Home Blog Page 1247

ProAkcija uspešno održana uz promociju električnog automobila

ProAkcija_1Još jednu godinu uspešnog poslovanja u Srbiji ProCredit banka je obeležila organizovanjem manifestacije „ProAkcija“, koja je na beogradskoj Adi Ciganliji okupila više od 3 hiljade posetilaca.

„Poslovni uspeh ProCredit banke ne bi mogao ni da se zamisli bez naših zaposlenih i ovaj događaj posvetili smo upravo njima i njihovim porodicama. Takođe, želeli smo da se zahvalimo i prijateljima i poslovnim partnerima banke, kao  i klijentima koji su nam ukazali poverenje i sa kojima gradimo dugoročno partnerstvo“, rekla je Mirjana Mitrović, šefica odeljenja za bankarske usluge i marketing i dodala: „Naša poslovna politika zasniva se na odgovornom poslovanju, koji se ogleda u našem odnosu prema klijentima, društvu i kao i životnoj sredini i zbog toga smo na ovom događaju stavili akcenat na Ekološke edukativne radionice, u želji da podignemo svest o važnosti Eko inicijativa kao i lične odgovornosti koju svi nosimo.“

Briga za živоtnu srеdinu u ProCredit banci počinje kroz internu edukaciju i informisanje zaposlenih, a nastavlja se i kroz sve aktivnosti banke. Zbog toga je posebna pažnja posvećena finansiranju projekata koji za cilj imaju zaštitu životne sredine i korišćenje obnovljivih izvora energije. Od početka programa tzv. zelenog finansiranja isplaćeno je više od 95 miliona evra kredita, od čega za energetsku efikasnost oko 84 miliona, za obnovljive izvore energije oko 6 miliona za ostale mere zaštite životne sredine kao što su zaštita vazduha ili organska proizvodnja oko 4 miliona evra. Od juna ove godine ProCredit banka za potrebe prevoza koristi 7 potpuno novih električnih automobila, što je prvi put da jedna kompanija ili institucija u Srbiji koristi ekološka vozila. Predstavnici ProCredit banke veruju da se prvenstveno počinje ličnim primerom, pa je stoga ova institucija uspela različitim merama energetske efikasnosti da smanji emisiju CO2 u 2015. godini za 16,8%. Predstavnici banke poručuju da se ovakvim primerima doprinosi kreiranju bolje i zdravije poslovne i životne sredine i najavljuju dodatnu podršku u vidu finansiranja investicija u energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Vesna Vukajlović

Foto: Kreativa Unlimited

 

Transbalkanski elektro-energetski koridor

GetImage.aspxMinistar ekonomije u Vladi Crne Gore dr Vladimir Kavarić je prošle nedelje, prilikom potpisivanja Finansijskog ugovora za izgradnju Transbalkanskog elektro-energetskog koridora – sekcija Crna Gora, koji finansira Evropska unija i implementira Nemačka razvojna banka (KfW) izjavio sledeće:

„Transbalkanski koridor, koji će Crnu Goru povezati sa Srbijom, je projekat koji je odobren na prošlogodišnjem samitu u Beču. Projekat podrazumeva jačanje crnogorske infrastrukture vezane na podmorski kabal i izgradnju dalekovoda između Crne Gore i Srbije. Ukupna vrednost projekta je 127 miliona evra. Crnogorski elektroprenos je uz pomoć Vlade Crne Gore obezbedio kreditna sredstva od strane EBRD-a i KfW-a, a ugovor koji danas potpisujemo predstavlja ko-finansiranje tih kreditnih sredstava iz donacije u iznosu od 25 miliona evra“, naglasio je ministar Kavarić.

Ministar ekonomije je podsetio da projekat, za čiju izgradnju je u prošlu sredu potpisan ugovor o finansiranju iz donacije, ima gigantski značaj za energetiku i celokupnu ekonomiju Crne Gore.

„Sama povezanost sa Italijom podmorskim kablom je po sebi prioritet ove zemlje. On Crnu Goru stavlja u središte energetskih tokova ovog dela sveta i u potpunosti menja vizuru svih ostalih susednih zemalja, dajući im mogućnost povezivanja sa Zapadnom Evropom, preko Crne Gore. Ali, kabal sa Italijom ima svoju punu snagu i svrsishodnost jedino realizacijom ovog projekta“, zaključio je Kavarić.

Šef sektora za saradnju Delegacije EU u Crnoj Gori Andrej Lis istakao je da je poboljšanje povezanosti unutar Zapadnog Balkana, kao i ovog regiona sa Evropskom unijom, važan temelj za ekonomski razvoj i izgradnju mostova između ljudi i biznisa. On je naveo da je zbog toga EU postavila pitanje povezanosti visoko na listi prioriteta u procesu proširenja i namenila milijardu evra za tehničku pomoć i investiranje u projekte iz agende povezivanja do 2020. godine.

Član upravnog odbora Nemačke razvojne banke za Evropu i Aziju Roland Siler kazao je da Transbalkanski elektro-energetski koridor ne samo da će poboljšati i stabilizovati snabdevanje električnom energijom u dotičnim regionima, već će omogućiti i povezivanje tržišta, stvaranje novih poslovnih prilika i generisanje prihoda za Crnu Goru.

On je dodao da su ostali projekti u sektoru prenosa već u pripremi.

„Naravno, u pripremi su i drugi konkretni projekti iz oblasti hidro energije, energetske efikasnosti i distribucije“ najavio je Siler .

Izvor: mek.gov.me

Vesna Vukajlović

Bogosavljević Bošković učestvovala na sastanku ministara životne sredine i klimatskih promena u Slovačkoj

slovacka-sastanak1-250x167

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković učestvovovala je danas na konferenciji i neformalnom sastanku ministara životne sredine i klimatskih promena u Bratislavi, Slovačka, na poziv slovačkog ministra životne sredine Lasla Solimosa. Ovo predstavlja prvi sastanak u oblasti po preuzimanju Vlade Slovačke presedavanjem Saveta EU. Sastanku je prisustvovalo 46 visokih predstavnika država i institucija EU, 19 ministara država članica i kandidata, uključujući Komesara Generalnog direktorata za životnu sredinu.

Cilj Konferencije bio je razmatranje mogućnosti, politika i mera za smanjenje uticaja promena klime na vodne resurse i efikasnije prilagođavanje na već uočeno smanjenje količina i kvaliteta voda, uključujući suše i poplave i njihov uticaj na kvalitet života stanovništva.

„Srbija intenzivno radi po ovim pitanjima, kroz dokumenta koja će jasno i detaljno odrediti uticaje i mogućnosti prilagođavanja u sektoru voda, uključujući finansijske potrebe i izvore finansiranja“, rekla je ministar Bogosavljević Bošković.

Bogosavljević Bošković je istakla da je u planu i izrada detaljne Strategije adaptacije na izmenjene klimatske uslove u saradnji sa EU, dok će upravo započete aktivnosti na izradi Strategije borbe protiv klimatskih promena, sa Akcionim planom identifikovati vezu adaptacije i mitigacije i održivost planiranih mera mitigacije s obzirom na pogođenost sektora promenama klime i dodala da će ova dokumenta dati detaljne akcije i procene troškova, koje ćemo, uz pomoć i u saradnji sa međunarodnom zajednicom i EU i realizovati.

„Saradnja sa zemaljama regiona, je od izuzetnog značaja, naročito u oblasti adaptacije i sektoru voda, s obzirom na veliki broj međudržavnih rečnih slivova. Jedino koordinirana akcija ovih država može dovesti do smanjenja rizika i šteta od uticaja promene klime na vodne resurse i hidrologiju na minimum“, naglasila je ministar.

Na Konferenciji je zaključeno da je potrebno povećati ulaganja, što i predstavlja plan Evropske komisije, uključivanje drugih sektora, pre svega energetike i infrastrukture, kao i inteziviranje regionalne saradnje.

Na marginama Konferencije je održan bilateralni sastanak sa ministrom životne sredine Slovačke Laslom Solimosom. Na sastanku je zaključeno da je potrebno dalje raditi na jačanju saradnje po ovim, ali i ostalim pitanjima od značaja za obe strane. Slovačko iskustvo kao članice EU je višestruko značajno za našu zemlju na putu EU integracija u oblasti zaštite životne sredine. Dva ministra su se dogovorila da se dalja saradnja nastavi saradnjom eksperata u različitim oblastima.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

„Sekopak“ postavio dva eko ostrva u „Maxi“ prodavnicama u Beogradu

sekopak_maxi_080716

Kompanija „Delhaize Srbija“ i operater za ambalažni otpad „Sekopak“ postavili su mini eko ostrva u dve „Maxi“ prodavnice u Beogradu.

Kupci će ovde imati mogućnost da svoj ambalažni otpad razvrstaju i odlože u posebno za to namenjene posude, a kompanija „Delhaize Srbija“ će otpad reciklirati bez bilo kakve nadoknade.

Generalni direktor „Sekopaka“ gospođa Violeta Belanović Kokir izjavila je da je postavljanje ovih mini eko ostrva uspešan nastavak saradnje kompanija „Sekopak“ i „Delhaize Srbija“. Podsetila je da su prošle godine postavljena ekoloških ostrva ispred pet „Tempo“ hipermarketa u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, kao i da je kompanija „Sekopak“ u 2015. godini zajedno sa svojim partnerima predala na reciklažu 39,7 odsto ambalaže.

Menadžer komunikacije održivog razvoja u „Delhaize Srbija“ gospodin Nikola Papak dodao je da je ova kompanija prošle godine reciklirala 7.759 tona različitog otpada, od čega je čak 6.410 tona bio ambalažni otpad.

Sandra Jovićević

izvor: ekapija.com

Žagubica dobija kanalizacionu mrežu i postrojenje za preradu otpadnih voda

deltainzenjering

U toku je izgradnja kanalizacione mreže sa postrojenjem za preradu otpadnih voda u opštini Žagubica.

Zamenik predsednika opštine žagubica gospodin Predrag Ivković izjavio je za RTS da će građani nakon izgradnje ovog postrojenja plaćati veći račun za vodu, dok će priključak biti minimalan.

Direktor Komunalnog preduzeća u Žagubici gospodin Srđan Kojadinović istakao je da će izgradnjom kanalizacione mreže sa postrojenjem za preradu otpadnih voda biti rešeno zagađenje reke Mlave što će doprineti i unapređenju životne sredine.

Vrednost radova iznosi oko 12 miliona dinara, a očekuje se da će biti završeni do kraja 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: deltainzenjering.rs

izvor: rts.rs

Završen projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“

news-2015-April-usaid_solarna_908580071

U subotu 9. jula 2016. godine u Sarajevu u Bosni i Hercegovini održana je ceremonija zatvaranja projekta „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“.

Direktor misije USAID u BiH gospodin Peter Duffy izjavio je da USAID podržava programe koji će pomoći Bosni i Hercegovini da budu bliže standardima u oblasti zaštite životne sredine.On je istakao da su svi instalirani solarni kolektori koji su postavljeni u okviru projekta proizvedeni u lokalnim kompanijama.

Direktor Partner mikrokreditne fondacije gospodin Senad Sinanović dodao je da se implementacijom ovog projekta uspostavila održiva domaća proizvodnja solarnih kolektora, ali i omogućilo poboljšanje kvaliteta života kroz uštedu električne energije.Naveo je i da postavljeni solarni kolektori na godišnjem nivou proizvedu oko 240 hiljada kWh električne energije, čime se smanjuje emisija ugljen dioksida za oko 180 tona.

Projekat „Solarna energija kao budućnost održivog razvoja“ pokrenut je 2011. godine, a realizovali su ga Američka agencija za međunarodni razvoj USAID i Partner mikrokreditna fondacija. Vrednost projekta iznosi 1,24 miliona dolara.

Sandra Jovićević

izvor: energetika.ba

Korišćenje životinjskog otpada – studija

indexStudija o mogućnosti korišćenja životinjskog otpada predstavljena je u petak u Beogradu na sastanku Radnih grupa za meso i mleko, u okviru projekta „Javno-privatni politički dijalog“ koji u Srbiji realizuju Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Studiju je na prostoru zapadnog Balkana finansirao EBRD, a sprovedena je uz podršku konsultantske kompanije Ernst & Young, navodi se u zajedničkom saopštenju FAO i EBRD, dostavljenom Tanjugu.

Izvor: tanjug.rs

V.Vukajlović

Hrvatska HE „Zakučac“ neće raditi zbog havarije

news-2015-April-he_zakucac_178567961

Hidroelektrana „Zakučac“ u Hrvatskoj koja se nalazi na reci Cetini kod Omiša obustavila je rad na najmanje sedam dana.

Kako su mediji preneli, rad je obustavljen zbog havarije koja je nastala prilikom prodiranja vode u hidrocentralu, a iako je oštećenje sanirano očekuje se da će kvar biti veliki.

Predstavnici „Hrvatske elektroprivrede“ saopštili su da ovo neće dovesti do problema u snabdevanju kupaca električne energije, jer je nedostajuća energija osigurana pojačanim radom vlastitih izvora, ali i nabavkom na tržištu.

Inače, hidroelektrana „Zakučac“ ima instalisanu snagu od 486MW, a isporučuje trećinu hidroenergije u Hrvatskoj.

Sandra Jovićević

izvor: energetika.ba

Uljni talog je sada proizvod, ne otpad

01-02-2012-kukuruz

Privredna komora Srbije saopštila je da je zajedničkim naporima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Privredne komore Srbije i proizvođača jestivih ulja „Dijamant“ Zrenjanin, „Vital“ Vrbas, „Viktorija oil“ Šid, „Sunce“ Sombor i „Banat“ Nova Crnja rešen problem kategorizacije uljnog taloga iz proizvodnje.

Kako je navedeno u saopštenju, uljni talog će ubuduće biti tretiran kao proizvod umesto kao otpad, a što će doprineti efikasnosti i smanjenju troškova proizvodnje i jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu. Navedeno je i da će Privredna komora Srbije u zelenoj akciji kontrole propisa nastojati da i u drugim granama industrije stvori prostor za drugačiji tretman otpada kako bi Srbija imala održivu i konkurentnu proizvodnju, u skladu sa potrebama EU tržišta.

Time će biti ostvaren i pozitivan uticaj na životnu sredinu, a u saradnji sa nadležnim ministarstvom za zaštitu životne sredine pristupiće se izradi Pravilnika o nusproizvodu (prestanku statusa otpada), čime naša industrija postaje društveno odgovorna i energetski održiva.

Sandra Jovićević

izvor: pks.rs

„Audi“ planira proizvodnju električnog kamiona i cisterne?

4310517_audijev-kamion-vjpg

Kompanija „Audi“ mogla bi realizovati projekat autonomnog električnog kamiona i cisterne.

Nezavisni ruski dizajneri Artjom Smirnov i Vladimir Pančenko zajednički su napravili rendere za projekat „Truck for Audi“. Teretno vozilo zamišljeno je u dve verzije – kao autonomni električni kamion za duga krstarenja autoputevima ili kao električna cisterna sa poluterenskim točkovima.

Autonomni električni kamion ima četvrtast dizajn sa glatkim površinama i većim vetrobranskim staklom, a poseduje i funkciju auto-pilota tako da je moguće voziti bez zaustavljanja. Električna je takođe četvrtastog dizajna, ali ima kokpite za dva vozača koji sede u otvorenim kabinama.

Sandra Jovićević

izvor: rts.rs

Prva elektronska berza za trgovinu biomasom

zzPrivredna komora Srbije najavila je da će do jeseni na svom sajtu otvoriti prvu elektronsku berzu za trgovinu biomasom. Od otpada iz biljne, stočarske i drvne proizvodnje možemo da prozvedemo 60 odsto energije koja nam je potrebna. Iskoristivo je samo dva odsto, procenjuje PKS. Zato će na poddomenu „Zelena Srbija“ objavljivati i stručne radove i zakonske akte koji definišu korišćenje energije iz obnovljivih izvora.

„Problem je i što Republika Srbija subvencioniše dobijanje električne energije iz obnovljivih izvora energije a najveći potencijal kada govorimo o biomasi je za dobijanje toplotne energije, za to za sada nemamo subvencije države“, kaže Vera Ražnatović iz Privredne komore Srbije.

U Srbiji samo nekoliko velikih agrarnih kompanija ima zatvoren sistem u kome se otpatci iz proizvodnje pretvaraju u energiju.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da su svesni potencijala poljoprivrednih gazdinstva koja bi mogla da budu male bioenergana koje kao pogonsko gorivo koristi stajnjak ili žetvene ostatke ali, dodaju, novac za investiranje u takvu tehnologiju biće im na raspolaganju tek sa otvaranjem evropskih fondova za ruralni razvoj. Trenutno, prosek vade proizvođači koji se odlučuju za solarne panele, budući da ta tehnologija sve više pojeftinjuje.

Izvor: rts.rs

Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za studiju o proceni uticaja na životnu sredinu izgradnja MHE „Vogance“

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije saopštilo je da je nosilac projekta „Hidrositel“iz Klenike podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje MHE „Vogance“ na reci Pčinji.

Kako je saopšteno, svi zainteresovani mogu izvršiti uvid u podneti zahtev u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na internet sajtu resornog ministarstva. Primedbe i sugestije mogu se dostaviti u roku od 10 dana od objavljivanja obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

foto: rtv.rs

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Građevinski otpad bi trebalo da se reciklira

kobjerski_otpad2_0807Danas prenosi Tanjug mišljenje gospodina Kobjerskog da Srbija ne koristi građevinski otpad iako se godišnje napravi oko milion tona šuta, koji bi mogao da se reciklira i od njega prave autoputevi i infrastrukturni objekti.

„Srbija bi raspolagala velikom količninom novca kroz reciklirani  materijal od građevinskog otpada“, rekao je sekretar Udruženja za građevinarstvo u PKS Viktor Kobjerski dodajući da će Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uskoro formirati radnu grupu koja će se pozabaviti tim problemom.

Kobjerski je naglasio da je problem i to što se građevinski otpad meša sa komunalnim otpadom iz domaćinstva koji je zbog toga, takođe, neupotrebljiv.

Stručnjak PKS je rekao Tanjugu da se takvim deponijama menja i struktura zemljišta i uništava plodna zemlja.

Prema njegovim rečima, razvijene zemlje recikliraju i do 90 odsto  građevinskog otpada, a za Srbiju bi bilo dovoljno kada bi reciklirala i dvadesetak odsto šuta.

„Onda ne bismo morali da vadimo šljunak iz reka niti da uništavamo prelepe planine. Reciklirani šut bi prvenstveno mogao da se koristi kod velikih javnih radova, a to su pre svega koridori u čijoj izgradnji sada za  podtlo koristimo prirodni materijal izvađen iz reka, na primer šljunak ili stene koje se drobe“, naglasio je Kobjerski.

On objašnjava da se gotovo sve iz građevinskog šuta može reciklirati, na primer može se zdrobiti beton i pretvoriti u podtlo za puteve, kao što se to radi u svetu, a što je vrlo isplativo.

Kobjerski navodi da je oko toga već imao razne konsultacije sa institutima koji su potvrdili da nema tog otpada na gradilištu koji ne može da se reciklira i koristi.

„Kada izdrobite staru ciglu ona može da se meša sa novom ciglom, od starog crepa može da se pravi novi crep, pesak kvarc, beton, armaturno gvožđe se topi i pretvara opet u armaturu, tako da do 90 odsto tog materijala razvijene zemlje kao što su Japan, Holandija i druge koriste za  reciklirani matarijal“, objašnjava Kobjerski.

„Imamo nekoliko aktivnih deponija, ali nijedna od njih ne razvrstava materijal na način kako se to radi u svetu. Građevinski otpad se stavlja preko komunalnog otpada koji se pretvara u otpad koji ne može da se koristi, niti može da se spali odnosno nema energetsku moć“, napomenuo je sagovornik Tanjuga.

On je dodao da treba odrediti i titulara, to jest ko je vlasnik otpada.“Kada dođemo na gradilište, mi znamo da je investitor vlasnik tog otpada kada ruši zgradu, ali kasnije bi moralo da se definiše, pošto ide na državno zemljište ili eventualno ako bi se nešto dogovorilo i napravila privatna deponija, da se pojavi država kao titular koji će da reciklira taj materijal i dalje ga upotrebljava“, naveo je Kobjerski.

Izvor: tanjug.rs

Vesna Vukajlović

 

IHS Names SMA, SolarEdge, Schneider Electric, Sungrow, Huawei and ABB as Leaders in PV Inverter Supplier Scorecard

solar_sma_pv_inverter

SMA, SolarEdge, Schneider Electric, Sungrow, Huawei and ABB were all identified as solar photovoltaic (PV) inverter industry leaders with above average scores for both market presence and market momentum, according to an industry review scorecard from IHS Inc. (Englewood, CO, U.S.).

SMA Solar Technology AG (Niestetal, Germany) scored the highest on market presence, receiving maximum scores in nearly all categories, due to its complete product portfolio, strong position in all major regions, strong brand and continued position as the world’s largest supplier in revenue terms.

ABB and Sungrow also scored highly in market presence, recording consistently elevated scores for all categories.

“IHS has evaluated each of the biggest suppliers based on nine different metrics to arrive at overall scores for market presence and market momentum,” said Sam Wilkinson, senior manager, solar research at IHS Technology.

“This diverse group of companies has effectively overcome challenges, to position themselves at the forefront of the market.”

Among the solar PV inverter industry leaders, one of the highest scores for market momentum was awarded to Huawei, because of the speed it has gained global market share, and the high proportion of the company’s revenues that are spent on research and development.

Although it was not categorized as a leader due to a relatively low score for market presence, General Electric recorded the highest market momentum score – largely because of the rapid gains it has recently made in global market share and by securing a strong position in the North America utility-scale market.

Similarly, Enphase scored highly for market momentum, but its market presence score was restricted by its limited regional presence, a low score for financials, and its limited product portfolio, relative to other suppliers. Both companies were named within a group of “Challengers” in the scorecard report.

The IHS PV Inverter Supplier Scorecard addresses a need for a holistic review of the PV inverter supplier base – one that does not rely simply on megawatt or revenue market share, IHS notes.

The results reward companies that are well established in a wide range of markets, with strong brands and strong financial results, and that are well positioned for growth in the future.

Source: solarserver.com

A Thirst for Power: The Water-Energy Nexus

index

We all know that when you mix water and electricity, the results are shocking, but there’s an important connection between the two that goes beyond the potential for bathroom tragedy.

But here’s what’s really shocking: water and energy are connected and highly interdependent. Simply put, we need water for our energy systems and we need energy systems for our water. Here are some quick facts to prove it:
• Ninety percent of global electricity is generated by boiling water to create steam that spins turbines. It’s water-intense!
• In the United States, more freshwater (41 percent) is used to cool power plants than for any other use.
• About 8 percent of global energy generation is used for pumping, treating, and transporting water.
• By 2035, global energy consumption is expected to increase by 50 percent, increasing water consumption by 85 percent.

Natural gas, coal, crude oil, photovoltaics, wind – every type of energy requires a different amount of water to generate power. But here’s the thing: fossil fuel power plants are super thirsty. For example, according to the Union of Concerned Scientists, “a typical coal plant with a once-through cooling system withdraws between 70 and 180 billion gallons of water per year and consumes 0.36 to 1.1 billion gallons of that water.“ To give some perspective, the water withdrawn is enough to fill between 105,991 and 272,549 Olympic-sized swimming pools – every year. And there are thousands of coal plants around the world.

By comparison, wind energy requires virtually no water to operate, and only minimal water for manufacturing and site development. In fact, a new report found that solar photovoltaic systems and wind turbines consume about 0.1 – 14 percent of the water (to generate 1 MWh) that a coal plant would over their respective lifetimes.

Renewable energy offers a double whammy of climate solutions. Reducing our dependence on dirty energy will significantly reduce the greenhouse gases we put into our atmosphere from the power sector. Clean energy technologies also tend to use a tiny fraction of the water dirty energy does – allowing us to better cope with climate impacts we’re already experiencing, like drought.

In fact, in 2014, wind energy alone saved drought-stricken California 2.5 billion gallons of water.

Another way to think about the energy impact of water is as its carbon footprint. Water supply and disposal systems require vast amounts of energy to operate, and most of our energy systems still rely on conventional dirty sources.

In fact, according to River Network, the carbon emissions generated from the energy needed to move, treat, and heat water in the US is about 290 million metric tons a year, or the combined annual greenhouse gas emissions of Alaska, Delaware, Hawaii, Idaho, Maine, Nebraska, Nevada, New Hampshire, Oregon, Rhode Island, and Vermont.

As we continue to move away from dirty fossil fuels, our water systems will become less and less carbon-intense. It’s a no-brainer: using less water and producing less carbon is better for our planet and for people.

Source: climaterealityproject.org

Opština Vrbas dobila zasade paulovnije

paulovnija_vodozahvat

U opštini Vrbas na Vodozahvatu počela je akcija sadnje 300 stabljika paulovnije.

Ekološki pokret Vrbas saopštio je da je Vodozahvat izložen štetnim hemijskim uticajima sa okolnih polja, a da će sadnice paulovnije imati zaštitarsku ulogu. Navedeno je da paulovnija ima mogućnost visoke apsorbcije štetnih materija iz vazduha.

Sadnice je proizveo Ekološki pokret Vrbas, a donirala ih je organizacija CARITAS SRBIJE.

Sandra Jovićević

izvor: vrbas.net