Rezultati pretrage za: kiseonik

Ako niste pronašli traženi rezultat, probajte sa drugim rečima

Austrija – jedna od najboljih svetskih destinacija za održivi turizam

Održivi razvoj je cilj kome teži austrijska vlada, a  u  pojedinim  oblastima  on  je  gotovo  sasvim  dosegnut. Austrija je dobila sertifikat PEFC za održivo  šumarstvo  za  više  od  90  odsto  svojih  šuma,...

Zašto zagrevanje okeana nije toliko naivno koliko mislimo?

Sagorevanje fosilnih goriva i oslobađanje gasova sa efektom staklene bašte izaziva skok temperatura na globalnom nivou i poremećaje klime kao što su učestaliji i ozbiljniji toplotni talasi, suše, promene dinamike padavina i porast nivoa mora. Štetni gasovi ne odlaze isključivo u atmosferu, već određeni deo "zarobljavaju" i svetski okeani. Taj određeni deo iznosi oko 90 odsto i čini naša mora sve toplijim. Okeani primaju većinu toplotne energije proizvedene čovekovim aktivnostima zato što se voda greje teže i sporije u poređenju sa vazduhom.

Pomor riba na reci Darling u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels

Pomor riba počeo je noćas u reci Darling blizu mesta Menindi u zapadnom delu australijske države Novi Južni Vels.To je ista oblast gde je stotine hiljada mrtvih riba pronađeno početkom januara i...

Povećana „naelektrisanost“ okeana – Meduze, pretnja po ekosistem i električnu mrežu

Da li ste znali da su meduze naseljavale našu planetu i pre dinosaurusa? Iako nemaju kosti, te je nemoguće naći njihove fosile, naučnici su utvrdili da svetske okeane naseljavaju bar 500 miliona...

Obeleženo 200 godina pošumljavanja Deliblatske peščare

 Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan juče je u Novom Sadu,  na svečanosti obeležavanja „200 godina pošumljavanja Deliblatske peščare“ rekao da šume imaju preko 300 funkcija, ali najvažnija je što proizvode kiseonik...

Norveška – prva država koja je zabranila krčenje šuma

Krajem maja ove godine, norveški parlament doneo je odluku da zabrani krčenje šuma. Norvežani su se obavezali da će politika javnih nabavki u ovoj skandinavskoj zemlji biti vođena motom poništavanja norveškog doprinosa...

Obezbeđuje se ekološki status vode u kanalima Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav

 Nakon porasta nivoa Dunava i poboljšanja hidroloških uslova otvorena je vodozahvatna ustava Bezdan na Dunavu, nakon čega je došlo do povećanja dotoka sveže vode u kanale Hidrosistema Dunav-Tisa-Dunav u Bačkoj. Vodena vegetacija, koja...

Da li je veštačka fotosinteza budućnost energetike?

Internacionalni tim istraživača predstavio je novu tehniku, inspirisanu procesom fotosinteze, koja bi jednog dana mogla da se koristi za proizvodnju goriva na bazi vodonika i da bude neograničeni izvor obnovljive energije. Istraživanje je...

Koliko je plastici zaista potrebno da se raspadne?

U poslednje vreme u medijima, sa porastom ozbiljnosti situacije nepravilnog upravljanja otpadom možemo videti razne informacije i statistike, od toga koliko plastike globalno generišemo po glavi stanovnika, kakve sve to negativne posledice...

Obeležen Dan upravljača zaštićenih područja u BiH

 Obeležavajući Svetski dan zaštite životne sredine federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo otvorila je Dan upravljača zaštićenih područja u BiH, koji je u Tarčinu organizovao Program Ujedinjenih nacija za...

Dodeljena priznanja Zeleni i Crni list

Ministru zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goranu Trivanu u Sremskim Karlovcima svečano je uručeno Specijalno priznanje „Zeleni list“ za višedecenijski doprinos zaštiti životne sredine i prirode. Priznanje je dodeljeno u...

Prvi put za 136 godina, UK više od dva dana nije crpelo energiju iz uglja

U francuskoj prestonici, Parizu, s razmakom od 64 godine, potpisana su dva temeljno različita ugovora - prvi 1951, a drugi 2015. godine.Dok je prvi označio osnivanje Evropske zajednice za ugalj i čelik...

Koliki negativni uticaj na životnu sredinu proizvodi jedna šoljica kafe?

Napitak koji nas ujutru razbudi, a popodne, serviran uz neku poslasticu, vrati volju za životom. Verovatno su retki od nas, ispijajući svoju dnevnu dozu kafe, razmišljali koliki uticaj na životnu sredinu ona ostavlja za sobom, umesto "Ugh, zar ne postoji neki alternativni ekonomski sistem u kojem ne bismo morali da ustajemo ranom zorom da bismo zaradili novac za hranu?". Ili je osam sati pre podne samo moje poimanje "rane zore" baš kao što je i navedena misao samo moja? Bilo kako bilo, danas se bavim upravo time - koliko jedna naizgled bezazlena navika proizvodi kolateralne štete.

Leskovac obeležio Svetski dan šuma

Odeljenje za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Leskovca u saradnji sa Visoko tehnološko umetničkom školom i Hemijsko-tehnološkom školom „Božidar Đorđević-Kukar“ i JP „Srbija šume“ juče je održalo stručno savetovanje na temu...

Odgovor na problem zagađenja plastikom- bioplastika

Vrlo je važno da promenimo način na koji posmatramo otpad i da shvatimo da otpad nije problem već vrlo vredan resurs. Plastika je neverovatno koristan materijal koji može imati razne namene. Pored flaša...

Najviši drveni soliter na svetu: Da li je opravdano krčenje šuma za njegovu izgradnju?

Japanski proizvođač drvenih građevinskih konstrukcija i predmeta, Sumitomo Forestry, planira da, u znak obeležavanja 350. godine svog poslovanja, do 2041.  u Tokiju izgradi najveći drveni soliter na svetu. U drvnoj industriji, kompanija je...

MAGAZIN

IZDVOJENE VESTI

Pratite nas