Home Blog Page 1482

Pre izrade idejnog projekta solarne elektrane zatražiti uslove za njeno priključenje na ED mrežu

aleksandar carPomoćnik direktora za Nove tehnologije Instituta „Mihajlo Pupin“ gospodin dipl. inž. Aleksandar Car na panel diskusiji Međunarodnog sajma obnovljivih izvora energije IERWE i THERM 2014. govorio je o tehničkim izazovima priključenja solarne elektrane na elektrodistributivnu mrežu, na osnovu iskustva priključka solarne elektrane na krovu Instituta. Ovom prilikom Car je istakao da bi pre izrade idejnog projekta trebalo zatražiti uslove za priključenje na ED mrežu od nadležne elektrodistribucije.

Uslovi za priključenje solarne elektrane na mrežu, koje je investitor zatražio na početku realizacije projekta, pružaju uvid u neke od stvari o kojima investitor nije dovoljno obavešten i daju podlogu za izradu preciznog i detaljnog idejnog projekta kojim će biti predviđeni svi troškovi.

Nakon izgradnje solarne elektrane i nakon zatraženih uslova za njeno priključenje na elektrodistributivnu mrežu investitor može dobiti informaciju da je potrebna izgradnja dalekovoda za priključenje na mrežu, da li postoji mesto za priključenje na toj lokaciji, ali i da li je potrebna dodatna oprema za elektranu kako bi njeno priključenje uopšte bilo moguće.

S tim u vezi, gospodin Car izneo je primer Elektrodistribucije u Vojvodini za priključenje solarne elektrane na mrežu koja traži da se elektrana obezbedi sistemom daljinskog nadzora kako bi lokalna elektrodistribucija mogla da prati koliko električne energije odlazi u sistem.

S.J.

Izgradnja MHE na sistemu vodosnabdevanja u Nišu

Niš gradi mini hidroelektrane na vodosistemuProšle nedelje u Gradskoj kući grada Niša održana je prezentacija na kojoj je predstavljen projekat izgradnje mini hidroelektrana na sistemu vodosnabdevanja.

Gradonačelnik grada Niša gospodin Zoran Perišić na prezentaciji je izjavio da je prethodne nedelje potpisan ugovor sa ministrom energetike, razvoja i zaštite životne sredine gospođom Zoranom Mihajlović, a neophodna dokumentacija bi trebalo da bude završena tokom ove godine.

Gospodin prof. dr Živojin Stamenković sa Mašinskog fakulteta u Nišu izjavio je da će na sistemu vodosnabdevanja biti izgrađene dve male hidroelektrane, na lokacijama Vinik i Čukljenik; jedna će biti snage 200kW, a druga 135kW; godišnje će ukupno proizvoditi oko 1,8GWh električne energije. Prof. dr Stamenković istakao je da izgradnja malih hidroelektrana na sistemu vodosnabdevanja neće ugroziti snabdevanje vodom, a obezbediće uštede od oko 20 odsto potrebne električne energije za vodovod.

Ukupna vrednost projekta je oko 280 hiljada evra, a projekat će realizovati Mašinski fakultet u Nišu u saradnji sa Elektronskim fakultetom u Nišu i Javnim komunalnim preduzećem „Naisus“.

S.J.

Decentralizacija energetske proizvodnje – zaključak sa sastanka 10 opština iz projekta „Mreža zelene ekonomije“

stara pazovaU ponedeljak je u opštini Stara Pazova održan sastanak 10 opština iz Republike Srbije koje su deo projekta „Mreža zelene ekonomije“. Na ovom sastanku je bilo reči o iskorišćenju obnovljivih izvora energije u opštinama i uspostavljanju zajedničkih regionalnih komunalnih usluga.

Predsednik opštine Stara Pazova gospodin Đorđe Radinović govorio je o potrebi da Srbija prati svetske trendove u oblasti obnovljivih izvora energije, a u diskusiji na ovu temu učestvovali su i pomoćnik predsednika opštine Stara Pazova za visokoekonomski razvoj i strateški marketing gospodin Goran Savić, gospodin prof. dr Vladan Zdravković sa Instituta za zelenu ekonomiju Srbije, kao i predstavnici ostalih 9 opština.

Na skupu je zaključeno da je najbitnije da se restruktuira energetski sektor i decentralizuje energetska proizvodnja i energetska efikasnost, dok je jedan od glavnih problema nedostatak finansijskih sredstava.

Ovo je prvi susret opština Stara Pazova, Apatin, Ivanjica, Knjaževac, Koceljeva, Lazarevac, Lajkovac, Osečina, Ruma, Čačak koje učestvuju u projektu „Mreža zelene ekonomije“, a sledeći sastanak će biti održan 26. marta 2014. godine.

Podsetimo, u novembru prošle godine u Majncu potpisan je memorandum između ovih 10 opština o formiranju „Mreže zelene ekonomije“ čiji je pokrovitelj Ministarstvo, energetike, razvoja i zaštite životne sredine. Cilj projekta „Mreža zelene ekonomije“ je unapređenje energetske efikasnosti u opštinama koje bi kroz javno-privatno partnerstvo uspostavile projekte obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i zaštite životne sredine.

S.J.
foto: starapazova.eu

Udeo obnovljivih izvora energije u zemljama EU u 2012.

Eurostat je nedavno objavio izveštaj o udelu energije iz obnovljivih izvora za 2012. godinu za zemlje članice Evropske unije, prema kojem su Bugarska, Estonija i Švedska već dostigle postavljene ciljeve do 2020. godine. Tačnije, Bugarska je dostigla postavljeni cilj od 16 odsto, Estonija od 25 odsto, a Švedska je premašila cilj od 49 odsto i koristi preko 50 odsto energije iz obnovljivih izvora.

Hrvatska je 2012. godine imala ukupno 16,8 odsto energije iz obnovljivih izvora, dok joj je cilj 20 odsto do 2020. godine; Rumunija je od planiranih 24 odsto do 2020. godine dostigla 22,9 odsto u 2012. godini; Slovenija je 2012. godine koristila 20,2 odsto energije iz obnovljivih izvora, a cilj joj je da do 2020. godine iznosi 25 odsto.

Podaci Eurostata za 2012. godinu za 28 zemalja koje čine Evropsku uniju kažu da je Evropska unija 2012. godine koristila 14,1 odsto energije iz obnovljivih izvora dok je krajni cilj do 2020. godine 20 odsto.

Očekujemo novu statistiku za udeo OIE u 2013. godini u proširenoj Evropskoj uniji.

S.J.

Da li mogu da iskoristim kotao na struju za alternativno grejanje peletom? Ili treba ceo kotao da menjam? Ako da, da li može kombinovano da se koristi taj kotao, i na struju i na pelet?

EP: Pitanje nije jasno formulisano. Ukoliko se misli da se kod kotla na struju uvede pelet, to nije moguće jer kod kotla na struju elektro grejač se nalazi u direktnom kontaktu sa vodom, dok se kod peleta vrši sagorevanje u ložištu. Tako da je potrebno da se promeni ceo kotao.
Ono što je moguće je da se pored kotla na električnu energiju ugradi kotao na pelet kao i automatika koja će upravljati kotlovima. U ovom slučaju, kotao na električnu enegiju bi ostao kao „back up“ sistem, dok bi se grejanje vršilo kotlom na pelet. Ukoliko iz bilo kog razloga kotao na pelet ne radi (nedostatak peleta, kvar itd.) kotao na električnu energiju bi se aktivirao i pokrivao potrebe.

PREDSTAVLJAMO Mobilni robotizovani solarni generator Instituta „Mihajlo Pupin“

Mobilni robotizovani solarni generator Instituta Mihajlo PupinNaš sagovornik je naučni savetnik i rukovodilac Centra za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ iz Beograda, gospodin prof. dr Aleksandar Rodić, dipl.inž. koji čitaocima Energetskog portala predstavlja prototip pokretnog i prenosivog robotizovanog solarnog generatora, na čijem razvoju je proteklih godinu radio tim istraživačkog Centra za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ iz Beograda.

Reč je o uređaju ciljno projektovanom za primenu u poljoprivredi za navodnjavanje; sa „off grid“ sistemom koji se ne vezuje na elektromrežu. Pored toga što je primarno namenjen agrosektoru i kojim se u relativno kratkom roku mogu otkloniti posledice suše, može se koristiti i u drugim granama privredene, u saobraćaju i turizmu, u planinskim centrima gde nema izgrađene elektromreže i infrastrukture, za navodnjavanje kap po kap, za grejanja plastenika, pored ribnjaka, mogu ga koristiti kamperi i putari i drugi.

Snaga ovog uređaja je 2,2, kw što omogućava pokretnje vodenih pumpi snage 1,5-2,2kw; to su uglavnom vodene pumpe koje sa crpne dubine do 50 m izvlače vodu i omogućavaju navodnjavanje. Okvirni kapacitet je 10 m3 vode za 1 sat; dnevno u kontinuitetu može davati 4-5 sati struje, a preostalo vreme se nadopunjava. Za to vreme uređaj ispumpa toliko vode da može pokriti površinu od 10 ari što znači da je ovaj uređaj idealno rešenje za porodična poljoprivredna gazdinstva, manje i srednje veličine od nekoliko hektara do desetak hektara. – objašnjava prof. Dr Aleksandar Rodić.

On je naglasio da ovaj uređaj nije za velika poljoprivredna gazdinstva, već je ciljno pravljen za kategoriju malih poljoprivrednih proizvođača kojih je najviše u Srbiji.

Procenjuje se oko da se 10 odsto stanovništva bavi poljoprivredom, što je oko 800.000 ljudi koji žive od poljoprivrede i ima oko 200.000 malih i srednjih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava; a 90 odsto njih imaju poljoprivredna imanja od 5 do 10 hektara obradive zemlje.

Prema rečina gospodina Rodića, mobilni robotizovani solarni generator je upravo idealno rešenje za njih, a naročito je koristan u oganskoj proizvodnji hrane, zato što konkurentni proizvodi ovom solarnom agregatu su benzinski odnosno agregati na fosilna goriva koji ispuštaju CO2 u atmosferu i po ratarskim kulturama što nije u celosti organska proizvodnja.

 

Prednosti mobilnog robotizovanog solarnog generatora

Prednost ovog uređaja je mobilnost, odnosno prenosivost i pokretljivost; lako se dovodi u transportni modus jednostavnim kačenjem za kuku jednog standardnog putničkog vozila ili se može zakačiti na traktor tako da korisnik može vrlo lako da transportuje uređaj sa jedne na dugu lokaciju. Iz transportnog modusa rada u roku od 15 minuta lako i brzo se postavlja u funkcionalni rad, pri tom od korisnika se ne zahteva nikakvo posebno tehničko obrazovanje niti znanje.

Uređaj je napravljen od uvoznih sertifikovanih komponenti od renomiranih distributera koji posluju na teritoriji Srbije. Potpuno je hermetizovan, odnosno prilagođen spoljašnjim uslovima, zaštićen od vlage i niskih temperatura i od prašine. Može se dopunjavati na bazi korišćenja solarne energije, a isto tako ako je urgentno može se, i u kućnim uslovima, dopuniti na mrežu pa da služi kao rezervoar energije. – istakao je naučni savetnik Instituta „Mihajlo Pupin“ gospodin Rodić.

 

Do leta na domaćem tržištu

Mobilni robotizovani solarni generator tržištu će biti ponuđen u osnovnoj verziji koja je poluautomatska što znači da ga korisnik aktivira neposrednim fizičkim prisustvom pritiskom na taster.

Prototip mehaničkog dela biće kompletiran do juna meseca i potpuno stavljen u funkciju pre početka letnje sezone. Do tada, predstoji ispitivanje uređaja u eksploatacionim uslovima na njivi, u bašti, optimizacija parametra i nalaženje investitora koji bi organizovao serijsku proizvodnju ovog uređaja.

Profesor Rodić ističe da su sada u fazi traganja za industrijskim partnerom čija će zona odgovonosti biti da, po njihovim nacrtima i projektu, napravi mehaniku, dok će Institut „Mihajlo Pupin“ i Centar za robotiku zadržati proizvodnju ekektronike. Početna godišnja proizvodnja solarnog generatora za navodnjavanje je planirana na oko 500 komada. posledice od suše.

solarni generator Instituta Mihajlo PupinI pored toga što je najoptimalnije rešenje za ublažavanje posledica suše izgradnja kanala, to je skupa investicija pa se procenjuje da bi brže i jeftinije bilo da se sa desetak hiljada solarnih uređaja za navodnjavanje u Srbiji u samo par godina ublaže posledice suše.

Ovo rešenje može veoma brzo da da pozitivne efekte po proizvođače, ali isto tako da postane značajan izvozni proizvod koga nema u Evropi. To bi omogućilo pokretanje proizvodnje i nva zapošljavanja, a uticalo bi i na pozitivna demografska kretanja i povratak ljudi na napuštena imanja, svih onih koji su sada na ivici egzistencije u gradovima. U godinama za nama ljudi su masovno migirali iz sela u gradove u potrazi za poslom, ostavljajući kvalitetna porodična imanja jer nisu imali mogućnosti, mehanizaciju, ni motiva da se bave poljoprivredom.

Podsticaj koji bi došao iz Ministarstva energetike i Ministarstva poljoprivrede ovakav uređaj bi mogao da približi korisnicima što bi podstaklo reverzibilan proces vraćanja u sela. – naglasio je širi značaj i korisnost ovog uređaja prof. Rodić.

Za ovu savremenu tehnolgiju, koja je pritom efikasna i čuva čovekovu životnu okolinu, ima interesenata iz Slovenije i Italije za plasman na njihovom tržištu, kao i njihovih zainteresovanih investitora koji bi da učestvuju u finansiranju pokretanja proizvodnje u Srbiji gde je jeftinija, a veoma kvalitetna radna snaga.

Ipak cena ovog solarnog sistema za navodnjavanje neće biti lako dostupna bez podsticaja države ili povoljnih bankarskih kredita.

Procena gospodina Rodića je da će uređaj koštati kao jedan IMT traktor: Uz kredit ili podsticaj države realno je kupiti jedan ovakav uređaj ili pak omogućiti seljaku da mobilni solarni generator nabavi, a da se obaveže da u narednih par godina isporučuje sve viškove proizvoda.

 

Mehanizmi državnog podsticaja poljoprivredi

Republika Srbija ima mehanizme za podsticanje poljoprivrede. Ranijih godina davala je podsticaj poljoprivrednicima za kupovinu sadnog materijala, u otkupu, ili u podizanju štala i uzgoju junadi. Rukovodilac Centra za robotiku naglasio je da se poslednjih godina sve više govori o podsticaju nabavke uređaja za poljoprivredne opreme za navodnjavanje i podsticaj nabavke opreme za uštede energije uz korišćenje obnovljivih izvora.

Upravo ovaj uređaj je spoj IT tehnologija, tehnologija obnovljivih izvora energije i kvalitetne mašinske industrije. Ukoliko postoji dobra volja može se naći model koji će omogućiti da uređaj zaživi, da ne bude samo „hi tech“ proizvod koji će biti prikazivan na sajmovima. – rekao je gospodinRodić za Energetski portal i dodao da je Srbija zemlja kojoj je poljoprivreda strateška grana i veliki izvozni dohodak.

Ako se već prepoznaju privredne grane koje daju najveći obrt, hajde onda da ih još više pomognemo i podstaknemo da taj učinak bude još značajniji. – naglasio je.

Doprinos Instituta „Mihajlo Pupin“ tome je ekološki čist uređjaj koji predstavlja vrhunske tehnologije i ima univerzalnu primenu.

Motiv Centar za robotiku Instituta „Mihajlo Pupin“ da radi na ovom projektu jeste da naprave robota koji će pomoći da se nahrane ljudi, ističe profesor Rodić, odnosno da se napravi proizvod koji će omogućiti da proizvedena hrana bude jeftinija i da onaj koji proizvodi hranu bolje i ekonomski stabilno živi.

Ovakav pristup nauci govori u prilog tome da naši naučnici drže korak sa problemima i potrebama stanovništva, naročito u oblasti robotike koja je posvećena istraživanjima koja su kako se smatra privilegija bogatih, i da svojim dostignućima daju merljiv doprinos kvalitetnijem životu.

B.R.

Subvencije za proizvodnju toplotne energije iz OIE nakon usvajanja novog Zakona o energetici

radijatorU narednom periodu očekuju se stimulacije za proizvodnju toplotne energije iz obnovljivih izvora energije izjavila je predstavnica Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine iz Odseka za obnovljive izvore energije gospođa Tanja Stojanović na nedavno održanom Međunarodnom sajmu obnovljivih izvora energije.

Gospođa Tanja Stojanović je na panel diskusiji „Od velikog potencijala do realizacije u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti“ podsetila da je Nacionalnim akcionim planom za korišćenje obnovljivih izvora energije Republike Srbije predviđeno da Republika Srbija do 2020. godine ima udeo obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije od 27 odsto, od čega će 36 odsto činiti električna energija, 30 odsto toplotna energija, dok će 10 odsto biti udeo biogoriva u transportu.

Plan Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine najpre je da investicijama stimuliše proizvodnju toplotne energije iz obnovljivih izvora tako da je dalo preporuke lokalnim samoupravama za stimulaciju ovakve energije, ali u Nacrtu novog Zakona o energetici predloženo je da se stimulacija toplotne energije iz obnovljivih izvora podigne na nivo republike, s obzirom na to da bi se onda lakše sprovodila.

Kako je gospođa Stojanović istakla, stimulacije za proizvodnju toplotne energije trebalo bi da budu slične onima za proizvodnju električne energije (feed-in tarife, privremeni status povlašćenog proizvođača energije).

S.J.

Nekada elektrana na ugalj – danas elektrana na biomasu u zagađenoj luci Stokton u Kaliforniji

luka Stokton KalifornijaKompanija DTEES (DTE Energy Service Inc.) iz Mičigena (Michigen) završila je građevinski projekat konvertovanja elektrane na ugalj u elektranu za proizvodnju goriva iz biomase koja se nalazi u luci Stokton (Port of Stockton) u Kaliforniji (California). Ovo postrojenje na drvnu biomasu počelo je sa radom 21. februara ove godine i proizvedenu električnu energiju prodaje pacifičkoj kompaniji za gas i struju (PG&E Company).

Za potrebe godišnje generisane proizvodnje električne enegije oko 45MW, iz obnovljivog izvora energije – biomase, koristi se 320.000 tona drvene biomase, a proizvedena struja može da zadovolji potrebe 45.000 domaćinstava.

Interesantno je da je ovo nekada bila najzagađenija dolina (San Joaquin Valley), a sada ima jednu od najčistijih elektrana na čvrsto gorivo u zemlji.

Pređašnja elektrana na ugalj je počela sa radom 1989. godine i radila je sve do 2009. godine kada ju je kupila kompanija DTEES upravo s namerom da konvertuje postrojenje na ugalj u postrojenje na biomasu zamenom kotlova i da iskoristi najbolje dostupne tehnologije za kontrolu i umanjenje emisije CO2 u atmosferu. Slične konverzije u postrojenja na biomasu ova kompanija uradila je u Alabami (Mobile) i takođe u Kaliforniji (Woodland).

B.R.

Konkurs za studente – esej na temu održivog transporta

Plakat_nagrade_kako_cemo_se_kretati_u_buducnostiFrancusko-srpska privredna komora četvrti put po redu raspisala je konkurs „Studentska nagrada“, a tema ovogodišnjeg konkursa je „Kako ćemo se kretati u budućnosti?“.
U eseju, dužine od 12 do 25 strana, studenti treba da predlože održivi model razvoja saobraćaja u budućnosti; koje tehnike će se koristiti; kako će izgledati prevozna sredstva u budućnosti; da li će se smanjiti emisija gasova sa efektom staklene bašte i zavisnost od uvoza fosilnih goriva. Eseji će biti odabrani na osnovu originalnosti, naučne utemeljenosti, kvaliteta pisanja i prezentacije.

Svi srpski i strani studenti koji su upisali 2013/2014 godinu na nekoj od visokoškolskih institucija, a koji imaju manje od 30 godina mogu konkurisati za ovu nagradu.
Eseji na srpskom jeziku moraju biti dostavljeni poštom i elektronskim putem do 23. aprila 2014. godine. Osim eseja, Francusko-srpskoj privrednoj komori je potrebno dostaviti i popunjen prijavni formular, potvrdu o upisu godine ili kopiju indeksa, a poželjna je, ne i obavezna, preporuka profesora.

Do 30. maja 2014. godine žiri će odabrati tri najbolja rada, a u junu će ih autori i usmeno prezentovati. Nakon toga, svečano će biti dodeljene nagrade, u iznosu od 1500, 1000 i 500 evra, koje će pobednicima uručiti sponzori ovog konkursa „Schneider Electric“, „Credit Agricole“ banka i „Egis“.
Pravilnik nagrade i prijavni formular možete pronaći na sajtu Francusko-srpske privredne komore.

S.J.

Sastanak u Rumi – iniciranje saradnje Finske i Srema na projektu iskorišćenja biomase

finska biomasaNedavnom sastanaku sremskih opština u Rumi prisustvovala je prvi sekretar finske ambasade gospođa Outi Isotalo koja je istakla da Srem ima potencijala obnovljivih izvora energije i da se nada da će doći do realizacije investicije u projekat iskorišćenja biomase u Sremu.

Kada je reč o potencijalu obnovljivih izvora energije u Sremu 70 odsto potencijala je u biomasi koja se ne koristi. Poređenja radi, u Finskoj se 34 odsto energije proizvodi iz biomase, u čemu ova država prednjači u Evropi.

Potencijalni projekat iskorišćenja biomase, u koji bi Finska uložila sredstva, bilo bi kogenerativno postrojenje za proizvodnju električne i toplotne energije. Projekat bi bio realizovan u saradnji sa Regionalnom agencijom Srem i sedam sremskih opština. Nosilac projekta bila bi Stalna konferencija gradova i opština, čiji generalni sekretar gospodin Đorđe Staničić je istakao da Finsku treba dočekati pravim projektom ukoliko se želi realizacija investicije.

Planirano je da se u pripremu projekta uključe sve sremske opštine, a sastanak u Rumi je samo iniciranje saradnje na realizaciji ovog ekološki i ekonomski značajnog projekta za Srem.

B.R.

Planira se izgradnja toplane na biomasu u Šapcu

Planira se izgradnja toplane na biomasu u ŠapcuDirektor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji gospodin Matteo Patrone i predstavnik konsultantskog konzorcijuma i rukovodilac projekta gospodin Joerg Bohlmann potpisali su u sredu, 12. marta 2014. godine Ugovor o izradi studije izvodljivosti za izgradnju toplane na biomasu u Šapcu. Evropska banka za obnovu i razvoj će obezbediti sredstva u iznosu od 800 hiljada evra koja će biti upotrebljena za izradu svih studija izvodljivosti za izgradnju toplane na biomasu u Šapcu, a nakon toga u septembru ili oktobru će se pregovarati sa gradom Šapcom o finansiranju ovog projekta.

Gospodin Matteo Patrone izjavio je da bi izrada studija izvodljivosti trebalo da bude završena za oko 4 meseca, kao i da je Evropska banka za obnovu i razvoj obezbedila i dodatne donacije za realizaciju ovog projekta.

Na sastanku povodom potpisivanja ovog ugovora gradonačelnik Šapca gospodin Miloš Milošević podsetio je da je grad Šabac jednim delom finansirao projekte izolacije stambenih zgrada i javnih objekata, kao i da je ranije pokušao da uvede grejanje na biomasu u školama.

Inače, Šabac je i jedan od gradova koji učestvuje u projektu prelaska toplana na biomasu Ministarstva energetike, razvoja i zaštite životne sredine, a koji finansira Razvojna banka Nemačke. Ovim projektom je obuhvaćeno 15 opština koje nakon izrade analize isplativosti prelaska toplana na biomasu dobijaju sredstva od Razvojne banke Nemačke za njegovu realizaciju.

S.J.
foto: sabac.org

Energetski samoodrživa zgrada fabrike „SNE Energy“ iz Čačka

fabrika elektrovatU decembru 2012. godine kompanija „Elektrovat“ otvorila je svoju „zelenu“, pametnu i poslovno-edukativnu zgradu „SNE Energy“ u Čačku.

Fabrika je izgrađena po najstrožijim tehničkim i tehnološkim zahtevima i prema konceptu zgrade koja za grejanje i klimatizaciju koristi obnovljive izvore energije – toplotu zemlje sistemom geotermije, dok je kompletan krov objekta pokriven fotonaponskim ćelijama čineći solarnu elektranu snage 55kW.

Kompletna elektroinstalaciona oprema u objektu i sva ugrađena elektroenergetska oprema, oprema slabe struje i BMS-a su proizvodnje „Schneider Electric“, dok su svi unutrašnji prostori projektovani kao „show room“ prostorije za ovu vrstu opreme.
Koncepcija ovog objekta obuhvata primenu adekvatnih AG rešenja, korišćenje geotermalne energije za upravljivo grejanje, klimatizaciju i pasivno hlađenje objekta, izgradnju solarne elektrane na krovu objekta, primenu najsavremenijih telekomunikacionih, bezbedonosnih i multimedijalnih sistema, ugradnju visokoučinskih upravljivih rasvetnih tela, primenu najsavremenijeg multifunkcionalnog sistema automatskog upravljanja čitavim objektom (Building Management System – BMS).

Za kompletan objekat sa dva proizvodna pogona, administrativno-prezentacionim delom i energanom tokom 12 meseci potrošeno oko 72MWh elektične energije, dok je iz solarne elektrane proizvedeno oko 68MWh električne energije, što znači da je oko 94% ukupne potrošnje pokriveno proizvodnjom iz solarne elektrane, ne uzimajući u obzir izuzetno važnu činjenicu da se sva proizvedena elektična energija plasira u elektro-energetsku mrežu po povlašćenim cenama proizvedenog kWh iz obnovljivog izvora energije.

Pored toga, na novom objektu je izvršena ugradnja i pušten u rad sistem za grejanje i hlađenje po identičnom principu, odnosno korišćenjem geotermalne energije za upravljivo grejanje, klimatizaciju i pasivno hlađenje objekta, radi daljih ušteda i povećanja energetske efikasnosti čitavog poslovnog kompleksa.

S.J.

Da li mogu da zamenim kotao na struju, koji koristim za podno grejanje, kotlom na biomasu? I šta preporučujete od sirovina biomase s obzirom na to da mi se kotao nalazi u kupatilu?

EP: Možete. Preporučujemo kotao na pelet tokom zimskih dana. U prelaznim periodima, proleće-jesen, je najjeftinije grejanje na klima uređaje usled viskog COP-a koji iznosi i preko 4, što znači da na uložen 1kWh dobije 4 kWh toplotne energije.

Da li mogu da postavim solarni panel na krov bez pribavljanja ikakvih dozvola?

EP: Moguće je postaviti panele, ali nije moguće priključenje na ED mrežu kao i podnošenje zateva za sticanje privremenog odnosno punog statusa povlašćenog proizvođača električne energije.

Projekat skladištenja i smanjenja CO2 u Škotskoj

Goldeneye PlatformMultinacionalna kompanija za naftu i gas „Royal Dutch Shell“ u saradnji sa kompanijom „Scottish and Southern Energy“ razvija projekat izdvajanja i skladištenja ugljen dioksida.

Tačnije iz termoelektrane na prirodni gas u Aberdinšajeru u Škotskoj, koja je u vlasništvu kompanije „Scottish and Southern Energy“, izdvojiće se oko 90 odsto ugljen dioksida koji bi inače odlazio u atmosferu, a zatim će se skladištiti 100 kilometara dalje na dubini od oko 2500 metara ispod Severnog mora u rezervoar „Goldeneye“ koji je idealan za njegovo čuvanje s obzirom da više ne proizvodi gas.
Projekat je započet 2013. godine, a krajem februara ove godine potpisan je ugovor za drugu fazu projekta „Front–End Engineering Design“ (FEED) između Vlade Velike Britanije i kompanije „Royal Dutch Shell“ koja će trajati do kraja 2015. godine.

Cilj ovog projekta je da izdvoji i skladišti 10 miliona tona ugljen dioksida u narednih 10 godina, odnosno milion tona po godini.

Velika Britanija i vlada Škotske imaju u planu smanjenje ugljen dioksida za 80 odsto do 2050. godine i zbog toga su usredsređene na primenu tehnologija za izdvajanje ugljen dioksida iz industrijskih gasova i atmosfere, a jedna od ključnih tehnologija je izdvajanje i skladištenje ugljen dioksida (Carbon Capture and Storage–CCS).

S.J.

Planirano preko 100 miliona evra investicija u obnovljive izvore energije u Vranju

Vranje investicijeGradonačelnik Vranja gospodin Zoran Antić u petak 14. marta 2014. godine potpisao je ugovore za izgradnju 5 malih hidroelektrana na teritoriji opštine Vranje i za korišćenje geotermalne energije u Vranjskoj banji.

Ugovor za izgradnju malih hidroelektrana potpisan je sa direktorom italijanske firme „Seci Energia“ Luciano Scipione, a njegova vrednost je oko 9 miliona evra. Male hidroelektrane će se graditi na Banjskoj, Korbevačkoj i Jelašničkoj reci, a studije izvodljivosti radio je Institut „Jaroslav Černi“ iz Beograda. Ovaj ugovor rezultat je saradnje Vlade Republike Srbije i Italije, a na njemu se radi još od 2011. godine. Inače, katastrom malih hidroelektrana u opštini Vranje predviđena je izgradnja 31 male hidroelektrane, a na drugom Javnom pozivu za dodelu lokacija za izgradnju malih hidroelektrana ponuđeno je 22 lokacije.

Sporazum o saradnji za iskorišćenje geotermalnih izvora potpisan je sa direktorom mađarsko-austrijske firme „SWR“ Johan Oskar Gangl, a planirano je da ova firma investira u Vranjsku banju. U prvoj fazi projekta vršiće se istraživanja, a zatim će biti izgrađena postrojenja za zagrevanje plastenika koja će zapošljavati oko 250 radnika. Najavljena vrednost ove investicije je oko 100 miliona evra.

S.J.