimalnu količina vazduha koju osoba može da izdahne bez vremenskog ograničenja nakon dubokog udaha. A kao pokazatelj koliko su disajni putevi otvoreni, uzet je forsirani ekspiracioni volumen u jednoj sekundi, odnosno zapremina vazduha koja se izdahne u prvoj sekundi prinudnog disanja nakon dubokog udisaja.

Pročitajte još:

Studija, objavljena je u časopisu Environment International, pokazala je da deca koja žive u zelenijim naseljima imaju bolju funkciju pluća, dok su oni, koji su živeli dalje od zelenih površina, imali manji volumen pluća.

Iako je pozitivna povezanost života u zelenijim naseljima sa funkcijom pluća primećena bez obzira na socioekonomski status, efekat je bio jači kod dece iz viših socioekonomskih sredina.

„Jedno od mogućih objašnjenja može biti da porodice sa visokim obrazovanjem ili prihodima mogu imati pristup kvalitetnijim, sigurnijim i bolje održavanim zelenim površinama“, rekla je glavna autorka studije, Amanda Fernandes.

Istraživači su takođe analizirali mesta prebivališta majki tokom trudnoće, ali u ovom slučaju prisustvo ili odsustvo zelenila nije bilo povezano ni sa jednim od indikatora respiratornog zdravlja, što sugeriše da se uticaj zelenih površina na poboljšanu funkciju pluća odigrava u detinjstvu.

„Naše razumevanje o tome kako zelene površine utiču na funkciju pluća je još uvek nepotpuno. Znamo da zelene površine smanjuju zagađenje vazduha, što zauzvrat utiče na zdravlje respiratornih organa. Takođe verujemo da zelene površine mogu izložiti decu korisnim mikrobima, što može doprineti razvoju imunog sistema i indirektno utiče na funkciju pluća. Konačno, zelene površine u blizini kuće verovatno podstiču fizičku aktivnost u uzrastu kada se pluća još razvijaju“, kaže Fernandes.

Energetski portal

MT-KOMEX izgradio prvu elektranu u Evropskoj uniji

Foto: MT-KOMEX
Foto: MT-KOMEX

Kompanija MT-KOMEX izgradila je fotonaponsku elektranu u Sisačko-moslavačkoj županiji u Hrvatskoj. Po prvi put kompanija je radila u granicama Evropske unije, čime je proširila svoje poslovanje van teritorije Republike Srbije. Projekat je lociran u gradu Novska, a reč je o solarnoj elektrani na krovovima objekata, ukupne snage 280 kW AC i 340,625 kWp, za investitora Thermo Stone d.o.o. Novska.

Radovi na izgradnji solarne elektrane završeni su u martu ove godine i ona je puštena u rad.

Kada je u pitanju oprema, paneli na krovovima su orijentisani jugozapadno i severoistočno, pod nagibom koji prati liniju krova. Kompanija se i ovog puta opredelila za panele Luxor Solar 545 Wp, invertore proizvođača Fronius i konstrukciju proizvođača K2 Systems za kose krovove od TR lima.

Električna energija proizvedena na krovovima koristiće se isključivo za sopstvene potrebe, bez slanja u distributivnu mrežu.

Kako je kompanija prvi put poslovala u granicama Evropske unije, zanimljivo je istaći razlike i izazove sa kojima su se susreli, iako ne postoje drastične varijacije u poslovanju.

U FOKUSU:

Procedure i propisi

Radovi se izvode na osnovu odrađenog Glavnog projekta elektroenergetskih instalacija, kao i Elektroenergetske saglasnosti (EES) Hrvatske elektroprivrede (HEP). Zahtevi i uslovi iz EES-a moraju se ispoštovati, a takođe je potrebno uraditi i određene elaborate, od kojih je jedan Elaborat uticaja na elektroenergetsku mrežu.

Sama procedura izgradnje elektrane je veoma slična kao u Srbiji. Za početak, Hrvatska elektroprivreda je pandan EPS-u, dok je EES sličan UPP-u – Uslovima za projektovanje i priključenje, s tim da postoji mala razlika u navedenim Elaboratima koje je potrebno izraditi.

Foto: MT-KOMEX

Suštinski, oba dokumenta – EES i UPP, neophodna su kada je u pitanju planiranje, projektovanje i realizacija infrastrukturnih projekata i određene dozvole poput priključenja objekta na elektroenergetsku mrežu. Dakle, ciljevi im se poklapaju, dok je najveća razlika, zapravo, u terminologiji.

Kada se rade jednostavniji projekti bez građevinske dozvole, postoji Pravilnik o jednostavnim građevinama, na osnovu kog nije neophodno imati nadzor, prijaviti radove, niti voditi građevinski dnevnik, što je vrlo slično našim pravilima. Što se tiče projekta na kom je radio stručni tim kompanije MT-KOMEX, inženjeri zaduženi za ovaj zadatak morali su da prijave radove i vode građevinski dnevnik po svojim standardima, s obzirom na to da se u Hrvatskoj vodi dnevnik isključivo preko portala e-Građani, za koji je potreban broj građevinske dozvole, što je još jedna razlika. Jedan od ključnih izazova zapravo bio je izvoz opreme, gde se radilo izvozno carinjenje iz Srbije i uvozno carinjenje za Hrvatsku.

Kompanija MT-KOMEX je stručan i pouzdan partner u oblasti izgradnje solarnih elektrana. Tokom dugogodišnjeg poslovanja kompanija je izgradila i isporučila opremu za više od 200 solarnih elektrana na zemlji i na krovovima, čija je ukupna instalisana snaga više od 120 MW.

Stručni tim kompanije MT-KOMEX je spreman da klijentima u svakom trenutku pruži punu podršku u svim fazama projekta, od razvojne etape do pripreme dokumentacije za tehnički prijem i dobijanje upotrebne dozvole, po principu „ključ u ruke“.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OČUVANJE PRIRODE.

Nakon zabrane lova, u Evropi se oporavlja populacija grlice

Foto-ilustracija; Unsplash (Joseph Corl)
Foto-ilustracija; Unsplash (Bruno Oliveira)

Nakon zabrane lova, populacija grlice (Streptopelia turtur) porasla je za čak 25 odsto u zapadnoj Evropi, između 2021. i 2023. godine, što predstavlja dodatnih 400.000 gnezdećih parova širom ovog regiona. Vest o oporavku stiže nakon što su vlade Francuske, Španije i Portugala potvrdile da će zabrana lova biti produžena i četvrtu godinu zaredom.

Grlica je ljupka ptica iz porodice golubova, nešto sitnija i šarenija od čestih gugutki: prepoznatljiva po braonkastim krilima prošaranim crnim mrljama i crnim flekama sa belim linijama na obe strane vrata. Karakterističnog, promuklog, treperavog oglašavanja, poput predenja. Izbegava naselja, stanovnik je šarenolikih predela sa žbunjem i drvećem u ravnici i pobrđu. Gnezdi se u Evropi (zapadni Palearktik), a zimuje u podsaharskoj Africi.

Do 2018. godine samo u Francuskoj, Španiji i Portugalu ubijano je oko milion ovih ptica svake jeseni, što se pokazalo kao neodrživo za ovu vrstu, pa je uspostavljen novi sistem upravljanja koji je započet privremenom zabranom lova. Vidljivi rezultati nakon samo tri godine dali su podsticaj da se lov zabrani i četvrtu godinu zaredom.

Kao deo dugoročnog održivog procesa upravljanja, ovaj lovni moratorijum zahtevao je međunarodni akcioni plan za očuvanje grlice. Izrada ovog plana pokrenuta je 2018. godine i okupljala je stručnjake koji su sarađujući preko državnih granica utvrdili koje akcije su potrebne da bi se osigurala budućnost grlica, uključujući i populaciju ove vrste u Velikoj Britaniji.

Ovaj plan jasno stavlja do znanja da je druga prioritetna akcija očuvanja grlica osiguravanje i očuvanje staništa ove vrste. Ovo se posebno odnosi na zemlje gde je od 20. veka do danas industrijalizacija poljoprivrede drastično promenila staništa.

„Brzi početak oporavka gnezdeće populacije grlica u zapadnoj Evropi od 2021. pokazuje nam vrednost dobro istraženog i dobro sprovedenog akcionog plana očuvanja. Međunarodni plan saradnje pokazao nam je koje su akcije potrebne, u kom obimu i gde. Uz naše naučne savete, vlade, upravitelji zemljišta i lovci su primenili preporuke plana, i tek počinjemo da uviđamo uspeh“, izjavio je glavni autor izveštaja Evropskoj komisiji, dr Karles Karboneras, iz Španskog instituta za istraživanje divljači i divljih životinja (IREC).

Pročitajte još:

Izveštaj, pripremljen za Evropsku komisiju, sačinio je međunarodni tim naučnika koji savetuje vlade o tome kako da upravljaju populacijom grlice na održiv način. Privremena zabrana lova, koja je na snazi u Francuskoj, Španiji i Portugalu od 2021. godine, rezultat je saveta istog tima zasnovanog na naučnim činjenicama.

U Srbiji su ornitolozi gotovo dve decenije vodili borbu za zaštitu grlice i prepelice, kako bi na vreme upozorili da su populacije ovih ptica u opadanju i da su ozbiljno ugrožene lovom koji je vremenom postao mnogo štetniji po biodiverzitet, udružen sa drugim ugrožavajućim faktorima kao što je sveprisutan nestanak različitih divljih staništa i njihovom prenamenom za potrebe poljoprivrede. Lov na ove dve vrste je godinama podstican kroz lovni turizam koji je dovodio strane lovce i omogućavao im lov u nedovoljno kontrolisanim uslovima. Činjenica da su u bogatim restoranima zapodnoevropskih zemlja grlice i prepelice smatrane skupocenim raritetom apsurdne gastronomije, dodatno je podsticao šverc ovih ptica iz Srbije. Obe ove vrste su decenijama unazad lovljene u stotinama hiljada komada.

„Borba je urodila plodom tek 2021. od kada je skraćena lovna sezona na prepelice, a na snagu je stupio moratorijum na lov grlice, međutim ne postoji jasan akcioni plan za upravljanje i očuvanje populacije ovih vrsta u Srbiji. U periodu lovostaja nije primećen značajan porast populacije grlice u Srbiji, međutim u Vojvodini su tokom jeseni posmatrana jata od po nekoliko hiljada jedinki, a takva jata nisu posmatra decenijama unazad“, izjavio je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Trogodišnja zabrana lova na grlice je istekla, a Uprava za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije javnosti saopštila šta dalje namerava sa statusom grlice koja je inače, na Crvenoj listi ptica u Republici Srbiji sa statusom ugrožene vrste (VU) i malom gnezdilišnom populacijom od svega 49.000-68.000 parova čiji je dugoročni trend opadajući i nepovoljan.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije