Home Blog Page 1363

Akcija „Vašu ambalažu u reciklažu“ u „Tempu“

upravljanje otpadom

Kompanija „Sekopak“ i „Tempo“ organizuju akciju „Vašu ambalažu u reciklažu“ u hipermarketu „Tempo“.

Akcija će trajati tri poslednja vikenda u avgustu, a svi građani koji žele da učestvuju u akciji mogu da preuzmu od promoterki posebne kese za recikliranje ambalažnog otpada 15. i 16. avgusta. Građani će u kese različitih boja odlagati karton, plastiku, aluminijum, staklo, tetra pak ambalažu, a zatim će tako odvojen otpad biti odlagan na reciklažnim ostrvima.

Cilj akcije je promovisanje značaja reciklaže i podizanje svesti o recikliranju.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Australija smanjuje emisiju ugljen dioksida za samo 26 odsto do 2030. godine

Foto ilustracija: Pixabay

co2 energetika.ba

Premijer Australije gospodin Toni Abot saopštio je 11. avgusta 2015. godine na konferenciji za novinare u Kanberi da Australija ima u planu da do 2030. godine smanji emisiju ugljen dioksida između 26 i 28 odsto u odnosu na nivo iz 2005. godine.

On je dodao da je ovaj cilj negde na sredini u odnosu na ciljeve drugih zemalja, kao i da je odgovoran sa stanovišta prirode i životne sredine. Gospodin Abot je na konferenciji saopštio i da neće prisustvovati samitu o klimatskim promenama koji će se održati krajem godine u Parizu.

Aktivisti za zaštitu životne sredine u Australiji smatraju da je cilj koji je postavila Australija veoma nizak za razvijenu zemlju koja je jedan od najvećih emitera gasova sa efektom staklene bašte po stanovniku.

Sandra Jovićević

foto: energetika.ba

Proizvedeno preko 50 hiljada tona uglja na „Polju D“

Foto: eps.rs

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštilo je da je 11. avgusta 2015. godine zabeležena rekordna dnevna proizvodnja uglja na površinskom kopu „Polje D“ od 50874 tona.

Saopšteno je da je tokom jula 2015. godine sa ovog polja iskopavano između 30 i 35 hiljada tona lignita, dok je početkom avgusta ove godine proizvodnja povećana na 40 hiljada tona. Proizvodnja je povećana zbog toga što je podignut kvalitet sastava traka na sistemima što je smanjilo zastoje i povećalo efikasnost sistema.

Kako je istaknuto, slična proizvodnja uglja na nekom ugljenokopu od oko 50 hiljada tona poslednji put je zabeležena pre 6 godina, odnosno 30. maja 2009. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Lampa na slanu vodu za Filipine

Salt-Sustainable-Alternative-Lighting-Lamp-Lipa-Aisa-Mijena-Outdoors

Odeljenje za inženjering Univerziteta De La Salle realizuje The Sustainable Alternative Lighting Project (SALt) čiji je cilj da siromašni građani Filipina dobiju održivo ekološko rešenje za osvetljenje.

U okviru projekta razvijena je lampa koja kao gorivo koristi vodu u kojoj su rastopljene dve kašičice soli, odnosno morsku vodu. Lampa može raditi čak 8 sati uz pomoć samo jedne čaše ovakve vode. Osim osvetljenja prostorija, ima mogućnost i da puni baterije mobilnih uređaja. Elektrode lampe mogu trajati i do godinu dana, u zavisnosti od korišćenja, a lampa emituje veoma male količine ugljen dioksida.

Ova lampa predstavlja održivo i efikasno rešenje za siromašne stanovnike Filipina koji nemaju električnu energiju.

Sandra Jovićević

foto: inhabitat.com

Antić u poseti Ibarskim rudnicima

Aleksandar-Antic-ministar

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić 12. avgusta 2015. godine posetio je Ibarske rudnike.

Prilikom posete, gospodin Antić je izjavio da je kompanija „Balkan gold“ iz Kanade pronašla bogato polje bornih minerala blizu Ušća kod Kraljeva. Kako je istakao, ovo je do velike važnosti za taj kraj jer bi na eksploataciji ovog minerala i ako bi se otvorila fabrika borne kiseline došlo do zapošljavanja između 500 i 1000 radnika. Dodao je da je reč o 7,5 miliona tona minerala, a vrednost nalazišta procenjena na oko pola milijarde evra.

Gospodin Antić je dodao i da se ne razmišlja o vraćanju rudnika sa podzemnom eksploatacijom uglja „Resavica“ u sastav JP „Elektroprivrede Srbije“, već je u planu pronalaženje strateških partnera. Prema njegovim rečima, ne očekuje se da neko kupi rudnik za podzemnu eksploataciju uglja sa svih devet rudnika, ali postoji mogućnost pronalaženja strateškog partnera koji će investirati u otvaranje novih rudnika.

Takođe je dodao da se ne očekuje novo povećanje cene električne energije do kraja ove godine, a podsetio je i da je Vlada Republike Srbije učinila sve da umanji poslednje povećanje cene električne energije na 12 odsto.

Sandra Jovićević

foto: mre.gov.rs

Ekološki materijal od voća

rotterdam-fruit-leather-1

Nekoliko studenata sa Akademije Willem de Kooning iz Roterdama u Holandiji proizvelo je materijal sličan koži od voća. Studenti su se na ovaj potez odlučili kako bi podigli svest o nepotrebnom bacanju hrane, što je jedan od najvećih problema u južnom delu Holandije.

Tehnika koju koriste u pripremi sirovina slična je tehnici koju primenjuju kuvari prilikom obrade voća za pravljenje slatkiša. Materijal je vrlo sličan koži, a njegova struktura se razlikuje u zavisnosti od toga koje voće se koristi za izradu. Do sada je izrađen prototip ručne torbe od manga, torbe za kupovinu od nektarina, kao i abažur od breskve. U toku je razvijanje novih kombinacija voća i povrća koje će biti još izdržljivije.

Neke od velikih svetskih kompanija zainteresovale su se za tekstilne proizvode od voća, pre svega nemačke kompanije koje proizvode automobile BMW i Porsche, a njihov plan je da svoje presvlake zamene ekološkim presvlakama od voća koje su ekološke i društveno prihvatljive.

Sandra Jovićević

foto: ecouterre.com

Puštena u rad druga mala gasna elektrana u Sirakovu

nis

„Naftna industrija Srbije“ saopštila je 12. avgusta 2015. godine da je puštena u rad mala gasna elektrana za proizvodnju toplotne i električne energije na naftno-gasnom polju u Sirakovu kod Velikog Gradišta.

Elektrana ima snagu od 2MW, a njena vrednost iznosi oko 2 miliona evra. Realizovana je u okviru programa za razvoj male kogeneracije, a druga je elektrana ove vrste na naftno-gasnom polju u Sirakovu.

Zamenik direktora Bloka Energetika u NIS-u gospodin Igor Korać izjavio je da su male elektrane veoma značajne zbog toga što proizvode električnu i toplotnu energiju iz gasa koji se do sada nije iskorišćavao jer poseduje veliki procenat azota i ugljen dioksida. Istakao je i da proces pretvaranja ovog gasa u energiju ima i ekološku dimenziju jer smanjuje emisiju gasova staklene bašte.

NIS trenutno ima 13 kogeneracionih malih elektrana na svojim naftnim poljima ukupne snage 11,6MW električne energije i 2MW toplotne energije. Njihova vrednost iznosi preko 15 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: nis.eu

Moguće spaljivanje otpada u TE „Pljevlja 2“

te_pljevlja epcg.co.me

Vlada Crne Gore razmišlja o mogućnosti korišćenja gorionika drugog bloka TE „Pljevlja“ za spaljivanje otpada.

Iz Vlade su saopštili da je pre ovakvog poduhvata potrebno izraditi detaljnu Studiju mogućnosti i izvodljivosti koja mora obuhvatiti i planove izgradnje investitora drugog bloka TE „Pljevlja“. Osim toga, potrebno je sprovesti i sveobuhvatnu studiju procene uticaja na životnu sredinu, ali i definisati mere zaštite.

Predsednik ED Breznica gospodin Milorad Mitrović izjavio je da Vlada Crne Gore ne sme ni razmišljati o spaljivanju otpada u jednom od najzagađenijih gradova u Evropi. On je dodao da bi spaljivanje otpada u TE „Pljevlja 2“ značajno doprinelo pogoršanju kvaliteta vazduha u Pljevljima jer se tokom spaljivanja ispuštaju velike količine opasnih materija.

Podsetimo, krajem marta 2015. godine završen je rok za dostavu ponuda za izgradnju TE „Pljavlja 2“. Ponude su dostavile kompanije „Škoda Prag“ iz Češke i CMEC iz Kine. Kompanija „Škoda Prag“ navela je da će izgraditi drugi blok TE „Pljevlja“ snage 254MW sa električnom efikasnošću od 39,5 odsto po ceni od 338,5 miliona evra, tako da je odlučeno da se posao poveri upravo ovoj kompaniji.

Sandra Jovićević

foto: epcg.co.me

Stabilno snabdevanje električnom energijom

eps

JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštilo je 12. avgusta 2015. godine da je snabdevanje električnom energijom građana i privrede stabilno.

U saopštenju je navedeno da je povećana potrošnja električne energije zbog visokih temperatura i povećanog korišćenja električne energije. Istaknuto je da je prosečna dnevna potrošnja električne energije poslednjih dana oko 81 milion kWh, odnosno 7,5 odsto više u odnosu na prosečnu potrošnju tokom avgusta.

Navedeno je i da postrojenja EPS-a rade u složenim uslovima zbog rizika od pregrevanja opreme, kao i da je broj kvarova zanemarljiv.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Radovi iz oblasti EE u Studenstkom centru u Novom Sadu

energetska efikasnost

Studentski centar Novi Sad saopštio je da će u avgustu i septembru 2015. godine u studentskim domovima u Novom Sadu biti realizovan projekat adaptacije sistema električnog osvetljenja, sistema evidencije i kontrole pristupa i sistema kontrole potrošnje električne energije.

Kako je navedeno, radovi će obuhvatati uvođenje energetski efikasnog osvetljenja, odnosno zamenu običnih LED sijalicama, kao i poboljšanje uslova stanovanja u svih osam novosadskih studentskih domova.

Radove će izvoditi grupa ponuđača INTERFAST i W.D. CONCORD WEST iz Beograda, a njihova vrednost iznosi skoro 95 miliona dinara. Radovi bi trebalo da budu završeni najkasnije u roku od 45 dana od uvođenja u posao.

Sandra Jovićević

foto: energetska-efikasnost.me

Puštena u rad solarna elektrana u Goraždu

solarna energija

U Goraždu u Bosni i Hercegovini nedavno je puštena u rad solarna elektrana snage 150kW.

Izgradnja elektrane započeta je 2013. godine, a investitor je gospodin Azem Bujak koji je u njenu izgradnju uložio više od 250 hiljada evra. Električna energija koju proizvodi ova solarna elektrana predaje se „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“, a dovoljna je da se snabdeva oko 75 domaćinstava. Povratak investicije očekuje se za sedam godina.

Gospodin Bujak je istakao da ima u planu izgradnju još jedne solarne elektrane snage 800kW.

Sandra Jovićević

foto: energetskiportal.rs

Tri konzorcijuma zainteresovana za izgradnju hidroelektrane „Tarnita-Lapuštešti“ u Rumuniji

hidro energija

Rumunska kompanija „Hidro Tarnita“ saopštila je da se tri kineska konzorcijuma „China Gejuba Group“, „China Huagen Engineering“ i „Huaneng River Hydropower“ nadmeću za izgradnju hidroelektrane „Tarnita-Lapuštešti“.

Hidroelektrana „Tarnita-Lapuštešti“ predstavlja projekat od nacionalnog značaja. Hidroelektrana će biti izgrađena na reci Samoš u Rumuniji, a njena instalisana snaga bi trebalo da bude 1000MW. Vrednost ove green-field investicije procenjena je na milijardu evra.

Očekuje se da će za njenu izgradnju biti potrebno između 5 i 7 godina.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net

Objavljeni nacrti uredbi koje se odnose na zaštitu vazduha i ozonskog omotača

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije objavilo je Nacrt Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje, Nacrt Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja i Nacrt Uredbe o merenju emisija zagađujućih materija iz stacionarnih izvora zagađivanja. Nacrti su objavljeni u cilju obaveštavanja zainteresovane javnosti i prikupljanja eventualnih komentara.

Nacrtom Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje propisuju se granične vrednosti emisije zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje, način i rokovi za dostavljanje podataka i postupak određivanja ukupne godišnje emisije iz postrojenja za sagorevanje.

Kada je reč o Nacrtu Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja, njome se propisuju granične vrednosti emisije zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja osim postrojenja za sagorevanje, bilans emisije, način dostavljanja podataka o emisijama za potrebe informacionog sistema i rokovi dostavljanja podataka. Odredbe ove uredbe ne primenjuju se na procese termičkog tretmana otpada i na aktivnosti i instalacije koje koriste isparljiva organska jedinjenja.

Nacrtom Uredbe o merenju emisija zagađujućih materija iz stacionarnih izvora zagađivanja propisuje se način, postupak, učestalost i metodologija merenja emisije zagađujućih materija iz stacionarnih izvora zagađivanja, zatim kriterijumi za uspostavljanje mernih mesta za merenje emisije, postupak vrednovanja rezultata merenja emisije i usklađenost sa propisanim normativima, kao i sadržaj izveštaja o izvršenim merenjima emisije.

Svi zainteresovani mogu dostaviti primedbe i sugestije do 31. avgusta 2015. godine.

Nacrt Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz postrojenja za sagorevanje možete pogledati na sledećem linku.

Nacrt Uredbe o graničnim vrednostima emisija zagađujućih materija u vazduh iz stacionarnih izvora zagađivanja možete pogledati na sledećem linku.

Nacrt Uredbe o merenju emisija zagađujućih materija iz stacionarnih izvora zagađivanja možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Implementacija održivih projekata kroz Zeleni program u Vojvodini

Logo ARR

Agencija za regionalni razvoj AP Vojvodine relizuje Zeleni program koji ima za cilj da promoviše i implementira projekte pozitivne prakse iz oblasti održivog razvoja na teritoriji AP Vojvodine, kao i otvaranje novih zelenih radnih mesta. Osim toga, Zeleni program se bavi i Poglavljem 27, kao i apliciranjem za sredstva iz EU fondova.

Do sada su kroz Zeleni program realizovana dva projekta – Zelena agenda i Neškodljivo uklanjanje sporednih proizvoda životinjskog porekla. Projekat Zelena agenda odnosi se na nepostojanje strateškog dokumenta za zaštitu životne sredine na lokalnom nivou i nepostojanje ili manjak kapaciteta za njegovo donošenje. Kada je reč o drugom projektu, on odgovara na problem nepostojanja dovoljnog broja objekata za neškodljivo prikupljanje i uklanjanje sporednih proizvoda životinjskog porekla u Vojvodini.

ilustracija

Projekte je realizovao Ekološki centar „Stanište“ iz Vršca, a u planu je realizacija drugih projekata koji se odnose na rešavanje konkretnih životnih problema u poljoprivredi i zaštiti životne sredine, a radi unapređenja poslovnog okruženja kroz davanje podrške jedinicama lokalne zajednice radi prevazilaženja finansijskih, stručnih i tehničkih kapaciteta.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: vojvodina-rra.rs

U Šapcu postavljeno 15 reciklažnih ostrva

Foto-ilustracija: Pixabay

U Šapcu je krajem jula 2015. godine postavljeno 15 reciklažnih ostrva za reciklažu tekstila.

Foto-ilustracija: Pixabay

Cilj je da se u okviru projekta „Doniraj, recikliraj, ne bacaj“ podstaknu građani da recikliraju svoju staru odeću i obuću kako bi se sprečio nestanak velikih reciklabilnih sirovina, kao i da se smanji pritisak na deponije.  U Zapadnoj Evropi se reciklira čak 99 odsto tekstilnog otpada, dok u Srbiji 5,4 odsto otpada na deponijama čini tekstilni otpad.

Projekat „Doniraj, recikliraj, ne bacaj“ su realizovali „Zeleni razvojni centar“ iz Sremske Mitrovice, Udruženje građana EKOS Šabac, JKP „Stari grad“ i grad Šabac.

Sandra Jovićević

Japan pokreće stare nuklearne elektrane

sendai japan nbcNakon najava vlade premijera Šinzo Abea i predsednika nuklearnog regulatornog tela Šuniki Tanake danas je pušten u rad reaktor broj 1 nuklearne elektrane Sendai. Reaktor star 31 godinu, nakon katastrofe u Fukušimi koja se dogodila 2011. godine, prvi put je pokrenut 2013. godine, ali je do ponovnog isključenja došlo iste godine. Operater Kjušu elektrik pauer zadužen za upravljenje elektranom izjavio je da redovna proizvodnja neće početi pre početka septembra.

Pokretanjem reaktora, Japan posle dve godine ponovo počinje da koristi nuklearnu energiju.

Iako je javnost u Japanu nezadovoljna ovom odlukom planira se puštanje u rad još 24 reaktora za koja se čekaju odobrenja.

nuklearne elektrane

Energetski portal

foto: nbcnews.com; telegraf.rs