Home Blog Page 1285

Opatija dobila ELEN stanicu za punjenje električnih vozila

elen-2

U četvrtak 7. aprila 2016. godine u Opatiji u Hrvatskoj puštena je u rad stanica za punjenje električnih vozila ELEN.

Stanica za punjenje električnih automobila postavljena je Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu „Hrvatske Elektroprivrede“ za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih vozila, a prema kojem je grad Opatija uredio parkirna mesta i dao pravo službenosti, dok je HEP nabavio i ugradio stanicu za punjenje električnih vozila uz tehničku podršku „Elektroprimorja“.

Na ovoj stanici moguće je istovremeno puniti dva vozila, a tip punjenja je AC mod3 tipe 2. Vreme punjenja iznosi između jednog i četiri sata, u zavisnosti od stanja baterije vozila. Moguće je dopuniti automobile samo uz RFID karrtice, a punjenje se za sada ne naplaćuje.

Vrednost stanice za punjenje električnih vozila iznosi oko 70 hiljada kuna.

 

Sandra Jovićević

 

foto: elen.hep.hr

 

izvor: energetika-net.com

Otvorena fabrika peleta u Pljevljima

ivanovic-vektra_005 cdm.me

U Pljevljima u Crnoj Gori 6. aprila 2016. godine otvoren je pogon za proizvodnju peleta u kompaniji „Vetra Jakić“.

Vlasnik kompanije „Vetra Jakić“ gospodin Dragan Brković izjavio je da je zadovoljan realizacijom projekta koji je četiri godine bio u stagnaciji zbog finansija. On je istakao da će se uskoro početi sa proizvodnjom peleta, odnosno da se u narednom periodu očekuje dolazak nemačkih eksperata koji bi trebalo da obuče 25 radnika. Nakon toga fabrika će poslovati sa 50 odsto kapaciteta, a od septembra 2016. godine kapacitet će biti podignut na 100 odsto, odnosno 65 hiljada tona peleta na godišnjem nivou. Kako je istakao, od septembra će biti tretirano i celulozno drvo.

Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore gospodin Petar Ivanović izjavio je da je otvaranje pogona veoma bitno zbog novih radnih mesta, ali i povećanja izvoza i uvoza, a izrazio je i svoje zadovoljstvo završetkom ovog projekta. On je dodao da je partner na projektu bio Abu Dabi fond za razvoj, sa kojim su do sada zaključeni ugovori ukupne vrednosti 16,5 miliona evra.

Ambasador Ujedinjenih Arapskih Emirata u Crnoj Gori njena ekselencija gospođa Hafis Al Ulam istakla je da se u ovoj fabrici proizvodi pelet po evropskim standardima.

Sandra Jovićević

foto: cdm.me

Rekonstruisana trafostanica „Kruševac 2“

Foto: eps.rs

eps

JP „Elektroprivreda Srbije“ saopštila je da je završena revitalizacija trafostanice „Kruševac 2“.

Vršilac dužnosti direktira JP „Elektroprivreda Srbije“ gospodin Milorad Grčić izjavio je da će EPS nastaviti ulaganja u modernizaciju distributivne mreže i svih drugih delova sistema, od rudarskih do termo i hidro postrojenja. On je dodao da je u rekonstrukciju trafostanice u Kruševcu uloženo oko 72 miliona dinara, a da će revitalizacija doprineti unapređenju energetske efikasnosti i podizanju kvaliteta distributivnih usluga.

Gradonačelnik Kruševca gospodin Dragi Nestorović istakao je da je investiranje u infratsrukturu preduslov daljeg razvoja grada.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Otvorena izložba „Priroda Srbije“

s3

U ponedeljak 4. aprila 2016. godine u galeriji „Progres“ u Beogradu otvorena je izložba „Priroda Srbije“.

Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije gospodin Aleksandar Dragišić izjavio je da je izložba organizovana kako bi se proširilo znanje o prirodi, jer što više znamo o prirodi više ćemo je čuvati i ceniti.

U okviru izložbe predstavljene su fotografije koje su pristigle na stalni foto konkurs „Priroda Srbije“, a koji ima za cilj promociju i zaštitu prirodnih dobara. Tokom 2015. godine na konkurs je pristiglo više hiljada fotografija koje prikazuju raznovrsnost biljnog i životinjskog sveta i detalje iz prirode, a predstavljene su 83 najbolje fotografije, dok su autori 11 fotografija nagrađeni od strane Zavoda za zaštitu prirode i Foto saveza Srbije.

Izložbu je organizovao Zavod za zaštitu prirode, a svi zainteresovani moći će da je pogledaju do 10. aprila 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: zzps.rs

Uskoro se očekuje otvaranje Poglavlja 27

Ministar_Snezana-Bogosavljevic-300x200

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković izjavila je da se uskoro očekuje otvaranje Poglavlja 27 koje se odnosi na zaštitu životne sredine.

Gospođa Bogosavljević Bošković je u izjavi za novinare istakla je da će Srbija u toku pregovaračkog procesa dobiti dodatni period za usaglašavanje sa evropskim zakonodavstvom. Kako je navela, za oblast zaštite životne sredine u pretpristupnom periodu biće potrebno dosta finansijskih sredstava, a najzahtevnija rešenja odnosiće se na oblast otpadnih voda, zaštite voda i prečišćavanja voda.

Dodala je da se očekuje da će za pomenuta pitanja biti dobijen i najduži period za usklađivanje sa propisima Evropske unije.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Održana konferencija posvećena energetskoj budućnosti Balkana

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U četvrtak 7. aprila 2016. godine u Beogradu održana je konferencija „Energetska budućnost Balkana“.

Ministar rudarstva i energetike Republike Srbije gospodin Aleksandar Antić izjavio je da se Republika Srbija kreće u dobrom smeru kada je reč o postizanju energetske stabilnosti. On je istakao da Vlada Republike Srbije čini sve što je u njenoj moći kako bi pronačla odgovore na pitanja snabdevenosti, a u cilju obezbeđivanja stabilnosti energetskog sistema. Dodao je da je potrebno raditi i na postizanju energetske stabilnosti, a za šta je potrebna dobra saradnja država u regionu.

Gospodin Antić je istakao i da Srbija proizvodi oko 20 odsto gasa i nafte za svoje potrebe, dok ostatak stiže iz pravca Mađarske. Dodao je da se trenutno radi na gasnoj interkonekciji sa Bugarskom, a koji bi trebalo da se završi do 2018. godine. Podsetio je i da je Srbija pre nekoliko godina propustila šansu da postane deo gasnih koridora TAP i TANAP.

Kada je reč o javnim preduzećima, gospodin Antić je naveo da su trenutno u solidnom stanju, a da su u prošloj godini energetske kompanije EPS, EMS, NIS i JP „Srbijagas“ poslovale pozitivno. Istakao je da je Srbija deo svih važnijih energetskih projekata u regionu, a da će elektroenergetski sistem u narednim godinama biti stabilan.

Naveo je da je u narednom periodu potrebno rešiti pitanja koja se odnose na obnovljive izvore energije i prateće uredbe, a koje bi trebalo da obezbede razvoj velikih projekata iz ove oblasti i vetroparkova snage do 100MW. Dodao je da Srbija ima dobru Strategiju razvoja energetike i dobre savremene zakone, tako da dugoročno može biti stabilna i bezbedna.

On je istakao i da Srbija ima jasno definisane kapacitete, potrebe i projekcije za period od 2025. do 2030. godine kada je reč o elektroenergetici. Rekao je da se očekuje da će potrošnja energije rasti, a potrebno je uskladiti naše termokapacitete sa direktivma i elementima zaštite životne sredine, dok će od 2023. godine morati da se radi na zamenskim kapacitetma. On je podsetio da je počela izgradnja projekta „Kostolac B3“, dok će do 2025. godine biti izgrađen još jedan termokapacitet, a istakao je da je u poslednje dve godine izgrađeno 57 malih hidroelektrana, 97 solarnih elektrana, vetropark i pet biogasnih elektrana.

Gospodin Antić je dodao i da je Srbija prošle godine postala članica mehanizma CLSF koji ima za cilj da obezbedi dugoročno korišćenje fosilnih goriva u skladu sa standardima zaštite životne sredine.

Konferenciju „Energetska budućnost Balkana“ organizovao je Balkan Magazin.

Sandra Jovićević

foto: tanjug.rs

Šesto godišnje globalno takmičenje za studente „Go Green in the City“

finalists-ggitc2015Schneider Electric poziva sve zaintresovane studente da učestvuju na šestom svetskom godišnjem takmičenju u izradi poslovnih ekoloških planova – Go Green in the City. Cilj takmičenja je izrada inovativnih rešenja za upravljanje energijom u pametnim gradovima kao i podizanje svesti o pametnom upravljanju energijom i edukacija mlađe populacije.

Rok za prijavu traje do polovine aprila a u tom periodu studenti iz celoga sveta – koji studiraju ekonomiju, elektrotehniku i poslovnu administraciju, mogu da prijave svoj rad odnosno ideju. Propozicije takmičenja nalažu da se studenti prijavljuju u parovima, a poželjno je da ekipa bude mešovita (muško – ženska). Prijava podrazumeva slanje studije slučaja kojom studentski parovi trebaju da ilustruju ideju o boljim načinima upravljanja energijom u gradovima. Prijave – poslovni planovi – moraju se odnositi na jednu od pet predloženih tema takmičenja.

Studentski timovi koji uđu u polufinale, imaće priliku da rade na svom projektu puna dva meseca sa mentorima iz Schneider Electric-a. U tom periodu, potrebno je da pripreme sinopsis kao i video-prezentaciju svoje poslovne ideje. Dvanaest najboljih studentskih timova biće predstavljeno 15. Jula, a i oni će od 19. do 22. septembra učestvovati u velikom finalnom takmičenju u Parizu. Pobednički tim dobija VIP putovanje oko sveta a biće u prilici i da poseti poslovnice Schneider Electric-a. Takođe, pobedničkom timu biće ponuđeno i zaposlenje u Schneider Electric-u, u zemlji iz koje je pobednički tim.

Tokom proteklih pet godina, upravljanje energijom u pametnim gradovima tema je kojoj studenti iz celoga sveta pridaju sve više pažnju. Prošle godine, više od 12.800 studenata, iz 168 zemalja prijavilo se za takmičenje. Takođe, prošle godine na ovo takmičenje prijavilo se i 22 studenta iz Srbije. Tokom 2015. godine na takmičenju su se najviše iskazali studenti iz Indije, Indonezije i Južne Koreje, sa najvećim brojem prijavljenih studentskih parova. Tim sa Tehnološkog instituta u Kharagpuru, u Indiji, odneo je pobedu 2015. godine sa idejom za aplikaciju koja povećava efikasnost upravljanja energijom. Više informacija o takmičenju možete pogledati na sledećem linku:

http://www.gogreeninthecity.com

Vesna Vukajlović

Beograd dobio nove kontejnere za odlaganje otpada

1750856_Vracar2_v

Predstavnici grada Beograda obišli su u četvrtak 7. aprila 2016. godine novu lokaciju na Vračaru gde su postavljene nove vrste kontejnera za odlaganje starog tekstila i podzemni kontejneri sa senzorima ispunjenosti.

Zamenik gradonačelnika Beograda gospodin Andreja Mladenović izjavio je da su kontejneri za staru odecu novost na beogradskim ulicama, kao i da će na Vračaru ukupno biti postavljeno i obnovljeno oko 500 kontejnera. Naveo je i da nova vrsta podzemnih kontejnera sa senzorima koji meri popunjenost donosi uštedu transportnih troškova JKP „Gradska čistoća“, ali i da su otvori širi i dozvoljavaju ubacivanje kesa veće zapremine.

Direktor JKP „Gradska čistoća“ gospodin Miroslav Bogdanović istakao je da će novi sistem za odlaganje smeća u podzemnim kontejnerima omogućiti digitalizaciju postupka kojim će putem interneta moći da se proveri stepen popunjenosti svakog kontejnera, a tako će se smanjiti transportni troškovi. Dodao je das u novi kontejneri za tekstil nešto što već postoji u razvijenim zemljama, kao i da je to još jedan put u podizanju svesti o važnosti reciklaže.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

U toku radovi na povećanju kvaliteta vode u Beogradu

1750810_Vesic_reni_bunar_S

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić obišao je danas 7. aprila 2016. godine reni-bunar na Čukarici čija je rekonstrukcija u toku.

Gospodin Vesić je ovom prilikom izjavio da je bunar star 37 godina, kao i da je uz pomoć osam drenova prikupljao 145 litara vode u sekundi. Kako je naveo, vremenom su četiri drena ostala bez funkcije, tako da će sada biti ubačeno 6 novih drenova. On je istakao da je rekonstrukcija već započeta, a da će radovi vredni oko 102 miliona dinara biti završeni u septembru 2016. godine. Izjavio je i da je rekonstrukcija reni-bunara u Beogradu od velikog značaja za vodosnabdevanje.

On je podsetio da je cilj gradske vlasti da proširi kanalizacionu i vodovodnu mrežu u narednom periodu. Dodao je da je projekat vodovoda Makiš-Mladenovac od velikog značaja za vodosnabdevanje, a d aće u okviru njega između 40 i 50 hiljada ljudi dobiti pijaću vodu, dok će do 2021. godine ceo južni deo grada biti priključen na gradski vodovod.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs

Prvi vetropark u BiH je već trebalo da bude gotov: Početak radova kasni, uskoro drugi pokušaj

5d0cab72-810f-4798-bcf7-9a83e9842c29Potencijal razvijanja sistema stvaranja čiste energije odavno je prepoznat u Bosni i Hercegovini, a krajem sledeće godine, ukoliko sve bude teklo prema planu, BiH će dobiti prvi pravi vetropark. Ili bi bar tako trebalo da bude. Vlada Republike Srpske, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, u svojstvu koncendenta i koncesionar „Eol Prvi“ d.o.o. Nevesinje, 2012. godine su zaključili Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje parka vjetrenjača na lokaciji Trusina kod Nevesinja. Prema Studiji ekonomske opravdanosti koju je izdradila firma „Eol Prvi“ vrednost investicije, odnosno udela ove firme, iznosi 102.980 KM. S obzirom da je to izrazito mali iznos za toliko veliki projekat, kompanija je za partnera uzela britansku firmu Kermas koja će zapravo uložiti najveći iznos – 150.000.000 KM.

To je detalj koji je Ministarstvo zaboravilo da spomene s obzirom da tamo smatraju kako za implementaciju projekta prvenstvenu odgovornost ima kompanija „Eol Prvi“ koja bi trebalo da obezbedi  „finansijska sredstva, reši imovinske odnose, izradi projektnu dokumentaciju, izabere opremu i izvođače radova“. Ipak, većinu sredstava obezbediće upravo kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva, oko 87 posto, dok će učešće u izgradnji imati i sama općiopština na Nevesinje. Takođe, u projektu bi trebalo da  budu uključene i kopmanije iz Grčke i Danske. Prema Aneksu na ugovor koji je dodat 2014. godine vetroelektrana bi trebalo već da bude završena, ali je prvenstveno baš zbog poteškoća oko obezbeđenja finansijskih sredstava došlo do zastoja i kašnjenja u realizaciji projekta. Milioni ipak nisu došli. Zbog toga je kompanija „Eol Prvi“ 2. decembra 2015. godine podnela zahtev za aneksiranje ugovora kojim bi se odredili novi rokovi izgradnje. Zahtev se još uvek procesuira, ali su iz Vlade optimistični.

„Prema predlogu iz zahteva za aneksiranje Ugovora nije predviđena gradnja u fazama, a rok za izgradnju vetroelektrane je  31. decembar 2017. godine. Aktivnosti oko zaključenja aneksa Ugovora su u toku“, objašnjeno je iz Ministarstva. Snaga vetroelektrane će biti 49,5 MW, a planirana godišnja proizvodnja je 160 GWh. Vetroelektrana će biti sačinjena od 13 vetrenjača sa po 3,3 MW. Poređenja radi, TE Kakanj proizvodi oko 1.755 GWh godišnje.

Vesna Vukajlović

Izvor: Energetika.ba

HE „Bajina Bašta“ postavila mesečni rekord u proizvodnji električne energije u martu

bajina basta dlhe.rs

Ogranak „Drinsko-limske hidroelektrane“ saopštio je da je HE „Bajina Bašta“ u martu 2016. godine proizvela 263,76 miliona kWh električne energije, što je najveća proizvodnja električne energije na mesečnom nivou od početka rada ove hidroelektrane.

Direktor za proizvodnju energije u „Drinsko-limskim hidroelektranama“ gospodin Radisav Matić izjavio je da je mesečni rekord oboren zbog povoljnih hidroloških uslova, visoke pogonske spremnosti i dobrog planiranja rada agregata. On je istakao da su najveći doprinos dali zaposleni u ovoj hidroelektrani jer su agregati radili bez zastoja.

Gospodin Matić je podsetio i da je nedavno završena revitalizacija i modernizacija HE „Bajina Bašta“, što je takođe doprinelo dobrim proizvodnim rezultatima.

Sandra Jovićević

foto: dlhe.rs

Podnet zahtev za potrebu procene uticaja MHE „Lanište“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije izdalo je obaveštenje u kojem je navedeno da je nosilac projekta „Power BNM“ podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta MHE „Lanište“.

MHE „Lanište“ sa tirolskim vodozahvatom nalaziće se na Rupskoj reci u opštini Leskovac, dok će se mašinska zgrada nalaziti u opštini Vlasotince. Instalisana snaga male hidroelektrane biće 2,6MW. Prema Katastru MHE u Srbiji, MHE „Lanište“ trebalo bi godišnje da proizvodi oko 8.053.000kWh električne energije.

Svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podnetu dokumentaciju u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ili na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

U toku tender za izgradnju Reciklažnog centra u Kragujevcu

2

U sredu 6. aprila 2016. godine u Kragujevcu održan je sastanak između predstavnika Ministartsva poljoprivrede i zaštite životne sredine i grada Kragujevca posvećen upravljanju otpadom.

Gradonačelnik Kragujevca gospodin Radomir Nikolić izjavio je da je nedavno potpisan sporazum o izradi studije za upravljanje otpadom u Šumadijskom okrugu. Kako je naveo, ovo je prvi projekat koji se realizuje u saradnji sa resornim ministarstvom, a u planu su i razgovori o rekonstrukciji kanalizacione mreže i sistema za preradu otpada.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović istakla je da Vlada Republike Srbije pruža podršku projektima u oblasti zaštite životne sredine koji se realizuju u Kragujevcu. Dodala je da je za izgradnju Reciklažnog centra u Kragujevcu opredeljeno 45 miliona dinara.

Član Gradskog veća za zaštitu životne sredine, ravnomerni i održivi razvoj gospodin Vladimir Maksimović dodao je da je u toku javna nabavka za izgradnju i opremanje Reciklažnog centra.

Nakon sastanka, predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije i grada Kragujevca obišli su lokaciju u Industrijskoj zoni gde će biti izgrađen Reciklažni centar.

Sandra Jovićević

foto: kragujevac.rs

Life is on – globalni moto kompanije Schneider Electric i dalje važi

dragoljubKompanija Schneider Electric je jedan od globalnih lidera u upravljanju energijom. Posluje u više od 100 država i zapošljava više od 170.000 ljudi. U Srbiji Schneider Electric zapošljava više od 1000 vrhunskih stručnjaka koji projektuju najsloženija integrisanja rešenja u oblastima energetike, infrastrukture, industrijskih procesa, automatizacije u objektima, data centara, kao i u sektoru stanovanja I građevinarstva, kako bi se sa manje energije ostvarila ista produktivnost ili komfor. Razgovarali smo nedavno sa gospodinom Dragoljubom Damljanovićem , direktorom sektora za energetiku i servise za oblast Jugoistočne Evrope u Schneider Electricu.

Dragoljub Damljanović: Naša ideja jeste da primenom najsavremenijih tehničkih rešenja, podižemo nivo tehničkih znanja i tehničke standarde u društvu, da bi privredu učinili efikasnijom. Naša misija je da omogućimo da se uz manje angažovanje prirodnih resursa efikasnije upotrebljava dobijena energija, ne samo da bi se štedelo, već i da bi se smanjilo zagađenje i sačuvali resursi i za pokolenja koja dolaze.

EP: Konferencija u Parizu COP21 predstavljala je događaj za koji se cela planeta intenzivno spremala u 2015.godini. Koja su Vaša očekivanja (kompanije) kada je COP21 u pitanju? Na koji način je Schneider Electric planirao da uzme učešće u konferenciji? Koliki je uticaj privatnog sektora u sprovođenju plana održivog razvoja i zaštite životne sredine? Jedna od tema koje će biti pokrenute na konferenciji je i carbon pricing. Kakav je Vaš stav po pitanju ove teme, i kako bi trebalo da funkcioniše relacija države i privatnog sektora po ovom pitanju?

Dragoljub Damljanović: U našoj kompaniji postoji snažna volja da damo doprinos, bilo kolektivno, bilo kroz partnerstvo sa donosiocima odluka u oblasti ekologije i klimatskih promena. Takođe, podjednako smatramo i da je dostupnost električne energije osnovno ljudsko pravo, kao i da je sadašnji način upravljanja njome neodrživ. Iz tih razloga smo se pridružili inicijativi koja bi trebalo da posluži kao osnova liderima velikih svetskih zemalja na osnovu koje će doneti globalne, važne odluke koje će odrediti način borbe protiv klimatskih promena. Našli smo se među 43 kompanije koje je okupio Svetski ekonomski forum koje su se obavezale da će se aktivno uključiti i koje su tim povodom predložile određene mere. To je i jedan od razloga što smo zajedno sa drugim globalnim i zakonodavcima iz zemalja širom sveta udružili snage u dijalogu na samitu održanom u Parizu u maju 2015. godine, a koji je bio prekretnica na putu ka konferenciji COP21. U narednih četrdesetak godina potreba za energijom će se udvostručiti, dok će u isto vreme biti potrebno smanjiti emisiju CO2 za pola. Ovaj energetski paradoks je moguće ostvariti samo ukoliko postanemo značajno efikasniji. Ukoliko sve kompanije i zemlje usvoje slične strategije, moćićemo da postignemo nivo efikasnosti potreban da se vidi napredak u borbi protiv klimatskih promena. A to će biti vredno truda. Privatni sektor se uglavnom smatra previše sporim u sprovođenju novih inicijativa koje bi doprinele smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i koji bi pomogli u smanjivanju efekata koji utiču na klimatske promene. Ipak, danas je više nego jasno da biznis zajednica mora da se vodi onim što preporučuju i vodeći svetski naučnici u oblasti klimatskih promena, odnosno da je neophodno ograničiti globalno zagrevanje i sprovesti aktivnosti koje planiraju vlade država. Bez uključivanja privatnog sektora u ove aktivnosti sporazum koji smo potpisali u Parizu će biti suvišan.

EP: Savremeni način života i brzina kojom se svet razvija i menja zahteva sve veću upotrebu energije a resursi se smanjuju. Koja rešenja Schneider Electric nudi?

Dragoljub Damljanović: Schneider Electric poseduje veliko iskustvo i u projektima energetske efiksanosti: solarne elektrane, mini hidroelektrane i postrojenja na biomasu i na taj način doprinosimo globalnom cilju smanjenja emisije štetnih gasova. Sistemi o kojima govorimo se odnose na vodovodnu i električnu mrežu, javni servisi kao što su upravljanje javnom rasvetom i video nadzor, transport, računarski centri, ali i stambene i poslovne zgrade u koje je implementiran sistem upravljanja u zgradama. Njihovom integracijom i povezivanjem pomoću novih tehnologija prenosa podataka dobija se pametan grad. Mi smo kao svetska kompanija koja posluje u više od 100 zemalja, do sada učestvovali u izradi više od 200 urbanih projekata širom sveta od Brazila, Kine, Indije, Evrope, SAD-a i mnogih drugih. U oblasti električne energije u Italiji smo isporučili integrisano rešenje i inženjerske usluge za fotonaponsku solarnu  elektranu od 43 MW, koja trenutno snabdeva preko 18,000 stanova električnom energijom, a pritom uštedi 28,000 tona CO2 koje bi proizvela elektrana na fosilna goriva. U regionu tu su i solarne farme u Bugarskoj i prva solarna farma u Srbiji od 2MW u Merdarama. U oblasti vodosnabdevanja Schneider Electric je implementirao pametan sistem upravljanja vodom u Ankari koji omogućava efikasan menadžment otpadnih voda i distribucije tekuće vode u gradu. Slični projekti su izvedeni u Barseloni, Abu Dabiju, a prošle godine je puštena u rad i nova fabrika vode Makiš 2 u Beogradu u kojoj su implemetirani najsavremeniji algoritmi upravljanja sa stanovišta energetske efikasnosti. Kada je reč o javnom transportu u poslednjih deset godina, kompanija Schneider Electric je u sklopu pripreme za Olimpijske igre u Rio de Janeir-u izvela projekat kompletnog rešenja za pametno upravljanje infrastrukturom grada. Jedanaest različitih kontrolnih centara upravljaju svim ključnim delovima gradske infrastrukture poput struje, vode, nafte, gasa, javnog prevoza, gradskog saobraćaja, kvalitet vazduha, aerodromima itd. To je omogućila naša savremena tehnologija i opsežno razumevanje svih aktivnosti i procesa za upravljanje svakim pojedinom oblasti. Rešenja na kojima smo radili doveli su do ušteda od 30 odsto u energetskim resursima, 15 odsto u gubicima vode, a 20 odsto je smanjeno vreme putovanja i kašnjenja prevoza. I to je tek početak.

1Schneider Electric je globalni specijalista za upravljanje energijom i automatizacijom. Sa prihodima od 25 milijardi evra u 2014. godini, naših 170.000 zaposlenih uslužuju klijente u preko 100 zemalja, pomažući im da upravljaju svojom energijom i procesima na siguran, pouzdan, efikasan i održiv način. Od najjednostavnijih prekidača do složenih operativnih sistema, tehnologija, softveri i usluga, unapređuju način kako naši klijenti upravljaju i automatizuju svoje poslovanje. Naše povezane tehnologije će preoblikovati industije, tranformisati gradove i obogatiti živote. U Schneider Electricu ovaj koncept zove se Life Is On.

Intervju vodila: Svetlana Jovanović

HBIS namerava da ponudi posao svima koji rade u Železari

257839Ministarstvo privrede prihvatilo je ponudu kineske kompanije Hestil (engleski naziv bio je Hbis), za kupovinu Železare Smederevo, a ugovor o prodaji će biti potpisan po pribavljanju mišljenja službe nadležne za sprečavanje pranja novca. Kompanija Hestil je u toku ove nedelje dala obavezujuću ponudu da kupi svih 98 imovinskih celina Železare Smederevo za 46 miliona evra, navode iz Ministarstva privrede i dodaju da je to iznad minimalne cene iz javnog poziva. Hestil planira da ponudi zaposlenje svima koji i trenutno rade u čeličani, a ima ih oko 5.050. „Zaposlenima će biti omogućeno profesionalno usavršavanje i obuka, uključujući i slanje u druge zemlje, kao i dodatno usavršavanje kroz optimizovanu alokaciju zaposlenih i reorganizaciju“, piše u saopštenju.

Hestil takođe namerava da obezbedi svim zaposlenima isti nivo naknada i beneficija kao što je navedeno u postojećem kolektivnom ugovoru. Kako je precizirano, Komisija za sprovodenje postupka prodaje imovine Železare je nakon što je danas otvorila finansijsku ponudu Hestila, ustanovila da ona ispunjava sve propisane uslove, što je potvrđeno u Ministarstvu gde su ponude i otvorene. Hestil je, piše u saopštenju, konglomerat i gigant svetskih razmera u proizvodnji čelika. Iako je proizvodnja i prodaja čelika glavna delatnost ovog giganta, Hestil pokriva i aktivnosti u rudarskoj, finansijskoj, metalskoj industriji, upravljaju modernim logističkim centrima i aktivni su u drugim srodnim industrijama. Na globalnom nivou zapošljavaju preko 120.000 radnika i u velikoj meri doprinose društvenom bogatstvu u svim geografskim područjima gde rade.

Na listi Fortune Global 500 u 2015. godini, Hestil je rangiran kao 239. kompanija po veličini u svetu. Kao najveći proizvodač čelika u Kini, Hestil godišnje proizvodi 50 miliona tona, Grupa poseduje 37 visokih peći, od kojih 23 imaju kapacitet preko 1.000 kubika i u 2015. godini je proizvela 47,8 miliona tona čelika. Poslovni prihodi Grupe su iznosili 43,7 milijarde dolara u 2015. godini, a ukupna sredstva na kraju te godine 53 milijarde dolara. Uspeh Hestila se bazira i na primeni najnaprednijih tehnoloških rešenja i najčistijih tehnologija. Grupa ulaže u svoje istraživačke centre, kao i na kontinuiranu edukaciju i usavršavanje zaposlenih. Hestil ima 70 direktnih i indirektnih kompanija van Narodne Republike Kine, u preko 30 zemalja i regiona, kao što su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Australija, Južna Afrika, Kanada, Singapur, Švajcarska i Hong Kong. Između ostalog, ima i većinski udeo u Duferku, koji ima najveću nezavisnu globalnu prodajnu mrežu u industriji čelika.

Ukupne projektovane investicije iznose preko 300 miliona dolara, što se sastoji od investicije u osnovna sredstva i infrastrukturu. Cilj investicija u osnovna sredstva i infrastrukturu je da se modernizuje oprema, poboljša efikasnost, proširi opseg proizvodnog programa i unapredi ekološko okruženje. Izdvaja se investicija u galvanizaciju (pocinkovanje) za građevinsku i auto industriju. Ovo su ciljevi koji će biti postepeno ostvareni, navode u Ministarstvu. Na osnovu poslovnog plana i trenutnih tržišnih okolnosti, planirano je da se u Smederevu dostigne maksimalni kapacitet od 2,1 milion tona čelika.

Vesna Vukajlović

www.tanjug.rs

Nemačko ostrvo Juist dobija rasvetu na energiju vetra

vetrosolarna-rasvetaNa malom nemačkom ostrvu  Juist uz obalu Severnog mora, gde u dva naselja živi oko 1500 stanovnika, ovih se dana postavlja ulična rasveta s baterijama koje puni energija vetra, što je prvo takvo rešenje u Nemačkoj koja zagovara politiku obnovljivih izvora energije i nezavisnost od nuklearnih centrala.  Instaliranje rasvete trajaće dve nedelje, a reč je o prvom projektu korišćenja energije vetra u te namene u Nemačkoj, potvrdio je za lokalne medije Peer Langemak, dizajner i vlasnik kompanije iz pokrajine Schleswig-Holstein koja je na projektu nazvanom „noordforce“ radila punih godinu i po dana. On se je javio na opštinski konkurs za štedljivu rasvetu pomoću obnovljive energije, i utvrdio da korišćenje solarne energije na Juistu ne bi bilo optimalno rešenje, pa se odlučio za korišćenje energije vetra.

Javnu rasvetu na ostrvu tako će obezbediti LED sijalice s baterijama koje se do vrha napune nakon 12 sati uz slab vetar. Nakon toga mogu svetliti punih deset dana, čak i u slučaju potpune bonace, što se na ostrvu nikad ne događa. Lampe su dizajnirane tako da su otporne na najjače oluje i eventualne vandalističke ispade, a rade gotovo bešumno, tvrde u kompaniji koja ih je izradila. Za sistem gradske rasvete baterijama na vetar  sada se zanimaju i u drugim krajevima Nemačke gde je malo sunca, a mnogo vazdušnih strujanja.

Vesna Vukajlović

Izvor:Energetika.ba