Home Blog Page 1434

19 odsto australijskih domaćinstava koristi solarnu energiju

014

Najnovija istraživanja pokazuju da u Australiji svako peto domaćinstvo koristi solarnu energiju za zagrevanje tople vode ili proizvodnju električne energije.

Prema Australijskom zavodu za statistiku oko 19 odsto domaćinstava koristi solarnu energiju, a čak 14 odsto poseduje solarne panele za proizvodnju električne energije.

U Južnoj Australijin čak 24 odsto domaćinstava koristi solarnu energiju, dok je u Kvinslendu taj procenat oko 20 odsto. Najmanja iskorišćenost solarne energije je u Tasmaniji, tek 7 odsto, i na Severnoj teritoriji samo 6 odsto.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

EPS raspisao konkurs o analizi mogućnosti proizvodnje biomase iz biljke Miscanthus giganteus

miscantheus ircfutura.rs

JP „Elektroprivreda Srbije“ raspisala je prošle nedelje konkurs „Analiza mogućnosti razmnožavanja biljne vrste Miscanthus giganteus u cilju produkcije biomase tehnikama in vitro kulture – II faza“.

Kako se navodi u konkursnoj dokumentaciji, cilj projekta je obezbeđivanje podataka o mogućnosti gajenja ove biljne vrste u svrhu produkcije biomase. Na početku je potrebno ispitati mogućnost razmnožavanja ove vrste tehnikom in vitro, a zatim i mogućnost aklimatizacije.

Pravo na učešće u ovom javnom pozivu ima ponuđač koji ispunjava uslove prema Zakonu o javnom nabavkama, ali i dodatne uslove (da ima prihod od 3 miliona dinara po godini u poslednje tri godine, da nema nijedan dan nelikvidnosti na računu u poslednja tri meseca, mora da je akreditovan i registrovan kao naučno-istraživačka organizacija kod resornog ministartsva, kao i da poseduje neophodan kadrovski i tehnički kapacitet).

Ponuda mora biti sastavljena na srpskom jeziku i dostavljena do 13. januara 2015. godine. Ponuđač može da podnese samo jednu ponudu, ali u tenderu može da učestvuje i grupa ponuđača sa jednom zajedničkom ponudom. Ponuđač će biti izabran prema kriterijumu najniže ponuđene cene, a rok za početak usluga iznosi najkasnije 3 dana od dana potpisivanja ugovora.

Istraživanja ukazuju da biljka Miscanthus giganteus ima veliku mogućnost uskladištenja ugljenika iz ugljen dioksida čime se smanjuje efekat gasova staklene bašte, kao i da njenim sagorevanjem emituje onu količinu ugljen dioksida koju je vezala tokom rasta, pa se može smatrati da je CO2 neutralna. Zbog ovih karakteristika smatra se kao idealan kandidat za proizvodnju biomase.

Sandra Jovićević

foto: ircfutura.rs

Vršac dobija fabriku za prečišćavanje vode

???????????????????????????????

U utorak 16. decembra 2014. godine potpisan je ugovor za izgradnju fabrike za prečišćavanje vode u Vršcu između direktora preduzeća „Drugi oktobar“ gospodina Ljubisava Šljivića i predstavnika konzorcijuma kompanija „Delta Inženjering“ i „Aqualia“ gospodina Huana Bofila.

Fabrika za prečišćavanje vode nalaziće se u Pavlišu, a njena vrednost iznosiće oko 6 miliona evra. Kompanija „Drugi oktobar“ uz pomoć kredita KfW banke obezbedila je 3,6 miliona evra za izgradnju fabrike, dok je ostatak sredstava donirala Vlada Nemačke. Fabrika će prečišćavati amonijak i mangan u vodi kojom se snabdeva Vršac kako bi građani dobili kvalitetnu i higijenski ispravnu vodu.

Inače, kada je reč o unapređenju vodosnabdevanja u Vršcu, do sada je zamenjena vodovodna mreža u preko 10 ulica, nabavljen je meračprotoka za izvorište u Pavlišu, kućni i industrijski vodomeri za daljinsko očitavanje, oprema za detekciju metala i curenja na vodovodnoj mreži i oprema za merenje pritiska i protoka na vodovodnoj mreži.

Sandra Jovićević

foto: evrsac.rs

Kineska kompanija isporučuje vetrogeneratore za NIS-ov vetropark

vetropark

Pomoćnik ministra rudarstva i energetike gospodin Miloš Banjac izjavio je da će 17. decembra 2014. godine biti potpisan sporazum o isporuci vetrogeneratora za vetropark „Plandište“ između kompanije „NIS Energowind“ i kineske kompanije „Goldwin“. On je dodao i da će kineska EKSIM banka odobriti NIS-u kredit u vrednosti od 225 miliona dolara.

Gospodin Banjac je podsetio da Republika Srbija ima obavezu da do 2020. godine proizvodi 27 odsto energije iz obnovljivih izvora energije. Prema njegovim rečima, trenutno se proizvodi 21,2 odsto energije iz obnovljivih izvora, a najviše su iskorišćeni drvna biomasa i mali hidrotokovi,dok veliki potencijal leži u solarnoj energiji i energiji vetra.

On je istakao i da će do kraja 2014. godine biti usvojen novi Zakon o energetici, kao i Strategija razvoja energetike do 2025. godine.

Inače, vetropark u Plandištu će imati 34 vetrogeneratora ukupne snage 102MW. Vrednost investicije iznosi oko 160 miliona evra, a očekuje se da će energija proizvedena iz ovog vetroparka moći da snabdeva oko 42 hiljade domaćinstava.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Sremska Mitrovica dobija reciklažna ostrva

zelena ostrva deponija.rs

Početkom decembra 2014. godine u Sremskoj Mitrovici počela je izgradnja 32 reciklažna ostrva. Kontejneri za papir, plastičnu ambalažu i karton biće postavljeni u svim stambenim naseljima. Njihovo postavljanje vršiće JKP „Komunalije“ iz Sremske Mitrovice. U planu je da kontejneri budu postavljeni do kraja ove godine.

Realizacija ovog projekta deo je prekograničnog programa Srbije i Hrvatske „Društvo bez otpada“ (The case for zero waste) koji finansira Evropska unija kroz IPA fond. Njegova vrednost iznosi preko 670 hiljada evra, a realizacija će trajati dve godine. Partneri ovog projekta su JKP „Komunalije“ iz Sremske Mitrovice, Republika Srbija, Republika Hrvatska i komunalno preduzeće „Unikom“ iz Osijeka.

Cilj ovog projekta je zaštita životne sredine i razvijanje ekološke svesti kod građana, kako bi se smanjila količina otpada i zagađivanje okoline.

Sandra Jovićević

foto: deponija.rs

Za ulaganje u vodosnabdevanje potrebno oko 10 milijardi evra

Foto-ilustracija: dizajnzona.com

voda

U Beogradu je 16. decembra 2014. godine održan „Waterforum“ u organizaciji Kraljevine Holandije, Privredne Komore Srbije i Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Predstavnik Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospodin Danilo Golubović izjavio je da prosečni gubici vode u gradovima u Republici Srbiji iznose oko 32 odsto, kao i da je za investicije u oblast voda potrebno oko 10 milijardi evra. Prema njegovim rečima, ove investicije će morati da budu pokrivene uglavnom iz lokalnih i nacionalnih budžeta. Dodao je i da je vodosnabdevanjem obuhvaćeno oko 80 odsto stanovništva Republike Srbije, kao i da se u narednom periodu mora regulisati ova oblast u skladu sa zakonodavstvom Evropske unije.

Potpredsednik Privredne komore Srbije gospodin Slobodan Samardžić istakao je značaj upravljanja vodama, i dodao da greške i propusti u ovoj oblasti imaju nesagledive posledice.

Ambasador Kraljevine Holandije u Srbiji njegova ekselencija gospodin Loran Stokvis izjavio je da Holandija i Srbija imaju velike mogućčnosti kada je reč o saradnji u oblasti voda.

Sandra Jovićević

foto: dizajnzona.com

Predlog za davanje državnih garancija za kredite JP „Srbijagas“

Foto: Srbijagas

srbijagas bizlife.rs

Skupština Srbije početkom ove nedelje dobila je predlog zakona o davanju državnih garancija za kredite ovog preduzeća. O predlogu ovog zakona raspravljaće se po hitnom postupku.

JP „Srbijagas“ 8. decembra ove godine potpisalo je ugovore o pozajmici 200 miliona dolara sa pet banaka (OTP banka, Banka Inteza, NBG banka, AIK banka, Unikredit banka) i to sa rokom otplate od pet godina.

Inače, rebalansom budžeta za ovu godinu predviđena su finansijska sredstva za garancije za kredite ovog preduzeća, ali predlogom budžeta za 2015. godinu nisu predviđene ovakve garancije.

Sandra Jovićević

foto: bizlife.rs

Češka zainteresovana za ulaganje u srpsku energetiku

aleksandar antic 2

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da će u prvoj polovini marta 2015. godine biti doneta odluka o izgradnju termoelektrane „Štavalj“ kod Sjenice, kao i o proširenju postojećeg rudnika „Štavalj“. On je istakao da će odluka biti doneta na sednici Mešovitog komiteta Srbije i Češke.

Gospodin Antić je dodao da je na sastanku sa češkim ministrom industrije i trgovine gospodinom Janom Mladekom bilo reči i o modernizaciji rudnika „Soko“, kao i o planiranim hidroelektranama na donjem toku Drine.

Inače, projekat proširenja rudnika „Štavalj“ trebalo bi da bude realizovan u saradnji sa kompanijom „Alta“ iz Češke, a njegova vrednost procenjuje se na oko 800 miliona evra. Očekuje se da će biti proširena proizvodnja uglja iz ovog rudnika na 2 miliona tona uglja godišnje.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

EPS osvojio nagradu za implementaciju SAP softvera

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ osvojilo je nagradu za izvrsnost za kvalitet implementacije SAP softvera na teritoriji centralne i istočne Evrope. Ova nagrada koja je osvojena u kategoriji „HANA Innovation“ omogućila je „Elektroprivredi Srbije“ da uđe u finalni izbor za projekat godine na EMEA regionu (Evropa, Srednji istok i Afrika).

U saopštenju EPS-a istaknuto je da se nagrada odnosi na kvalitet implementacije softvera „BPC on HANA“ koji ova kompanija koristi od početka 2014. godine za finansijsko planiranje i finansijsku konsolidaciju na nivou EPS grupe. Navedeno je i da je nagrada dobijena u konkureciji kompanija koje posluju na teritoriji na kojoj živi oko 120 miliona stanovnika, što je samo još jedna potvrda kvaliteta „Elektroprivrede Srbije“.

Nagrada će biti uručena 26. februara 2015. godine u Pragu gde se i nalazi regionalni centar SAP za centralnu i istočnu Evropu.

SAP (Systems, Aplications and Produts) softver je poslovni softver koji omogućava kompanijama da prate kompletan proces rada kompanije. Ovaj softver planira resurse kompanije i integriše različite poslovne aplikacije, a obuhvata logistiku, finansije i ljudske resurse.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Usvojen sporazum za drugu fazu modernizacije TE-KO „Kostolac“

Dovoljne rezerve uglja na deponijama-01 te-ko.rs

Kao što je zamenik Direktora PD „TE-KO Kostolac gospodin Aleksandar Jovanović najavio na konferenciji „Balkanske strujne veze“, Vlada Republike Srbije podržala je program revitalizacije i modernizacije TE-KO „Kostolac“ usvojivši Sporazum za drugu fazu modernizacije TE-KO „Kostolac“. Sporazum je usvojen 15. decembra 2014. godine, a njime je predviđeno finansiranje izgradnje novog bloka termoelektrane „Kostolac“ B3 snage 350MW zahvaljujući kojem će i kop „Drmno“ povećati svoju proizvodnju. Sporazum omogućava preuzimanje 715 miliona USD kredita sa rokom otplate od dvadeset godina, grejs periodom od sedam godina i kamatom od 2,5 odsto kod kineske EKSIM banke. Izgradnju će voditi kineska kompanija SMEK (CMEC – China Machinery Engineering Corporation), a gospodin Jovanović navodi da će se primenjivati najviši srpski i evropski standardi. Završetak radova očekuje se kroz 54 meseca, tako da će Blok B3 na mreži biti 2019. godine.

Sem ovog projekta, u Kostolcu se od majskih poplava ove godine borilo za kop koji je bio potopoljen sa milion kubnih metara vode i mulja iz kojeg je nedavno izvučen i remontovan bager „800“ koji je glavna rudarska mašina za proizvodnju uglja na površinskom kopu „Drmno“. Uprkos svemu, u okviru prve faze modernizacije od 1. marta ove godine izvodi se revitalizacija blokova B1 i B2, a postoji prostor i za revitalizaciju i podizanje snage 310MW blokova A1 i A2, kojim bi se ostvarila proizvodnja od 7 milijardi kWh iz TE-KO „Kostolca.

Količine komadnog uglja ove godine uspele su da zadovolje potrebe prioritetnih potrošača, dok su se uvozom tokom letnjih meseci čuvale rezerve uglja za zimu. TE-KO „Kostolac je važan snabdevač građana termouslugama koje obezbeđuje za skoro osamdeset hiljada ljudi u Kostolcu i Požarevcu, čime smanjuju potrošnju električne energije tokom zimskih meseci.

Inače, na nedavno održanoj konferenciji „Balkanske strujne veze“ šef Sekretarijata Energetske zajednice JIE gospodin Simon Uzunov podsetio je na Direktivu o emisiji velikih ložišta (Large Combustion Plant Directive) koja će stupiti na snagu 2017. godine. Uzunov je posavetovao da se na vreme počne sa razmatranjem iste jer smanjenje emisije sumpor-dioksida, natrijum-oksida i čađi iz velikih ložišta zahteva visok nivo investicija, a ugalj će ostati prioritetni izvor energije u Srbiji u narednim godinama.

JMP

foto: te-ko.rs

Raspisan tender za nabavku pametnih brojila

pametna brojila naslovi.net

U ponedeljak 15. decembra 2014. godine „Elektroprivreda Srbije“ objavila je tender za nabavku pametnih brojila.

Zainteresovani za učešće na ovom tenderu moraju da imaju prosečan godišnji promet u poslednjih pet godina od najmanje 75 miliona evra i da raspolažu sredstvima od bar 25 miliona evra. Osim toga, moraju da imaju realizovan bar jedan sličan projekat koji je u funkciji na evropskom tržištu sa minimum 100 hiljada brojila i sistem za upravljanje i skladištenje očitanih podataka sa najmanje 200 hiljada mesta isporuke i pružanja sličnih usluga u proteklih pet godina, navedeno je u tenderu. Ponuđači moraju da imaju i fabrike za proizvodnju pametnih brojila za očitavanje električne energije, kao i da godišnje proizvode bar 250 hiljada komada. Takođe je potrebno da imaju bar pet godina iskustva u ovakvoj proizvodnji, kao i da daju garanciju u iznosu od 1,8 miliona evra.

Tender će biti otvoren do 3. marta 2015. godine, a osim isporuke pametnih brojila obuhvataće i nabavku informatičke i merne infrastrukture, isporuku hardvera i softvera, uređaja za komunikacije, aplikacije, kao i pružanje usluga za integraciju sistema i obuku.

Najavljeno je da je „Elektroprivredi Srbije“ potrebno oko 250 hiljada pametnih brojila za domaćinstva i oko 7 hiljada za velike potrošače. Vrednost tendera iznosi 80 miliona evra, dok će implementacija ovog projekta trajati oko 7 godina i koštati oko 500 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Počela prodaja Toyotinog automobila na vodonik

toyota mirai  newsroom.toyota.co.jp

U ponedeljak 15. decembra 2014. godine u Japanu je počela prodaja ekološkog automobila na vodonik „Toyota sedan mirai“.

Cena ovog automobila u Japanu iznosi oko 60 hiljada dolara, a Vlada Japana svakom kupcu daje subvenciju u iznosu od 17 hiljada dolara. Automobil je izazvao veliko interesovanje, tako da je „Toyota“ odlučila da naredne godine poveća proizvodnju i umesto 700 automobila proizvede preko 2000 za domaće tržište. Kada je reč o stranom tržištu, Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje bi trebalo da postanu glavno tržište.

U planu je da se 2020. godine poveća proizvodnja automobila na vodonik na oko 50 hiljada godišnje, a očekuje se da će 2030. godine svaki deseti prodati automobil u Japanu ići na vodonik.

Međutim, jedan od problema kada je reč o ovakvim automobilima predstavlja nedostatak infrastrukture, odnosno nepostojanje stanica za punjenje ovakvih automobila. Trenutno u Japanu postoji samo oko 30 ovakvih stanica i to u velikim gradovima, ali se očekuje da će se sledeće godine njihov broj znatno uvećati.

Inače, „Toyota sedan mirai“ poseduje vodonične gorive ćelije koje ne emituju ugljen dioksid u atmosferu. Da bi se rezervoar dopunio, potrebno je samo tri minuta, a sa jednim punjenjem može se preći oko 650 kilometara.

Sandra Jovićević

foto:  newsroom.toyota.co.jp

Usvojen plan reorganizacije „Elektroprivrede Srbije“

aleksandar antic 2

Ministar rudarstva i energetike gospodin Aleksandar Antić izjavio je da je Vlada Republike Srbije usvojila plan reorganizacije JP „Elektroprivreda Srbije“ i najavio da će uskoro biti usvojen i plan reorganizacije JP „Srbijagas“. Prema njegovim rečima, ovaj plan reorganizacije će sledeće godine dati rezultate tako da će EPS efikasnije funkcionisati i ostvarivati bolje finansijske rezultate. On je istakao da Ministarstvo finansija, Ministarstvo privrede i Svetska banka zajednički rade na planovima finansijske održivosti EPS-a, kao i finansijske konsolidacije „Srbijagasa“. Takođe je dodao da „Srbijagas“ mora da poveća naplatu i efikasnost poslovanja kako bi svoje poslovanje učinila ekonomski održivim.

Gospodin Antić je rekao i da je budžetom Republike Srbije za 2015. godinu predviđeno da 7 milijardi dinara bude uloženo u formiranje obaveznih rezervi nafte i naftnih derivata, kao i da je 680 miliona dinara predviđeno za podršku projekta energetski zaštićenog kupca. Istakao je i da su stvoreni preduslovi za ulaganje oko 10 miliona evra u podzemnu eksploataciju uglja iz rudnika „Resavice“.

Resorni ministar se osvrnuo i na situaciju u energetskom sektoru nakon majskih poplava i ovom prilikom najavio da će proizvodnja uglja sa kopa „Tamnava-Zapadno polje“ početi do kraja ove nedelje, odnosno do 21. decembra 2014. godine. Prema njegovim rečima, planirana proizvodnja uglja sa ovog kopa iznosi oko 10 hiljada tona dnevno.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Sanacija deponije u Vinči koštaće oko 250 miliona evra

trivan_goran glassrbije.org

Krajem prošle nedelje sekretar za zaštitu životne sredine grada Beograda gospodin Goran Trivan izjavio je za agenciju „Beta“ da bi međunarodni tender za izbor strateškog partnera za sanaciju i modernizaciju deponije u Vinči trebalo da bude raspisan sredinom sledeće godine. Prema njegovim rečima, JKP „Gradska čistoća“ iz Beograda sa strateškim partnerom obrazovaće zajedničko preduzeće; partner će uložiti finansijska sredstva dok će srpska strana uložiti infrastrukturu, deponiju i otpad kao resurs. Istakao je da će vrednost ovog projekta iznositi između 230 i 250 miliona evra, dok će za njegovu realizaciju biti potrebno oko 7 godina.

Gospodin Trivan je podsetio i da je grad Beograd 2011. godine usvojio Plan upravljanja otpadom do 2020. godine kojim je predviđena sanacija deponije u Vinči. On je istakao da je sada oko 30 kompanija zainteresovano za ovaj projekat, ali da se očekuje veće interesovanje po raspisivanju tendera.

Realizacijom ovog projekta Beograd će dobiti postrojenje za mehaničko-biološki tretman otpada i proizvodnju električne i toplotne energije iz deponijskog gasa. Osim toga, biće uspostavljen sistem za prikupljanje i reciklažu otpada.

Sandra Jovićević

foto: glassrbije.org

Održan deveti skup veterana graditelja TENT-a

veterani tent.rs

U PD „TENT“ nedavno je održan deveti skup veterana graditelja termoelektrane „Nikola Tesla“. U okviru skupa obeleženo je i 45 godina dovoza uglja na deponiju TENT A.

Direktor železničkog transporta PD „TENT“ gospodin Nikola Tomić izjavio je da ovaj sistem danas ima više od 30 lokomotiva, oko 100 kilometara koloseka i više od 550 zaposlenih. Istakao je i da je ekonomski isplativ i kao primer naveo da je ovakav način prevoza uglja prošle godine koštao 0,75 evra za oko 30 kilometara.

Ovom prilikom uručeni su i simbolični pokloni veteranima gospodinu Radoslavu Mihailoviću i gospodinu Dragoslavu Tanasailoviću koji su izrazili zadovoljstvo zbog toga što je ovo privredno društvo postalo moćan i efikasan energetski sistem.

Skupu su prisustvovali i nekadašnji direktori i rukovodioci termoelektrane „Nikola Tesla“, doajeni „Elektroprivrede Srbije“, kao i aktuelni direktori i poslovodstvo ove termoelektrane.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

CEKOR podržava investiciona ulaganja Kine u srpsku energetiku

index

Centar za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) 15. decembra 2014. godine izdao je saopštenje u kome se navodi da podržava predstojeći Samit premijera Kine i evropskih zemalja.

U saopštenju je navedeno da je obaveza Srbije prema svojim građanima da strateški podržava investicije koje će dovesti do povećanja dugoročno održivih i profitabilnih radnih mesta, smanji resursnu zavisnost, odnosno poveća energetsku sigurnost i nezavisnost, smanji zavisnost o uvoznoj nafti, gasu i tehnologijama neophodnim za proizvodnju i potrošnju energije. Pri upotrebi modernih tehnologija smanjiće se emisije CO2 te drugih zagađujućih supstanci, što će zaštititi zdravlje stanovništva i životnu sredinu i omogućiti Srbiji da ispuni klimatske i ekološke ciljeve i obaveze Srbije prema EU i međunarodnim konvencijama.

Istaknuto je da Republika Srbija mora da smanji zavisnost od uvoznih tehnologija za proizvodnju prljave energije iz fosilnih goriva, kao i da bi to moglo da se postigne tako što će se do 2050. godine potpuno ukloniti emisija ugljen dioksida iz proizvodnje električne energije i usaglasiti standardi iz ove oblasti sa Evropskom unijom. Navedeno je i da će usaglašavanje postojećih termocentrala sa standardima EU Srbiju u kratkom roku koštati preko 700 miliona evra investicija i preko 70 miliona evra svake godine za održavanje tih postrojenja (za oko 15 godina dodatnog života termo centrala to je oko milijardu evra). Ipak, to će samo smanjiti emisije u vazduhu, a neće ukloniti ogromno rasipanje energije, tj. neće dovesti do energetske stabilnosti i sigurnosti.

Na kraju saopštenja podržan je interes Kine da ulaže u energetski sektor Republike Srbije, ali je rečeno i da je potrebno razmotriti širi kontekst investicionih ulaganja.

Sandra Jovićević

foto: cekor.org