Home Blog Page 1176

Utvrđen Nacrt strategije upravljanja otpadom u Republici Srpskoj

461961

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt strategije upravljanja otpadom za period od 2017. do 2026. godine kojom je predviđeno usklađivanje zakonske regulative Republike Srpske sa zakonodavstvom Evropske unije.

Cilj donošenja Strategije je normiranje podzakonskih propisa kojima bi se na detaljan način uredilo upravljanje svim kategorijama otpada u Republici Srpskoj, usklađivanje zakonske regulative Srpske sa EU zakonodavstvom, uvažavajući strateško opredeljenje Republike Srpske.

Cilj donošenja strategije je i uspostavljanje informacionog sistema za sakupljanje podataka o količinama otpada, razvoj održivog sistema upravljanja otpadom na načelima zaštite životne sredine uz sprovođenje edukacije na svim nivoima društva i privrede, zatim povećanje obuhvaćenosti domaćinstava organizovanim sakupljanjem otpada, povećanje odvojenog sakupljanja otpada i reciklaže, saniranje postojećih službenih i divljih deponija, kao i sanacija crnih tačaka i izgradnja odgovarajućih objekata za tretman i zbrinjavanje otpada.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

Juče imenovan v.d. direktora Elektromreže Srbija

img_1483085508Vlada Republike Srbije je na sednici održanoj 29. decembra 2016. godine imenovala Jelenu Matejić za vršioca dužnosti direktora Akcionarskog društva Elektromreža Srbije.

U Elektromreži Srbije, Jelena Matejić je zaposlena od 2012. godine i do sada je bila na poziciji izvršnog direktora za investicije i strategiju. Uspešno je vodila najveće projekte u istoriji preduzeća kao što su izgradnja i puštanje u pogon trafostanice Beograd 20 i aktuelna izgradnja Transbalkanskog koridora za prenos električne energije.

Jelena Matejić je master ekonomije i diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pohađala je i specijalističke studije WIFI instituta (Austrijska agencija za razvoj) i stekla stručno zvanje „project manager“. Poseduje sertifikate sa više seminara, kurseva, treninga na temu: biznis plan, izrada studija izvodljivosti i veštine rukovođenja.

Radila je u firmi „Mark plan“, marketing istraživanje, na poziciji spoljnog saradnika, zatim u kompaniji „Delta sport d.o.o“., gde nastavlja svoju profesionalnu karijeru, od Sektora za finansije, do pozicija Direktora razvoja maloprodajne mreže i pomoćnika v.d.generalnog direktora zadužena za investicije. Od 2006. godine prelazi na poziciju pomoćnika generalnog direktora za investicije u kompaniji „Droga  kolinska Group“, a od 2012. godine je u „Atlantic grupi“, direktor za investicije i investiciono održavanje za Srbiju i Makedoniju.

Oktobra 2012. godine, Jelena Matejić zasniva radni odnos u Elektromreži Srbije na poziciji izvršnog direktora za investicije i strategiju. Bila je na javnim funkcijama člana Upravnog odbora preduzeća „Elektroprivreda Srbije“ i člana Nadzornog odbora iste kompanije, a od februara 2015. godine je na javnoj funkciji predsednik saveta Akcionarskog fonda Republike Srbije. Imenovana je i za člana Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Jelena Matejić je rođena 1973. godine u Smederevu, udata je i majka jednog deteta. Tečno govori engleski i služi se španskim.

Izvor: ems.rs

V.V.

Utvrđen Nacrt o Nacionalnom parku „Drina”

461966

Vlada Republike Srpske utvrdila je Nacrt zakona o Nacionalnom parku „Drina” kojim se definiše površina područja, prostorne granice nacionalnog parka, zone i režimi zaštite.

Ovim zakonom definišu se i zabrane i ograničenja, prava i obaveze upravljača, izvori finansiranja, kao i drugi elementi od značaja za zaštićeno područje.

Nacionalni park „Drina” poseduje izuzetne prirodne vrednosti kao što su staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, klisurasto-kanjonsku dolinu reke Drine i njenih pritoka, kao i izuzetan diverzitet flore, a koji se ogleda u prisustvu oko 635 primjeraka vaskularne flore. Osim toga, značajan je diverzitet faune za ovaj nacionalni park. Posebno značajne vrste su mrki medved, divokoza i suri orao, a izuzetnoj vrednosti područja doprinosi prisustvo Pančićeve omorike, koja je endemična i tercijarno reliktna vrsta.

izvor: srna.rs

Sandra Jovićević

Vrtić „Srna” u Banjaluci dobio energetski sertifikat

q7hktkqturbxy8wntvjy2zjywm0nwe0oti4njm3ota0oti0nde0mtljmc5qcgvnk5uczqmuamldlqlnadyawsovb9kyl3b1bhnjbxmvturbxy8xzdc0y2i0mtcwntk1mdqznjyyownhymq2mdzmntbmni5wbmchwga

Vrtić „Srna” u Banjaluci u Republici Srpskoj prvi je vrtić u ovoj državi sa energetskim sertifikatom.

Gradonačelnik Banjaluke gospodin Igor Radojičić prilikom uručivanja ovog energetskog sertifikata izjavio je da vrtić ima novu stolariju i sopstveno grejanje, a da će se u narednom periodu raditi na povećanju energetske efikasnosti u drugim javnim ustanovama.

Direktor Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje gospođa Jelena Kurtinović istakla je da korišćenje sistema energetske efikasnosti dovodi do znatnih ušteda uz bolji kvalitet grejanja.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu za postrojenje za prečišćavanje vode

ministarstvo-poljoprivrede rtv.rs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta JP „Vodovod i kanalizacija” Pirot podneo zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za postrojenje za prečišćavanje vode Berilovac.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Premašena proizvodnja električne energije

11-514HE “Špilje” u Makedoniji proizvela je 340 miliona kWh električne energije, što je 29% više nego što je planirano za dosadašnji period, i 24% više od godišnjeg plana. U HE “Globočica” proizvedeno je 225 kWh što je za 18% vise od godišnjeg plana, potvrđeno je iz HE “Crni Drim”.

Trenutno je dotok vode na akomulacionom jezeru “Debarsko jezero” iznad 40 metara u sekundi i ima rezervi vode za proizvodnju na oko 20 miliona kWh električne energije.

Na akomolacionom jezeru “Globučica” dotiče 30 metara kubnih vode u sekundi i raspolaže sa 13 miliona kWh električne energije.

Očekuje se da proizvodnja električne energije koju ostvaruje HE “Crni Drim” bude veća za 40%.

Izvor: netpress.mk

V.V.

Vlada RH usvojila uredbu kojom je sprečeno poskupljenje električne energije

mid_586505f905bc1Vlada RH je na jučerašnjoj sednici usvojila Predlog Uredbe o izmenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoefikasnoj kogeneraciji kojom je sprečeno poskupljenje električne energije.

„Ovo je prvi korak u rešavanju problematike vezano uz naknade za obnovljive izvore energije te njime sprečavamo udar na standard građana“ – obrazložio je ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović.

Uredbom se odgađa stupanje na snagu odredbi Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoefikasnoj kogeneraciji prema kojem od 1. januara 2017. godine prestaje obveza snabdevača električne energije za preuzimanjem električne energije koju operator tržišta električne energije otkupljuje od povlašćenih proizvođača te bi se umesto toga ta električna energija prodavala na tržištu.

S obzirom na to da u prethodnom razdoblju nisu doneseni potrebni propisi niti je tržište pripremljeno, to bi dovelo bi do povećanja naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, a koju plaćaju kupci. Zato se ovim Predlogom Uredbe predlaže odgađanje roka za stupanje na snagu tih odredbi do 1. januara 2018. godine.

Ministar Dobrović je istakao kako će se u narednom razdoblju pripremiti i doneti dugoročno rešenje.

Izvor: mzoip.hr

V.V.

U Crnoj Gori gorivo skuplje od 9.januara

freCrnogorske “Vijesti” prenose da je Skupština  juče usvojila izmene zakona o akcizama koje predviđaju povećanje akciza na sve vrste goriva za devet centi. Zakon stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u Službenom listu.

Dosadašnja praksa Službenog lista bila je da sva akta koja Skupština i Vlada usvoje pred Novu godinu, budu objavljena i izdanju koje se vodi na posljednji radni dan u decembru.

Ukoliko izmene zakona budu objavljene u današnjem izdanju, to znači da nove akcize stupaju na snagu u ponoć 7. januara, a do tada Ministarstvo ekonomije donosi formalni akt o maloprodajnim cenama goriva.  Akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, pa će konačna cena biti veća za 11 centi. Prema tome nova cena supera 95 bila bi 1,28 eura, supera 98 1,32 eura, a eurodizela 1,11 eura. Lož-ulje bi koštalo 1,12 eura, a za grejanje 85 centi. Redovno usklađivanje maloprodajnih cena goriva sleduje već 9. januara.

Izvor: vijesti.me

V.V.

Tesla i Panasonic će zajedno proizvoditi solarne panele

panasonic-solar-cells-889x360Kompanije Tesla i Panasonic nameravaju zajedno da proizvode solarne panele u postrojenju kompanije SolarCity u Buffalu.

U oktobru su dve kompanije najavile da će proizvoditi solarne panele ukoliko Tesla kupi kompaniju SolarCity. Posao je realizovan, pa će do proizvodnje doći, ali među proizvodima zasad neće biti solarnog krova koji je kompanija Tesla predstavila prošle jeseni.

Prema dogovoru, Panasonic će proizvoditi fotonaponske ćelije visoke efikasnosti, Tesla će ih kupovati, a proizvodnja će početi na leto. Do 2019. godine će Panasonic godišnje praviti solarne panele kapaciteta 1 gW. SolarCity se ranije obavezao da će zaposliti više od 1.400 ljudi.

Panasonic će pokriti kapitalne troškove, a Tesla će se obavezati na dugoročni otkup. Kompanije rade zajedno u Teslinom postrojenju Gigafactory u Nevadi na proizvodnji baterija za električne automobile.

Izvor: energetika.ba

V.V.

EPS godinu završava u plusu od 16,5 milijardi dinara

294647Vršilac dužnosti direktora EPS-a Milorad Grčić kaže da ovu godinu ta firma završava u plusu od 16,5 milijardi dinara, da će se u narednoj godini nastaviti sa reorganizacijom, a radiće se i na povećanju naplate. On je naglasio da EPS najveći deo struje dobija iz uglja, da je ugalj u Kolubari nešto lošijeg kvaliteta zbog poplava, ali da to samo znači da se troši više za dobijanje iste količine električne energije.

„Snadbevanje strujom je stabilno, građani nemaju potrebe da brinu. Potrošnja u decembru je na nivou decembarskog proseka, 115 miliona kilovata se troši svaki dan“, rekao je Grčić gostujući na Radio-televiziji Srbije. Kako kaže, EPS je pre dva dana ispunio godišnji plan proizvodnje za 2016. godinu kada je u pitanju električna energija, a kada je u pitanju proizvodnja ugrlja, godinu završava sa dva procenta preko plana.

Upitan gde se štedelo direktor EPS-a kaže da se sredinom prošle godine počelo sa rearganizacijom EPS-a po smernicama Vlade Srbije, što daje ozbiljne finansijske efekte. „Na objedinjenim javnim nabavkama uštede od 10 odsto, na korištenju motornih vozila smanjenje troškova je za 15 odsto. U ogromnom sistemu te uštede su velike. U EPS-u više ne postoje luksuzni automobili sa velikim kubikažama“, rekao je on.

Govoreći o smanjenju broja zaposlenih on je rekao da iz sistema treba da ode 1000 ljudi, a da se dobrovoljno za odlazak javilo oko 2.000, da razgovori sa MMF-om i Svetskom bankom nisu bili laki, ali da su dali rezultate. „Razgovori nisu bili jednostavni. Odvijali su se na relaciji Vlade Srbije, sindikata, MMF, Svetska banka i ja kao direktor i uspeli smo da im objasnimo da nema potrebe otpuštati ljudi i da je najbolji ovaj model koji smo primenili“, naglasio je direktor.

Zahtevi za dobrovoljni odlazak još se proveravaju, a Grčić kaže da će se precizne brojke znati posle Božića, ali da oni očekuju da budu nešto ispod 1.900. Od Nove godine pooštrava se i naplata prema velikim dužnicima, po odluci Vlade Srbije EPS će biti u obavezi da svakog meseca objavi spisak 20 najvećih dužnika, a direktor EPS-a kaže da su već uspeli da podignu naplatu za 1,5 odsto.

„Kumulativna naplata je trenutno 96,4 odsto. Još uvek nismo zadovoljni jer smatramo da može bolje. Bor je pre pet dana platio 430 miliona dinara. U EPS-u niko od mojih saradnika nije verovao da će to da se desi“, kaže direktor. Govoreći o novim investicijama i jednoj od najvećih izgradnju novog bloka u Kostolcu on je preciziirao da je to investicija vredna 715 miliona dolara, snage 350 megavata.

„To je složen i komplikovan proces, koji se odvija u 14 faza, koji je spreman da pocne u proleće 2017. godini“, rekao je Grčić i dodao da je Kostolac ove godine napravio najbolju istorijsku proizvodnju električne energije. Govoreći o malverzacijama pojedinaca i gubitku 300 velikih potrošača nakon otvaranja tržišta, on je rekao da je unutrašnja kontrola uočila nepravilnosti, da postoji razlika u pravilnicima prema velikim snadbevacima.

„Pomereni su ljudi koji su radili na tim mestima. Sve smo predali ministarstvu unutrašnjih poslova i u istraguse ne mešamo“, rekao je Grčić i dodao da su već dva velika kupca vreaćena, a da će značajan broj kupaca biti vraćen početkom naredne godine.

Izvor: tanjug.rs

BiH uvezla preko 218 milona kubnih metara gasa

news-2015-april-bh_gas_ene_901843691

Bosna i Hercegovina je prošle godine uvezla 218.015.000 standardnih kubnih metara prirodnog gasa, od čega je njegova potrošnja u energetskom sektoru iznosila 55.461.000 standardnih kubnih metara.

U finalnoj potrošnji prirodnog gasa, koja je prošle godine iznosila 161.968.000 standardnih kubnih metara, industrija učestvuje sa 55 odsto, domaćinstva sa 25,2 odsto, a ostali potrošači sa 19,8 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Kada je reč o prošlogodišnjoj proizvodnji uglja u BiH, ona je iznosila 12.172.292 tona, od čega je proizvedeno 6.173.652 tona mrkog uglja i 5.998.640 tona lignita. U potrošnji u energetskom sektoru mrki ugalj učestvuje sa 47 odsto, lignit sa 42,7 odsto, a kameni ugalj sa 10,3 odsto. U finalnoj potrošnji koja u 2015. godini iznosi 936.582 tone uglja, mrki ugalj učestvuje sa 55,2 odsto, lignit 41,8 odsto, a kameni ugalj sa 3 odsto. U finalnoj potrošnji uglja domaćinstava su zastupljena sa 22,6 odsto, ostali potrošači sa 45,8 odsto.

Prošle godine proizvodnja koksa u BiH iznosila je 911.497 tona, od čega je izvezeno 286.312 tona. U energetskom sektoru potrošeno je 410.200 tona koksa, a ostatak od 36.910 tona u industrijskom sektoru.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Novi električni bicikl iz Hrvatske

greyp-e-bike-2016-10-6-02ed-1024x585

Predstavnik kompanije „Rimac Automobili” iz Hrvatske gospodin Mate Rimac izjavio je da će tokom sledeće godine predstaviti novi električni bicikl.

Kako je saopšgteno, reč je o trećoj generaciji električnih bicikala Greyp G12H. Njegov prethodnik, verzija G12S bio je najbrži električni bicikl na svetu koji je imao domet od 120 kilometara i maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat.

G12H neće biti brži, njegova maksimalna brzina spuštena je na 45 kilometara na sat, dok je domet znatno povećan, sa 120 na čak 240 kilometara, za šta se brine paket baterija od 3kVh.

izvor: b92.net

foto: interestingengineering.com

Sandra Jovićević

Produžen radni vek nuklearne elektrane „Paks” u Mađarskoj

news-2015-april-ne_paks_521370718

Radni vek trećeg reaktora u nuklearnoj elektrani „Paks” u Mađarskoj produžen je za još 20 godina.

Reaktor je započeo s radom 1986. godine, a radna dozvola mu je isticala krajem 2016. godine.

Dozvolu je izdao Državni biro za nuklearnu energiju (OAH), koji je već ranije izdao nove dozvole za rad za dodatnih 20 godina reaktorima 1 i 2 jer su i oni prošli izvorno planiranih 30 godina rada, a trenutno rešava zahtev za produženjem rada četvrtog reaktora, čija dozvola ističe krajem 2017. godine.

Nuklearna elektrana „Paks” proizvodi čak 53 odsto električne energije u Mađarskoj.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Srbija među najuspešnijima u Evropi po izveštavanju o zaštićenim područjima

logoEvropska agencija za zaštitu životne sredine (European Environment Agency – EEA) objavila je prvi izveštaj o prioritetnim tokovima podataka o životnoj sredini prema novom sistemu bodovanja u 2016. godini u okviru koga se boduje 39 zemalja (zemlje članice i saradnice EEA).

Prema ovom izveštaju, Srbija se za indikator „Zaštićena područja“, sa četiri boda nalazi među šest najbolje ocenjenih zemalja. Izveštaj po indikatoru „Zaštićena područja“ priprema nacionalna Agencija za zaštitu životne sredine na osnovu podataka Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Izveštavanje po osnovu indikatora „Registar ispuštanja i prenosa zagađujućih supstanci (E-PRTR), pokazuje da je 31 zemlja od 33 ocenjena sa četiri boda, među kojima je i Srbija.

Na osnovu objavljenih rezultata, Ministarstvo poljoprivrede i životne sredine objavilo je da se prema izveštaju Evropske agencije za životnu sredinu, Agencija za zaštitu životne sredine Srbije nalazi među najbolje ocenjenim agencijama u Evropi.

Kompletnu vest o rezultatima izveštaja Evropske agencije za zaštitu životne sredine (European Environment Agency – EEA) možete pogledati na sajtu Vlade Republike Srbije

Izvor: zzps.rs

V.Vukajlović

Rekordna proizvodnja u ogranku „TE – KO Kostolac“

te-kostolac-b-_6Termoelektrana Kostolac danas je saopštila da je ovogodišnji plan proizvodnje električne energije u ogranku „TE – KO Kostolac“ ispunjen je pre kraja godine. Energetskom sistemu „Elektroprivrede Srbije“ od početka 2016. isporučeno je 6,67 milijardi kilovat-sati, čime su oboreni svi dosadašnji rekordi.

Najveći doprinos ovom rezultatu dali su rekonstruisani blokovi B1 i B2 u Termoelektrani „Kostolac B“, kao i stabilan rad oba bloka TE „Kostolac A“.

Odličnim rezultatima stabilnom i kvalitetnom isporukom uglja doprineli su i rudari Površinskog kopa „Drmno“.

Izvor: te-ko.rs

Vesna Vukajlović

Podnet zahtev za procenu uticaja na životnu sredinu projekta MHE Visočka Ržana III

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je nosilac projekta Eko verde sistem podneo Zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu Projekta Izgradnja MHE Visočka Ržana III na reci Visočica u Pirotu.

Zainteresovana javnost može da izvrši uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i na službenom sajtu Ministarstva i dostavi svoje mišljenje u roku od 10 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević