Home Blog Page 1250

Regionalna deponija u Subotici biće završena 2017. godine

26640-regionalnadeponijasubotica2

Izgradnja Regionalne deponije u Subotici počela je sredinom prošle godine, a prema planovima, najsavremeniji sistem za upravljanje otpadom biće gotov tokom 2017. godine.

Regionalni sistem za upravljanje otpadom za grad Suboticu i opštine Bačku Topolu, Mali Iđoš, Sentu, Kanjižu, Adu i Novi Kneževac nastao je kao odgovor na sve veće količine generisanog otpada i potrebe za usklađivanjem sa nacionalnim i evropskim standardima.

Posle niza dogovora,2008. godine osnovano je preduzeće Regionalna deponija i počela je realizacija projekta, a ukupna vrednost je 24 miliona evra.

Finansijska podrška EU, putem IPA fondova, iznosi 20,15 miliona evra, a Vlada Srbije putem Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine učestvuje u izgradnji sa 3,2 miliona evra, dok će milion evra biti izdvojeno iz budžeta grada Subotice i šest opština, koje treba da izgrade reciklažna dvorišta i priključke na komunalnu infrastrukturu.

Direktor preduzeća Regionalna deponija gospođa Andrea Kikić izjavila je da su radovi na izgradnji Regionalne deponije započeti sredinom prošle godine i u toku je izgradnja dve kasete tela deponije, linija za separaciju otpada koji će služiti za izdvajanje svih korisnih komponenti otpada, kako bise odlagalo samo ono što ne može više da se iskoristi. Reciklažni otpad, plastika, papir ili metal, koji se izdvoji, će se balirati i privremeno skladištiti i kada se sakupi veća količina ona će se plasirati na tržište. Vršiće se i tretman biorazgradivog otpada putem kompostiranja, tako što će se u posebnim tunelim kompostirati čist zeleni otpad, a u posebnim biorazgradivi otpad. Kompost koji se dobija iz čisto zelenog otpada moći će da se koristi za poboljšanje kvaliteta zemlje, dok onaj koji se dobija iz mešanog koristiće se za pokrivanje tela deponije.

Kompleks Regionalne deponije grade italijanska firma Ibi, šabački Set i novosadski Instel inženjering.

izvor: subotica.com

Sandra Jovićević

Očišćeno korito Dunava u Iloku

mid_579b6922e359c

Krajem prošle nedelje u Iloku u Hrvatskoj organizovana je akcija čišćenja korita Dunava.

Ministar zaštite životne sredine i prirode Hrvatske gospodin Slaven Dobrović izjavio je da kada bi odgovorno upravljali otpadom, odnosno kada ga ne bi bacali u prirodu ne bi morali organizovati slične akcije. Istakao je da je veoma važno sačuvati Dunav od zagađenja jer tu leži veliki potencijal za razvoj održivog turizma.

Hrvatska sprovodi Dunavsku strategiju koju je donela Evropska unija kako bi se boljom koordinacijom između 14 država dunavske regije zaštitio Dunav.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Prvo električno kart vozilo u Šibeniku

CINOTTI E KART

Hrvatska opština Šibenik dobila je prvi ekološki električni kart.

Električni kart izumeo je predsednik Cina Racing Karta gospodin Bojan Cinotti. Vozilo radi na baterije koje se mogu puniti uz pomoć solarne energije ili putem električne mreže. Baterija traje između 45 minuta do 2 sata, u zavisnosti da li su vozači odrasli ili deca.

Gospodin Cinotti je izjavio da je ideja za ovakvo vozilo postojala poslednje dve godine, ali da je realizacija započeta tek krajem prošle godine. Dodao je da su u realizaciji pomogle i kompanije i zanatlije iz Šibenika. Naveo je i da će u narednom periodu svoj e-kart predstaviti i u Nemačkoj gde postoji mogućnost za dalje unapređenje i proizvodnju ovakvih vozila.

izvor: slobodnadalmacija.hr

Sandra Jovićević

Hrvatska ima za cilj da osigura kvalitetnu zaštitu životne sredine

mid_579f473cf08fd

Zamenik ministra zaštite životne sredine i prirode Hrvatske gospodin Mario Šiljeg sastao se sa gradonačelnikom Omiša gospodinom Ivanom Kovačićem.

U okviru sastanka razgovaralo se o razvojnim projektima iz područja zaštite životne sredine, energetskoj sanaciji objekata, ekološkoj javnoj rasveti. Osim toga, bilo je reči i o zaštićenom području Kanjonu Cetini.

Naglašeno je da je cilj resornog ministarstva osiguranje kvalitetne zaštite i dobrog stanja životne sredine i zaštićenih područja u Hrvatskoj.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

„Tesla Motors” preuzima „SolarSiti”

260975

Kompanija „Tesla Motors” saopštila je da će kupiti kompaniju „SolarSiti” koja se bavi proizvodnjom solarnih panela.

Cilj kupovine je ujedinjenje ove dve kompanije u oblasti sistema baterija za prikupljanje sunčeve energije za stambene nekretnine i preduzeća.

„Tesla Motors” će za kupovinu izdvojiti 2,6 milijardi dolara, a procenjuje se da će u prvoj godini od okončanja preuzimanja doći do uštede od 150 miliona dolara.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

OTP banka pustila u rad solarnu elektranu na objektu

solar_panels_191730

Na zgradi OTP banke u Zadru u Hrvatskoj puštena je u rad fotonaponska solarna elektrana.

Snaga ove elektrane iznosi 21kW, a vrednost projekta iznosila je oko 313 hiljada kuna. Sredstva je obezbedila OTP banka i Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske. Elektrana će proizvoditi električnu energiju za potrebe objekta na kome se nalazi, a povraćaj investicije očekuje se u narednih osam i po godina.

OTP banka ima u planu realizaciju sličnih projekata na svojim objektima u Dubrovniku i Puli.

foto: renewableenergyworld.com

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Moguće obnavljanje projekta gasovoda „Turski tok”

259406 gas

Ruski ministar energetike gospodin Aleksandar Novak u intervjuu za rusku televizijsku stanicu „Rusija 24” izjavio je da je projekat izgradnje gasovoda „Turski tok” sve atraktivniji za Tursku i Rusiju zbog rastućih troškova tranzita gasa preko Ukrajine.

Dodao je da ako su troškovi tranzita veći, svakako da će to uticati na troškove transporta i konačnu cenu za turske potrošače. Iz tog razloga, Turska je zainteresovana za direktne isporuke gasa, čime bi zaobišla druge tranzitne zemlje. Naveo je da je projektom predviđena izgradnja makar jedne linije gasovoda kojom bi se isporučivalo 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što je količina namenjena turiskim potrošačima.

Sporazum o izgradnji gasovoda „Turski tok” je postignut u decembru 2014. godine. Prvobitnim planom je bilo predviđeno da četiri linije gasovoda „Turski tok” imaju kapacitet od 63 milijarde kubnih metara gasa godišnje. Međutim, generalni direktor ruskog „Gasproma” Aleksej Miler je izjavio prošle jeseni rekao da će se graditi samo dve linije gasovoda, jer gasovod „Severni tok 2” može da pokrije rastuću tražnju Evrope za gasom.

Krajem 2015. godine pregovori o izgradnji ovog gasovoda su obustavljeni.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Povećana EE u Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu

gradjevinarstvo rs energetska efikasnostU Sarajevu u Bosni i Hercegovini otvorena je Klinika za ortopediju i traumatologiju Univerzitetskog kliničkog centra čija je energetska sanacija nedavno izvršena.

Federalni ministar za prostorno uređenje gospodin Josip Martić izjavio je da je energetska sanacija ovog objekta jedan od tri projekta koji je završen, a da će u narednom periodu biti povećana energetska efikasnost u 17 školskih ustanova i 3 zdravstvene ustanove.

Direktor UKCS-a gospođa Sebija Izetbegović dodala je da se očekuje da uštede na godišnjem nivou budu velike, ali i da će realizovane mere energetske efikasnosti doprineti kvalitetnijem boravku pacijenata.

Vrednost projekta iznosila je oko 1,2 miliona KM, a mere energetske efikasnosti koje su se odnosile na izolaciju fasade i zamenu stolarije realizovane su u protekla četiri meseca.

foto: gradjevinarstvo.rs

izvor: radiosarajevo.ba

Sandra Jovićević

Projekat iz Srbije pobednik foruma „Filantropija za zelene ideje”

zastita_zivotne_sredine_230715

Peti po redu regionalni forum „Filantropija za zelene ideje”, održan od 27. do 29. jula 2016. godine u Vrdniku, završen je, a tri najbolje ideje nagrađene su sa po 10.000 dolara za realizaciju projekata.

Prvu nagradu osvojila je ideja Dragojla Božića iz Užica, koji započinje proizvodnju briketa za ogrev i roštilj korišćenjem biološkog otpada nastalog uklanjanjem lastara iz zasada malina. Druga nagrada pripala je Marti Mojsovoj iz Makedonije za ideju kreativne eko-reanimacije, odnosno opremanja različitih vrsta enterijera korišćenjem reciklažnih materijala, dok je treće mesto zauzela Blerta Guxha iz Albanije za proizvodnju šafrana i širenje uzgoja među drugim proizvođačima.

Forum je organizovao Fond braće Rokfeler, u partnerstvu sa pet lokalnih fondacija iz regiona – Trag fondacijom iz Srbije, Partneri Albanija iz Albanije, Udruženjem za socijalne inovacije ARNO iz Makedonije, Forumom građanskih inicijativa sa Kosova i Fondom za aktivno građanstvo iz Crne Gore.

Pored žirija, na izbor pobedničkih ideja uticali su i takmičari ocenjivanjem prezentovanih ideja, a prosek njihovih ocena dodat je ocenama žirija. Na skupu u Vrdniku izloženo je ukupno 15 inovativnih, zanimljivih ideja iz regiona, koje su kasnije vrednovane u odnosu na njihovu ekonomsku održivost i isplativost, uticaj koji će imati na lokalnu ekonomiju, društvo i obrazovanje, kao i u skladu sa obimom u kome koriste čiste izvore energije i lokalne resurse.

Sve ideje tiču se privrednog razvoja koji se zasniva na racionalnom korišćenju lokalnih resursa, tradicionalnim procesima proizvodnje prilagođenim novom ambijentu, očuvanju zanata, kao i na kontinuiranom ekološkom unapređenju.

izvor: ekapija.com

Počela izgradnja HE „Vranduk ”

news-2014-March-HE_Vranduk_pripremniRadovi_572894103

U Bosni i Hercegovini počela je izgradnja hidroelektrane „Vranduk”.

Direktor za kapitalen investicije „Elektroprivrede Bosne i Hercegovine” gospodin Senad Salkić izjavio je da će do kraja avgusta 2016. godine biti upriličena svečanost povodom izgradnje ove hidroelektrane. Istakao je da će do tada pripremni radovi na projektu biti završeni.

Hidroelektrana će imati snagu od 19MW, a godišnja proizvodnja električne energije biće oko 96GWh. Vrednost projekta iznosi 112,3 miliona KM, a investitor je „Elektroprivreda Bosne i Hercegovine”. Izvođač radova je konzorcijum koga čine kompanije „Končar” i „Strabag”, dok će se elektrana graditi po modelu „ključ u ruke”.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Nastavljena akcija čišćenja divljih deponija u Leskovcu

Mlinska-ulica-ciscenje-775x437

Javno komunalno preduzeće „Komunalac” iz Leskovca i kompanija „Por Verner Verber” krajem prošle nedelje organizovali su akciju čišćenja divlje deponije u Mlinskoj ulici u Leskovcu.

U okviru akcije uklonjena je manja količina komunalnog otpada, a pokošena je trava i drugo rastinje.

Akcija je deo redovnog čišćenja divljih deponija u opštini Leskovac.

izvor: jugpress.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za integrisanu dozvolu za upravljanje otpadom za „PWW deponija”

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je podnet zahtev za izdavanje integrisane dozvole za kompaniju „PWW deponija” iz Jagodine.

Kako je saopšteno, zahtev se odnosi na rad deponije i obavljanje aktivnosti odlaganja neopasnog otpada na teritoriji Jagodine.

Uvid u zahtev za integrisanu dozvolu može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ili na internet sajtu resornog ministarstva. Zainteresovana javnost može dostaviti mišljenje na zahtev za integrisanu dozvolu ovom organu u roku od 15 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: rtv.rs

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

EK odobrila Nacionalnu strategiju aproksimacije za Poglavlje 27 Crne Gore

2457d7ca0e809f56ea7d7d72bb4a2896

Evropska komisija dala je pozitivno mišljenje na Nacionalnu strategiju aproksimacije za Poglavlje 27 za Crnu Goru.

Procenjuje se da će u oblast zaštite životne sredine biti uloženo oko 1,5 milijardi evra, od čega čak 840 miliona evra u sektoru voda, oko 368 miliona evra u sektor upravljanja otpadom i oko 130 miliona evra za emisije u vazduh.

Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore ranije je ocenjeno da će, s obzirom na to da ulaganja iznoei polovinu bruto domaćeg proizvoda, biti potrebna dodatna konsolidacija državnog, a naročito budžeta lokalnih samouprava.

izvor: vijesti.me

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za dozvolu za skladištenje otpada u Beogradu

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine objavilo je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje opasnog i neopasnog otpada na lokaciji operatera u ulici Vojvode Stepe u Beogradu.

Nadležni organ obaveštava javnost da je 8. februara 2016. godine preduzeće INVESTFARM-IMPEX Beograd podnelo Zahtev za dobijanje dozvole za skladištenje opasnog i neopasnog otpada, na lokaciji operatera u ulici Vojvode Stepe u delu korišćenja novog objekta za skladištenje opasnog i neopasnog otpada, osnosno revizija postojeće integralne dozvole za skladištenje farmaceutskog otpada i sakupljanje i transport farmaceutskog otpada na teritoriji Republike Srbije.

Uvid u podneti Zahtev, može se izvršiti u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine, a rok za dostavljanje mišljenja i predloga je 15. avgust 2016. godine.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

foto: rtv.rs

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Povećana energetska efikasnost u srednjoj školi u Grdelici

Grdelica-skola-775x437

U Grdelici u opštini Leskovac završena je eneregtska sanacija srednje škole.

Gradonačelnik Leskovca gospodin Goran Cvetanović izjavio je da su se realizacijom projekta energetske sanacije stekli uslovi da ova srednja škola dobije sertifikat energetske efikasnosti. Dodao je da su ovim projektom stvoreni bolji uslovi za učenike, ali i otvorena mogućnost za dalje ulaganje u Grdelicu.

Vrednost radova iznosila je oko 5 miliona dinara koji su obezbeđeni preko Agenciije za lokalni ekonomski razvoj.

izvor: jugpress.com

Sandra Jovićević

U toku sanacija deponije u Ludbergu

mid_579a0c33de73dU Lubregu u Hrvatskoj započete su aktivnosi na sanaciji odlagališta komunalnog otpada Meka.

Ministar zaštite životne sredine i prirode gospodin Slaven Dobrović izjavio je da je cilj projekta povećanje kvaliteta života građana i jačanje oblasti zaštite životne sredine. Naveo je da je projekat vredan oko 37 miliona kuna, a očekuje se da bude završen do kraja ove godine.

Projekat je finansiran sredstvima Evropske unije u iznosu od 85 odsto, a ostatak sredstava je obezbedio Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost.

Deponija Meka počela je sa radom 1994. godine, a zatvorena je početkom 2015. godine.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević