Home Blog Page 1405

Akcija „Sat za našu planetu“ sedmi put po redu u Srbiji

sat-za-nasu-planetu-2015 ico.rs

Direktor programa WWF u Republici Srbiji gospođa Duška Dimović izjavila je da je neophodno svakodnevno se brinuti o životnoj sredini, smanjiti ekološki otisak, emisiju štetnih gasova u atmosferu i iskorišćavati alternativne izvore energije. Ona je pozvala građane da se uključe u globalnu inicijativu „Sat za našu planetu“ i 28. marta 2015. godine ugase svetla na sat vremena.

Zamenik sekretara za zaštitu životne sredine grada Beograda gospođa Jasmina Madžgalj istakla je da je prošlogodišnja akcija „Sat za našu planetu“ bila najuspešnija do sada jer je obeležena u 160 zemalja i preko 7 hiljada gradova.

Podsetimo, ideja „Sat za našu planetu“ potekla je još 2004. godine, a prva ujedinjena svetska akcija pod ovim nazivom održana je 29. marta 2008. godine u trajanju od 20h do 21h i tada je učestvovalo 35 zemalja i preko 400 gradova sveta.

Cilj ove akcije je motivisanje građana da daju svoj doprinos očuvanju životne sredine i smanjenju potrošnje prirodnih resursa. Ova akcija je podstakla i razvijanje „Earth Hour“ bankovnih kredita koji podržavaju solarne instalacije za napajanje, kao i druge projekte obnovljivih izvora energije, obrazovne i ekološki odgovorne poslovne prakse.

U Republici Srbiji će ova akcija biti organizovana na Trgu Republike u Beogradu, Trgu slobode u Novom Sadu i u Nišu na Niškom keju. Akciju će na Trgu Republike u Beogradu pratiti i izložba „Isključi svetlo, osvetli problem“.

Partneri u okviru manifestacije „Sat za našu planetu“ su agencija Leo Burnett Beograd i Coca-Cola sistem Srbija, a podržali su je i Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, Gradska uprava Grada Beograda, Gradska uprava Grada Novog Sada, Stalna konferencija gradova i opština, RTS, Delhaize Srbija, kao i druge brojne organizacije civilnog društva, kompanije, škole i pojedinci.

Sandra Jovićević

foto: ico.rs

Godinu dana postojanja proizvoda „ZelEn“

zelen

„HEP-Opskrba“ (Hrvatska Elektroprivreda-Opskrba) na Zagreb Bussines Forumu koji je održan krajem prošle nedelje predstavila je svoj proizvod „ZelEn“ (Zelena Energija) i tako obeležila godinu dana njegovog postojanja.

Proizvod je namenjen kupcima čija je godišnja potrošnja veća od 1GWh, a energiju iz obnovljivih izvora su proizvele MHE koje su u vlasništvu „Hrvatske Elektroprivrede“.

Cena jednog MWh „zelene“ energije iznosi 0,20 evra, a razlika koja godišnje iznosi oko 200 evra u odnosu na cenu tradicionalno proizvedene električne energije će biti preusmerena u fond iz koga će se realizovati projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti.

Direktor kompanije „HEP-Opskrba“ gospođa Tina Jakaša izjavila je da je ovaj proizvod pogodan za kompanije, javne ustanove i jedinice lokalne samouprave koje korišćenjem obnovljivih izvora energije žele potvrditi društveno odgovorno ponašanje. Ona je istakla da žig „ZelEn“ pruža garanciju da je energija u potpunosti iz obnovljivih izvora.

HEP je jedina kompanija u Hrvatskoj koja ima međunarodno priznati nemački TRU sertifikat kojim se garantuje poreklo energije iz obnovljivih izvora, a svi kupci proizvoda „ZelEn“ imaju pravo da koriste ovaj zaštićeni pečat na svojim proizvodima.

Sandra Jovićević

foto: zelen.hep.hr

Počinje izrada studije za iskorišćenje biomase u Sremu

biomasa agropartner.rs

Regionalna razvojna agencija „Srem“ i Stalna konferencija gradova i opština dobili su sredstva za izradu studije „Mapiranje lokalnih, prostornih, infrastrukturnih, resursnih i logističkih preduslova za proizvodnju elektručne i/ili toplotne energije iz biomase u Sremskom okrugu“. Sredstva u iznosu od 55 hiljada evra obezbedila je Ambasada Finske.

Ambasador Finske u Srbiji njegova ekselencija gospodin Peka Orpana izjavio je da se čak 40 odsto toplotne energije u Finskoj proizvodi iz biomase. On je istakao da drvna biomasa predstavlja glavni resurs za grejanje u ovoj zemlji, kao i da je cena grejanja u Finskoj među najjeftinijima u Evropi.

Načelnik Opštinske uprave u Rumi gospodin Dušan Ljubišić istakao je da je opština Ruma veoma zainteresovana za realizaciju projekta grejanja na biomasu. On je dodao da u ovoj opštini postoji 48 hiljada hektara obradivog zemljišta što je veoma dobra baza za proizvodnju biomase.

U narednom periodu potrebno je sagledati potencijale biomase u svih 7 opština u Sremu, a zatim će biti raspisan javni poziv za dodelu sredstava koja će biti iskorišćena za realizaciju projekata na biomasu. Šest investitora dobiće sredstva u ukupnom iznosu od 1,6 miliona dolara.

Projekat proizvodnje energije iz biomase realizuje Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine. Vrednost projekta iznosi 3,1 milion dolara.

Sandra Jovićević

foto: agropartner.rs

Potrebno zatvoriti ilegalne otpade i ilegalna preduzeća iz ove oblasti kako bi se povećale šanse za pristupanje EU

Scholz recyclingportal.eu

Krajem prošle nedelje u Beogradu je održana konferencija „Cirkularna ekonomija i upravljanje otpadom“ na kojoj su učestvovali i predstavnici „Šolc holdinga“.

Predstavnik ove kompanije gospođa Beate Kummer izjavila je da u Republici Srbiji postoji oko 3 hiljade lokacija malih ilegalnih otpada u industriji reciklaže metala i oko 2 hiljade ilegalnih deponija otpada. Takođe je dodala i da ilegalna preduzeća koriste luke za izvoz reciklažnog materijala za skladištenje i tretman metalnog otpada.

Ona je ukazala da je veliki problem to što inspekcije ne kontrolišu sivo tržište već samo legalne operatere otpada, kao i to što zakoni iz ove oblasti koji su usklađeni sa evropskim zakonodavstvom nisu primenjeni. Prema njenim rečima, u narednim godinama potrebno je zatvoriti hiljade ilegalnih deponija kako bi se povećale šanse za pristupanje Evropskoj uniji.

Predstavnici „Šolc holdinga“ u okviru ove konferencije istakli su da je ova kompanija od 2001. godine do danas uložila preko 20 miliona evra u poboljšanje životne sredine u Republici Srbiji. Osim toga, predložili su i osnivanje posebnog ministarstva za oblast zaštite životne sredine ili veću podelu odgovornosti i radnim grupama u okviru Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i zatvaranje ilegalnih otpada i ilegalnih preduzeća u reciklažnoj industriji.

Sandra Jovićević

foto: recyclingportal.eu

Donet Pravilnik o polaganju stručnog ispita za obavljanje poslova u vezi proizvodnje, prenosa i distribucije električne energije

mre zelenasrbija.rs

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije izdalo je saopštenje da je usvojen novi Pravilnik o uslovima, programu i načinu polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova u objektima za proizvodnju, prenos i distribuciju električne energije.

Pravilnikom je propisano da se stručni ispit sastoji od opšteg i posebnog dela, kao i da se održava najmanje tri puta u toku godine ( u februaru, junu i novembru). Takođe je navedeno da komisiju obrazuje ministar nadležan za energetske poslove, kao i da predsednik komisije određuje mentora koji nadzire izradu stručnog rada iz odgovarajuće oblasti. Kandidat može polagati usmeni deo posebnog dela stručnog ispita i opšteg dela ispita samo ako je njegov rad mentor pozitivno ocenio. Za ocenjivanje uspeha kandidata propisane su ocene „položio je“ i „nije položio“.

Kako je istaknuto u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike, ovaj pravilnik donet je pre roka utvrđenog Zakonom o energetici.

Sandra Jovićević

foto: zelenasrbija.rs

Obeleženo 45 godina rada TE „Morava“

milan poetkovic tent.rs

U subotu 21. marta 2015. godine u Svilajncu je održana svečanost povodom 45 godina rada termoelektrane „Morava“.

Zamenik direktora PD TENT gospodin Milan Petković ovom prilikom je izjavio da će se 2015. godine početi sa kapitalnim remontom TE „Morava“ vrednim oko 20 miliona evra koji će produžiti vek termoelektrane za 10 godina. On je najavio i projekat izgradnje elektrofiltera u ovoj termoelektrani koji bi trebalo da smanji zagađenje životne sredine.

Direktor TE „Morava“ gospođa Marija Stevanović istakla je da ova termoelektrana mora nastaviti da radi sa uspehom i profitabilnošću.

Termoelektrana „Morava“ zvanično je puštena u rad 21. marta 1970. godine, a blok ove termoelektrane sinhronizovan je na elektromrežu 31. januara 1969. godine. Snaga TE „Morava“ iznosi 125MW, a do sada je proizvela preko 21 milion kWh električne energije.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

U toku izrada novog „Katastra MHE Republike Srbije“

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

Tehnički direktor Javnog vodoprivrednog preduzeća „Srbijavode“ gospodin Veljko Dimitrijević u intervjuu za dnevni list „Večernje novosti“ izjavio je da su predstavnici ovog preduzeća nakon višemesečnog kontrolisanja lokacija za izgradnju malih hidroelektrana utvrdili da je samo 10 odsto lokacija podobno za izgradnju MHE.

Prema njegovim rečima, Republika Srbija je proteklih godina pozvala investitore da ulažu u izgradnju 856 MHE prema „Katastru MHE“ iz 1987. godine. Međutim, nakon provere oko 600 lokacija, predstavnici JVP „Srbijavode“ utvrdili su da je samo oko 60 lokacija i dalje pogodno za izgradnju ovih objekata, naveo je gospodin Dimitrijević.

Predstavnik Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije gospođa Vera Ražnatović istakla je da je Nacionalnim akcionim planom Republike Srbije predviđeno da do 2020. godine budu izgrađene MHE ukupne snage 188MW. Ona je dodala i da je pokrenut projekat izrade novog katastra MHE, ali da on još uvek nije završen iako su sredstva dobijena još 2013. godine putem IPA fonda.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Nagrada za ekološki automobil godine

Dachia Logan MCV 1.5 dCi. bristolstreet.co.ukU Beogradu će 25. marta 2015. godine u Svečanoj sali Beogradskog sajma biti uručena nagrada za najbolji ekološki automobil godine.

Za ekološki automobil godine pristiglo je 18 prijava, a žiri koji čine predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Privredne komore Srbije, Centra za motorna vozila, Victoria Consultinga i Metro marketa 16. marta 2015. godine održao je završni sastanak povodom izbora ekološkog automobila. Na sastanku su analizirane sve performanse prijavljenih modela koji se prvi put pojavljuju na tržištu Republike Srbije.

Ekološki automobil godine proglasiće predsednik stručnog žirija gospodin Dušan Stokić, a nagradu će uručiti njegova ekselencija ambasador Japana u Srbiji gospodin Masafumi Kuroki.

Nagradu za ekološki automobil godine 2014. godine dobila je Dachia Logan MCV 1.5 dCi.

Sandra Jovićević

foto: bristolstreet.co.uk

Predstavljeni projekti PD TENT iz oblasti ekologije na sajmu ECO EXPO

ecoexpo tent.rs

U četvrtak 19. marta 2015. godine otvoren je peti međunarodni sajam energetike i ekologije ECO EXPO 2015.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković prilikom otvaranja sajma izjavila je da zelena ekonomija podrazumeva velika ulaganja od strane države, a s obzirom na to da Republika Srbija nema dovoljno sredstava, razvoj ove oblasti bi mogao da se podstakne uključivanjem javnog, privatnog i civilnog sektora. Ona je istakla i da bi se samo izgradnjom postrojenja za proizvodnju energije iz biomase uštedelo oko 2,5 miliona tona nafte.

Zamenik direktora PD TENT gospodin Milan Petković u okviru ovog sajma istakao je da ovo privredno društvo već peti put učestvuje na sajmu energetike i ekologije ECO EXPO. On je podsetio i da je PD TENT već dva puta bilo dobitnik priznanja „Zeleni oskar“ koje se dodeljuje za doprinos i unapređenje životnoj sredini u okviru ove manifestacije.

Gospodin Petković je izjavio i da je ovo preduzeće veoma posveđeno unapređenju zaštite životne sredine. On je podsetio i da je u okviru revitalizacije bloka TENT A3 rekonstruisano elektrofiltersko postrojenje čime je smanjena emisija praškastih materija ispod 50 miligrama po metru kubnom, kao i da je izvršena rekonstrukcija postrojenja za sagorevanje u cilju smanjenja emisije azotnih oksida na nivo ispod 200 miligrama po metru kubnom.

Sandra Jovićević

foto: tent.rs

PD „TE-KO Kostolac“ predstavilo svoje ekološke projekte na sajmu ECO EXPO

Eco Expo 2015 te-ko.rs

Na sajmu ekologije ECO EXPO koji je održan od 19. do 20. marta 2015. godine u Beogradu PD „TE-KO Kostolac“ predstavilo je svoje ekološke projekte.

Vršilac dužnosti direktora ovog privrednog društva gospodin Goran Horvat istakao je da su rukovodioci PD „TE-KO Kostolac“ svesni da proizvodni kapaciteti ovog privrednog društva zagađuju životnu sredinu, ali da kao odgovorno preduzeće čine sve što je potrebno kako bi se zagađenje smanjilo. Prema njegovim rečima, prošle godine je revitalizovan blok B1 čime je emisija azotnih oksida smanjena ispod 200 miligrama po kubnom metru, a u toku je i realizacija novog postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TE „Kostolac B“. Kako je gospodin Horvat istakao, ovo postrojenje bi moglo da počne sa radom već 2016. godine.

Načelnik Braničevskog okruga gospodin Aleksandar Đokić prilikom posete štandu kostolačkog preduzeća izjavio je da je PD „TE-KO Kostolac“ izuzetno odgovorna kompanija koja radi na tome da stanovništvu koje živi u području ugroženom od uticaja termokapaciteta život učini što lakšim i kvalitetnijim.

Sandra Jovićević

foto: te-ko.rs

Predstavljeni potencijali opštine Bogatić iz oblasti OIE

bogatic geotermalni izvor eko.minpolj.gov.rs

Proteklog vikenda u Bogatiću održan je sastanak između državnog sekretara ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođe Stane Božović i predstavnika opštine Bogatić u vezi potencijala iz obnovljivih izvora energije ove opštine.

Gospođa Stana Božović je ovom prilikom istakla da opština Bogatić raspolaže velikim potencijalima iz oblasti obnovljivih izvora energije, kao i da će resorno ministarstvo pomoći razvoju pomenute oblasti u ovoj opštini.

Na sastanku je bilo reči o projektima iskorišćenja geotermalnih izvora čija je realizacija u toku, ali i o razvoju novih projekata koji će tek biti predstavljeni Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine. Takođe, razgovaralo se i o projektima iz oblasti životne sredine koji mogu predstavljati novu razvojnu šansu ove opštine.

Podsetimo, u januaru prošle godine počeli su radovi na geotermalnoj bušotini Bair koja je otkrivena još osamdesetih godina prošlog veka. Sredstva za ovaj projekat u iznosu od 2,6 miliona evra obezbeđena su iz IPA fonda, pretpristupnog fonda Evropske unije.

Inače, istraživanja geotermalne vode u Mačvi započeta su 1981. godine, kada je slučajno otkriven geotermalni izvor u Dublju. Nakon toga, Rudarsko-geološki fakultet-Institut za hidrogeologiju Beograd, Geotermalni institut Grocka i Kantonalna opservatorija u Nojšatelu u Švajcarskoj utvrdili su da Mačva ima potencijal u geotermalnim vodama koji dostiže tri biliona kilovata električne energije. Kasnijim istraživanjima utvrđeno je da se ova geotermalna voda može flaširati, a bilo je i planova da se grade spa centri i banje na ovim lokalitetima u Mačvi.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Softver „Katastar napuštenih kopova na teritoriji AP Vojvodina“ izrađen pre roka

psemr

U Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine održana je prezentacija softvera „Katastar napuštenih kopova na teritoriji AP Vojvodine“ 19. marta 2015. godine.

Pokrajinski sekretar za energetiku i mineralne sirovine gospodin Nenad Stanković istakao je da su za izradu ovog projekta korišćene najsavremenije metode i zahvalio se Rudarsko-geološkom fakultetu iz Beograda na kvalitetno izrađenom softveru.

Prodekan za finansije Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu gospodin Radule Tošović izjavio je da je softver izrađen tako da se može nadograditi, odnosno mogu biti prikazani i podaci iz oblasti zaštite životne sredine, hidrologije, urbanizma itd.

Predstavnik Rudarsko-geološkog fakulteta iz Beograda gospođa Ranka Stanković u okviru prezentacije softvera „Katastar napuštenih kopova na teritoriji AP Vojvodina“ istakla je da je sa realizacijom ovog softvera započeto u oktobru prošle godine. Ona je ukazala na to da je izrada katastra neophodna zbog izrade novog Zakona o rudarskim i geološkim istraživanjima, ali i zbog toga što je predviđeno da se do 2020. godine izvrši rekultivacija svih rudnika u zaštićenim područjima. Prema njenim rečima, utvrđeno je 997 degradiranih površina, a izrađena je i interaktivna mapa koja će biti dostupna na internetu.

Podsetimo, ugovor za izradu „Katastra napuštenih kopova na teritoriji AP Vojvodina“ potpisan je početkom oktobra 2014. godine između tadašnjeg pokrajinskog sekretara za energetiku i mineralne sirovine gospođe Nataše Pavićević Bajić i dekana Rudarsko-geološkog fakulteta u Beogradu. Rok za njegovu izradu bio je 1. april 2015. godine, a vrednost projekta je 8 miliona dinara.

Sandra Jovićević

foto: psemr.vojvodina.gov.rs

Oblast zaštite životne sredine najvažnija oblast u pristupanju Evropskoj uniji

eco-expo pkzs.rs

U četvrtak 19. marta 2015. godine u okviru sajma ECO EXPO 2015 otvorena je Međunarodna konferencija „Cirkularna ekonomija i upravljanje otpadom“.

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković istakla je da sistem cirkularne ekonomije predstavlja efikasno upravljanje resursima. Ona je ukazala i na značaj reciklaže i pravilnog upravljanja otpadom, kao i neophodnost promene nacionalnog sistema finansiranja oblasti zaštite životne sredine. Prema njenim rečima, potrebno je podsticati sistem javno-privatnih partnerstava jer država nije u mogućnosti da izdvoji velike sume novca za oblast zaštite životne sredine.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović istakla je da je Evropska komisija produžila rok Republici Srbiji za dostavljanje planova iz oblasti zaštite životne sredine za dva meseca, tako da je rok umesto 12. april 2015. godine sada 12. jun 2015. godine.

Gospođa Božović je izjavila da je u pomenutim planovima oblast zaštite životne sredine podeljena na 10 oblasti, kao i da je u svim segmentima navedeno gde se nalazi Srbija u odnosu na zemlje Evropske unije. Takođe je istaknuto šta bi trebalo da bude urađeno kako bi se zakoni iz ove oblasti prilagodili evropskom zakonodavstvu. Prema njenim rečima, u oblasti zaštite životne sredine postoje segmenti u kojima je Republika Srbija skoro dostigla evropske standarde.

Ambasador Nemačke u Beogradu njegova ekselencija gospodin Hajnc Vilhelm istakao je da oblast zaštite životne sredine zahteva najveća ulaganja, kao i da bi neispunjavanje obaveza iz ove oblasti moglo doprineti sprečavanju pristupanja Evropskoj uniji.

Inače, Međunarodna konferencija „Cirkularna ekonomija i upravljanje otpadom“ završava se 20. marta, a njeni organizatori su Privredna komora Zelena Srbija i GIZ projekat „Upravljanje otpadom i otpadnim vodama u opštinama – IMPACT“.

Sandra Jovićević

foto: pkzs.rs

ABB realizuje projekat „NordLink“

abb logo iet.jrc.ec.europa.eu

Kompanija ABB pobedila je na tenderu za izgradnju HVDC konvertorskih stanica i kablovskog sistema koji bi trebalo da omogući prvu interkonekciju između nemačkih i norveških mreža. Projekat „NordLink“ vredan je oko 900 miliona dolara, a sprovode ga kompanije „Stattnet“ i „TenneT“ i Nemačka razvojna banka (KfW). U planu je da bude realizovan do 2020. godine.

Predviđeno je da ova interkonekcija bude duga 623 kilometra, što će je učiniti najdužom HVDC mrežom u Evropi. Prenosiće višak električne energije proizvedene iz hidroelektrana u Norveškoj nemačkim domaćinstvima i višak električne energije proizvedene iz sistema koji koriste solarnu energiju i energiju vetra iz Nemačke u Norvešku. Mreža će raditi rekordnim kapacitetom od 1400MW.

Kompanija ABB će dizajnirati, raditi inženjering i snabdevati dve podstanice snage 525kV koristeći VSC tehnologiju HVDC Light. Osim toga, ova kompanija će dizajnirati, izraditi i instalirati MI kablovski sistem snage 525kV u nemačkom sektoru koji će biti dug 210 kilometara.

Kako je istaknutio, jedna stanica koju će dizajnirati kompanija ABB biće instalirana u Tonstadu u Južnoj Norveškoj, a druga u Vilsteru u Severnoj Nemačkoj.

Inače, kompanija ABB prva je uvela HVDC tehnologiju pre oko 60 godina, a do sada je izvela oko 100 ovakvih projekata.

Sandra Jovićević

foto: iet.jrc.ec.europa.eu

Projekat MHE „Kušići“ na javnom uvidu do 24. marta 2015. godine

Foto-ilustracija: energetskiportal.rs

problemi-i-prepreke-izgradnja-male-hidroelektrane

Urbanistički projekat za izgradnju MHE „Kušići“ u Ivanjici nedavno je izložen na javni uvid u opštini Ivanjica, a svi zainteresovani ga mogu pogledati do 24. marta 2015. godine.

Kompanija „Brzak“ dobila je koncesiju za izgradnju ove MHE na prvom Javnom pozivu za dodelu lokacija za izgradnju MHE koji je Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine raspisalo početkom 2013. godine.

Direktor ove kompanije gospodin Nedeljko Simončević u intervjuu za eKapiju istakao je da je prikupljanje potrebnih dozvola za ovaj projekat koštalo između 30 i 40 hiljada evra, dok je u planu da se u izgradnju ove MHE uloži oko 600 hiljada evra. On je naveo i da ako Urbanistički projekat prođe javni uvid u opštini, biće urađen glavni projekat što se očekuje u septembru 2015. godine.

Inače, prema Katastru MHE u Srbiji, ova hidroelektrana bi trebao da ima snagu od 200kW, dok bi godišnja proizvodnja električne energije iznosila oko 884 hiljade kWh.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Održan sastanak između predstavnika kompanije „Tisen Krup“, RB „Kolubara“ i EPS-a

sastanak rbkolubara.rs

U četvrtak 19. marta 2015. godine u Direkciji Rudarskog basena „Kolubara“ u Lazarevcu sastali su se predstavnici nemačke kompanije „Tisen Krup“ sa predstavnicima RB „Kolubara“ i JP „Elektroprivreda Srbije“.

Cilj ovog sastanka bio je unapređenje partnerske saradnje između nemačkog proizvođača rudarske opreme „Tisen Krup“ i RB „Kolubara“, navedeno je iz RB „Kolubara“.

U okviru sastanka bilo je reči o bageru 740L, o realizaciji montaže rotornog bagera kapaciteta 6600 koji će raditi u okviru sistema za proizvodnju otkrivke na „Polju C“. Navedeno je da je izrada i montaža ovog rotornog bagera deo projekta „Zaštita i unapređenje životne sredine u kolubarskom ugljenom basenu”. Bilo je reči i o unapređenju i povećanju obima saradnje u vezi proizvodnje rezervnih delova za rudarsku opremu.

Inače, projekat „Zaštita i unapređenje životne sredine u kolubarskom ugljenom basenu” započet je 2012. godine, a podrazumneva izgradnju postrojenja za homogenizaciju uglja, nabavku rudarske opreme za „Polje C“ i „Tamnava-Zapadno polje“. Vrednost projekta iznosi 182 miliona evra, a finansira se kreditima Nemačke razvojne banke (KfW), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ali i sopstvenim sredstvima.

Sandra Jovićević

foto: rbkolubara.rs