Evropska unija je predložila nove nacionalne ciljeve za drastično smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine kako bi ispunila obećanje sa klimatskog samita u Parizu.
Najveći teret novih planova pada na Švedsku, Luksemburg, Finsku, Dansku, Nemačku, Britaniju, Francusku i Austriju, ocenjuje agencija Frans pres, dodajući da su ovi planovi deo nastojanja evropskog bloka da ispuni obećanje o smanjenju emisije štetnih gasova za 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990, prenosi agencija Frans pres.
Prema nacrtu predloga, Britanija, kao drugi najveći evropski emiter štetnih gasova posle Nemačke, trebalo bi da smanji zagađenje za 37 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2005. godine, što je znatno više od većine drugih članica Unije, javlja agencija Rojters.
Nemačka bi trebalo da smanji zagađenje za 38 odsto, a Francuska za 37 odsto.
Takođe su predloženi i stroži ciljevi za smanjenje gasova u Luksemburgu i Švedskoj.
Bugarska je jedina članica Unije od koje je zatraženo da ne menja ciljeve, navodi britanska agencija.
foto: energetika.ba
izvor: tanjug.rs














WWF, Svetska organizacija za prirodu zajedno sa Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i partnerima iz kompanije Coca-Cola obeležio je Dan еvropskog Amazona zajedničkim skokom u Dunav sa terase splava „Shake n’ Shake“, 14 jula. Nekoliko hiljada ljudi u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji, širom budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, simboličnim skokom u reke pokazalo je značaj inicijative za čiste reke i zdrave rečne ekosisteme.
WWF ujedno radi i na zaštiti i obnovi vlažnih staništa Dunava za dobrobit i prirode i ljudi. Revitalizacija lokaliteta Štrbac i Široki rit u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ pomaže očuvanju vrsta kroz obnavljanje staništa, obezbeđivanje prirodnog režima voda, kao i razvoja eko-turizma na ovom području. Uz podršku kompanije Coca-Cola u Gornjem Podunavlju u Srbiji, Kopačkom ritu u Hrvatskoj i u Mađarskoj revitalizovano je nekoliko stotina hektara prirodnih vlažnih staništa.
Delo „Ekotopija 2121″ prikazuje poznate gradove koji se nalaze u blizini, ali i one egzotične i daleke. Neki od gradova možda čak zvuče fiktivno: Eldorado, Timbuktu, Ksanadu i Šangri-La. Ipak, svi oni zaista postoje. Šarena priroda knjige može se najbolje dočarati kroz primer jednog grada iz „Ekotopije 2121″, koji predstavlja i mesto gde je „Utopija” 1516. godine rođena ‒ to je grad Luven (franc.) u Belgiji.










Hrvatski grad Omiš dobio je prvu pametnu klupu.