Home Blog Page 1436

Stopirana izgradnja HE u makedonskom nacionalnom parku

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

hidro2

 

Vlada Makedonije ima nameru da u nacionalnom parku „Mavrovo“ izgradi 18 hidroelektrana, a u toku su planovi za izgradnju dve elektrane. Međutim, grupa stručnjaka se pobunila protiv ovoga i slučaj iznela sudu u Strazburu zbog čega su projekti izgradnje hidroelektrana stopirani do daljnjeg.

Sud u Strazburu, odnosno komitet Bernske konvencije izdao je nalog grupi stručnjaka koji su podneli zahtev za obustavljanje izgradnje hidroelektrana da u narednoj godini ispitaju da li se ovim projektima krši Bernska konvencija o očuvanju evropske divlje flore i faune.

Inače, Svetska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj imale su u planu da izdvoje sredstva za izgradnju hidroelektrana u nacionalnom parku „Mavrovo“, ali je uključivanjem komiteta Bernske konvencije ovo dovedeno u pitanje.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Srbija dobija 160 miliona evra za oblast zaštite životne sredine

42. konf skgo eko.minpolj.gov.rs

Na 42. Stalnoj konferenciji gradova i opština koja je održana 10. decembra 2014. godine rečeno je da će Republika Srbija dobiti preko 300 miliona evra pomoći iz Evropske unije.

Koordinator u Kancelariji za evropske integracije gospođa Sanja Knežević Mitrović istakla je daće iz IPA fondova Srbija dobiti oko 160 miliona evra za oblast životne sredine. Prema njenim rečima oko 85 miliona evra će biti obezbeđeno za period do 2018. godine, dok će ostatak sredstava Srbija dobiti za period od 2018. do 2020. godine.

Predsednik Odbora za životnu sredinu i vanredne situacije Stalne konferencije gradova i opoština gospodin Radiša Milošević istakao je da se za oblast zaštite životne sredine u Republici Srbiji izdvaja oko 45 evra po stanovniku, umesto 1400 evra.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović najavila je da će 23. decembra 2014. godine biti održan sastanak o načinima finansiranja oblasti zaštite životne sredine. Ona je podsetila i da je do 2018. godine potrebno uskladiti zakonodavstvo iz ove oblasti sa evropskim zakonodavstvom, kao i da je potrebno preko 10,5 milijardi evra za dostizanje standarda Evropske unije iz oblasti zaštite životne sredine.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Puštena u rad trafostanica „Lajkovac 2“

lajkovac trafostanica elektrosrbija.rs

Krajem prošle nedelje u Lajkovcu je puštena u rad trafostanica „Lajkovac 2“ 25/10kV.

Direktor PD „Elektrosrbija“ gospodin Srđan Đurović izjavio je da će puštanjem u rad ove trafostanice biti smanjeni gubici u distributivnoj mreži, a biće omogućeno efikasnije upravljanje i održavanje. Takođe je dodao da je sada obezbeđeno prstenasto napajanje Lajkovca.

Predsednik opštine Lajkovac gospodin Živorad Bojičić izjavio je da je novom trafostanicom podignut kvalitet života u opštini, kao i funkcionisanje privrede.

Izgradnja trafostanice „Lajkovac 2“ započeta je 2010. godine, a njena vrednost iznosi oko 62 miliona dinara. Opština Lajkovac obezbedila je oko 5,3 miliona dinara, a PD „Elektrosrbija“ ostatak sredstava za njenu izgradnju.

Sandra Jovićević

foto: elektrosrbija.rs

Objavljen „Indeks performansi globalne energetske arhitekture“

energija

Svetski ekonomski forum objavio je u sredu 10. decembra 2014. godine izveštaj „Indeks performansi globalne energetske arhitekture 2015“ na kome se našlo 125 zemalja. Zemlje su ocenjivane po tri kriterijuma: ekonomski rast i razvoj, ekološka održivost, pristup energiji i bezbednost.

Srbija se po svojim performansama našla na 71. mestu. Najviše poena dobila je za pristup energiji i bezbednost, dok je za ekološku održivost i ekonomski rast i razvoj dobila manje od ukupnog indeksa.

Prva na listi je Švajcarska, dok je poslednji Jemen. Kada je reč o zemljama iz okruženja, Albanija se nalazi na 13. mestu, Hrvatska na 21.mestu, Makedonija na 83. mestu dok se Bosna i Hercegovina našla na 102. mestu.

Izveštaj „Indeks performansi globalne energetske arhitekture“ prvi put je objavljen 2013. godine, a ove godine se na listi prvi put našla i Republika Srbija.

Sandra Jovićević

foto: us.clipdealer.com

Održan Četvrti samit energetskih menadžera

IV CEDEF Samit 1

Centralno evropski forum za razvoj (CEDEF) održao je 10. decembra 2014. godine četvrti Samit energetskih menadžera „Održiva komunalna energetika“.

Predsednik Upravnog odbora CEDEF-a gospođa Jovanka Arsić Karišić istakla je da pametno upravljanje energetikom podrazumeva primenu savremenih tehnologija u oblastima upravljanja otpadom, vodosnabdevanju, javnoj rasveti, sistemu KGH. Ona je dodala da je u Srbiji prosek potrošnje energije u javnim ustanovama veći od proseka u Evropskoj uniji, a da bi se dostigao prosek Evropske unije potrebno je do 2020. godine uložiti oko 1,6 milijardi evra u ovu oblast.

Profesor doktor Miodrag Filipović izjavio je da je Nemačka razvojna banka (KfW) izdvojila više od 30 miliona evra za projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a da će sredstva biti obezbeđena i iz IPA fondova Evropske unije.

Direktor kompanije „Sun Energy Balkan“ gospodin Nenad Mitošević istakao je da se primenom ESCO sistema u lokalnim samoupravama unapređuje energetska efikasnost i modernizuje operativni sistem čime se smanjuju i operativni troškovi.

Na Samitu energetskih menadžera istaknuto je i da obnovljivi izvori energije predstavljaju veoma bitan sektor koji će doprineti smanjenju zagađenja i zaštiti životne sredine. Rečeno je i da je potrebno više stručnjaka iz oblasti energetske efikasnosti kako bi se u lokalnim samoupravama postigla velika ušteda energije. Takođe su predstavljeni i projekti energetske efikasnosti lokalnih samouprava „Ušteda u potrošnji goriva i električne energije u sistemima daljinskog grejanja opštine Lazarevac“ i „Energetska rekonstrukcija predškolske ustanove UB“.

Četvrtom Samitu energetskih menadžera koji je održan u prostorijama Privredne komore Srbije prisustvovalo je preko 50 predstavnika lokalnih samouprava, odnosno energetskih menadžera.

Sandra Jovićević

foto: cedeforum.org

U Beogradu održana Stalna konferencija gradova i opština

Ministar_Snezana-Bogosavljevic-300x200

U Beogradu u Centru Sava 10. decembra 2014. godine održana je 42. Stalna konferencija gradova i opština. Neka od glavnih pitanja u okviru ove konferencije su uloga jedinica lokalne samouprave u procesu pristupanja Evropskoj uniji, zaštita životne sredine i ruralni razvoj.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković istakla je da je Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine realizovalo sedam radionica na temu izrade lokalnih programa podrške u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović na ovoj konferenciji predstavila je primere dobre prakse saradnje između lokalnih samouprava i IPA fondova Evropske unije. Ona je izdvojila infrastrukturni projekat izgradnje regionalne deponije u Subotici, izgradnju sistema za vodosnabdevanje i otpadne vode u opštini Raška, rekonstrukciju deponije u Pančevu, izgradnju postrojenja za tretman otpadnih voda u Beloj Crkvi.

Na 42. Stalnoj konferenciji gradova i opština učestvovali su i predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji, Ambasade Kraljevine Švedske, kao i predstavnici lokalnih samouprava.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Objavljen izveštaj sa skrininga o Poglavlju 27 koji je održan u septembru

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije objavilo je 9. decembra 2014. godine beleške sa eksplanatornog skrininga za Poglavlje 27 koji je održan od 15. do 19. septembra 2014. godine u Briselu.

U ovom dokumentu istaknuto je da su predstavnici Evropske komisije izjavili da Poglavlje 27 predstavlja jednu od najkompleksnijih i najsloženijih pregovaračkih poglavlja. Razgovarano je o sektoru horizontalnog zakonodavstva, sektoru kvaliteta vazduha, sektoru upravljanja otpadom, sektoru kvaliteta voda, sektoru zaštite prirode, sektoru kontrole industrijskog zagađenja, sektoru hemikalija, sektoru zaštite od buke, sektoru klimatskih promena.

Zaklučeno je da je potrebno definisati model finansiranja ove oblasti u Republici Srbiji, osigurati među-institucionalnu i među-sektorsku saradnju, izvršiti procenu administrativnih kapaciteta za svaki sektor, kao i monitoring za sve sektore koji to zahtevaju.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

„Gasprom“ osniva berzu za trgovanje gasom

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ruska kompanija „Gasprom“ ima u planu da u Sankt Peterburgu osnuje svoju berzu za trgovanje gasom.

Osnivanje berze najavljeno je još 2008. godine kada je rečeno i da će berza početi sa radom kada bude realizovan projekat „Severni tok“. Međutim, kada je gasovod „Severni tok“ pušten u rad 2011. godine berza još uvek nije bila osnovana. S obzirom na planove o izgradnji gasovoda između Rusije i Turske, kompanija „Gasprom“ je odlučila da realizuje projekat osnivanja sopstvene berze.

Berza bi trebalo da ima pet odeljenja – berza, logistika, analiza, sektor informacionih tehnologija, sektor za saradnju sa državnim organima. Osnovna delatnost na berzi biće prodavanje gasa za izvoz.

Sandra Jovićević

Evropska unija se okreće drugim energetskim projektima

gasovod plusonline.rs

U utorak 9. decembra 2014. godine predstavnici sedam zemalja Evropske unije (Grčke, Italije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, Rumunije i Slovenije) koje su bile uključene u realizaciju projekta „Južni tok“ odlučile su da se okrenu drugim projektima.

U saopštenju za medije kao jedan od najznačajnijih projekata snabdevanja gasom naveden je „Južni koridor“ koji ide preko Azerbejdžana do Italije. Istaknuto je i da je potrebno bolje međusobno povezivanje gasnih postrojenja u Južnoj Evropi, kao i izgradnja terminala za tečni gas koji se doprema brodovima iz arapskih zemalja. Da bi se ovo sprovelo u delo najavljeno je osnivanje radne grupe koja će koordinirati radove na obezbeđenju snabdevanja gasom na duži vremenski period.

Između ostalog, u saopštenju je navedeno i da nije dostavljena zvanična informacija od Rusije o obustavljanju projekta „Južni tok“, kao i da Evropska unija nema ništa protiv realizacije ovog projekta ako se on uskladi sa evropskim zakonima.

Sandra Jovićević

foto: plusonline.rs

Predstavljen Plan ograničenja isporuke električne energije

plan ogranicenja edb.rs

Na nedavno održanom sastanku dispečera Nacionalnog dispečerskog centra (NDC), Regionalnog dispečerskog centra (RDC) i „Elektrodistribucije“ Beograd predstavljen je Plan ograničenja isporuke električne energije.

Plan isporuke ograničenja električne energije stupio je na snagu 15. oktobra 2014. godine, a obuhvata 2014. i 2015. godinu. U njegovoj izradi učestvovali su predstavnici pet distributivnih privrednih društava „Elektroprivrede Srbije“, dok je nosilac plana JP „Elektromreže Srbije“. Ovaj plan predstavlja polaznu osnovu po kojoj postupaju dispečeri u slučaju havarijskih situacija, istaknuto je na sastanku dispečera.

U okviru sastanka predstavljena je i aktuelna elektroenergetska situacija u Srbiji, kao i analiza elektroenergetskog sistema u zimskom periodu. Osim toga, predstavljeno je i stanje elektrodistributivnog sistema u Beogradu. Na sastanku je zaključeno da se u zimskoj sezoni ne očekuju veći problemi kada je reč o elektroenergetskom sistemu i snabdevanju električnom energijom.

Sandra Jovićević

foto: edb.rs

Obeležen dan HE „Bajina Bašta“

he bajina basta dlhe.rs

Krajem novembra 2014. godine obeležen je dan hidroelektrana „Bajina Bašta“, a svečanosti su prisustvovali predstavnici „Elektroprivrede Srbije“, predstavnici PD „Drinsko-Limske HE“, kao i poslovni partneri.

Vršilac dužnosti direktora PD „Drinsko-Limske HE“ gospodin Zlatan Jovanović izjavio je da su do sada izvršene brojne revitalizacije i remonti na hidroelektrani „Bajina Bašta“ i reverzibilnoj hidroelektrani „Bajina Bašta“ kako bi ove elektrane predstavljale stabilan elektroenergetski sistem. On je istakao da je HE „Bajina Bašta“ do sada proizvela preko 71 milion MWh električne energije, dok je reverzibilna HE „Bajina Bašta“ proizvela više od 20 miliona Mwh električne energije.

Hidroelektrana „Bajina Bašta“ puštena je u rad 27. novembra 1966. godine, a njena snaga je oko 420MW. Reverzibilna hidroelektrana „Bajina Bašta“ puštena je u rad 27. novembra 1982. godine, a njena snaga iznosi nešto više od 600MW. Ove dve hidroelektrane radile su na elektrodistributivnoj mreži preko 1,1 milion časova, a pokrenute su preko 90 hiljada puta.

Sandra Jovićević

foto: dlhe.rs

Nema primedbi na zaštitu životne sredine u RB „Kolubara“

tamnava zapadno polje ispumpavanje

Rudarski basen „Kolubara“ izdao je saopštenje u kojem se navodi da je intenziviran nadzor flore i faune kada je reč o ispumpavanju vode sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“. Takođe je rečeno da se vrši nadzor potopljenog šumskog gazdinstva, kao i da akreditovana labaratorija „Prerada“ svakodnevno vrši monitoring kvaliteta vode u reci Kolubari. Osim toga, nastavljeno je i izlovljavanje riblje mlađi.

Prema izveštaju Sektora za zaštitu i unapređenje životne sredine redovno se vrši kontrola svih aktivnosti ispumpavanja vode, kao i nadzor flore i faune.

Nedavno su RB „Kolubara“ posetili predstavnici Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji nisu imali primedbi na stanje životne sredine u okviru ovog basena.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs

Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji stupiće na snagu 1. marta 2015. godine

Foto: srbija.gov.rs

zorana mihajlovic1

U ponedeljak 8. decembra 2014. godine Skupština Srbije usvojila je izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji.

Potpredsednik Vlade gospođa Zorana Mihajlović istakla je da se jedna od najvažnijih izmena ovog zakona odnosi na dobijanje dozvola tako da će investitori sve potrebne dozvole moći da dobiju na jednom šalteru i to za 28 dana umesto dosadašnjih 240 dana. Prema njenim rečima, pojedini podzakonski akti su već pripremljeni, a u narednom periodu će početi priprema lokalnih samouprava za primenu novog zakona.

Izmene i dopune Zakona o planiranju i izgradnji počeće da se primenjuju od 1. marta 2015. godine, a u drugoj polovini iste godine počeće se sa izdavanjem elektronskih građevinskih dozvola.

Sandra Jovićević

foto: nspm.rs

Izgradnjom rusko-turskog gasovoda doći će do povećanja cene gasa

Ukraine Russia Gas

Predsednik Udruženja za gas Republike Srbije gospodin Vojislav Vuletić izjavio je u intervjuu za „Tanjug“da će izgradnjom gasovoda između Rusije i Turske zemlje regiona morati da plaćaju gas skuplje nego do sada. On je dodao i da će zemlje regiona morati o svom trošku da izgrade gasovode kako bi se povezali sa novim gasovodom.

Prema njegovim rečima, Rusija je imala nameru da da izgradi gasovod „Južni tok“ kako bi direktno snabdevala evropske zemlje, ali Evropska komisija to nije dozvolila jer Rusija nije ispunjavala obaveze propisane Trećim energetskim paketom. Zbog toga je Rusija donela odluku da izgradi gasovod koji će ići preko Turske, a zemlje koje budu želele da se snabdevaju ruskim gasom moraće same da izgrade gasovod do tursko-grčkog skladišta, dodao je gospodin Vuletić.

On je istakao i da postoji mogućnost povezivanja Srbije na novi gasovod, ali da ne postoje sredstva kojima bi Srbija izgradila nove gasovode preko Grčke, Bugarske ili Rumunije do tursko-grčkog čvorišta.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Rešen problem snabdevanja vodom u Novom Pazaru

Foto: novipazar.rs
Foto: novipazar.rs

U Novom Pazaru je 8. decembra 2014. godine pušteno u rad novo filtersko postrojenje za preradu vode.

Ministar trgovine, turizma i telekomunikacija gospodin Rasim Ljajić izjavio je da ovo postrojenje predstavlja najveću investiciju u 2014. godini u Novom Pazaru, kao i da će zadovoljiti potrebe za pijaćom vodom preko 225 hiljada stanovnika ovog grada. On je dodao da će u narednim godinama biti izgrađeno novo postrojenje za pripremu vode. Takođe je izrazio zahvalnost Vladi Kuvajta, Luksemburga i Evropskoj uniji koji su pomogli u realizaciji ovog projekta.

Projekat novog filterskog postrojenja realizovan je u tri faze – izgradnja buster stanice u Lugu, izgradnja filterskog postrojenja i zamena pumpi u drugoj i trećoj visinskoj zoni. Vrednost ovog projekta iznosi oko 6 miliona evra.

Sandra Jovićević

Telefonski razgovori između Srbije i Rusije o projektu „Južni tok“

liberalizacija tržišta gasa

Predsednik Republike Srbije gospodin Tomislav Nikolić razgovarao je 7. decembra 2014. godine sa predsednikom Rusije gospodinom Vladimirom Vladimirovičom Putinom o gasovodu „Južni tok“.

U telefonskom razgovoru gospodin Nikolić je istakao da bi obustavljanje „Južnog toka“ imalo veliki uticaj na energetsku stabilnost Srbije. On je dodao i da bi u Srbiju bilo potrebno uvesti Toling sistem. Takođe je izneo predlog da se obezbedi snabdevanje gasom hemijske industrije po povoljnijim cenama.

Sledećeg dana premijer Republike Srbije gospodin Aleksandar Vučić razgovarao je sa ruskim premijerom gospodinom Dmitrijem Medvedovim i istakao da je obustavljanje projekta „Južni tok“ veoma teška vest za Srbiju. Gospodin Medvedev je izjavio da je projekat obustavljen zbog toga što zemlje Evropske unije nisu sarađivale na njegovoj realizaciji.

Podsetimo, predsednik Rusije gospodin Vladimir Vladimirovič Putin 1. decembra 2014. godine izjavio je da će izgradnja gasovoda „Južni tok“ biti obustavljena ako se Evropska unija protivi realizaciji ovog projekta i da će se umesto njega graditi gasovod između Rusije i Turske.

Sandra Jovićević

foto: pks.rs