Home Blog Page 1327

Ekološki sertifikat „Zeleni ključ“ za beogradski „IN Hotel“

the-green-key-denstoredanske.dk_

Krajem decembra 2015. godine „IN Hotel“ koji se nalazi na Novom Beogradu dobio je ekološki sertifikat „Zeleni ključ“ (Green Key).

Sertifikat je dodelila organizacija Ambasadori održivog razvoja i životne sredine koja sprovodi program „Zeleni ključ“. Ovom prilikom je istaknuto da je „IN Hotel“ proces sertifikacije započeo sredinom 2015. godine, pri čemu su kriterijumi uspešno ispunjeni.

„IN Hotel“ stekao je pravo na dobijanje ekološkog sertifikata odgovornim ponašanjem prema životnoj sredini, odnosno uvođenjem LED rasvete koja štedi energiju, zatim uvođenjem sistema koji štedi vodu, korišćenjem organske hrane. Hotel takođe vodi računa i o reciklaži, separaciji otpada, ali i o podizanju ekološke svesti kada je reč o upotrebi hemije za čišćenje.

Program „Zeleni ključ“ edukuje i povećava svest vlasnika, osoblja i klijenata objekta o zaštiti životne sredine i održivom razvoju. Osim toga, ima za cilj smanjenje uticaja smeštajnog kapaciteta na okolinu, kao i ostvarivanje ekonomske dobiti kroz smanjenje potrošnje. Takođe promoviše objekat i popularizuje ekološke markice.

Program je nastao u Danskoj 1994. godine, a predstavlja dobrovoljnu eko oznaku za turističke objekte. Fondacija za obrazovanje iz oblasti životne sredine (Foundation for Environmental Education ) usvojila je program „Zeleni ključ“ 2002. godine, a od tada je ovaj program sproveden u preko 40 zemalja sveta. U Republici Srbiji se program „Zeleni ključ“ sprovodi od 2014. godine.

Sandra Jovićević

foto: denstoredanske.dk

Ekološke umetničke radionice u KC „Čukarica“ početkom februara

eko radionice beograd.rsOd 1. do 3. februara 2016. godine u Kulturnom centru „Čukarica“ biće održane ekološke umetničke radionice za mlade „Art eko“.

Cilj radionica je edukacija mladih o ekološkim problemima, kao i njihovo upoznavanje sa načinima očuvanja životne sredine. Radionice su namenjene mladima uzrasta od 10 do 18 godina, a vodiće ih akademska slikarka Irina Černjavski Šantić, akademski vajar Miodrag Ivanović i student kostimografije Sandra Šivert.

Radionice slikarstva, vajarstva i reciklaže u modi organizuju se pod pokroviteljstvom Sekretarijata za sport i omladinu grada Beograda, a broj polaznika je ograničen.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Nemačka zainteresovana za ulaganje u oblast EE i OIE u BiH

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U ponedeljak 25. januara 2016. godine održan je sastanak između predstavnika Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Ambasade Nemačke u Bosni i Hercegovine.

Ambasador Nemačke u Bosni i Hercegovini njegova ekselencija gospodin Kristijan Helbah izjavio je da je Nemačka zainteresovana za ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i kogeneraciju. On je dodao da postoji mogućnost saradnje sa Nemačkom bankom za obnovu i razvoj (KfW) čiji fond iznosi 300 miliona evra, a istakao je i da će zatražiti povećani angažman Energetske zajednice kada je reč o usklađivanju zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa direktivama Evropske unije.

Federalni minister energije, rudarstva i industrije gospodin Nermin Džindić dodao je da je na sastanku bilo reči i o radu Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, kao i o modalitetima saradnje Bosne i Hercegovine i Nemačke u oblasti nadležnosti resornog ministarstva. Istakao je i da je zakonska regulativa u oblasti energetike jedan od preduslova za ulaganje u ovu oblast, kao i da je neophodna implementacija Trećeg energetskog paketa.

Sandra Jovićević

Kineske kompanije zainteresovane za izgradnju postrojenja za preradu otpadnih voda u Beogradu

kina prijem beograd.rs

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali sastao se u ponedeljak 25. januara 2016. godine u Starom dvoru sa ambasadorom NR Kine u Srbiji njegovom ekselencijom gospodinom Li Mančangom i predstavnicima kineskih kompanija „China Machinery Engineering Corporation“ (CMEC) i „China-Africa Investment and Development Co. Ltd.“ (CAIDC), navedeno je u saopštenju grada Beograda.

Kako je istaknuto u saopštenju, ovom prilikom je razgovarano o mogućnostima ulaganja kompanija CMEC i CAIDC u infrastrukturne projekte koji će se realizovati na nivou grada Beograda, a pre svega u projekat izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda.

Rečeno je da će u narednom periodu predstavnici grada Beograda razmotriti modele ulaganja sa predstavnicima kineskih kompanija, kao i mogućnosti povoljnijeg finansiranja projekata.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

ABB započinje jubilarnu godinu promovisanjem ABB Allegra voza

ABB branded Allegra Train for Rhätische Bahn RhB heading from Landquart to Davos and Filisur
ABB branded Allegra Train for Rhätische Bahn RhB heading from Landquart to Davos and Filisur
ABB -ov brendirani Alegra voz na Ratiše liniji kreće se iz Landkuarta ka Davosu i Filisuru

Pre 125 godina, Čarls Braun (Charles Brown) i Valter Boveri (Walter Boveri) osnovali su kompaniju BBC u Badenu, u Švajcarskoj. Kompanija se razvila u ABB koji je danas prisutan na globalnoj sceni i posluje u preko sto zemalja. Ove godine, ABB slavi 125. godišnjicu u Švajcarskoj. Kako bi započeo obeležavanje jubilarne godine, Rhaetian Railways’ Allegra voz prikazaće kroz podatke i rafikone istorijske prekretnice koju je donelo prisustvo ABB kompanije u Švajcarskoj i širom sveta. Enterijer i eksterijer ove železničke kompozicije redizajnirani su u skladu sa godišnjicom ABB brenda. Tokom Svetskog ekonomskog foruma 2016 (WEF), voz je saobraćao između Landkvarta i Davosa, a potom će biti u upotrebi i na drugim rutama Rhaetian Railways-a. Zajedničkim brendiranjem, ABB i Rhaetian Railways ističu svoju blisku saradnju koja traje gotovo čitav vek. Rhaetian Railways proslavila je svoju 125. godišnjicu 2014. godine, a njene linije Albula i Bernina, UNESKO je dodao na listu Svetske baštine 2008. godine, kao inženjersko remek-delo železničkog saobraćaja. Dodatni događaji i proslave godišnjice ABB kompanije prikazaće čvstu vezu koju ABB godinama gradi sa Švajcarskom.

Između ostalog, ABB će početkom juna biti istaknuti gost na otvaranju novog tunela Gotard Bejs (Gotthard Base Tunnel), najdužeg železničkog tunela na svetu. Novi tunel je opremljen širokom lepezom ABB-ovih tehničkih rešenja koji omogućavaju napajanje infrastrukture i ventilacionog sistema tunela električnom energijom. Čarls Braun i Valter Boveri osnovali su kompaniju BBC u švajcarskom gradu Badenu 1891. godine. Začetnici elektroinženjerstva smatrali su da je električna energija na čelnoj poziciji tehnologije novog doba. Prethodnici ABB-a uspešno su sproveli ovu viziju u delo i to neverovatnom brzinom – takođe, i u početnoj fazi razvoja železničkog sektora. Kompanija BBC je 1913. godine obezbedila prve lokomotive za liniju Abula. Ova kompanija bila je i deo pokretačke sile pri elektrifikaciji švajcarske železničke mreže, i učestvovala je takođe i u procesu elektrifikacije Gotard linije u periodu 1921-1924. godine.

Kompanija BBC se spojila sa švedskom kompanijom ASEA 1988. godine, i time je formirana kompanija ABB. U portfoliju ove grupe za elektroenergetiku i automatizaciju, elektro-sistemi za vozove kao i za železničku infrastrukturu i dalje predstavljaju srž ove kompanije. Stoga, Allegra vozovi opremljeni su energetski efikasnim pogonskim sistemom ABB-a koji generiše električnu energiju dok se vozovi spuštaju na delovima pruge koji vode nizbrdo, a tako generisana električna energija koristi se za vozove koji se penju uz planinu. Ovi setovi sastoje se od kompaktnih pretvarača napona i transformatora koji su namenski dizajnirani da odole surovim uslovima planinskog kantona Graubinden. Kompoziciju Allegra izgradio je Stadler Rail. Od početka saradnje između kompanija ABB i Stadler Rail 2002. godine, Stadler Rail je naručila od ABB-a pogonsko-vučnu opremu za više od 1500 regionalnih vozova i više od 300 lakih šinskih vozila. ABB snabdeva železnički sektor inovativnim i energetsko efikasnim tehnologijama koje se prvenstveno proizvode u Švajcarskoj.

Energetski pretvarači za železnicu su razvijeni i proizvedeni u gradu Turgi u kantonu Argau, a pogonsko-vučni transformatori u Ženevi. Štaviše, ABB proizvodi i servisira sve komponente i podsisteme koji su u upotrebi kako na regionalnim tako i na dugolinijskim železničkim mrežama, kao i na rutama na kojima se razvijaju velike brzine. ABB ima ogromnu instalacionu bazu širom sveta i nudi usluge tokom radnog veka svojih proizvoda, uključujući održavanje, nadgradnju i remont.

ABB (www.abb.com) je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatizacije koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima iz javnog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta u unapređenju njihove produktivnosti uz smanjenje štetnog uticaja na životnu sredinu. ABB Grupa posluje u oko 100 zemalja i zapošljava oko 140.000 ljudi.

Izvor: www.abb.rs

Ekološki časovi u osnovnim školama u Podgorici povodom obeležavanja Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine

zastita zivotne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore saopštila je da će povodom Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine predstavnici ove agencije 26. i 27. januara 2016. godine održati ekološke časove u četiri osnovne škole u Podgorici.

U utorak 26. januara 2016. godine ekološki časovi biće održani u osnovnim školama „Vladimir Nazor“, „Gornja Zeta“ i „Mahmut Lekić“, dok će se ekološki čas u OŠ „Marko Miljanov“ održati u sredu 27. januara 2016. godine.

U saopštenju Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore istaknuto je da je cilj obrazovanja o zaštiti životne sredine da u ljudima probudi svest o ekološkim problemima, na lokalnom i globalnom nivou.

Sandra Jovićević

foto: portalanalitika.me

Ekološka akcija reciklaže limenki u crnogorskim osnovnim školama

limenke ozon.org.me

Ekološki pokret „Ozon“ iz Nikšića i RECAN Fondacija za reciklažu limenki za piće obezbedili su svim osnovnim školama u Podgorici, Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju kutije za selektivno sakupljanje limenki. Akcija se održava kao deo međunarodne kampanje „Svaka limenka se računa“.

Direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ gospodin Aleksandar Perović izjavio je da obrazovanje o zaštiti životne sredine mora biti deo svih nivoa obrazovanja. Kako je podsetio, ovaj pokret je organizovao seminare iz oblasti zaštite životne sredine za 45 nastavnika i članova menadžmenta, postavljanje 7 zelenih ostrva u osnovnim školama, a sada učestvuje i u projektu reciklaži limenki.

Kutije za selektivno sakupljanje limenki obezbeđene su povodom Svetskog dana obrazovanja o zaštiti životne sredine koji se obeležava svakog 26. januara. Najavljeno je da će se organizovati i takmičenje za osnovne škole u sakupljanju limenki, a najbolji će dobiti pametne table i prenosive mini labaratorije za ekološka testiranja.

Sandra Jovićević

foto: ozon.org.me

Počinje realizacija IMPACT projekta upravljanja otpadom i otpadnim vodama u opštinama

otpad novosti.rs

U utorak 26. januara 2016. godine u 12 časova u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine biće potpisan sporazum o saradnji na realizaciji projekta „Upravljanje otpadom i otpadnim vodama u opštinama – IMPACT“.

Kako je navedeno u saopštenju Vlade Republike Srbije, sporazum će potpisati ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Snežana Bogosavljević Bošković, direktor Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ) za Srbiju gospodin Sigmund Miler i vođa IMPACT projekta gospodin Klaus Šmit.

Cilj projekta je poboljšanje uslova za sprovođenje cirkularne ekonomije kroz pretvaranje otpada u resurse za ponovnu upotrebu na nacionalnom i opštinskom nivou, a čime se podstiču inovacije u reciklaži, ograničava odlaganje otpada, smanjuju gubici resursa i podstiču promene ponašanja potrošača.

Projekat „Upravljanje otpadom i otpadnim vodama u opštinama – IMPACT“ nastavak je projekta iz 2012. godine, a biće realizovan u naredne tri godine. Njegova vrednost iznosiće oko tri miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Usvojene odluke o izmenama i dopunama metodologije u oblasti nafte, naftnih derivata i prirodnog gasa

aers

Agencija za energetiku Republike Srbije saopštila je da je Savet Agencije za energetiku održao sednicu 14. januara 2016. godine.

Kako je navedeno u saopštenju, u okviru sednice usvojene su odluke o izmenama i dopunama metodologije za određivanje cene pristupa sistemu za transport nafte naftovodima i derivata nafte produktovodima, kao i metodologije za određivanje cene pristupa skladištu prirodnog gasa.

Istaknuto je da je usvajanjem ovih odluka izvršeno usklađivanje pomenutih metodologija sa novim Zakonom o energetici, a objavljene su u „Službenom glasniku Republike Srbije“ broj 4/16.

Sandra Jovićević

foto: aers.rs

Javna rasprava o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu postrojenja za tretman otpadne livačke šljuke i mulja

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta „MG Serbian“ iz Baljevca podneo Zahtev za saglasnost na Studiju o proceni uticaja zatečenog stanja na životnu sredinu postrojenja za tretman otpadne livačke šljuke i mulja nastalog taloženjem otpadne vode iz procesa pranja livačkih lonaca i sistema za prečišćavanje otpadnih gasova-skrubera na teritoriji opštine Raška.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, na internet sajtu resornog ministarstva, kao i u prostorijama opštinske uprave Raška u roku od 20 dana od objavljivanja obaveštenja.

Javna rasprava i prezentacija predmetne studije održaće se u prostorijama opštinske uprave Raška 25. februara 2016. godine sa početkom u 12 časova.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

Početkom februara prva aukcija na hrvatskoj berzi električne energije

elektricna energija mondo.rs

Hrvatska berza električne energije CROPEX i evropska berza električne energije „Nord Pool” saopštili su da će 10. februara 2016. godine biti održana prva aukcija na dan unapred tržištu električne energije.

Kako je istaknuto, ugovori o saradnji i implementaciji tehničkih rešenja u svrhu uspostavljanja dan unapred tržišta električne energije potpisani su između CROPEX-a i „Nord Pool-a“ u drugom i trećem kvartalu 2015. godine, a što je omogućilo da CROPEX dan unapred tržište električne energije bude deo Evropskog multiregionalnog povezanog tržišta električne energije.

Nakon uspostavljanja dan unapred tržišta električne energije u planu je intenziviranje bilateralne saradnje sa slovenačkim partnerom u cilju realizacije procesa povezivanja hrvatskog dan unapred tržišta električne energije na Evropsko multiregionalno povezano tržište električne energije. Osim toga, u planu je da CROPEX u saradnji sa evropskom berzom električne energije „Nord Pool“ pokrene hrvatsko unutardnevno tržište električne energije.

Sandra Jovićević

foto: mondo.rs

Nastavak radova na izgradnji Kolektora 2 u Subotici

fekalni kolektor novkol.co.rs

U ponedeljak 25. januara 2016. godine počeli su radovi na nastavku izgradnje Kolektora 2 Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici.

Podsetimo, radovi na izgradnji Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici započeli su u aprilu 2015. godine, a ugovor za realizaciju projekta potpisan je krajem septembra 2014. godine. Ugovorom je predviđeno da radovi na izgradnji Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda u Subotici budu završeni za 23 meseca. Vrednost ovog projekta iznosi nešto više od 5,1 miliona evra, a realizovaće se u tri faze. Izgradnja ova dva kolektora i centralnog vodovoda deo je „Projekta unapređenja vodnih sistema grada Subotice“ koji se finansira uz pomoć Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Prva etapa radova obuhvata izgradnju Kolektora 2, Kolektora 7 i Centralnog magistralnog vodovoda; druga izgradnju vodovoda u Lošinjskoj ulici i povezanog kraka, a treća izgradnju fabrike vode „Vodozahvat 2“. Krajem 2017. godine trebalo da budu završeni svi projekti koji se tiču magistralnog vodovoda u Subotici, a ukupna vrednost radova iznosi 25 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: novkol.co.rs

Pokrenut projekat Zaštićena područja za prirodu i ljude

taraSvetski fond za prirodu (WWF) saopštio je danas da je pokrenuo projekаt „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, tokom kojeg će sledeće četiri godine u regionu Dinarskog luka raditi na unapredjenju zaštite prirode. Kako se navodi, projekat će doprineti uključivanju lokalnih zajednica u upravljanje zaštićenim područjima, kao i boljoj saradnji izmedju zaštićenih područja u regionu u okviru mreže zaštićenih područja Dinarida „Parkovi Dinarida“ osnovane 2014, koja ima 54 člana.

Dodaje se da će posebna pažnja biti posvećena proceni dobrobiti od zaštićenih područja, uvodjenju principa održivog turizma u zaštićena područja, razmeni iskustava i obrazovanju. U saopštenju se naglašava da će u okviru projekta u Srbiji biti uključeno pet zaštićenih područja: nacionalni parkovi Fruška gora, Djerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala.

„U Srbiji će se poboljšati komunikacija sa lokalnom zajednicom kroz uspostavljanje saveta korisnika, a nacionalni parkovi Fruška gora, Djerdap i Tara, Specijalni rezervat prirode Gornje Podunavlje i predeo izuzetnih odlika Avala postaće edukativni centri za škole i sve posetioce“, precizira se. Projekat „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ finansira Švedska medjunarodna razvojna agencija Sida.

Izvor: www.beta.rs

Deset najvećih firmi EPS-u duguje 10,6 milijardi dinara

Foto: eps.rs

epsElektroprivredi Srbije (EPS) za neplaćenu struju deset najvećih preduzeća koja su u vlasništvu države i lokalnih samouprava duguju 10,6 milijardi dinara, objavio je Danas. Taj list piše da najveći dug ima Železara Smederevo koja EPS-u treba da plati oko 2,9 milijarde, zatim Železnice Srbije koje duguju 2,6 milijardi i Grupa Rudnici bakra Bor čiji je dug 1,2 milijarde dinara.

Na spisku najvećih dužnika je Grupa Topionica i rafinacija Bor sa dugom od 925,6 miliona dinara, kao i nekoliko preduzeća sa liste 17 strateških firmi u restrukturiranju, poput Petrohemije i Resavice, koja su od poverilaca zaštićena do kraja maja.Po pisanju Danasa, Gradska uprava Beograda duguje EPS-u 427,9 miliona dinara, Energetika iz Kragujevca 713 miliona, a Vodovod i kanalizacija iz Kragujevca 321,4 miliona dinara. Profesor Ekonomskog fakulteta Ljubodrag Savić je ocenio da je očigledno da svi potrošači u EPS-u nemaju isti status.

„Vlada Srbije ne omogućava tom preduzeću da po tržišnim pravilima namiri dugova od neurednih platiša kada je reč o privredi, a sa druge strane se insistira na ‘nultnoj toleranciji’ koja se sprovodi samo prema domaćinstvimna. Na taj način vlast šalje lošu poruku gradjanima da može da radi šta hoće“, rekao je Savić za Danas.

Izvor: www.beta.rs

Pušten u rad dalekovod Štip-Vranje

dalekovod

Krajem prošle nedelje Makedonija i Srbija povezale su se 400kV dalekovodom od Štipa do Vranja, preneli su mediji.

Direktor MEPSO gospodin Siniša Spasov izjavio je da će puštanjem u rad dalekovoda biti poboljšana mogućnost razmene električne energije između Srbije i Makedonije, kao i efikasnost operativnog planiranja za stručnjake. On je istakao i da se ovim dalekovodom prenosna mreža direktno povezuje na sistem Bugarske i Srbije, a indirektno i sa sistemom Grčke.

Izvršni direktor JP „Elektromreža Srbije“ gospodin Branko Šumonja dodao je da je Republika Srbija uložila oko 50 miliona evra u izgradnju dalekovoda između Štipa i Vranja, od čega je deo bio izdvojen iz sopstvenih sredstava, dok su ostatak činile donacije.

Dalekovod između Štipa i Vranja dug je oko 70 kilometara, a doprineće povećanju sigurnosti elektroenergetske mreže i mogućnostima prenosa električne energije u regionu.

Makedonija je u izgradnju dalekovoda uložila oko 11 miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: vaseljenska.com

Kragujevac finansira projekte EE i ZŽS sa 90 miliona dinara

zzs

Član Gradskog veća za zaštitu životne sredine, ravnomerni i održivi razvoj grada Kragujevca gospodin Vladimir Maksimović izjavio je za RTK da će u 2016. godini za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost biti izdvojeno oko 90 miliona dinara.

Kako je istakao, prioritet u 2016. godini je izgradnja Reciklažnog centra, čišćenje divljih deponija i opremanje JKP „Čistoća“. Dodao je da će se u naredna dva meseca započeti i sa realizacijom projekta zamene ulične rasvete LED sijalicama, a očekuje se da će se kroz ovaj projekat smanjiti potrošnja energije i ostvariti značajne uštede.

Gospodin Maksimović je dodao i da je iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) planirana kupovina 15 kamiona, 2000 kontejnera i 8000 kanti za odlaganje smeća.

Sandra Jovićević

foto: naslovi.net